Reagovanje Opštine Tivat na saopštenje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, objavljenog 11. juna, a u vezi sa sastankom koji je izvršni direktor Mladen Mikijelj održao sa predsjednikom SO Tivat Miljanom Markovićem i građanskim aktivistom Radovanom Novakovićem
Da nije tragično bilo bi komično. Na trenutak smo pomislili da je 1. april ili početak predizborne kampanje, ali ispostavilo se da je samo jeftin spin. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom najavljuje gromopucateljno da nešto vraća Tivtu i to dogovara sa organizatorom prošlonedjeljnih protesta na plaži Belane i predsjednikom Skupštine opštine Tivat, a da su pri tom i jedan i drugi nenadležni za pitanja o kojima se razgovaralo.
Drago nam je gospodo zbog vaših lajkova. Drago nam je i zbog činjenice da imate slobodnog vremena i mašte, ali o ovim pitanjima, koliko god vam se to sviđalo ili ne, ne možete odlučivati bez prisustva druge strane i zvanično nadležnog organa, a u ovom slučaju to je Opština Tivat. Da smo znali da to ide na ovako volšeban ad hoc način, bez saglasnosti Upravnog odbora JPMD, mi bismo predsjednika Skupštine opštine i građanskog aktivistu Novakovića poslali na sastanak još prošle godine, ako bi to bilo na korist građana i čitave vaseljene. O ozbiljnosti ovog susreta govori i činjenica kako se, po učesnicima sastanka, javne površine tako lako mogu „davati“ i „uzimati“, dok je za to vrijeme Opština Tivat u obavezi da učestvuje na tenderima za zakup marine i sidrišta, koji su joj shodno Programu već ustupljeni.
Elem, imali ste na pretek i vremena i prilika i molbi od strane Opštine da se stvari poprave i kroz Program privremenih objekata u zoni morskog dobra i kroz tenderske procedure, ali i kroz priču o stavljanju na upotrebu brojnih plaža i kupališta. Vi to ne želite, nećete ili ne možete. Sa druge strane pokušavate agresivno izvrtati činjenice. Ukoliko želite da imate ma kakvu saradnju sa Opštinom Tivat, vrijeme je da se uozbiljite.
Po saznanjima Opštine Tivat, za širokogrudo „vraćenih“ šest plaža, niko se nije javio na raspisani javni poziv. Izgleda da je čitava zamisao u tome da Komunalno preduzeće Tivat održava te plaže u sezoni. Ali kada je u pitanju i ova tema, opet su za stolom pogrešni sagovornici.
Građani Tivta, plaže nisu „vraćene“… i ne mogu biti „vraćene“ dok se ne ispoštuju zakonske i druge administrativne procedure, a to će se desiti tek kada Opština Tivat dobije zavničan dopis od JP za upravljanje morskim dobrom.
Na sastanku koji će odjekivati u istoriji Tivta kroz vjekove, nije bilo riječi o statusu parkinga na Seljanovu, koji ste izdali mimo odredbi o javnim nabavkama, niti o činjenici da ste plažu Belani dodjelili preduzeću koje je vršilo poslove nadzora na izgradnji šetališta na Belanima i koje je uništilo i do besmisla usporilo realizaciju tog projekta.
Trgovina uticajem i (ne)nadležnost učesnika sastanka, posebna su tema o kojoj ćemo opširnije drugog puta.
U nagradnoj igri Ulov mjeseca – maj 2025. prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centrima osvojio je Nikola Delibašić sa tunom od 80 kg.
Tuna je uhvaćena u Herceg Novom tehnikom driftinga na sardelu. Nikola se pohvalio da je u istom danu uhvatio i zubaca od 8 kg.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centrima osvojio je Dejan Škerović takođe sa tunom, koja je imala 50 kg.
Ulov mjeseca maj 2. mjesto Dejan Škerović-tuna50kg
Tuna je ulovljena u popodnevnim časovima na živog širuna. Ulovljena je naspram rta Volujice gdje je dubina mora 35m.
Dejan prenosi utiske:
„Borba je trajala ravno 36 minuta. Ali ne samo što se i ona predala nego je i mene toliko umorila da sam je morao vezati za barku i tako dovezao do marine. U prvom naletu uz prilično stegnut “dril” izvukla je oko 110 m konca.
Koristio sam mašinicu Shimano Saragosa 10000 PG, konac je bio X-Zogin debljine 0,33mm, a predvez Seguarov debljine 0,74, šok lider takodje Seguarov debljine 0,66mm. Štap je marke “Tica-jigmaster”50-250gr.
Sva oprema osim štapa je kupljena u prodavnicu Sipa u Baru.“
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centrima osvojio je Aleksandar Sotiroski sa saragom teškim 1.37kg.
Ulov mjeseca maj treće mjesto -AleksandarSotiroskiSarag1.37kg
Ulov je ostvaren na dubini od 5m tehnikom čeke.
„U potrazi za većom ribom naišao sam na ovaj fini komad i ustrijelio ga odmah nakon uočavanja.
Od opreme sam koristio odijelo Cressi Tracina 7mm i podvodnu pušku Picasso Cobra 75.
Ljeto samo što nije počelo, a Porto Montenegro poziva da zajedno proslavimo kraj školske godine uz šesto izdanje omiljenog događaja Boka Place Calling!
Petak, 13. jun rezervisan je za žurku povodom kraja škole! Očekuje vas prava tinejdžerska atmosfera uz dobru muziku, društvo, i posebno osmišljenu foto zonu sa instant fotografijama — savršena prilika da ovjekovječite prijateljstva i napravite zabavne uspomene za vaš School Book ili spomenar!
Tokom oba dana, petka i subote, uživajte u Market & More sajmu domaćih i organskih proizvoda — savršen miks zdrave hrane, lokalnih delikatesa i ručno rađenih proizvoda iz Crne Gore.
U petak iskoristite i specijalni popust na Wall Climbing, idealno za sve koji žele malo adrenalina i dobru zabavu na visini!
A u subotu, dan završavamo uz ritmove našeg DJ-a koji će dodatno zagrijati atmosferu i obezbijediti dobru vibru za sve posjetioce.
Polusatnim stajanjem ispod Kule od Sata na Trgu od oružja u starom gradu Kotoru aktivistkinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i njihovi simpatizeri/simpatizerke, ali i brojni turisti/turistkinje, koji su prepoznali značaj mirovnih, parola: ” Stop genocidu u Gazi – u Gazi umire Čovječnost”, pridružili su se globalnom aniratnom pokretu sa težnjom da se zaustavi krvoproliće, uništavanje ljudskih života i ljudskog dostojanstva.
Ganuti porukama mira, neki od posjetilaca Staroga grada su reagovali pozitivnim gestovima, neki su se fotografisali sa učesnicima akcije i pozdravljali sa njima, a bilo je i onih koji su tražili da se aktivistkinje pomjere sa mjesta, kako bi se nesmetano fotografisali ispred Stuba srama.
Stop ratu u Gazi – ANIMA
Lijepa podrška bile su dvije gospođe sa dvoje djece, koje su specijalno za ovu priliku doputovale iz Herceg Novog.
Ova akcija je dio regionalnog protesta, koji se istovremeno održava i u Beogradu u saradnji sa Mrežom Žena u crnom, kao i sa aktivistima u Italiji, gdje su takođe održani protesti protiv genocida u Gazi.
U susret velikoj međunarodnoj jedriličarskoj trci The Ocean Race Europe 2025 koja će svoj cilj imati u Boki Kotorskoj, u Osnovnoj školi „Ivo Visin“ na Prčanju danas je upriličen poseban događaj sa ciljem promocije edukativnog dijela ove značajne regate. Konkretno, danas je ozvaničena crnogorska verzija edukativnih materijala na sajtu trke Ocean Race, te početak njihove primjene u crnogorskim osnovnim i srednjim školama.
Ideju o održavanju dijela trke The Ocean Race Europe u Crnoj Gori Pomorskom fakultetu Kotor Univerziteta Crne Gore još prije nekoliko godina predočio je kap. Vladimir Šparović, a zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore i Ministarstva pomorstva, došlo je i do relizacije te ideje.
Državni sekretar Ministarstva pomorstva, g.Pavle Tripković podsjetio je da je plan Vlade Crne Gore posvećen ovom događaju počeo da se sprovodi još od ljeta prošle godine kada je potpisan ugovor sa organizacijom The Ocean Race.
„The Ocean Race Europe će šest dana provesti u Crnoj Gori, završna etapa će se održati blizu Mamule, dok će prateći sadržaji biti održani na šetalištu Pine u Tivtu. Riječ je o jednom događaju koji je pandan Formuli 1 u automobilizmu. Očekujemo oko 100.000 posjetilaca koji su uobičajena publika za ovu manifestaciju, te očekujemo produžetak ljetnje sezone i još više posjetilaca u turističkoj sezoni zbog same organizacije ovako važnog događaja. Cilj nam je da predstavimo Boku u najljepšem svjetlu, onako kako su je Bog i priroda dali. Boka će sigurno ostaviti utisak na sve one koji lično dođu da isprate događaj ili isprate događaj putem televizijskih prenosa koji će se vršiti na najvećem mogućem nivou preko svjetske Warner Bros produkcije i velikih televizijskih kuća.“ ispričao je Tripković.
Na značaj manifestacije The Ocean Race Europe za Boku Kotorsku na današnjem događaju je ukazao i predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
The Ocean Race Learning
„Kotor je centar pomorstva i obrazovanja ove regije koja ima preko milenijum i po pomorske tradicije; ljudi odavde ne žive pored mora, već sa morem. Svijest o značaju ovakvih programa je vjerovatno u Boki Kotorskoj najizraženija. Grad Kotor i Boka Kotorska će biti dio jednog prestižnog kluba, te se još jednom prepoznati u cijelom svijetu. Siguran sam da će Pomorski fakultet i nadležna ministarstva biti dobri domaćini i da ćemo ovu organizaciju iznijeti na pravi način, tako da sljedeća posjeta Ocean Race Crnoj Gori ne bude inicirana iz Crne Gore, nego iz organizacionog odbora Ocean Race-a,” poručio je Jokić.
Osim sportskog karaktera, trka sa sobom donosi i edukativnu komponentu, te su u organizaciju ovog segmenta događaja uključeni Pomorski fakultet iz Kotora, Institut za biologiju mora i Arhitektonski fakultet koji pruža podršku u izgradnji paviljona Univerziteta Crne Gore u okviru Ocean Live parka na šetalištu Pine u Tivtu.
Kako je jedan od ciljeva The Ocean Race Europe podizanje svijesti o značaju zaštite mora i okeana, prodekanica za razvoj i komunikaciju Pomorskog fakulteta Kotor i potpredsjednica Organizacionog odbora The Ocean Race Europe za finale u Boki doc. dr Zorica Đurović ističe da su im u tom dijelu ciljna grupa školska populacija i djeca.
The Ocean Race Learning
„Stoga nam je bilo posebno važno da sve edukativne programe koji su na raspolaganju u okviru zvaničnog sajta The Ocean Race učinimo dostupnim i našoj školskoj populaciji. U pitanju su materijali koji su izuzetno kvalitetni i važni, te nam je drago što smo sve te materijale uspjeli da prevedemo, pripremimo i prilagodimo za naše osnovne i srednje škole. Do sada su ovi materijali bili dostupni na 11 svjetskih jezika, a konačno se na zvaničnom sajtu trke pojavila i naša, 12. zastava. Već radimo na prilagođavanju materijala za sve ostale jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, tako ćemo već na jesen imati i verzije na srpskom jeziku – na ćiriličnom pismu i ekavici, bošnjačkom, hrvatskom i albanskom jeziku, čime ćemo pokriti našu ukupnu školsku populaciju, a materijale će moći da koriste i naše kolege iz cijelog regiona,“ ispričala je Đurović.
The Ocean Race Learning
Đurović je posebnu zahvalnost uputila Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na podršci koju su pružili projektu. Ispred resornog ministarstva prisutnima u OŠ „Ivo Visin“ obratio se Dragan Mijušković, v.d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.
„Razmatrali smo zahtjeve koje je Pomorski fakultet uputio Zavodu za školstvo i Ministarstvu prosvjete, nauka i inovacija, te smo procijenili da će The Ocean Race zaista imati edukativni karakter za sve naše učenike. Planirali smo da u edukaciju o zaštiti okeana, mora i životne sredine uključimo ne samo južni region, nego i centralnu i sjevernu regiju radi što bolje edukacije naših učenika,“ ispričao je Mijušković.
Dekanica Pomorskog fakulteta prof. dr Tatijana Dlabač istakla je zadovoljstvo zbog učešća u ovom projektu.
„Kroz niz projekata se bavimo zaštitom žive sredine i radimo na onome što nam zaista treba, a to je podizanje svijesti na svim nivoima – od vrtića do univerziteta. Mislim da nam je najznačajnija podrška djece, jer oni će za deceniju, dvije biti donosioci odluka. Kako se mi pokažemo, tako će oni imati što da ostave dalje,“ kazala je Dlabač.
Zadovoljstvo što edukativne aktivnosti u okviru The Ocean Race Europe kreću upravo iz Osnovne škole „Ivo Visin“ izrazila je direktorica škole Petra Ćetković.
„Nije tek tako da je ova škola izabrana da bude domaćin ovakve manifestacije. Ova škola nosi ime Iva Visina koji je oplovio svijet, a današnji učenici se bave drugom sferom koja je jako bitna za njihovu budućnost. Od tema vezanih za biodiverzitet, zaštitu životne sredine, klimatske promjene, kompostiranje, pa do zaštite i čišćenja podmorja, mi smo to sve već primjenjivali, samo što smo to sada sve implementirali kroz radionice u okviru The Ocean Race Europe,“ navela je Ćetković.
Učenici OŠ „Ivo Visin“ su danas, kao i prethodnom periodu, uz podršku svojih učiteljica učili iz The Ocean Race Learning materijala i saznali mnogo novih informacija o podvodnom svijetu i značaju očuvanja životne sredine.
„Pošto smo nosioci Zelene zastavice, rado smo se prihvatili ovog projekta. Sav program smo mi prvo naučile na engleskom jeziku da bismo ga prezetovale i naučile djecu. Ovo nije novina za nas jer se mi već godinama unazad bavimo ekologijom i čišćenjem morskog dna, podmorja. Ove vrijednosti smo približili djeci na jedan vrlo zanimljiv način kao što to i Ocean Race radi,“ ispričala je učiteljica OŠ „Ivo Visin“, Jelena Kitić.
Današnji događaj svojim prisustvom je posebnim učinio predstavnik organizacionog tima Ocean Race Europe, Johnny Donnelly.
„Edukativni program je samo jedna od inicijativa koje imamo kako bismo proširili glas o svjetskim okeanima. Već preko 225.000 djece je uključeno u ovaj program u preko 83 zemlje širom svijeta. To je nešto na što smo baš ponosni,“ ispričao je Donelly.
Podsjećamo, u okviru The Ocean Race Europe po prvi put flota posebno dizajniranih IMOCA jedrilica uploviće u Jadransko more propagirajući ne samo sport već i održivost i očuvanje mora i okeana.
Trka startuje u Kilu (Njemačka) 10. avgusta. Završnice etapa su u Portsmutu (Velika Britanija), Kartagini (Španija) i Đenovi (Italija), dok se veliki finiš očekuje na ulazu u Bokokotorski zaliv sredinom septembra.
Vlada je za restituciju zemljišta u blizini tivatskog aerodroma opredijelila 11 miliona eura, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i predsjednik Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, Nik Gjeloshaj.
“Vlada je izdvojila sredstva za restituciju, odnosno eksproprijaciju zemljišta u Tivtu, to je 11 miliona EUR i taj proces cijeli će Vlada da finansira, a ne lokalna uprava”, kazao je Gjeloshaj u Skupštini.
On je rekao da informacija da su tokom postupka promijenjeni uslovi, nije tačna.
“Mi smo 9. aprila postavili rok za dostavljanje ponuda i tada smo samo usvojili ugovor koji je bio čitavo vrijeme u izradi, i u ugovoru je ono što je bilo u pozivu iz 2019. godine izmijenjeno da koncesionar mora da nakon 30 dana plati koncesionu naknadu. Jer smo procijenili da je rizik veliki ako čekamo 12 mjeseci, jer sredstva obezbjeđenja, ako koncesionar odustane nakon 12 mjeseci, su bila samo bankovna garancija od milion EUR”, naveo je Gjeloshaj.
On je danas u Skupštini govorio o predlozima zakona o potvrđivanju akata Svjetskog poštanskog saveza i o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti.
Prilikom rasprave o tim aktima, priče o aerodromima dotakli su se poslanik Socijaldemokrata (SD) Branislav Nenezić i poslanik Građanskog pokreta URA, Filip Adžić.
Nenezić je pitao šta je sa postupkom koncesija crnogorskih aerodroma i ukoliko dođe do koncesije, šta je Vlada planirala po pitanju restitucije zemljišta na kojem se nalazi Aerodrom u Tivtu.
“Treba podsjetiti da ukoliko dođe do koncesije, obaveza države Crne Gore će biti aktivirana. Da li je u budžetu opredijeljen iznos od nekoliko desetina miliona EUR, koliko je nezvanično procjena tog zemljišta, odnosno da li će država ući u koncesiju sa troškom od nekih blizu 50 miliona EUR”, pitao je Nenezić.
Adžića je takođe interesovala tenderska procedura i koncesije za aerodrome, naglašavajući da je sami postupak već sada u ovoj fazi nanio ogromnu štetu Crnoj Gori, te da investitori državu ne posmatraju kao sigurnu zemlju za ulaganje.
“Smatram da nije dobro dati nekome aerodrome na ovaj način, dati monopol da firma koja osvaruje deset miliona profita godišnje, bude izdata za nekih 100 miliona”, rekao je Adžić.
U prostorijama Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore u Budvi danas je održan radni sastanak direktora Javnog preduzeća, Mladena Mikijelja, predsjednika Skupštine opštine Tivat, Miljana Markovića i građanskog aktiviste Radovana Novakovića.
Tokom sastanka razmatrane su brojne teme vezane za upravljanje morskim dobrom na teritoriji opštine Tivat, sa ciljem daljeg unapređenja saradnje i stvaranja uslova za efikasno i održivo upravljanje obalom.
Jedna od tema sastanka bilo je i pitanje šest kupališta na teritoriji opštine Tivat. Direktor Javnog preduzeća je tom prilikom izrazio spremnost da, ukoliko postoji interes lokalne samouprave i građana Tivta, razmotri mogućnost ustupanja ovih kupališta Opštini Tivat.
Foto JP Morsko dobro
Direktor Javnog preduzeća je tokom sastanka upoznao predsjednika Skupštine opštine Tivat da je Javno preduzeće dostavilo Opštini Tivat nacrt Programa privremenih objekata za period 2024–2028. na koji je Opština dostavila svoje mišljenje i konkretne zahtjeve. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kao i Javno preduzeće, uvažili su zahtjeve Opštine Tivat, koji se odnose na četiri ključne lokacije: Ponta Seljanovo, marina na Seljanovu, parking kod aerodroma i privremeni objekat na lokaciji Pakovo.
Na sastanku je takođe otvorena inicijativa da se razmotri mogućnost da dio pristaništa uz aerodrom Tivat bude stavljen na raspolaganje tokom ljetnje turističke sezone Mjesnoj zajednici Gradiošnica, radi omogućavanja komunalnih vezova za potrebe građana Tivta.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ostaje posvećeno otvorenom dijalogu sa svim opštinama, odgovornom i transparentnom upravljanju morskim dobrom, te kontinuiranom pronalaženju rješenja koja doprinose zaštiti i održivom razvoju crnogorske obale u interesu građana, lokalnih zajednica i privrede, saopteno e iz ovog JP.
Dionica Cetinje-Čevo duga 23 kilometra, koja je danas otvorena, značajna je za bolju povezanost građana Cetinja i Nikšića, saopštio je premijer Milojko Spajić.
“Kao što sam već ranije rekao na otvaranju puta Nikšić-Kuside, nećemo zapostaviti nijednu opštinu, nijedan kraj ove naše lijepe zemlje. Ovih 23 kilometra su jako značajna za bolju povezanost građana Cetinja i Nikšića. Takođe, ovaj put je važan jer predstavlja čvorište koje će povezivati Cetinje i Nikšić sa Jadransko-jonskim putem”, kazao je Spajić.
On je sa direktorom Uprave za saobraćaj, Radomirom Vuksanovićem, otvorio put Cetinje-Čevo, koji predstavlja prvu fazu izgradnje magistralnog puta Cetinje-Nikšić.
Vuksanović je, kako je saopšteno iz Uprave, poručio da je zadovoljan izvedenim radovima, te da će nastaviti da rade na unapređenju saobraćajne infrastrukture širom zemlje.
“Jako mi je drago što danas imamo priliku da otvorimo ovu novu saobraćajnicu. Podsjetiću da je ovaj put započet da se radi još prije 35 godina. Riječ je o projektu vrijednom oko 33 miliona EUR a podsjetiću da je većina radova bila završena još prošle godine, te da se čekao samo završetak nekih 600 metara kako bi ovaj put bio pušten u saobraćaj“, kazao je Vuksanović.
On je dodao da već rade na stvaranju uslova za nastavak izgradnje puta prema Nikšiću.
Izvođač radova je Mehanizacija i programat Nikšić, dok je za stručni nadzor bila zadužena podgorička kompanija Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja.
Sa čuđenjem sam ispratio protest dijela vlasnika plovila koji, bez ikakvog utemeljenja u sigurnosnim i zakonodavnim normama, traže da im se, između ostalog, dozvoli prekoračenje propisane brzine plovila na moru. Ovaj zahtjev, ne samo da nije prihvatljiv, već predstavlja najgrublje kršenje zakona i važećih propisa koji imaju za cilj sigurnost plovidbe, saopštio je ministar pomorstva Filip Radulović.
Zahtjev da se ukine jedan član posade je samo potvrda da se važeći Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, koji je na snazi od 2013. godine, ne poštuje i tome je došao kraj.
Neshvatljiv je zahtjev dijela pomorske privrede koji traže ukidanje obaveze ugradnje AIS sistema koji služi za digitalno praćenje brzine plovila i očuvanje reda na moru.
Podsjetiću da je ugradnja tog sistema obaveza propisana važećim zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe.
Nijedna ozbiljna država ne pregovara o osnovnim sigurnosnim standardima. Ovi zahtjevi nisu samo neodgovorni, oni su opasni. Za nas su neprihvatljivi, protivni interesima javne sigurnosti i predstavljaju direktnu prijetnju životima i imovini na moru. Nećemo dozvoliti da se Crna Gora pretvori u neregulisano pomorsko igralište.
Zakon važi za sve. Ako neko smatra da mu je profit važniji od sigurnosti onda je jasno da mu nije mjesto na moru. Svako ko bude kršio propise, suočiće se sa najstrožim sankcijama.
Poručujem jasno: Niko neće ploviti iznad dozvoljene brzine, niko neće izbjegavati upotrebu AIS sistema, i niko neće ugrožavati živote zarad lične zarade.
Prilikom stupanja na dužnost ministra pomorstva obećao sam da ćemo uvesti red na moru i stati na put neodgovornim pojedincima. Ova sezona je prilika da to pokažemo, nema igranja sa sigurnošću na moru. Poštujmo zakone i svi ćemo biti na dobitku, poručuje Radulović.
Kante za selektivno prikupljanje otpada – donacija
Opština Tivat je donirala 21 kantu za selektivno prikupljanje otpada Osnovnoj školi “Drago Milović”. Ova aktivnost sprovedena je povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine, u saradnji tima Eko škole i opštinskog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti, a predstavlja jednu u nizu aktivnosti predviđenih Akcionim planom upravljanja komunalnim i neopasnim otpadom.
Donirane kante za selekciju papira i kartona, PET ambalaže kao i za miješani komunalni otpad su postavljene u hodnicima škole. Komunalno preduzeće iz Tivta ranije je u školskom dvorištu postavilo kontejnere za karton/papir i PET ambalažu. Na ovaj način, đacima i cijeloj zajednici pružena je prilika da se na konkretnom primjeru edukuju o važnosti reciklaže, kao i da aktivno doprinesu zaštiti životne sredine.
“Podsjećamo sve sugrađane, a posebno one najmlađe da je svaki naš postupak, ma kako mali i nevažan izgledao, od velikog značaja za zaštitu životne sredine. Nadamo se da će kante za selektivno prikupljanje otpada, uticati na svijest učenika o značaju procesa selekcije i reciklaže” – poručuju iz Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnsoti.
Članovi odbora Eko škole zahvalili su Sekretarijatu na donaciji i na saradnji, ali i na podršci koju Sekretarijat pruža školskom ekološkom timu i njihovim projektima.
