Delegacija kineskih privrednika, predvođena predsjednikom Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Jangom Jiarongom i generalnim sekretarom šangajske privredne komore, Guom Zeom, boraviće u prvoj zvaničnoj posjeti Tivtu u periodu 28. do 30. marta.
Tokom boravka u Tivtu predstavnici kineskih asocijacija razgovaraće sa najznačajnijim domaćim privrednicima i međunarodnim investitorima, kompanijama “Luštica Development”, “Adriatic Marinas” i “Qatary Diar”, a imaće susrete i sastanke i u Privrednoj komori Crne Gore.
“Ovo je velika čast, ne samo za Tivat, već i za Crnu Goru”, saopštio je je Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo opštine Tivat, koji je i glavni incijator posjete ove visoke privredne delegacije.
Kako se navodi u saopštenju Opštine Tivat, nakon posjete Šanjagu, 2015. godine, lokalna uprava Tivat je sklopila pobratimske odnose sa jednom od najbogatijih oblasti u Šangaju – distriktom Jiading.
“Time je započela naša plodonosna saradnja sa Kinom. Već treću godinu za redom uspješno organizujemo razmjenu naših srednješkolaca i vršnjaka iz Šangaja, naši učenici svake godine učestvuju na kineskom ljetnjem kampu pobratimskih gradova, koji se održava u Šangaju, a uspjeli smo povezati naš Fakultet za mediteranske poslovne studije sa kineskim univerzitetom “Zhejiang Wanli” iz kineskog grada Ningbo, koji broji preko 20.000 studenata” naglasio je Vujović.
On je dodao, da je do sada nedostajala privredna saradnja.
Petar Vujović foto Boka News
“Konačno je urodila plodom naša dugogodišnja upornost i gotovo svakodnevna komunikacija sa našim prijateljima iz Kine, ali i brojni pozivi koje smo uputili kineskim privrednicima da dođu i posjete Tivat i Crnu Goru”, naglasio je Vujović.
On je uvjeren da će sastanak predsjednika opštine Siniše Kusovca sa kineskom delegacijom, investitorima i domaćim privrednicima, koji su izrazili želju za uspostavljanje privredne saradnje sa Kinom, biti svojevrsna odskočna daska za ekonomsko uvezivanje tivatskih preduzeća sa kineskim privrednicima.
Delegacija iz Kine će imati priliku da obiđe dva najznačajnija investiciona projekta na teritoriji opštine Tivat – Porto Montenegro i Lušticu Bay, a zahvaljujući posredovanju opštine Tivat, imaće sastanak i sa predstavnicima Privredne komore Crne Gore, gdje će potpisati memorandum o saradnji između arbitražnih komisija Crne Gore i Šangaja.
„Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“, monografija koja čuva sjećanje, predstavlja osnovu za budućnost i proslavlja 50. rođendan čuvenog novskog festivala promovisana je sinoć u Dvorani Park, u okviru programa „Hvala za 50“.
„Ova monografija omogućava nam detaljan, sistematski, objektivan uvid u pet decenija Praznika mimoze, što je čini kapitalnim djelom izuzetne vrijednosti. Ona i sagledava različite koncepte festivala, predstavlja riznicu iskustava i sjećanja koja će nam biti nepogrješiv i neprocjenjiv smjerokaz u budućim decenijama Praznika mimoze“, istakao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Obraćajući se u ime Opštine, kao osnivača festivala, Katić je kazao da je ova monografija „istorijski dokument, ujedno pregled postignutog i zavjet za budući rad na unapređenju cvijetnog festivala, simbola našeg grada“. On se zahvalio svima koji su, da bi prikazali sjaj svih 50 godina, učestvovali u temeljnom i istrajnom stvaranju i prikupljanju građe, dodajući da se raduje novim uspomenama koje ćemo stvarati na Prazniku mimoze.
Monografija „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ na 328 stranica sa 527 fotografija priča o osnivačima, onima koji su ga realizovali, bogatili, učestvovali u festivalskim programima i s ponosom pronosili priču o Prazniku i Herceg Novom. Inicijativa za objavljivanje monografije potekla je iz Javne ustanove kulture „Herceg Fest“, koja je izdavač.
Govoreći o jednogodišnjem radu na stvaranju ovog djela, direktorica „Herceg Festa“ Gordana Porobić Krcunović posebno je istakla zasluge urednice izdanja, novinarke Vitke Vujnović koja je „bdila nad monografijom iz straha da nekoga ne izostavi, trudeći se da perom uhvati neuhtaljivi duh mimoze“.
„Hvala svim članovima redakcije koji su dali sve od sebe da monografija izađe na vidjelo, a posebno svim Novljanima koji su dali svoj doprinos uspješnoj realizaciji 50. Praznika mimoze i pokazali empatiju čak i onda kada smo griješili, jer empatija je stvar kulture“, poručila je Porobić Krcunović.
Objasnila je da je promocija monografije uvrštena u završni dio programa Praznika mimoze da bi se među njenim koricama našlo i ovogodišnje izdanje festivala i tako zaokružila priča duga pola vijeka. Kako je dodala, svi koji su proteklih 50 dana posjetili Herceg Novog prepoznali su misiju Praznika mimoze, koja se sastoji „u zbližavanju sa dalekim i stranim, u cilju uzajamnog kulturnog obogaćivanja, ali i u još čvršćem zbližavanju sa bližnjim“.
Praznik mimoze je beskraj ljudi, dobre volje, dobrih ideja i enegrije, a u knjigu „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ uplele su se priče svih onih koji su u nekom trenutku, a srcem, uradili nešto za ovaj festival, istakla je urednica Vitka Vujnović.
Promocija monografije – Vujnović
„Dragutin Backo Gregorić koji je od Turističkog saveza Herceg novog dobio priznanje kao idejni tvorac Praznika mimoze tvrdi da je Mimoza nastala iz čistog prijateljstva i ljubavi. Ja tvdim, radeći ovi monografiju, da je su samo čisto prijateljstvo i ljubav prema Prazniku i gradu vodili ovaj festival kroz vremena i nevremena, uspjehe i neuspjehe, promjene, i doveli do toga da grad opet, uz jubilej, živi punog srca za Praznik mimoze“, rekla je Vujnović.
Iza monografije stoji listanje preko 4000 fotografija, pres klipinga, ponovno čitanje knjige „Praznik mimoze – Čarolija koja traje“ koja je urađena sa Petrom Janičićem i Dragicom Ivanović, više od 100 razgovora sa ljudima, brojni mejlovi, izjave, priče, anegdote. Sve je uklopljeno u poglavlja posvećena programima Praznika mimoze.
„Kristališe se misao da bi festival trebalo da traje pun mjesec ili malo jače, da bi morao da sadrži, kao ove godine, više fešti od Igala, Škvera, do Kumbora, Đenovića, Baošića, Bijele, da bi četiri udarna vikenda morala da imaju maskenbale, dobre koncerte i najave. Isto tako je definisano mišljenje da ne bismo smjeli da ostavimo Praznik mimoze bez kulturnih sadržaja na koja je hercegnovska publika navikla“, kaže Vujnović govoreći o dijelu koji se odnosi na budućnost Praznika mimoze.
Posebna zahvalnost na promociji upućena je novinarima koji godinama prenose atmosferu jedinstvene hercegnovske zime. Svoje uspomene i utiske sa prisutnima su podijelili Jelica Pantović i Duško Davidović, jedni od onih koji su sa najvećom prisnosti i posvećenosti pisali i govorili o novskom festivalu.
„Vrlo je značajno što je ova knjiga izašla jer su sjećanja ljudi sažeta među njenim koricama. Svi znamo da sjećanja blijede, pa dok ne izblijede sasvim evo ih ovdje u knjizi za neke ljude koji će u budućnosti pisati, pričati o Mimozi, podržavati je“, kazala je novinarka Jelica Pantović nakon promocije.
Konsultant i saradnik na pripremi monografije, član sastava Exodusi Ante Krstović kazao je da je godinama razmišljao kako bi trebalo da izgleda knjiga o Mimozi i misli da je konačno dobio takvo djelo.
„Vitka je napravila knigu koju u stvari napisali Novljani. Ljudi svih profila, građani ovoga grada koji su po bilo kojem osnovu ikada, minut ili godinama učestvovali u Prazniku mimoze, i neki drugi ljudi, iz drugih gradova, republika, svi su oni napisali tu knjigu“, rekao je Krstović.
Program promocije upotpunili su Egzodusi, sastav koji je uz fešte duže od 50. godina, hercegnovske mažoretke i Gradska muzika čije su članice, u kamernom sastavu, izvele koračnicu koja je neizostavan dio repertoara na programima Praznika mimoze.
Izdavač monografije je Javna ustanova kulture „Herceg fest”, autor teksta i urednik izdanja Vitka Vujnović, likovni urednik Vojislav Vojo Кilibarda, konsultant i saradnik u pripremi monografije Ante Krstović. Grafički dizajn i pripremu potpisuje Nebojša Glumac, štampu „Biro Konto“, fotografije: Miloš Samardžić, Vanja Berberović Šuberić, Zvezdana Кujović, Ante Кrstović, Milan Dobrilović, Zdravko Ponorac.
Za kreiranje monografije korištene su privatne arhive porodica i pojedinaca: Gregorić, Vlaović, Martineti, Кosić, Ristić, Vidić, Peulić, Vukićević, Ante Кrstović, Кrsto-Кiko Tomičić, Branislav Lučić, Sveto Đuranović, Stevo Lepetić, Petar Otoranov, Ruđero Ventrela, Mišo Кisić, Vojislav Beloica, Ana Lazukić, Radoslav Grujić, Milivoj Jugin, Foto „Šanji” Zrenjanin, Voislav Bulatović, Teofil Porobić, Nenad i Tanja Vitomirović i internet prezentacije Praznika mimoze.
Pred Institutom su veliki izazovi, ali osnovni cilj se ne mjenja – sačuvati i unapređivati osnovnu djelatnost – fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, istakla je dr Gordana Rajović direktorica Instituta “Dr Simo Milošević” akademiji povodom obilježavanja 70. godina postojanja, održanoj sinoć u Kongresnoj sali ove ustanove.
Podsjetivši na istorijski razvoj renomirane zdravstveno-rehabilitacione ustanove u Igalu, ukazala je na značaj zdravstvenog turizma, kao snažnog privredno – ekonomskog faktora za razvoj ovog područja i Crne Gore.
-Značaj Instituta u ovih 70 godina za Igalo su nemjerljivi. Igalo je postalo brend na mapi zdravstvenog turizma. Kako se banjsko lječilište iz 1949. godine razvijalo, tako se još većim intezitetom gradilo i razvijalo Igalo. Ne manji značaj Instituta je i za Opštinu Herceg Novi pa i za Crnu Goru. Ta činjenica se mora naglasiti kao uzajamna povezanost koja stvara obavezu i odgovornost svih u vremenu koje je pred Institutom.
Dr Rajović je kazala da je odrednica kojom se rukovode primjena prirodnih ljekovitih faktora u kombinaciji sa metodama savremene medicine pri čemu se nužno prati tehnološki napredak i unapređuju uslovi za primjenu terapija i boravak pacijenata.
-Precencija, liječenje i rehabilitacija čitavog niza oboljenja i spremnost ljudi da putuju radi održavanja i očuvanja zdravlja i mogućnost da im se to pruži na visokom nivou sa tradicijom i renomeom koju ima Institut Igalo je perspektiva koja se nikako ne bi smjela dovesti u pitanje, kazala je Rajović.
Sve ovo podrazumjeva daleko više napora i spremnost da se prije svega sačuva puna ljekovitost prirodnih faktora kojim raspolaže Igalo.
-Od osnivanja do danas hiljade zaposlenih je dalo svoj doprinos da budemo to što jesmo. Ljudi su svojim vizionarstvom, znanjem, operativnošću i sposobnostima vodili ovu kuću, i svakodnevnim radom, neki i čitav radni vijek, učinili da pacijenti koji su koristili naše usluge budu naši najveći ambasadori, kazala je dr Rajović.
Tokom akademije prikazana su dva dokumentarna filma o Institutu nekada, a potom i o savremenom zdanju ove ustanove, autora Stevana Koprivice. Iz njegovog pera nastao je i manji glumački komad u kojem je jasno skrenuta pažnja o vrijednostima zdravstvenog giganta kakav je Institut, njegovom značaju ne samo za Herceg Novi već i mnogo šire, a u vremenu privatizacije. Uloga je bila povjerena glumici Dubravki Drakić koja je znalački predstavila kako je biti pacijent u Institutu, koliko kvalitetnu uslugu korisnici mogu dobiti, te da za to ne postoji cijena. Predstavivši se kao kupac zapitala je kolika je cijena Instituta? Koliko košta more, ili maestral, osmjeh zaposlenog, stručnost, znanje doktora, svaki zdrav korak koji čovjek napravi, ustvrdivši da ona kao običan čovjek “nije pri parama ali pri ljubavi jeste i to zauvjek”. U muzičkom dijelu akademije nastupila je Andrijana Božović u pratnji Sretena Ćupuća na gitari.
Akademiji su prisustvovali predstavnici Vlade i Skupštine Crne Gore, diplomatskog kora, nekadašnji i sadašnji ljekari i ostali medicinski radnici Instituta, a telegram čestitke uputio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Institut Igalo Ljilja Nikezić
U susretu sa novinarima, nakon akademije, minister zdravlja dr Kenan Hrapović istakao je da je Institut brend koji traje i trajaće dok je Crne Gore i ovog prostora.
-Najbitnije i ono što trebamo najviše cijeniti je kadar. Uvijek možemo kupiti opremu, praviti zgrade, ali ono što je neprocjenjivo je znanje, koje Institut ima i imaće. Sam kadar je taj koji promoviše. Tu je i Fakultet za fizikalnu medicinu gdje nastaju nove generacije kvalitetnih kadrova. To je garant za kvalitet zdravstvene zaštite ne samo crnogorskih građana već je to međunarodno priznati brend. U prilici sam da u poslednje vrijeme razgovaram sa brojnim predstavnicima stranih zemalja, koji su zainteresovani da šalju svoje građane u ovakvo mjesto kako bi dobili kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.
Upitan da prokomentariše privatizaciju Instituta koja slijedi, ministar Hrapović je istakao da će “šta god se dešavalo u narednom periodu, crnogorski građani imati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u Institutu u Igalu, kao i do sada” te kazao da “će im to obezbjediti Vlada i država Crna Gora”.
Na petom tenderu za prodaju 56,48 odsto akcija Instituta jedina ponuda je stigla od konzorcijuma češke kompanije Philibert i crnogorskog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Vile Olive, Žarka Rakčevića, koji večeras nije želio da komentariše tok pregovora do donošenja odluke tenderske komisije i zvaničnog izbora ponuđača. Pored 10 miliona eura za akcije oni su ponudili i 28 miliona investicija isključivo u postojeće objekte Instituta. U Institutu je 607 stalno zaposlenih i jos stotinak sezonaca. Oni očekuju da će nakon okončanja privatizacionog postupka nastaviti da rade u skladu sa opštim i granskim kolektivnim ugovorima.
Uprkos teškoćama, Institut ostvaruje dobre poslovne rezultate, uvodi nove programe liječenja i rehabilitacije, obnavlja opremu, njeguje naučno istraživački rad i širi se na nova tržišta –saopšteno je na konferenciji za novinare koja je održana u subotu veče.
Ova zdravstveno turistička ustanova jedna je od rijetkih u regionu sa toliko dugom tradicijom i prepoznatljivošću širom svijeta.
Institut je otvoren 1949. godine odlukom Vlade Republike Crne Gore kao banjsko i klimatsko lječilište a veliku zaslugu za to imao je dr Svetozar Živojinović, veliki entuzijasata, znalac i pobornik primjene prirodnih ljekovitih činilaca u liječenju.
Tadašnje lječilište locirano je praktično na ledini, na prostoru koji se danas zove Stara banja. Uskoro poslije toga je adaptiran Jankovića hotel u stacionar, izgrađeni su objekti za fizikalnu terapiju i lječilište je preimenovano u Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Zatim je izgrađeno dječije odeljenje, koje je do kraja 80-tih bilo najveći centar za rehabilitaciju djece. Pod rukovodstvom Nikole Mračevića izgrađena je 1973. prva faza i 1982. druga faza, odnosno Mediteranski zdravstveni centar.
Godine 1976. pri Institutu je osnovana Viša fizioterapeutska škola, koja je 2004. godine unaprijeđena u Fakultet primijenjene fizioterapije, a sada je organizaciona jedinica Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Radnici Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat počeli su sa nizom aktivnosti na hortikulturnom uređenju i oplemenjavanju gradskih površina a posebno prostora malog Gradskog parka na Trgu “Dara Petkovića”.
Rukovioditeljska te Službe, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović kazala je da će park biti dodatno ozelenjen i floristički uljepšan sadnjom oko 400 grmova mediteranskog rastinja i različitih cvjetnih vrsta.
Za to će Komunalno, odnosno Opština Tivat izdvojiti nešto preko 4.500 eura, a sav posao obaviće se u fazama jer on podrazumijeva i formiranje travnjaka.
Park uređenje
Krstović je kazala da s obzirom na prirodne karakteristike ovog parka u kome 70% stabala čine četinari, treba nabaviti i adekvatno sjeme trave koja može da uspije u sijenci i zemljištu koje je po hemijskom sastavu pretežno kiselo.
Novinar poklonio sadnicu
“Novinar Siniša Luković sa porodicom iskoristio je ozelenjavanje odnosno formiranje zelenih površina u dječjem parku koji se nalazi na Trgu Dara Petkovića i pokloni sadnicu jelke riječ je o vrsti Abies koja je karakteristična po tome što se za vrijeme novogodišnjih praznika kiti to je znači ono božićno drvce i ja koristim priliku da mu se zahvalim.
Park uređenje – poklonjena jelka
Inače osim Lukovića i drugi građani takođe koriste neku priliku pri ozelenjavanje površina u gradu i poklanjaju a sadnice, koje mi postavimo tamo gdje smatramo da će najbolje imati estetski efekat , ovo je jedinstven slučaj da novinar pokloni sadnicu gradu” – kazala nam je inženjerka hortikulture Tanja Krstović rukovodilac Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, čijom zaslugom hortikultura grada plijeni poglede…
Rješenjem Inspekcije za socijalnu i dječju zaštitu zabranjen je rad privatnom staračkom domu Kamenarović u Škaljarima, vlasništvo Anđele Kamenarović. U toj ustanovi, koja se nalazi u privatnoj kući, smještena su 22 korisnika. Oni moraju napustiti dom do 29. marta.
Tim povodom juče je u kotorskom Centru za socijalni rad održan sastanak sa porodicama korisnika, piše Pobjeda.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je za Pobjedu da su tokom razgovora sa rodbinom korisnika saznali da ih vlasnica doma nije obavijestila da je inspekcija naložila zatvaranje i ostavila rok da isele korisnike.
“Očigledno je da je rodbina korisnika dovedena u zabludu od pružaoca usluga, ali negdje vodeći računa o korisnicima cijenićemo i tu informaciju koju smo dobili i zauzeti stav. Sistem svakako nudi smještaj u adekvatnu ustanovu za tu namjenu ukoliko rodbina nije u mogućnosti da ih smjesti. Za one koji su lišeni poslovne sposobnosti, a tamo ih je četvoro, odmah će se preduzeti aktivnosti za pronalaženje smještaja. Za ostale, njihovi srodnici zakonski obveznici izdržavanja su u obavezi da štite najbolje interese tih korisnika i da ih preuzmu. Ukoliko to nijesu u mogućnosti, ponuđena je mogućnost smještaja u tri državna doma za stara lica, koja imaju licencu Ministarstva rada i socijalnog staranja. To znači da zadovljavaju normative i minimalne standarde koji su propisani zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, i da imaju adekvatan stručni kadar potreban za obavljanje te djelatnosti”, kazao je Kuševija.
On napominje da su srodnici korisnika doma pokazali interesovanje da se rok prolongira.
“Rok za iseljenje je 29. mart, do kada bi trebalo da svi korisnici budu preuzeti. U narednim danima ćemo pratiti da li je to realizovano i postupati u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, kako ministarstvo tako i inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu”, poručio je Kuševija.
Inspekcija je ranije u više navrata obilazila dom Kamenarović. Utvrđeno je da je vlasnica jedina zaposlena u toj ustanovi, što znači da nije bilo stručnih kadrova kako je to predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti i podzakonskim aktima koji regulišu uslove smještaja odraslih i starih lica u ustanovu. Posljednji put je po prijavi građana obavljen je inspekcijski nadzor, nakon čega je na tu ustanovu stavljen katanac.
“Taj starački dom nelegalno je radio svih ovih godina, nema licencu za rad. Bilo je evidentno da nije ništa promijenjeno od kada je inspekcija prvi put ukazala na propuste. Ne vidi se promjena niti kada je riječ o prostornim kapacitetima, stručnom kadru, u domu nema ni jednog stručnog radnika koji zakon propisuje. Mi kao država moramo da stvorimo ambijent da se korisnici prvenstveno osjećaju sigurnim i da su u bezbjednom okruženju kada se smještaju u ovakvim ustanovama. I prosto moramo da uvedemo u legalan sistem sve te ustanove”, jasan je Kuševija.
U Crnoj Gori postoji još nekoliko privatnih staračkih domova.
“Do sada su iz dva doma podnijeti zahtjevi za licenciranje, u toku su postupci. I u tim ustanovama je obavljan inspekcijski nadzor, ali se kod njih vidi pomak u pribavljanju potrebne dokumentacije za licenciranje”, dodao je Kuševija.
Direktor kotorskog Centra za socijalni rad Vasilije Todorović, kazao je da je ta institucija u okviru svojih ovlašćenja “preduzela mjere i radnje u svrhu izmještanja korisnika iz privatnog staračkog doma Kamenarović”.
Prijestonica ljetnjeg turizma, Budva, ove godine biće mjesto realizacije projekta „Budva Zero Waste City“, sa ciljem da u perspektivi postane prvi primorski grad bez otpada („Zero Waste“). To znači da će grad i građani raditi na selekciji i pravilnom odlaganju ambalažnog otpada i na taj način doprinijeti povećanju stepena reciklaže.
Projekat koji realizuje NVO Eko Centar iz Budve uz podršku Coca-Cola Sistema i finansiranje Coca-Cola fondacije po prvi put je predstavljen javnosti na Sajmu ekologije, koji se 24. put održava u Budvi. Posjetioci ove manifestacije mogu saznati šta znači „Zero Waste“ koncept, kako će biti primijenjen u Budvi i na koji način svaki građanin može doprinijeti povećanju reciklaže i smanjiti količinu otpada koji završava na deponijama. Štand „Budva Zero Waste City“ stručni žiri Jadranskog sajma nagradio je za uspješan sajamski nastup.
Direktorica NVO Eko centar Budva Andrea Doljanica kazala je da Zero Waste gradovi za građane prije svega znače čistiju i zdraviju životnu sredinu i poboljšavaju kvalitet njihovog života. “Suština Zero Waste pokreta je plansko i održivo upravljanje otpadom, kako bi se smanjila količina otpada na deponijama, a povećala ponovna upotreba ambalaže i reciklaža. Zero Waste gradove i turisti sve više biraju za odmor i rekreaciju“, objasnila je Doljanica.
Ona je navela da će u okviru Budva Zero Waste City biti sprovedene različite aktivnosti-edukacija građana, djece predškolskog i školskog uzrasta, donirane kante za odlaganje plastike i pametne klupe, kao i Interaktivni centar u kojem će posjetioci na jednom mjestu moći da saznaju kako će Budva postati Zero Waste te kako oni mogu da doprinesu i kako da čuvaju prirodu.
„Uskoro ćemo opremiti grad sa 30 posebnih kanti za odlaganje plastike, u kojim će građani tokom cijele godine moći da selektivno odvojeni plastični otpad iz svojih domaćinstava donesu i tako pošalju na reciklažu“, najavila je Doljanica.
Budva Zero Waste City je nastavak i širenje ekološke priče započete 2018. godine kroz “Uhvati čist talas” kampanju, koju realizuje kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora, zajedno sa partnerima. I ova kampanja predstavljena je na Sajmu ekologije, kao dio Budva Zero Waste City inicijative. Na budvanskim plažama i ove godine vijoriće se „Uhvati čist talas“ jarbol, označavajući lokacije na kojim posjetioci plaža mogu pravilno da odlažu plastiku i limenke.
Gosti u hotelskom i privatnom smještaju u Dubrovniku prosječno su stari 42 godine, visokog stupnja obrazovanja i izrazito dobre platežne moći te u prosjeku dnevno troše 170 eura, što je 90 eura više od prosjeka u sedam obalnih županija, pokazalo je u srijedu predstavljeno istraživanje “TOMAS Dubrovnik 2018.”.
Zrinka Marušić s Instituta za turizam predstavila je prvo TOMAS istraživanje na području Dubrovnika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.578 ispitanika, to jest gostiju hotela, privatnog smještaja i kruzera. Prvi put je, ističe Marušić, istraženo koji gosti dolaze u Dubrovnik.
Najveći postotak ispitanih turista po prvi puta dolazi u Dubrovnik, čak njih 86 posto, a najčešće dolaze s partnerom, dok s obitelji najviše putuju stanovnici Sjedinjenih Američkih Država.
Motivacija dolaska turista nije više samo zbog pasivnog odmora i opuštanja, već i zbog kulture i upoznavanja prirodnih ljepota te gastronomije, zbog koje najčešće dolaze gosti koji odsjedaju u hotelima s pet zvjezdica. Iako borave relativno kratko (njih 25 posto od 1 do 3 noćenja, a 70 posto od 4 do 7 noćenja), stacionirani gosti su prilično aktivni tijekom posjeta.
O Dubrovniku najviše saznaju putem interneta, no kao izvor informacija ističu se i novinski članci.
„Prosječna starost stacionarnih gostiju je 42 godine, ali su hotelski gosti ipak malo stariji. 66 posto ih je fakultetski obrazovana. U hotelima s 5 zvjezdica 77 posto gostiju ima primanja veća od 4 tisuće eura“ izjavila je Marušić te dodaje: „Stacionarni gosti troše 170 eura dnevno, više u odnosu na druge destinacije u Hrvatskoj. Razlikuje se potrošnja u kategorijama, tako da primjerice gosti u privatnom smještaju troše 114 eura dnevno. Putnici s kruzera u prosjeku troše 59 eura dnevno“
Gosti su generalni izrazito zadovoljni, pogotovo smještajem, uslugom i kvalitetom hrane, no postoje elementi koji bi se trebali promijeniti poput ponude zabave, sporta i mogućnosti za kupnju te gužve i prometa u gradu.
Dobiveni rezultati istraživanja koristit će se za usmjeravanje i poboljšanje promotivnih aktivnosti, jačanje kvalitete ponude u određenim segmentima, te osmišljavanju i plasiranju novih marketinških aktivnosti, ističu iz TZ Dubrovnika.
Kroz mjesec dana bit će objavljen cijelo TOMAS Dubrovnik 2018 istraživanje.
Završetak radova na izgradnji podmorskog kabla koji će Crnu Goru povezati sa Italijom očekuje se početkom aprila, nakon čega slijede finalna ispitivanja u dijelu postrojenja koja su u vlasništvu kompanije Terna, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović.
Ugovor o gradnji potpisan je u novembru 2010.
On je juče u Skupštini potvrdio ranije najave da se komercijalna upotreba kabla očekuje krajem godine.
“Funkcionalno ispitivanje podmorskog kabla i pripadajuće infrastrukture su u toku, nakon čega slijedi probni rad. Nakon ispitivanja i sprovođenja ostale neophodne procedure, može se očekivati da se sa komercijalnom upotrebom počne u četvrtom kvartalu ove godine”, odgovorio je Vujović na pitanje poslanice DPS-a Jovanke Laličić, pišu Dnevne novine.
Kako je dodao, izgrađena je trafostanica Lastva, čiji je probni rad u toku, a pri kraju su i aktivnosti na dalekovodu Lastva Čevo koji će trafostanice u Lastvi i podmorski kabl povezati na elektroenergetski sistem.
Podmorski kabl, tvrdi Vujović, učiniće elektroenergetski sistem Crne Gore stabilnijim, dok će napajanje potrošača strujom biti sigurnije i kvalitetnije.
“Benefite će imati građani na sjeveru i primorju, ali i privreda jer se povećanjem prenosnih kapaciteta stvaraju preduslovi za dinamičan ekonomski razvoj”, istakao je Vujović.
Dodao je da će se energetsko povezivanje sa Italijom povoljno odraziti i na prihode države.
“TE je prošle godine proizvela 1.443 gigavat sati ili 38,56 odsto od ukupno proizvedene struje”, odgovorio je Vujović poslaniku DPS-a Filipu Vukoviću koji smatra da ne smijemo biti zadovoljni postojećim blokom TE, jer direktno utiče na nedavno otvoreno poglavlje 27-Zaštita životne sredine.
Prošle godine u crnogorske luke uplovila su 424 kruzera, sa oko 506.198 putnika, pokazuju preliminarni podaci MONSTAT-a.
U odnosu na 2017, broj putovanja manji je za 1,4 odsto, dok je broj putnika manji za 6,3 odsto.
„Prema zastavi pod kojom plove, struktura brodova koji su uplovili u teritorijalno more Crne Gore u 2018. godini je sljedeća: Bahami (28,8%), Malta (25,2%), Panama (12,3%), Bermudi (6,1%), Italija (5,7%), Hrvatska (5,4%), Belgija (4,3%), Francuska (3,3%) i drugi“, pokazuju podaci MONSTAT-a.
Istraživanje o kružnim putovanjima stranih brodova u Crnoj Gori ima za cilj, kako navodi MONSTAT, dobijanje podataka o broju ostvarenih kružnih putovanja stranih brodova koji pristaju u lukama teritorijalnog mora Crne Gore, kao i broju putnika na tim kružnim putovanjima.
„Putovanje predstavlja ulazak stranog broda za kružna putovanja u prvu luku teritorijalnog mora Crne Gore“, navodi se u saopštenju MONSTAT-a.
Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, ocijenio je predsjednik Opštine Stevan Katić, navodeći da su građani i gosti ovogodišnji jubilarni 50. Praznik mimoze okarakterisali kao jedan od najsupješnijih do sada.
Katić se, u okviru Programa ”Hvala za 50”, koji je održan na glavnom gradskom trgu, a kroz koji je dočarano pet decenija Praznika mimoze, zahvalio svima koji su bili njegov nezamjenjiv dio.
„Zaista smo se, u prethodnom periodu, potrudili, kada je riječ o organizaciji jubilarnog Praznika mimoze, jer smo imali veliku obavezu, prema prethodnicima i svima onima koji su dali doprinos od samog početka Praznika mimoze do danas. Želim da se zahvalim svim akterima koji su nezamjenjivi u okviru Praznika mimoze“, istakao je Katić.
On je kazao da mu je drago što je Herceg Novi ponovo na svjetskoj mapi i što je Praznik mimoze najavljen i u zemljama Zapadne Evrope i u regionu.
„Posebno mi je drago što su se Evropa i svijet, kroz Praznik mimoze, vratili u Herceg Novi, organizacijom brojnih događaja. Pred nama su novi izazovi. Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, jer mimoza je Herceg Novi, a Herceg Novi je mimoza, oni jedno bez drugog ne mogu“, poručio je Katić.
50 godina Praznika mimoze
Predsjednik nevladine organizacije „Maškare“, član Direkcije Praznika mimoze i jedan od tvoraca Alegorije „Hvala za 50“ Ivan Peulić, rekao je da Alegorija, koja se nalazi na glavnom gradskom trgu, ima za cilj da pokaže zahvalnost prema svima koji su, za 50 godina, dali mali ili veliki doprinos Prazniku mimoze.
„Ono što je bitno jeste da su svi prezadovoljni, da su reakcije baš dobre. Mi smo sa ovom Alegorijom već dva dana tu. Otvorene su čak i knjige za upisivanje podataka, tako da smo prikupili još hiljadu imena ljudi koji su došli, donijeli fotografije iz 70-ih, 80-ih godina. Stižu nam i mejlovi sa svih adresa gdje se skupljaju podaci, da bi se na kraju objedinili u zbornik koji će se zvati „Hvala za 50“ i ostati u arhivi Herceg Novog za naraštaje koji dolaze“, pojasnio je Peulić.
Kostimograf, scenograf i glavni tvorac Alegorije „Hvala za 50“, Živko Peulić Kvale, rekao je da je bilo najlakše crtati, ali da je kada je počela izvedba, trebalo mnogo „živaca, vremena“.
„Ali sve je rađeno sa ljubavlju. Uspjeli smo da uradimo nešto što smo zamislili, a zamislili smo da se zahvalimo ljudima i Herceg Novom. Na ovoj Alegoriji imamo 1244 upisana imena. Juče i prekjuče sam bio ponosan na ekipu, na zamisao, jer se dogodilo da su se ljudi masovno odazivali da vide ovo. Donosili su cijele albume. A svaka fotografija je obrađena, upisano ime, godina, mjesto aktivnosti i ko je ispod maski“, rekao je Peulić.
Dramski pisac, dramaturg, scenarista Stevan Koprivica rekao je da se kod njega, kada je riječ o Prazniku mimoze, prožima profesionalno i emotivno i sve ono što je njegovo određenje prema Prazniku je, kako je pojasnio, dokaz vitaliteta, perspektive i zdrave energije koju Herceg Novi mora da ima.
„Kada su u pitanju tradicionalna suđenja karnevalu, koja datiraju još iz paganskih vremena, ona su namijenjena krivcima. Mi živimo u vremenima kada je lakše naći krivca, nego zaslužnoga. Ali se nadam da se, preko onoga što se dešava na tim suđenjima, može na metaforičan način eliminisati sve što je zlo i afirmisati sve što je dobro“, kazao je Koprivica.
Nekadašnji predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Mitrović, kazao je da je Herceg Novi stvorio mimozu, a da je ona nesebično uzvraćala.
„Na prostorima bivše Jugoslavije i šire, kada se pomene Herceg Novi, misli se na mimozu, a kada se pomene mimoza misli se na Herceg Novi. Za ovih 50 godina prošla je Mimoza mnoga iskustva. Iako je cvjetala svake godine, njoj nisu uvijek cvjetale ruže. Kao velikoj i zahtjevnoj manifestaciji, bila su potrebna finansijska sredstva. Srećom, mimoza je uvijek imala kvalitetne sponzore, među privrednicima i organizacijama, sa lokalnog i šireg nivoa“, ukazao je Mitrović.
50 godina Praznika mimoze
Član benda Exodusi, Ante Krstović, rekao je da je ta grupa stalni učesnik Praznika mimoze kao jedinstvene manifestacije koja se godinama razvijala.
„U početku je to bio samo maskenbal, pa je 1972, 1973. godine porodica Vučetić napravila mažoretke. Onda smo 1975. godine popunili program sa Dubrovačkim trombonjerima, pa smo 1978. napravili svoje. Tako se godinama popunjavao program. Uključili smo kulturne svečanosti, književne večeri, pozorišne predstave, a onda je došao na red sport. Praznik mimoze ide dalje i siguro ima lijepu budućnost“, rekao je Krstović.
Potpredsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović, kazala je da je stotinu godina postojanja te muzike moralo da znači stotinu godina ljubavi.
„Prošlo je preko 200 ljudi u orkestru od početka do danas. Imamo sve više mladih i to je nešto čime se ponosimo“, kazala je Matović.
Tokom programa „Hvala za 50“ svoja iskustva i uspomene sa Praznika mimoze sa prisutnima su, osim pomenutih podijelili, Jadranko Marić iz Gradske muzike Herceg Novi, trombonjer Saša Kulinović, dugogodišnji učesnik maskenbala Slobodan Vlačić, kao i članovi bendova koji su nastupali – Egzodusi, klapa Stari kapetan i Castel Nuovo. Prisutni na Trgu plesali su i pjevali poznate hitove koji su neizostavan dio Mimozinih svečanosti, a domaćice su služile priganice, roštule, vino.
Program se nastavlja večeras u Dvorani Park, od 19 sati, promocijom monografije „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“.
Zatvaranje 50. Praznika mimoze zakazano je za sjutra, kada će u 17 sati krenuti međunarodna karnevalska povorka sa glavnog gradskog trga do Igala, gdje će od 19 sati početi sudjenje Karnevalu, a od 21 sat koncert Svetlane Cece Ražnatović.
