Izložba fotografija Susret kultura - foto Boka news
1 od 14
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija Susret kultura
Izložba fotografija koje su proistekle iz projekta “Meeting of Cultures”- Susret kultura kojom su predstavljene nove regionalne kulturno – turističke rute Sarajevo – Kotor – Novi Sad otvorena je u četvrtak u Gradskoj galeriji Kotor.
Izložba je krajnji rezultat projekta koji je počet da se realizuje u novembru prošle godine, koji spaja grdove na mapi kulturmog turizma, Sarajevo, Kotor, Novi Sad.
„Krajnji cilj projekta je postavljanje lendmarka na tačkama koje pokazuju tekovine nekih dešavanja kroz vjekove koje su ostale kao rezultata onoga što danas vidimo u arhitekturi i kulturnim sadržajima tih gradova, kao raskrsnica kultura. Na fotografijama su predstavljenje deset tačaka u Kotoru, Sarajevu i Novom Sadu na lokalitetima koji pokazuju kako su se različite kulture smjenjivale, pod uticajem dinastija, vladavina koje su ostavljale trag. Mnogo toga različitog spaja ova tri grada pa se došlo na ideju da ono što je u njihovoj kulturnoj ponudi stavi na turističku mapu čiji je cilj da spoji ova tri grada u jednu cijelinu“ – kazala je Ana Nives Radović direktorica TO Kotor.
Izložba fotografija Susret kultura
Dino Mujkić u ime NVU “Sarajevo susret kultura” poručio je da izložba fotografija predstavlja kraj jednog početka, nove saradnje sa Kotorom.
„Sve ove lokacije koje vidite a koje su zabilježili naši umjetnici, Almin Zrno, Lazar Lazić i Ranko Maraš, predstavljaju umrežavanje nečega što je bazirano u našim kulturama, koje smo zaboravili, nekako smo ih stavili u drugi plan. Posmatrajući ove fotografije zapitamo se gdje smo, dali smo u Sarajevu, Kotoru ili Novom Sadu. Mi smo postavili lendmark u Sarajevu prije pet godina i danas je prava turistička atrakcija. Znak susret kultura je postao polazna tačka za turističke vodiče. Ohrabreni tim rezultatom dobili smo pozitivan fedback od TO Kotor i Departmana za turizam iz Novog sada“ – kazao je dr Dino Mujkić, koji se zahvalio TO Kotor na uspješnoj saradnji i organizaciji događaja.
Izložba fotografija Susret kultura
Izložbu je otvorio jedan od autora izložbe fotograf Ranko Maraš.
„Ne treba trošiti mnogo riječi o inspiraciji za nastanak ovih fotografija. Najljepše slike Kotora se stvaraju pred samim očima. Moja želja je da večeras pomjerim vaše misli i emocije a da zaustavim vrijeme… Ovim fotografijama želim da vam skrenem pažnju na djelove grada kojima često prolazimo ali ih ne vidimo, da predstavim kako izgledaju pejzaži iz nekog drugog ugla. Vjerujem da smo motivima ove izložbe pronašli niti koja povezuje naš kulturni identitet. Želim da pomenem moje kolege fotografe Almin Zrno, Lazar Lazić koji su bili zaduženi za fotografije Sarajeva i Novog Sada kao i da se zahvalim Dinu Mujkiću, Janu Čarkadžić na ukazanom povjerenju“ – kazao je Maraš.
Otvaranje grupne Međunarodne izložbe vizionarske umjetnosti biće organizovano u Staklenoj galeriji kotorskog Kulturnog centra u subotu 4. maja u 19 sati, kada će biti izložene slike deset slikara iz Kanade, Sjedinjenih Američkih Država, Indije, Rusije, Srbije, Irske, Australije i Izraela.
Kako je saopšteno, ova izložba se organizuje kao završnica slikarskog seminara koji u kotorskom Kulturnom centru drži poznati ruski slikar Oleg Korolev do 4. maja.
“Prije izložbe profesor Oleg Korolev će u multimedijalnoj sali održati predavanje o vizionarskoj umjetnosti i odgovarati na pitanja zainteresovanih.
Vizionarski seminar Olega Koroleva koji organizuje Vesna Leibowitz u saradnji sa Kulturnim centrom ‘Nikola Đurković’ Kotor se kod nas održava drugi put i proistekao je iz velikog interesovanja slikara iz cijelog svijeta da se upoznaju sa novim tehnikama u slikarstvu kao i tehnikama poznatih renesansnih slikara iz Italije.
Oleg Korolev je eminentni ruski slikar koji se dugi niz godina bavi i predavanjem kao i organizovanjem poznate izlozbe ‘Visionary art trip and award’ u Moskvi koja je ove godine održana od 26. do 31. marta. Ova izložba će takođe biti predstavljena i u prostorijama Ruskog kulturnog centra u Beogradu od 15. do 31. maja” – saopšteno je iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Univerzitet Crne Gore, Institut za biologiju mora u Kotoru jedan je od partnera na IPA projektu “ADRIATIC NETWORK FOR MARINE ECOSYSTEM“-ADRINET. Svrha projekta je da se problemu upravljanja obalnim područjem pristupi na što obuhvatniji način sa posebnim naglaskom na zaštitu morskog ekosistema, uz razmjenu iskustava dobre ribolovne prakse.
Projekat ADRINET u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora realizuje šest partnerskih organizacija iz Italije, Albanije i Crne Gore. Realizacija je počela u martu 2018. i trajaće do marta 2020.godine.
Aktivnosti ADRINET projekta imaju za cilj uključivanje lokalnih zajednica i ribara u zaštitu morskog biodiverziteta. Projektom će se odrediti najčešće ribolovne rute, odnosno “HOT SPOT “ lokacije na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Inovacija u okviru ovog projekta predviđa nabavku opreme- čipova koji će se postavljati na ribolovne alate, koji bi prilikom gubljenja alata slali GPS signale i time omogućili njihovo lociranje i vađenje. Time bi se značajno smanjio uticaj “GHOST FISHING-a” odnosno smanjio nepotreban gubitak ribljeg fonda u mrežama izgubljenim na dnu.
U projekat su, osim Instituta za biologiju mora, uključene i naučne institucije iz Tirane i Barija, koje će dati svoj doprinos u smislu procjene i monitoringa zagađenja teškim metalima, pesticidima, antibioticima i mikroplastikom u ribama i morskoj vodi. Takođe, kao i obuke profesionalnih ribara za korišćenje inovativnih metodologija u ribarstvu.
Očekivani rezultati projekta su izrada Protokola o integrativnom upravljanju obalnim područjem i Priručnika o zajedničkim aktivnostima u slučaju zagađenja. Dobiće se i podaci o trenutnom opterećenju morskog i obalnog ekosistema različitim polutantima kao i procjena rizika za riblji fond.
Boka Kotorska – mreže
Kroz ADRINET će u Crnoj Gori biti formirana tri referentna centra za lokalne ribare u okviru opština.
Biće organizovane tri akcije čisćenja morskog dna sa ciljem sakupljanja izgubljenih mreza i ribolovnog alata. Ribarima koji budu učestvovali u akciji čišćenja biće donirano 6 000 RFID mikročipova za mreže i vrše, čime bi se spriječilo njihovo gubljenje, a time i smanjili gubici ribljeg fonda od posljedica “ghost fishing-a.”
Holistički pristup problemu kroz upotrebu odgovarajuće tehnologije, kompetentnost, stručnost i primjenu novih znanja, omogućiće održivost projektom predviđenih aktivnosti i nakon perioda njihovog finansiranja, što je i glavni cilj projekta.
Press konferencijom u hotelu „Budva“ juče je najavljena sedmodnevna manifestacija „Karnevalske majske večeri“ koja će se u najprestižnijem turističkom centru Crne Gore održati od 29. aprila do 5. maja.
„Budvanski karneval je za ovih 17. godina postao prepoznatljiv brend Budve i nezaobilazna tačka na evropskoj mapi karnevala. Kvalitetom organizacije, brojem karnevalskih grupa, muzičko-zabavnim programom organizatori, Turistička organizacija Budve i NVO Festađuni, postavili su standard koji iz godine u godinu podižu na višu ljestvicu. Opština Budva je na ovaj kulturno-zabavni projekat istinski ponosna.” istakao je Marko Bato Carević, predsjednik Opštine Budva, obraćajući se prisutnim predstavnicima medija.
“Potrudili smo se da organizujemo tematski raznovrstan program, koji bi u 7 dana trajanja trebalo da objedini različite ukuse i muzičke pravce, a opet da sve vrijeme instistira na kvalitetu i visokim standardima koji treba da privuku što veći broj posjetilaca u naš grad, što i jeste cilj svih događaja u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva.“ rekao je Vukoslav Rucović, pomoćnik direktora TOB-a.
Rucović je najavio da će program “Karnevalskih majskih večeri” početi u ponedjeljak, 20. aprila u 21 sat, takmičenjem rok bendova na glavnoj bini ispred Starog grada, a završiti u nedjelju 5. maja dječijom karnevalskom povorkom. Tokom sedam dana, održavaće se defile bajkera, mali festival folklora, plesne večeri, karnevalske povorke. Koncerti regionalnih muzičkih zvijezda: YU grupe (30. aprila), Sanje Ilić i Balkanike (1. maja) i Jelene Rozge (2. maja) počinjaće u 22 sata. Dnevni koncert 1. maja će održati Gradska muzika Budve, a u večernjim satima će nastupiti i bend “The Grupa” i “Pjevačko društvo Grbalj”.
“17. međunarodni budvanski karneval ove godine će okupiti 65 grupa iz 17 zemalja – Italije, Austrije, Španije, Albanije, Turske, Poljske, Češke, Bugarske, Litvanije, Rusije, Ukrajine, Kube, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore,preko 2.000 maskiranih učesnika ”, istakla je Marija Pjerotić, predsjednica NVO “Feštađuni” i dodala da je najoriginalniji događaj ove manifestacije – abrum, dan kada Feštađuni pozivaju svoje sugrađane i mnogobrojne turiste na Karneval. Građani Starog grada i okoline i brojni ugostitelji iznesu tada ispred svojih domova i objekata budvanske specijalitete da ugoste vesele karnevaliste, a prema riječima predsjednice NVO “Feštađuni” stav FECC – a (Međunarodne asocijacije karnevalskih gradova) je da je ovaj događaj prevazišao čak i sami Karneval.
Sa pressa
Velika karnevalska povorka krenuće u subotu 4. maja u 19 i 30 ispred kafea “City” do glavne bine, a voditelji će biti “The books of knjige”, popularni Buksovci. Dječija karnevalska povorka krenuće u nedjelju, 5. maja u 16 i 30 ispred centralnog vrtića, a nakon predstavljanja 35 grupa na trgu će se održati maskenbal. Voditelji će biti Katarina Radulović i Petar Bulatović, superfinalisti “Pinkovih zvezdica”.
Marko Vujović, predsjednik Kulturnog centra “Stara Budva” rekao je da će etno veče, planirano za srijedu, 1. maj početi svečanim defileom folklornih društava od kafea “City” u 19 i 30, nakon čega će se na glavnoj bini predstaviti tri društva iz Crne Gore, dva iz Bosne i Hercegovine, po jedno društvo iz Srbije, Makedonije, Kosova i Turske. Doživljaj će upotpuniti koncert renomiranog folklornog društva iz Burse (Turska).
Viviene Zec, koordinatorka večeri zumbe i salse najavila je dobru zabavu 2. i 3. maja i pozvala sve budvanske goste da zaplešu ispred drevnih zidina.
Program se neće odvijati samo na glavnom trgu, od 2. do 5. maja predviđeni su zanimljivi večernji program na platou između crkava i na Trgu palmi.
Organizator sedmodevne manifestacije je Turistička organizacija opštine Budva, uz saradnju lokalne samouprave i NVO “Feštadjuni”.
Carinska uprava zatvorila je u četvrtak dubrovačku žičaru jer ne postoji koncesijski ugovor između vlasnika žičare Excelsa nekretnina i Grada Dubrovnika, objavila je tvrtka Excelsa nekretnine.
Na objektu žičare postavljena je obavijest kako je žičara “privremeno zatvorena zbog razloga više sile”, dok je direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković u priopćenju istaknuo da su izrazito razočarani što je žičara zatvorena nakon što su devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.
“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke. Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, adržavni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.
Također, kako je naveo Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.
Šteta potpuno nepotrebna i nesvrhovita
Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je, kako je napomenuo, u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina po kojoj bi se pak stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.
Podsjetio je da su Excelsa neakretnine još 2010. zatražile koncesiju od državnih tijela, a od Grada Dubrovnika 2015. kada je to pitanje prešlo u njegovu nadležnost, i to po koncesijskim uvjetima koji su bili potpuno usuglašeni s Gradom.
“Po zahtjevu Grada, tvrtka je drugi put podnijela zahtjev za koncesiju u prosincu 2017. a Grad Dubrovnik je pak odluku o koncesiji s koncesijskim uvjetima usuglašenima još 2015. donio 9. travnja 2018., međutim do danas nije dostavio ugovor o koncesiji Excelsa nekretninama na potpis“, podsjetio je Rusković.
Istaknuo je kako se sudski sporovi, koji su navodno pravna zapreka za sklapanje koncesijskog ugovora, vode kako bi nadležna tijela naplatila koncesijsku naknadu za razdoblje od 2010. do 2017.
Rusković je ustvrdio kako je isključiv razlog zašto nadležna tijela nisu naplatila koncesjsku naknadu činjenica da nisu s Excelsa nekretninama sklopili koncesijski ugovor, iako je to ta tvrtka tražila, te dodao kako se ne uzima se u obzir ni činjenica da je Carinska uprava od Excelsa nekretnina još prošle godine naplatila naknadu za period od kolovoza 2015. do listopada 2017.
“Ponosni smo na ovu investiciju jer je žičara u proteklih devet godina generirala veliku gospodarsku korist, ne samo nama vlasnicima, već i drugim poslovnim subjektima, ali i samoj zajednici. Od početka rada žičare Excelsa nekretnine pridonijele su s više od 122 milijuna kuna poreza i doprinosa u državni proračun, a najveći dio generiran je radom žičare”, istaknuo je.
Ruković je ustvrdio kako je Grad Dubrovnik već odavno mogao ostvarivati prihode od koncesije da je tvrtka Excelsa nekretnine na temelju dogovorenih uvjeta s Gradom iz 2015. dobila ugovor na potpis, a time i temelj za plaćanje koncesije. Jer, ustvrdio je, žičaru ne bismo nikada ni počeli obnavljati da nam obveza plaćanja koncesije od samog početka nije bila prihvatljiva.
Rusković je najavio kako će Excelsa nekretnine nastaviti razgovati kako bi se pronašlo za sve prihvatljivo rješenje, te da će poduzeti sve zakonom predviđene radnje kako bi zaštitili svoja prava.
Franković: Zatvaranje žičare dokaz djelovanja pravne države i najbolja reklama za Hrvatsku
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković izjavio je u četvrtak kako je zatvaranje dubrovačke žičare dokaz djelovanja pravne države, dodavši kako nitko u Dubrovniku ne može raditi što ga je volja, nego treba poštivati hrvatske zakone.
Franković je ustvrdio da zatvaranje žičare nije loša reklama za Hrvatsku, već najbolja, jer se šalje poruka investitorima da su poželjni, ali moraju poštivati zakon.
Podsjetio je da žičara u vlasništvu Excelsa nekretnina bez koncesije radi od 2011. godine, pa je gradska uprava odlučila tome stati na kraj.
“Ovo je samo jedan od procesa, a ne konačno rješenje. Konačno rješenje je plaćanje duga iz prošlosti i potpisivanje novog koncesijskog ugovora”, poručio je Franković.
Odbacio je izjavu Excelsa nekretnina kako su zatvaranjem žičare “svi na gubitku” rekavši da su na gubitku Excelsa nekretnine, a o ostali su “na čekanju dobitka”. Kad Excelsa nekretnine potpišu ugovor, svi će biti na dobitku.
“Vjerujem da im je došlo do pameti da nisu poslovali po zakonu. Prema informaciji iz DORH-a, oni bi uskoro trebali platiti dugove iz proteklih godina i potpisati novi koncesijski ugovor”, kaže Franković koji se nada da žičara neće biti zatvorena dulje od mjesec dana.
Žičara će raditi, gosti će biti zadovoljni, a građani će imati kvalitetnije ispunjen proračun, zaključio je Franković.
Naplata 30 milijuna kuna u idućih mjesec dana
Grad Dubrovnik od Excelsa nekretnina potražuje oko 30 milijuna kuna s kamatama, što Franković očekuje da će biti naplaćeno u idućih mjesec dana, dok bi godišnji prihod žičare trebao biti oko deset milijuna kuna.
U ranijem priopćenju za javnost direktor Excelsa nekretnina Anto Rusković izrazio je razočarenje što je žičara zatvorena nakon što su, tvrdi, devet godina od države i Grada Dubrovnika čekali na dobivanje koncesije.
“Ova odluka ugrozit će mnoga radna mjesta u tvrtki Excelsa nekretnine i kod njezinih 343 poslovna partnera, od kojih je 130 iz Dubrovnika. Štetu će trpjeti više od 1400 dioničara Excelsa nekretnina, među kojima ih je više od 300 iz Dubrovnika”, istaknuto je u objavi tvrtke.
Štetu će, dodaje se, također osjetiti i država, grad i građani, a državni proračun ostat će bez poreznih prihoda, Grad Dubrovnik neće ostvarivati prihode od koncesije, a građani, koji žičaru koriste po povlaštenim cijenama, i turisti ostat će bez najjednostavnijega pristupa Srđu.
Također, ustvrdio je Rusković, očekivano će pasti broj posjetitelja Muzeja Domovinskog rata na Srđu, koji je u vlasništvu grada, a gosti Dubrovnika neće moći uživati u jednoj od najvećih dubrovačkih atrakcija.
Rusković smatra kako je potpuno nepotrebna i nesvrhovita šteta koja će nastati zbog zatvaranja žičare jer je u tijeku postupak usuglašavanja nagodbe između DORH-a, Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina, po kojoj bi se stekli uvjeti za potpisivanje ugovora o koncesiji, a zatvaranje žičare, siguran je, neće ubrzati taj postupak.
“Smjena gradonačelnika Vladimira Jokića bila je nezakonita, ali sada samo možemo da čekamo odluku suda. Ko će do tada rukovoditi opštinom ne zna se,” rekao je potpredsjednik Opštine Kotor Milivoje Mišo Samardžić (PzP) koji je jutros bio na poslu ali da se vratio kući, jer nije znao šta da radi, pišu Vijesti.
Samardžić je za objasnio da on juče nije podnio ostavku, već da je ponudio dan ranije.
“Napustili smo salu nakon što je predsjednica Opštine Dragica Perović dala pauzu. Ostavku smo ponudili u slučaju smjene gradonačelnika, ali s obzirom da je to urađeno nezakonito, nemam kome ni ostavku da podnesem”, rekao je on.
Kotor protest
Potpredsjednica Opštine iz GP URA Ljiljana Popović Moškov ranije je podnijela ostavku zbog ukupnog stanja u Opštini, dok je Jokić juče smijenio potpredsjednika iz SDP-a Branka Nedovića.
Samardžić kaže da ga danas nije niko kontaktirao i da očekuje da će sud rješiti situaciju u Kotoru:
“Vidjećemo kada “Službenilist objavi odluke, ko će ih potpisati kada ovlašćeno lice nije predsjedavalo”.
On kaže da zaposleni u lokalnoj samoupravi ne mogu dobiti plate: ”Juče su spremljeni virmani, ali nema ko da ih potpiše. Službe rade sve, ako i oni koji su najavili ostavke, čekamo zakontii rasplet situacije”, objasnio je Samardžić.
Predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević donirao je danas svoju četvrtu platu porodici Vicković.
Jovo Vicković, njegova žena Hajrija i sin Milan žive u teškim materijalnim uslovima u naselju Podostrog.
Ova porodica nema redovna primanja i žive od socijalne pomoći.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, četvrta plata od 1.389 eura koju predsjednik Opštine donira toj porodici, barem malo će im olakšati svakodnevni život.
“Predsjednik Opštine Marko Carević nastaviće da donira svoju zaradu, skrećući tako pažnju javnosti na probleme naših sugrađana koji žive u izrazito teškim materijalnim i životnim okolnostima”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Opštine Budva.
“Nove zamišljene destinacije i ruta Susret kultura spaja Sarajevo, Novi Sad i Kotor i predstavlja početak promocije sjećanja naših predaka, sa nadom da ćemo ovu ideju proširiti na cijeli region i biti primjer cijeloj Evropi i svijetu” čulo se danas na seminaru “Meeting of Cultures” – Susret kultura, u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
„S obzirom da je prostor Balkana poprilično specifičan, često isti, došli smo na ideju da zajedno sa našim partnerima u Novom Sadu, (Departman za geografiju, turizam i hotelijarstvo) i u Kotoru (TO Kotor), pokrenemo inicijativu koja se zove “Novi Sad susret kultura” i “Kotor susret kultura” sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu – kazao je dr Dino Mujkić u ime organizatora seminara NVU “Sarajevo susret kultura”.
“Prije osam godina došli smo na ideju da na mjestu koje se zvalo granica između Istoka i Zapada u Sarajevu, postavimo znak Susret kultura. Vrlo je autentično, jer na tom mjestu imate mogućnost da vidite dvije različite civilizacije. Nazvali smo ga Sarajevo susret kultura. Danas znak “Susret kultura” predstavlja pravu turističku atrakciju u Sarajevu“ – istakao je Mujkić.
Prema njegovim riječima, cilj je da se, na neki način, uveže prostor Kotora, Novog Sada i Sarajeva u jednu zajedničku rutu koja se zove “Meeting of Cultures”-“Susret kultura”, sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu i “storytelling”.
Na seminaru je predstavljeno 30 atraktivnih lokacija iz Sarajeva, Novog Sada i Kotora, uvezanih u jednu moguću zajedničku kulturno-turističku rutu.
Susret kultura – Meeting cultures
Cilj nam je da se Balkan promoviše kroz kulturni turizam u jednoj ponudi, odnosno da se prodaje kao jedna destinacija, poručila je direktorica NVU “Sarajevo susret kultura” Jana Čarkadžić.
“Znak u Sarajevu je postao poznata turistička atrakcija u gradu koji danas okuplja oko 60 hiljada ljudi dnevno. To je polazna tačka za turističke vodiče. Mi smo postavljanjem znaka postigli da 90 posto turističkih vodiča danas kreće sa turistima na svoje ture sa te tačke i na taj način daju uvod u staro jezgro grada Sarajeva. Tačka je prepoznata širom svijeta, kroz razne medije od Amerike do Japana i ponosni smo na to što stranci koji dolaze u Sarajevo, imaju želju da na neki način, ponesu dio znaka sa sobom kao suvenir. Uglavnom su to fotografije koje obilaze svijet” – kazala je Čarkadžić.
Susret kultura – Meeting cultures
Projekat “Meeting of Cultures” je počeo da se realizuje u novembru 2018. i završava se narednog mjeseca. Kao jedan od rezultat projekta nastala je i publikacija Meerting Cultures.
Kroz publikaciji je predstavljeno istorijsko i kulturno naslijeđe Sarajeva, Novog Sada i Kotora.
“Grad Kotor, pogotovo Stari grad” pada pod neki susret kultura i prožimanje raznih civilizacija kroz vjekove. Bilo je bitno ispričati priču turistima na sasvim drugačiji način, predstaviti lokacije ljudima koji dolaze iz inostranstva, pa čak i lokalnoj zajednici, kroz neke lokacije koje su identifikovane u ovom projektu” – istakla je Čarkadžić.
Ona je kazala da je vizija, želja, NVU “Sarajevo susret kultura” da znak “Susret kultura” bude postavljen u pet balkanskih gradova: pored pomenutih Sarajeva, Kotora i Novog Sada, u Tirani i Skoplju.
Susret kultura – Meeting cultures
Učesnicima seminara prof. dr Darko Antović, redovni profesor Univerziteta Crne Gore približio je pojam “storytelling”, pričanja priče, pripovijedanja.
On je istakao da je su priče uvjek bile moćan alat, pripovjedanje jedno od najstarijih formi izražavanja doživljaja. U osnovi svake priče je poruka i pouka…
Razvoj nove turističke ponude u Novom Sadu i Kotoru i njihovom uvezivanju sa turističkom ponudom Sarajeva kroz zajedničku regionalnu turističku rutu susreta kultura se realizuje se kroz projekat “SeeCulture”. Finansiran je nepovratnim sredstvima dodijeljenim u sklopu krovnog Projekta za razvoj i promociju turizma na Zapadnom Balkanu, kojeg sprovodi Vijeće za ragionalnu saradnju (RCC), a finansira Evropska unija (EU).
Seminaru su prisustvovali i studenti Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore sa profesorom dr Ilijom Moric.
Komunalna inspkecija i Komunalna policija Opšptine Tivat djelimično su danas uklonili barikadu koju je, ograđujući svoj posjed na Župi, postavila firma koja se dovodi u vezu sa počasnim konzulom Belgije u Crnoj Gori Žan Luk Dumortijeom.
Radnici su oko 8 sati ujutro, bez prethodne najave da će to učiniti na skretanju sa Jadranske magistrale za sportsku dvoranu „Župa“, postavili četiri velika metalna stuba i na njih krenula da vare čeličnu armaturnu mrežu.
Na taj način oni su imali namjeru da potpuno ograde veliki zemljišni kompleks od oko 60 hiljada kvadrata u posjedu belgijskog biznismena, a čime bi bez ikakvog drumskog prilaza ostao glavni ulaz javnog sportskog objekta – dvorane „Župa“, 5-6 domaćinstava koja žive u kućama u blizini dvorane, vlasnik jednog manjeg placa u ovom kompleksu, spomenik kulture – srednjevjekovni ljetnjikovac Verona na obali, ugostiteljski objekat-autokamp „Bova“, te niz skladišnih prostora u Bonićima koji pripadaju kompaniji Qatari Diar. Žitelji tog dijela Tivta odmah su se okupili na mjestu postavljanja ograde i svojim automobilima spriječili radnike da „zatvore“ kompleks. Po njihovom pozivu na lice mjesta izašle su Komunalna policija i Komunalna inspekcija i naložile pravnom zastupniku Dumortuijeove firme koji se u međuvremenu pojavio, da se novi dio ograde ukloni jer postojanje takvog objekta nije previđeno planskom dokumentacijom za ovaj dio Tivta.
Ograda je međutim, do popodnevnih sati, samo polovično uklonjena čime je ostavljen prolaz širok dovoljno tek za jedan automobil da uđe ili izađe na magistralu. Iz opštinskih službi su najavili da će ukoliko to ne učini sam investiror, Komunalno preduzeće Tivat o njegovom trošku do kraja dana ukloniti i preostala dva novopostavljena metalna stuba na skretanju za sportsku dvoranu.
Ni opštinari, ni okupljeni mještani međutim, ne spore da je riječ o privatnom zemljišp/tu u vlasništvu Dumortijea, ali ističu da se riješenje za kolski pristup javnim i privatnim objektima na obali i sportskoj dvorani Župa mora naći. Po važećoj planskoj dokumentaciji, taj drumski prilaz nije ovaj neformalni koji već godinama funkcioniše preko privatnog zemljišta u blizini sportske dvorane. Jučerašnji potez belgijskog biznismena mještani vide kao navodni Dumortijeov pokušaj pritiska na lokalnu upravu Tivta da otkupi dio njegove zemlje neophodan za drumski prilaz i parking sporstke dvorane, ili mu na drugi način kompenzuje to što se kako Opština, tako i mnogi drugi već godinama neovlašćeno koriste njegovom imovinom.
Iz lokalne uprave najavili su da će nakon predstojećih praznika na sastanku svih zainteresovanih strana, pokupšati da nađu svima prihvatljivo riješenje i da će ako bud etrebalo, Dumortijeu ekspropiisati dio njegovog velikog zemljišnog kompleksa. Na hitnost situacije navodi i to što je sportsks dvorana Župa u Tivtu jedno od mjesta gdje će se odvijati međunarodna nadmetanja u okviru predstojećih Sportskih igara malih zemalja Evrope čiji je Crna Gora domaćin, što će biti nemoguće ako dvorana ostane bez parking prostora i drumskog prilaza do svog glavnog ulaza.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je protekle godine izvršilo sanaciju 5 objekata obalne infrastrukture i to: Pristaništa Zaječarsko mulo u Baošićima i pristaništa u uvali Žanjic u opštini Herceg Novi, potom pristaništa – ponte u Stolivu i pristaništa – rive Muo u opštini Kotor, kao i pristaništa Bazdanj u opštini Tivat.
Ove sedmice je završena sanacija pristaništa- rive Muo u Kotoru. Radovi su obuhvatili čišćenje morskog dna u akvatorijumu pristaništa, podvodni iskop materijala ispod kote -2,0m radi izrade fundamenta objekta, izradu AB zidova i temelja podvodnim kontraktorom, sve prema propisanim tehničkim uslovima.
Za ovaj posao, a prema utvrđenom Radnom nalogu i definisanom projektnom zadatku uložena su sredstva u iznosu od 31.273,72 eura.
Nakon pristaništa Muo, pristupiće će se poslednjoj fazi realizacije projektata – sanacija objekata obalne infeastrukture za tekuću godinu, kada će biti izvršena sanacija pristaništa i mandraća u Baošićima ( kod Lanterne ) i pristaništa i mandraća u Kumboru.
Završetak radova na sanaciji preostalih objekata planiran je do početka ljetnje turističke.
Izvođač radova na reknstrukciji pristaništa u Boki je firma „Đokić group“ d.o.o. a ukupna opredjeljena sredstva za sanaciju svih pristaništa iznose 162.500,00 €.
