Inženjer Milan Kulić, koji iza sebe ima više od 40 godina iskustva na projektima osvjetljenja materijalne kulturne baštine širom svijeta, besplatno će uraditi idejni projekat osvjetljenja Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu.
Kulić, koji je predstavnik italijanske firme iGucini za oblast arhitektonskog osvjetljenja objekata od posebnog istorijskog i kulturnog značaja, biće autor idejnog rješenja za most, ali i za Kulu Marka Kraljevića, a u ponedjeljak se sastao sa načelnikom Višegrada Mladenom Đurevićem.
On je naveo da je radio na brojnim sličnim projektima, između ostalog na osvjetljenju Arslanagića mosta u Trebinju, mosta u Foči, kao i tvrđave Forte Mare u Herceg Novom.
– Ovakvi projekti daju potpuno novu dimenziju spomenicima kulture. Kada se istorijske građevine kvalitetno osvijetle dobijaju novu vrijednost i vizuelni identitet – rekao je Kulić i dodao da će mu Višegrađani dostaviti neophodnu foto-dokumentaciju na osnovu koje će tim započeti izradu idejnog projekta.
Đurević je istakao da će kompletna projektna dokumentacija, nakon što bude urađena, biti dostavljena na uvid i stručno mišljenje nadležnima u Uneskovom zavodu i Zavodu za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.
– Naš cilj je da se svi radovi izvedu stručno u skladu sa svim propisima i da se nijednim dijelom ne ugroze spomenici kulture. Most Mehmed-paše Sokolovića zaslužuje novu dimenziju i siguran sam da će svi prepoznati značaj ovog projekta – rekao je Đurević.
Prezentacija idejnog projekta biće održana naredne godine.
Izmjenom i dopunom Zakona o maslinarstvu i maslinovom ulju, koje su usvojene u skupštinskoj proceduri u julu 2025. godine članom 12a, propisano je sledeće:
„Vlasnik stabla masline dužan je da upiše svako stablo u Registar maslina koje vodi organ lokalne samouprave nadležan za poslove poljoprivrede. Stablo upisano u Registar iz stava 1 ovog člana posjeduje jedinstveni identifikacioni broj, koji mora biti fizički istaknut na stablu na trajan način. Registar mora da sadrži podatke o vrsti i starosti masline (ako je poznata), tačnoj lokaciji stabla, identitetu vlasnika i korisnika, eventualnim ograničenjima raspolaganja ili posebnim režimima zaštite“.
Vlasnici stabala maslina koji su upisani u Registar maslinara kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva biće kontaktirani od strane zaposlenog Opštine Kotor za informaciju o tačnom broju stabala maslina, vrsti i starosti masline kao i tačnoj lokaciji stabla.
Maslinare koji posjeduju zasade maslina a koji nisu upisani u Registar maslinara obaviještavamo da su u obavezi da kontaktiraju Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor i daju informacije koje se traže za Registar maslina.
Crnogorska plovidba je doživjela svoj epohalni brodolom, pun kontroverzi i dubioza. Neko drugi će platit račun, kao i uvjek, to su građani, koji svojom apatičnošću i ne izgleda da puno brinu za sve pogreške i štete raznih vlasti, koje u krajnjem će oni platiti porezima, taksama i raznim nametima.
Meritum ovog teksta je jednostavan, kratak i koncizan. Ako je Crnogorska plovidba doživjela svoj bankrot i prodala jedinu imovinu sa kojom privredjuje i koju posjeduje, zašto ista nije momentalno likvidirana nakon izmirivanja svih dugova i dugova prema povjeriocima? Navedeno se moglo uraditi simultano u roku od nekoliko dana, a brodovi su prodati prije 3 mjeseca?
Prema dostupnim izvještajima, crnogorska plovidba ima 9 zaposlenih, čija godišnja bruto primanja iznose oko 400.000 eura, složit ćemo se da su navedena primanja višestruko veća odprosječne CG zarade, u svjetu normalnih tržišnih i poslovnih odnosa, postavilo bi se pitanje, da li nakon rasprodaje cijelokupne imovine firme, koja svoj vijadj [putovanje] završava sa više desetina miliona eura gubitaka, ima smisla nastavljati isplatu visokih plata zaposlenima u upravi, koji suštinski nemaju više sa čime upravljati sem sa ostavštinom enormnih dugovanja?
CG jeste zemlja apsurda, ali svakim danom pokazujemo da možemo prevazići i najiracionalnije ponašanje. Zaključak,draga gospodo iz Vlade, ako je crnogorska plovidba ostala bez brodova, zašto do sada niste likvidirali firmu? Do kada će još ta upokojena brodarska firma generisati visoke troškove?
Savjet, isplatite povjerioce i dugovanja, likvidirajte izmučenu firmu, a zaposlenima zahvalite, i kao i svi ostali gradjani neka se izbore na tržištu rada ili prijave na biro rada, oni jednostavno više nemaju sa čime upravljati, poručuje pomoski stručnjak Goran Sindik.
Moderna monografija “Tivat – grad između zaliva i Sunca” biće predstavljena javnosti u JU Muzej i galerija Tivat u četvrtak, 27. novembra u 19 sati, u okviru Novembarskih dana.
Promocija će biti završni čin višegodišnjeg istraživačkog, uredničkog i izdavačkog rada na knjizi koja po prvi put cjelovito predstavlja slojeve kulturno-istorijske baštine ovoga prostora. Na događaju će govoriti predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, recenzent prof. dr Ilija Lalošević, te autori Siniša Luković, Danijela Đukić, Zoran Mujbegović i urednik Rastko Šejić. Posebna gošća biće mlada pjevačica Isidora Nikolić, koja će premijerno izvesti novu pjesmu inspirisanu mediteranskim ambijentom Boke.
Knjiga u izdanju tivatskog muzeja nastala je obimnim naučnim istraživanjem, terenskim i arhivskim radom, te konsultacijom veoma široke literature. Građena je kao sinteza naučno utemeljene studije i pripovjednog, čitljivog teksta koji čitaoca uvodi u svijet tivatskih pejzaža, ljudi, naselja i civilizacijskih slojeva. Autori su, nadograđujući se jedni na druge, težili da pokažu kako se globalni istorijski tokovi mogu razumjeti kroz lokalne heroje, predanja, običaje i materijalne tragove – od praistorijskih gomila, preko rimskih vila i mletačkih posjeda, do austrougarskog Arsenala i savremenog identiteta grada. Kako je naveo jedan od autora, „nije se težilo enciklopedijskom pregledu svega, već živom osjećaju mjesta – da čitalac vidi, osjeti i razumije grad koji je nastajao između zaliva i Sunca“.
Recenzent dr Adam N. Crnobrnja, predsjednik Srpskog arheološkog društva i muzejski savjetnik u Narodnom muzeju u Beogradu, ističe da se ovom monografijom Tivat „prvi put može podičiti ne samo dugom prošlošću već i dugom, jasno ispričanom istorijom“. On navodi: „Urednik i jedan od autora ove knjige je malom barkom zvanom Tivat, poput vještog moreplovca navigao kroz uzburkano more vremena i ukotvio je u našem trenutku. I svaki čitalac će, sa punom vjerom u sigurnu ruku kapetana, moći da zaplovi istim kursom, kroz milenijumsku avanturu Tivta.“ Po njegovim riječima, monografija nije zbir činjenica, već „živ organizam u kojem slojevi vremena dišu, prepliću se i postaju prostor koji pamti“.
Prof. dr Ilija Lalošević,sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, u svojoj recenziji podvlači naučnu utemeljenost knjige: „Sadržaj je prvi put sistematično predstavljen kroz sve kulturne slojeve, od praistorije do 20. vjeka. Monografija donosi značajan doprinos u proučavanju lokalnih sakralnih objekata, leksičkog porijekla toponima, života pod Mletačkom republikom, kao i industrijskog razvoja Tivta u austrougarskom razdoblju.“ Posebno ističe da knjiga „bez opterećenja formom spaja naučni rad, arhivska istraživanja, likovni materijal i savremenu vizuelnu interpretaciju“.
U pogovoru monografije, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović naglašava da ova knjiga „predstavlja ostvarenje za koje je bilo potrebno mnogo više od truda – potrebno je bilo povjerenje u smisao zajedničkog znanja“. Po njegovim riječima, monografija je „poziv da se Tivat čita bez predrasuda, kao grad koji je istovremeno i dio svijeta i nešto neotkriveno blisko“, te „delo koje će dugo stajati kao jedan od kamenova međaša u samosagledavanju tivatskog prostora“.
Monografija – Tivat – grad između zaliva i Sunca
Urednica izdanja i direktorka muzeja mr Danijela Đukić ističe da je „ova monografija o Tivtu prvo takvo izdanje nakon višedecenijskog zatišja i stagniranja održivosti i vitalnosti kulturno-istorijskog kontinuuma“, te da „predstavlja ozbiljan početak izdavačke djelatnosti JU Muzej i galerija Tivat, čiji je cilj da naučna saznanja, artefakte, fotografije, arhivske mape i priče lokalnih zajednica učini dostupnim nasljednicima tivatske baštine i široj javnosti“. Ona dodaje da je „ovo prva publikacija u kojoj su tekst, fotografije, ilustracije i digitalne veze (QR kodovi) ukomponovani tako da čitaoca vode direktno ka lokalitetima koji se opisuju“, te nagovještava mogućnost engleskog izdanja sredinom iduće godine, „čime bi se dodatno otvorio prostor za (re)pozicioniranje na turističkoj mapi“.
Autor Siniša Luković naglašava da iza knjige stoji „velika ljubav prema gradu“ i „želja da se Tivat predstavi kao mjesto susreta – mediteranskih, pomorskih, urbanih i duhovnih tokova“. Kako dodaje, „istorija grada nije skrivena u arhivima, već u životima ljudi, u svakodnevici, u pejzažima koji se mijenjaju sporije nego što mislimo“. Zaključuje: „Istorija grada najbolje se razumije kada je gledamo očima ljudi koji su je živjeli – ribara, pomoraca, majstora, sveštenika, putnika, djece koja su rasla uz zvuk brodova i miris soli. Bez njihovih priča, Tivat bi bio samo geografska tačka; s njima, on postaje grad sa dušom.“
Po riječima akademskog slikara Zorana Mujbegovića, „u ovoj monografiji oživjeli su svi mitovi i legende moga djetinjstva provedenog u Krtoljskom moru“, dok je „do kraja na beskompromisno naučnoj osnovi prenesena pripadnost Tivta globalnim civilizacijskim tokovima i načinima kako su oni uticali na razvoj i život grada“.
Urednik izdanja, Rastko Šejić, podvlači da je „knjiga građena kao dijalog teksta i slike, naučnog i narativnog, prošlosti i sadašnjosti“, te da je „cilj bio da se istorija ne samo pročita, nego doživi“. Dodaje: „U jednoj knjizi sabran je rad četiri autora, bezbroj stručnih saradnika, konsultovano 471 naslova stručne literature i ukomponovano 732 grafičke ilustracije na 420 strana. To nije stvar statistike, već ozbiljnosti pristupa koji je zahtijevala saradnja sa vrhunskim institucijama zaštite i prezentacije kulturne baštine, poput tivatskog muzeja koji je izdavač. Na to nas je obavezao i blagoslov Kotorske biskupije i Mitropolije crnogorsko-primorske, kao najvećih čuvara tradicije civilizacije Tivta.“
Promocija će biti prilika da se Tivat predstavi kao grad čija je prošlost bogata, složena i isprepletena, ali i kao mjesto koje svojim nasljeđem nastavlja da živi u ljudima, pejzažu i kulturi. U tom duhu, monografija „Tivat – grad između zaliva i Sunca“ postaje ne samo knjiga, već i poziv da se grad ponovo otkrije – pogledom, sluhom i srcem.
Na promociji će knjiga biti dostupna čitaocima po promotivnoj cijeni.
Izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, kazao je Živković
Praveći sintezu umjetničkih djela lociranih po mjestima, crkvama i autorima, istoričari umjetnosti Radojka Abramović i Miljan Živković, poslenici Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, izdavača knjige, uradili su pionirski poduhvat u oblasti istorije umjetnosti, u domenu savremene i moderne crkvene umjetnosti užeg basena Boke Kotorske. Ovim djelom autori daju svoj doprinos očuvanju kolektivnog sjećanja na umjetnike, koji su svojim talentima ukrasili oltare, krstionice, svodove i mnoge druge prostore u crkvama. Knjiga predstavlja „kamen temeljac” za sve buduće istraživače crnogorske umjetnosti.
-Knjiga „Sakralna djela likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske (Kotor, Škaljari, Dobrota, Muo, Prčanj, Perast)“ predstavlja ogledan primjer publikacije koja stručnim sadržinskim slojem, profesionalnim i istraživačkim pristupom tematici, ilustrovanim prilozima i grafičkom opremom zadovoljava sve kriterijume respektabilnog monografskog izdanja od izuzetnog značaja za crnogorsku istoriju umjetnosti, zapisala je recenzentkinja Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti.
Sakralna djela Boke
Radojka Abramović, kojoj je ovo šesta knjiga, istakla je da sveštenici i dan danas nastavljaju sa porudžbinom umjetničkih djela, trudeći se da ukrašavaju crkve o kojima se staraju, poštujući hrišćanske, ikonografske i spiritualne vrijednosti, kroz samosvojan integritet poručenog djela. Istakla je primjer mr don Roberta Tonsatija, koji je u saradnji sa sveštenikom dr Zoranom Đurovićem poručio izradu ikone Bl. Gracije u vizantijskom ikonografskom maniru, gdje se u crkvi B. D. M. Pomoćnice Kršćana ponovo susreću istok i zapad.
Skrenula je pažnju na izuzetnu skulptorsku cjelinu vrata na crkvi Sv. Marije od Rijeke (BL. Ozane), 24 metope iz života suzaštitnice Kotora dominikanske opatice Bl. Ozane Kotorke, koju je Kotor dobio radom skulptora Vaska Lipovca, zalaganjem don Branka Sbutege. Posrebreni sarkofag Bl. Ozane u istoimenoj crkvi, djelo je hrvatskog skulptora Antuna Augustinčića. Velelepni mozaik u crkvi Sv. Eustahije u Dobroti, rad Eda Murtića, hrvatskog umjetnika, slikara i grafičara, najistaknutijeg predstavnika apstraktnog ekspresionizma, koga je takođe angažovao don Branko. Ideju don Gracije Brajkovića, kasnije don Branka Sbutege o izradi vrata na crkvi Gospe od Škrpjela ostvario je Kosta Angeli Radovani, ugledni skulptor, crtač, grafičar, medaljer i pedagog. U Pinakoteci ovog Svetišta zastupljena su djela imanentnih likovnih stavaralaca; Kosta Krivokapića, Voja Stanića, Mihaila Jovićevića, Romane Milutin Fabris, Nele Turin, Pavla Todorovića, Željka Brguljana, Rajka Todorović, Jane Vizjak, Ivane Strmečki, Borisa Dragojevića, Nives Čičin Šain, Marka Bobaša.
Na poziv don Nika Lukovića, istaknutog erudite, istoričara i mecene, brojni slikari i vajari (Milo Milunović, Celestin Medović, Vasko Lipovac, Antona Šojat, Rudolf Marčić, Mila Vud, Sreten Stojanović, Toma Rosandić, Pavle Bilinić, Vanja Radauš, Mihailo Tomić i drugi), uveličali su svojim djelima jedan od najveličanstvenijih hramova Boke. Činjenicu da je među njima bilo i pravoslavnih, Abramović smatra izrazom “bratske ljubavi i vjerske tolerancije”.
Publika pozdravila autore
– Sakralnim djelima likovnih umjetnika XX i XXI vijeka u crkvama Boke Kotorske izveli smo na pozornicu neke od autora koji su, svojim djelovanjem, upalili svojevrsnu luču neprolaznosti, utisnuvši ovim predjelima žig izuzetnosti, a svakome od nas otvorivši nepregledna prostranstva inspiracije i pogleda u vanvremenski opseg duhovnosti koja se pretače u likovni izraz, kazao je Živković.
Dijana Đurašković je u ime domaćina istakla da je monografija ostvarena uz kroz program Manifestacije kulture i podrška društvenim djelatnostima za 2025. godinu Opštine Kotor.
Podstrek mladom istoričaru umjetnosti
Rad sa uglednom istoričarkom umjetnosti Radojkom Abramović Miljan Živković smatra izuzetnim iskustvom, samim tim što su imali priliku da posjete crkve o kojima su pisali.
-Iznad svega, želim da istaknem zahvalnost što sam kroz istraživački rad imao priliku da uđem u jedan Radojkin univerzum, jedan veliki svijet, svemir znanja i novih informacija i svega čemu jedan mladi istoričar umjetnosti može da teži na početku karijere, kaže Živković, koji je osnovne i master studije završio na Univerzitetu Sapienza u Rimu. Živi u Budvi, a zaposlen je u Pomorskom muzeju već dvije godine.
Nakon uspješne sabirne akcije u saradnji sa kompanijama Voli i HDL Laković, na kojoj su se naši sugrađani u velikom broju odazvali i donirali namirnice za socijalno ugrožene, Crveni krst Tivat nastavlja sa nizom aktivnosti povodom obilježavanja jubileja – 150 godina Crvenog krsta Crne Gore.
U četvrtak, 27. novembra, korisnici usluge „Pomoć u kući“ biće gosti Crvenog krsta Tivat na zajedničkom doručku i druženju sa omladincima i zaposlenima. Ovo je prilika da se povežemo, razgovaramo i pokažemo poštovanje prema starijoj populaciji — a istovremeno smo sigurni da i mi od njih imamo mnogo da naučimo, posebno kada je riječ o iskustvu, mudrosti i snazi generacija koje su gradile našu zajednicu.
Kasnije, 29. novembra, nakon centralne svečanosti povodom jubileja Crvenog krsta Crne Gore na Cetinju, mjestu osnivanja naše nacionalne organizacije, tim Crvenog krsta Tivat obilježiće ovaj važan datum radno, obezbjeđujući sanitetsku podršku Međunarodnom džudo turniru u Tivtu. Istovremeno, dva predstavnika naše organizacije biće u Subotici, gdje će učestvovati na Skupštini tamošnjeg Crvenog krsta i predstavljati naš rad te doprinijeti jačanju međuorganizacijske saradnje.
U ponedjeljak, 1. decembra, u saradnji sa kompanijom Luštica Development, biće organizovana akcija dobrovoljnog davanja krvi, tokom koje će zaposleni ove velike kompanije pokazati humanost donacijom najdragocjenije tečnosti.
U četvrtak, 5. decembra, povodom Međunarodnog dana volontera, u Velikom gradskom parku, u saradnji sa preduzećem Komunalno Tivat, biće realizovana sadnja „Drva solidarnosti“, simbolične aktivnosti kojom se ističe doprinos volontera i poruka humanosti.
Tokom cijele nedjelje obilježavanja jubileja, uz podršku velikog broja tivatskih ugostitelja, naši sugrađani će uz svoju kafu imati priliku da dobiju jubilarne šećere Crvenog krsta, kao mali podsjetnik na 150 godina humanosti, solidarnosti i služenja zajednici, na čemu smo im neizmjerno zahvalni.
Posebnu zahvalnost upućujemo i partnerima koji su omogućili prikaz našeg jubilejskog vizuala na video-bilbordu na stadionu Arsenal, kao i Opštini Tivat, koja će na Dan Crvenog krsta simbolično osvijetliti zgradu Opštine u crveno — čime zajednički šaljemo snažnu poruku podrške misiji humanosti i solidarnosti Crvenog krsta kao svjetskog pokreta.
Ovaj jubilej je i prilika da se zahvalimo svim našim sugrađanima, svim humanistima i generacijama koje su, kroz školske, radne i životne aktivnosti, razne donacije i doprinose utkale dio sebe u Crveni krst i time oblikovale organizaciju kakvu danas poznajemo. Crveni krst ne bi bio Crveni krst da u njemu, kroz decenije, nije bilo uloženog truda, dobrote i solidarnosti građana Tivta i Crne Gore. Zato ćemo i u godinama pred nama nastaviti da radimo posvećeno, dostupno i u duhu zajedništva — uvijek uz ljude i uvijek u službi onih kojima je pomoć najpotrebnija.
Ceremonija proslave 21.novembra Dana Opštine Tivat, počela je po tradiciji, polaganjem vijenaca na spomenik Palim borcima, te primoprrdajim državne zastave odredu Bokeljske mornarice čiji su pripadnici potom uz pratnju Gradske muzike i mažorteki, prodefilovali ulicama Tivta.
Na gradskoj rivi Pine gradonačelnik Komnneović obavo je smotru počasnog odreda Bokeljske mornarice čiji su pripadnici potom iz starih pušaka kremenjača ispalili počasni plotun i odigradli tradicionalno kolo Svetoga Tripuna u koje su na kraju po običaju, ušli i gradski čelnici i njihovi gosti.
Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK) okupio je u ponedjeljak u Makarskoj nekoliko stotina ugostitelja i turističkih djelatnika iz cijele Hrvatske, koji poručuju da su zadnji u lancu formiranja cijena, pa razloge za poskupljenja treba tražiti drugdje.
– Cijelu godinu u javnosti smo obilježeni kao oni koji neopravdano podižu cijene, ali ugostitelji i turistički djelatnici zadnji su lancu formiranja cijena. U prilog tomu govore podaci prema kojima je u snažnom rastu hrvatskog obrtništva, s gotovo 12 tisuća otvorenih novih obrta, samo 82 ugostiteljskih, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil.
Dodao je da ugostiteljstvo nije ekstra profitabilan posao te da je u današnjim okolnostima vrlo riskantno.
Ustvrdio je kako sve analize pokazuju da marža ugostiteljima pada, zbog čega ne mogu ulagati u rast.
Vjeruje kako 2026. neće biti poskupljenja.
Kratohvil je poručio da se svi zalažu za održiv turizam u Hrvatskoj, no da bi to ostvarili poslovanje svima mora biti održivo.
Ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta Robert Pende izjavio je da je omjer cijene i kvalitete ključan, a ne isključivo cijena.
– Bude li se o tome bude vodilo računa, nećemo imati problema jer su gosti spremni platiti kvalitetu neovisno o tome koliko košta, rekao je.
Govoreći o novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK- a Hrvoje Margan istaknuo je kako ugostitelji žele da im taj zakon donese rasterećenje, bez novih ograničenja.
Zatražio je da pravilnici o minimalnim tehničkim uvjetima budu transparentniji i jednostavniji.
Dodao je da je preduvjet poslovanja i cjelogodišnja povezanost, posebno kroz aviolinije.
– Naša je najveća želja da imamo dugoročnu poreznu politiku. Apeliram na Državni inspektorat za stroži nadzor nelojalne konkurencije. To su udruge i domaćinstva koje rade u sivoj i crnoj zoni, pa pozivam Državni inspektorat da nas zaštiti, poručio je Margan.
Neke od tema Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a su konkurentnost hrvatskog turističkog sektora s naglaskom na ugostiteljstvo i cijene, a razgovarat će i o zakonodavstvu, s naglaskom na novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, svakodnevno poslovanje i inspekcijske kontrole.
Veliko interesovanje medija za novogodišnji i program 57. Praznika mimoze
Turistička organizacija Herceg Novi predstavila je bogat trodnevni novogodišnji program i 57. Praznik mimoze na jučerašnjoj pres konferenciji u Beogradu.
Veliko interesovanje brojnih medija, agencija i turoperatora pokazatelj je da je Herceg Novi i dalje omiljena destinacija koja se ističe bogatim i kvalitetnim zimskim programima.
Gostima sa najznačajnijeg turističkog tržišta upućen je još jedan poziv da Novu 2026. dočekaju u Herceg Novom gdje će 31. decembra nastupiti Haris Džinović i Neda Ukraden, 1. januara Vesna Zmijanac i Željko Samardžić, a 2. januara Dženan Lončarević i Tropico band. Na Trgu Nikole Đurkovića koncert klasične muzike će prirediti kamerni orkestar Camerata Herceg Novi 1. januara u 12 časova.
Turistička organizacija Herceg Novi predstavila je kulturne i zabavne sadržaje, smještajne kapacitete koji su u ponudi tokom predstojeće zime, kao i zvučna imena koja će tokom dočeka Nove godine i predstojećeg Praznika mimoze (13 – 28. februar) nastupiti u našem gradu.
Pres konferenciji, na kojoj su pod okriljem NTO CG ponudu zimske turističke sezone predstavile i lokalne turističke organizacije Kotora, Tivta, Budve, Bara i Podgorice, prisustvovao je i ambasador Crne Gore u Srbiji, Nebojša Đoković.
Kompletan novogodišnji program u Herceg Novom dostupan je na novaunovi.me
U skladu sa obavezama koje je Crna Gora uzela na sebe na svom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, zemlja je u obavezi da u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU, navode iz diplomatskog predstavništva.
Podgorica planira da uvede vize za ruske državljane do kraja septembra 2026. godine, saopšteno je iz ambasade Crne Gore u Rusiji.
– U skladu sa obavezama koje je Crna Gora uzela na sebe na svom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, zemlja je u obavezi da u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU do kraja trećeg kvartala 2026. godine. To, između ostalog, podrazumijeva uvođenje viznog režima za građane Ruske Federacije – saopštilo je diplomatsko predstavništvo za „RTVI”, prenose RIA Novosti.
Ranije je crnogorski premijer Milojko Spajić najavio da će Crna Gora pooštriti vizne propise za ruske državljane u skladu sa politikom Evropske unije i da će odgovarajuće mjere biti preduzete u bliskoj budućnosti.
Trenutno, ruski državljani mogu da borave u Crnoj Gori bez vize do 30 dana sa važećim pasošem.
Crna Gora je još ranije uvela sankcije Rusiji što se odrazilo na njenu ekonomiju koja je mahom zasnovana na prilivu iz sektora turizma. Uvođenje viza ruskim državljanima biće još jedan korak ka lošim ekonomskim odnosima Moskve i Podgorice.
Osim uvođenja viza, crnogorski parlament nedavno je izglasao slanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.
Na to je reagovao ruski ambasador u Crnoj Gori Aleksandar Lukašik koji je istakao da „uprkos nedavnom napretku u stvaranju preduslova za poboljšanje geopolitičke situacije, crnogorsko rukovodstvo nastavlja tvrdoglavo da prati liniju Zapada o povećanju tenzija sa Rusijom, čime učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi”.
