U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 20 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teže povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je devet osoba lakše povrijeđeno.
U Podgorici se dogodilo osam nezgoda, Baru i Herceg Novom po dvije, Ulcinju, Kotoru, Tivtu, Budvi, Bijelom Polju, Nikšiću, Šavniku i na Cetinju po jedna.
Izdato je 235 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
U Kotoru se danas održavaju lokalni izbori na kojima pravo glasa ima 18.498 građana.
Za ulazak u lokalni parlament koji broji 33 zastupnika građani biraju između 12 lista, glasa se na 37 biračkih mjesta.
“Izborni dan je počeo regularno, dobili smo izborni materijal, izborne listiće, došao je prvi glasač, zapečatili smo kutiju. Očekujem da prođe sve u najboljem redu kao što je do sada prolazilo u Kotoru,” saopštio je Branislav Živković, predsjednik izborne komisije biračko mjesto br 14 Škaljari gdje je prijavljeno 579 registrovanih glasača.
Na izborima učestvuju Crnogorska građanska akcija, lista “Za Kotor – Miljan Popović”, Demokratska alternativa – “dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita”, Evropski savez i Grupa građana – Čuvari grada, koalicija Za budućnost Kotora, koju čine Nova srpska demokratija Demokratska narodna partija, zatim Kotorski pokret – Siniša Kovačević, Hrvatska građanska inicijativa, Demokratska partija socijalista, koalicija koju čine Demokrate i Pokret Evropa sad, Grbaljska lista, kao i koalicija sačinjena od Socijalističke narodne partije i Demokratske srpske stranke.
Za izradu ovog brudeta je najbolje koristiti filete svježe ribe iako je brudet odličan i skuhan s ribom iz zamrzivača, što je posebno praktično za zaposlene koji ovo ukusno jelo tako mogu brzo skuhati i usred tjedna.
Oni koji su u stisci s vremenom neka ne koriste krumpire već kao prilog posluže polentu. Polentu je moguće prethodno pripremiti i izrezanu na kockice podgrijati, ili pak skuhati dok se kuha brudet.
Za najbržu je verziju najbolje koristiti filete oslića, tune ili smrznutog mladog bakalara a dodati se može i očišćene lignje, kozice ili škampe. Za djecu je ovo i najpreporučljivija varijanta jer kostiju gotovo da i nema. Moguće je kombinirati i druge plodove mora, kao npr. školjke.
Sok od rajčice se može zamijeniti i svježim rajčicama ali u nuždi i će poslužiti i nekoliko žlica koncentrata, razmućenog u vodi.
Sastojci
3 vrste ribe, oko 1kg
1/2 kg krompira, narezanih na sitne listice (radi brzeg kuhanja)
2-3 režnja češnjaka, narezanog ili protisnutog
2 velike žlice peršina, sitno narezanog
ili
šaka špinata, svježeg ili smrznutog
0,7 l soka od rajčice (passata di pomodoro)
maslinovo ulje
eventualno krušne mrvice (prezle)
čaša bijelog vina
Koraci
Korak 1
Na zagrijanom ulju kratko popržiti pola količine češnjaka i peršina. Tko želi da brudet bude gušći, može dodati krušne mrvice i još kratko propržiti uz miješanje. Ukoliko koristite bijelo vino, stavite ga sada i prokuhajte oko pola minute.
Korak 2
Dodati nekoliko čaša vode i još češnjaka i peršina. Dodati sok od rajčice i, ako vam se čini pregusto, još vode.
Korak 3
Dodati narezani krumpir a ako kuhate bez krumpira, onda pustite neka svi sastojci kuhaju oko 10-desetak minuta. U protivnom oko 15 minuta prije kraja kuhanja, kad je krumpir gotovo skuhan, smanjite vatru na minimum i dodajte ribu. Za 10-15 minuta će i čak i riba izvađena direktno iz zamrzivača biti skuhana, ukoliko se radi o manjim komadima.
Najfrekventniji putni pravac u državi je M-11 Lepetane-Krtoljska raskrsnica, saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Naš automatski brojač saobraćaja u mjestu Lovanja registrovao je 5.080.574 vozila, oko tri odsto više nego prošle godine, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Tom saobraćajnicom prosječno je dnevno prolazilo gotovo 21.000 vozila.
Gotovo isti intenzitet saobraćaja evidentiran je i na putu M-1, dionica Krtoljska raskrsnica-Budva, gdje je za osam mjeseci, prema našem automatskom brojaču saobraćaja koji je instaliran u Radanovićima, prošlo 4.972.671 vozila ili prosječno dnevno više od 20.000 vozila-ističu iz Uprave za saobraćaj.
Prosječni dnevni saobraćaj veći je oko šest odsto nego prošle godine
Prosječni dnevni saobraćaj na regionalnim i magistralnim putevima u Crnoj Gori, za prvih osam mjeseci tekuće godine, veći je oko šest odsto nego prošle godine u isto vrijeme, saopštili su iz Uprave za saobraćaj.
Do povećanja intenziteta saobraćaja, dodaju, došlo je na gotovo svim putnim pravcima, izuzev dionica na kojima se izvode radovi.
Najveći rast evidentiran je na putu R-24 Buča-Lubnice, odnosno na putnom pravcu od Berana prema Kolašinu preko Lubnica.
-Naš automatski brojač saobraćaja koji je instaliran u mjestu Buča registrovao je prolazak 758.061 vozila za prvih osam mjeseci, što je uvećenje od 240 odsto u odnosu na isti period 2023.
Razlog je što je u martu otvoren tunel Klisura, koji skraćuje dužinu putovanja od Berana do Kolašina za više od 40 kilometara.
Do povećanja prometa došlo je i na putu R-13 Kolašin-Mateševo, koji je veza auto-puta sa magistralnim putem M-2 Podgorica-Kolašin-Mojkovac i to za 21,45 odsto.
Prema podacima dobijenog sa našeg automatskog brojača u Vladošu, za osam mjeseci ovim putem je prošlo 1.842.295 vozi most-navodi se u saopštenju.
Takođe, za petinu je porastao i promet na putu R-11 Tomaševo-Slijepač most.
Najveći pad registrovan je na putu R-10 Đuđevića Tara-Mojkovac kojim je za osam mjeseci prošlo oko 49.000 vozila-za 54 odsto manje nego u uporednom periodu lani.
Razlog su radovi na sanaciji klizišta u mjestu Sokolovina.
Do smanjenja intenziteta saobraćaja došlo je i na putnom pravcu od Podgorice prema Kolašinu i obratno “što je i očekivano, imajući u vidu da većina vozača koristi auto-put za vožnju od Glavnog grada prema sjeveru i obratno”.
-Prema podacima sa našeg brojača u mjestu Mioska, na tom putnom pravcu došlo je do pada od oko 24 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je naš automatski brojač saobraćaja instaliran u Morači evidentirao pad od oko 22 odsto.
Takođe, zbog rekonstrukcije, za petinu je manji protok saobraćaja i na putu R-1 Cetinje-Čekanje.
Uprava za saobraćaj posjeduje oko 60 automatskih brojača saobraćaja koji su instalirani na gotovo svim putnim pravcima i koji neprekidno evidentiraju promet vozila po smjerovima i kategorijama 24 sata dnevno.
Brojanje saobraćaja sprovodi se radi prikupljanja podataka o intenzitetu i strukturi saobraćaja. Osnovni podatak je prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) i dobija se tako što se ukupan broj vozila za godinu dana na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini-poručili su iz Uprave za saobraćaj.
U jučerašnjim razornim izraelskim zračnim napadima na Bejrut ubijen je vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah. Čelnik militantne skupine i jedan od najmoćnijih ljudi na Bliskom istoku bio je i glavna meta izraelskog napada na južno predgrađe glavnog grada Libanona, u kojem je više ljudi poginulo, a deseci su ranjeni. Smrt svojeg dugogodišnjeg vođe potvrdio je i Hezbolah.
Dahiya je južno predgrađe glavnoga grada Libanona – Bejruta. Sjedište je proiranske šiitske militantne skupine. Duboko pod zemljom, glavno je zapovjedništvo. Izraelske obavještajne službe dobivaju pouzdanu potvrdu – tamo je, a ne u svom domu, moćni vođa Hezbollaha Sayeed Hassan Nasrallah, okružen najbližim suradnicima – vojnim zapovjednicima.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, odmah nakon ratobornog govora na Općoj skupštini UN-a, vraća se u svoju njujoršku hotelsku sobu. U manje od sata Netanyahu telefonom naređuje napad na glavni cilj – najvećeg pojedinačnog neprijatelja Države Izrael Hassana Nasrallaha. Borbeni zrakoplovi gađaju “stambenu zgradu” ispod koje je izgrađeno njegovo podzemno zapovjedništvo i ubijaju sve u njemu.
Hezbolah tek nakon nekoliko sati potvrđuje smrt svog čelnika.
Za milijune muslimana šiita – heroj. Za Izrael – terorist. Zbog straha da će ga ubiti, Hassan Nasrallah godinama se nije pojavljivao u javnosti. No, šeik iz sjene, svojim je bliskim osobnim vezama s Iranom, u 32 godine postao ključ pretvaranja libanonske milicije u političku i vojnu silu. Naredio je obuku boraca Hamasa, milicija u Iraku i Jemenu, dobio je projektile i rakete kojima je gađao Izrael. Njegova je smrt sigurno razoran udarac za Hezbolah.
Iran je već na sigurno i tajno mjesto smjestio svog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija.
Smrt Hassana Nasrallaha može izazvati vojni seizmički udar na cijelom Bliskom istoku i pokretanje šireg regionalnog rata koji zapadni saveznici Izraela pokušavaju spriječiti.
U pitanju je i sudbina libanonske države, u koju je Hezbollah duboko ukorijenjen. A ovo je i opasan test izraelske teorije kako se eskalacijom dugo tinjajuće borbe s Hezbollahom, ta militantna skupina može natjerati na povlačenje.
U Kotoru je u petak svečano otvaren peti međunarodni filmski festival “Uhvati film” koji je počeo ranije toga dana programom za najmladje “Volim film”.
Festival Uhvati film Kotor je dio regionalne mreže Filmski festival Uhvati film koji se realizuje u Novom Sadu, Rijeci i Banja Luci.
Svi programski segmenti Festivala su kao i ranijih godina besplatni. Festival traje od 27.do 29.septembra.
U okviru festivala organizovane su projekcije za predškolce kojima su prikazani inkluzivni crtaći, nakon čega su crtali svoje viđenje filmskog plakata. Program se zatim preselio u kotorsku Gimnaziju. Nakon projekcije filmova održana je panel diskusija na temu Govorimo inkluzivno: Terminologija i OSI gdje su Irena Rašović i Dunja Samardžić odgovorili i pojasnili gimnazijalcima neodumice na ovu temu.
Festival je zvanično otvorila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Opštine Kotor Tatijana Kriještorac koja je kazala da Opština podržava ovaj projekat prije svega zbog vrijednosti i ciljeva za koje se on zalaže a koji idu u smjeru promovisanja jednakosti, ljudskih prava te poboljšanju položaja OSI.
“Ovo je najemotivniji među svim festivalima koji se održavaju u Kotoru, a nama u sekretarijatu posebno važan zato što su problemi osoba sa invaliditetom ono što je u opisu naše djelatnosti. Drago mi je što festival iz godine u godinu raste”, rekla je Kriještorac.
U ime JU Resursni centar za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, obratio se direktor Neđeljko Moškov.
“Izuzetna mi je čast što se ovaj festival održava baš u našem gradu i što raste iz godine u godinu”, poručio je Moškov.
Branimir Žugić, direktor Filmskog festivala Uhvati film Kotor istakao da mu je drago što svi prepoznaju da festival raste a što se ogleda i u interesovanju relevantnih subjekata da budu partneri i podrže festival.
“Vjerujem da će u narednim godinama ovaj trg, Pjaca od kina, biti i mali da primi sve zainteresovane, da ćemo imati publiku za filmove kao i za veoma važan prateći program koji se bavi važnim temama”, kaže Žugić.
U okviru festivala profesionalci će na Okruglom stolu “Budućnost inkluzivnih festivala: Primjeri, izazovi i prilike” diskutovati u Omladinskom klubu o značajnim temama a na program je I projekcija dugometražnog dokumentarnog filma “Porodica na određeno vrijeme” reditelja Seada Šabotića.
Gosti ovogodišnjeg “Uhvati film Kotor 2024” biće predstavnici sličnih inkluzivnih festivala iz regiona, filmski profesionalci, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom koji će predstavilti primjere dobre prakse, izazove koje su imali i ideje za dalje unapređenje.
Festival organizuje NVU Art 365 uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor, Filmskog centra Crne Gore, Ministarstva kulture i medija, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, Resursnog centra za sluh i govor “dr Peruta Ivanović”, Gimnazije Kotor, JPU Radost Kotor, Crnogorske kinoteke. Festival su podržali i privredni subjekti: CKB banka, Voli, Coca Cola, Alter Modus, Enjoy Boat Tour i Nikšićko pivo.
U sklopu manifestacije Dani Novog Sada u Tivtu, danas je u Biznis info centru upriličen susret članova delegacije Grada Novog Sada i Privredne komore Vojvodine sa dijelom tivatskih privrednika. Gostima iz Novog Sada predstavljeni su potencijali Tivta kada je u pitanju kongresni/MICE turizam, a razgovarano je i o vidovima aktivnog turizma u Boki Kotorskoj, te o problemima sa kojima se privrednici u turizmu suočavaju.
Domaćin ovog susreta potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić pozdravio je goste i naglasio kako je „pitanje privređivanja i saradnja u ovoj oblasti ono što suštinski spaja ljude i regije“, te da je u tom smislu privredna saradnja Tivta i Novog Sada od izuzetnog značaja. „Čuli smo jako interesantne informacije o ponudi i potrebama naših hotelijera, sa druge strane predstavnici Privredne komore Vojvodine izašli su sa vrlo kvalitetnim predlozima buduće saradnje. Prostor za to postoji i mi ćemo taj prostor širiti, stvarajući nove šanse“ – naglasio je Brinić.
Direktorica Biznis info centra Milijana Dubak upoznala je učesnike sastanka sa radom ove relativno mlade gradske institucije koja postoji pola godine i pozvala ih na saradnju i umrežavanje, nudeći pti tom sve kapacitete sa kojima Centar raspolaže. Susret je moderirao Vedran Božinović, sekretar za privredu Opštine Tivat.
Prezentacija BIC
U razgovoru sa tivatskim hotelijerima i preduzećima Branislav Mamić, sekretar Udruženja usluga Privredne komore Vojvodine, ponudio je nekoliko konkretnih modaliteta saradnje, kao što su prezentacija tivatske privrede u Novom Sadu, kreiranje ponude koja bi bila predstavljena relevantnim institucijama obrazovanja, privrede ili uprave, ali i mogućnost ostvarivanja zajedničkih nastupa na relevantnim sajmovima u Evropi.
„Zadovoljan sam prikazanim. Čuli smo planove razvoja hotelijera koji su predstavili ponudu. Ova destinacija ima svjetski potencijal. Želja mi je da razmjenjujemo znanje i iskustvo“ – rekao je Mamić i najavio prvi značajniji zajednički susret na Sajmu turizma u Novom Sadu, krajem novembra.
Priliku da predstave svoje biznise i ponudu imali su predstavnici kompanije Una Montenegro, hotela Regent Porto Montenegro, The Chedi Luštica Bay, Siros i Hyatt Regency Kotor Bay Resort. „Zadovoljstvo mi je što sam učestvovao u ovom sastanku. Ovo je prilika da razgovaramo i planiramo zajedničku saradnju, promociju, brojne aktivnosti. Na nama je da povučemo konkretne poteze“ – rekao je Miško Lučić, vlasnik kompanije Una Montenegro.
Predstavnici Turističke organzacije Tivta upoznali su prisutne sa budućim planovima: Tourism Think Thank 2024 konferencijom koja će se održati od 27-29. novembra u Tivtu, novogodišnjim programom koji će biti organizovan od 15. decembra do 15. januara, ali i sa skorim nastupima na regionalnim sajmovima turizma.
Patrijarh SPC Porfirije osveštao je danas u Bijeloj krst na mjestu gdje će se graditi saborni hram posvećen Sretenju Gospodnjem.
“Ovo mjesto treba da bude saborište i mjesto zagrljaja nas sa svim ljudima. Ako želimo mir, radost, slogu između sebe, kako ćemo moći da imamo mir ako ga nema onaj pored nas? Kako god on sebe zvao i kako god se Bogu molio,” kazao je patrijarh Porfirije.
Porfirije u Bijeloj – foto RTHN
Predsjednik Opštine Stevan Katić, uz riječi dobrodošlice, kazao je da je Herceg Novi imao čast koja se malo kojem gradu pružila dva puta, da opet dočeka i bude u prisustvu patrijarha srpskog Porfirija.
“Uz blagost da časni krst za gradnju novog, bijeljanskog sabornog hrama u slavu Sretenja Gospodnjeg, osveštaju njegova svetost patrijarh srpski Porfirije i njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit, Joanikije, dajemo novi zavjet Gospodu i amanet onima koji dolaze poslije nas. Bijela je od davnina davala i daje sveštenička imena koja su na ponos svom narodu, od Popovića, Šerovića, Zlokovića, Ercegovića i mnogih drugih, do današnjih sveštenika. Iz Bijele potiču svjetski priznati pomorci i kapetani – Petar Želalić pravoslavac koji ima čin malteškog viteza, knez Marko Zloković nosilac velike zlatne medalje za bitku u Atini. Ona je mjesto zadužbinara koji su svoje dobro ostavili svom narodu” – kazao je Katić.
U programu akademije učestvovali su hor Karlovačke bogoslovije i KUD „Ilija Kišić“.
Međunarodna jedriličarska trka “The Ocean Race Europe 2025”, koja će u septembru naredne godine dijelom biti održana u Crnoj Gori, unaprijediće ugled države kao destinacije za jedrenje, ali i turizam, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović.
On je, na svečanosti povodom predstavljanja te trke, rekao da su ponosni što će finale trke biti upravo u Boki kotorskoj.
Radulović je, kako je saopšteno iz Ministarstva pomorstva, kazao da su oduševljeni što će Boka biti posljednja stanica na tom putovanju, gdje će podjednako biti dočekani nautičari i navijači.
“Ovaj događaj će dodatno promovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi. Ekonomski efekti nakon održanog događaja za Crnu Goru biće značajni jer se predviđa pozitivan uticaj na BDP od nekoliko miliona EUR”, rekao je Radulović.
Iz organizacije “Ocean Race” kazali su da su zadovoljni što će Crna Gora biti dio trke, ističući da je to prvi put da trka dolazi u Jadransko more.
Direktor trke “Ocean Race” Fil Lorens rekao je da će trka početi u Kilu u Njemačkoj, a posjetiće Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Španiju i Italiju prije nego što završi u Bokokotorskom zalivu.
“Trka je jedinstvena kombinacija profesionalnog sporta elitnog nivoa, snažnog fokusa na zdravlje i održivost okeana i inicijativa za povezivanje evropskih gradova”, kazao je Lorens.
Direktorica za održivi razvoj u organizaciji “Ocean race” Luci Hant rekla je da se raduju što će program obrazovanja o okeanu dovesti u Crnu Goru i omogućiti djeci i omladini da postanu šampioni okeana i ambasadori mora.
“Radujemo se što ćemo studente i mlade ljude upoznati sa našim jedriličarima koji su veliki zagovornici zdravlja okeana, kao i što ćemo naš svjetski poznati “The Ocean Race Summit” dovesti ovde kako bismo podijelili inicijative za zdravlje okeana i najbolje prakse koje takođe mogu pomoći Jadranskom moru”, kazala je Hant.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komenović kazao e da je od ogromnog značaja činjenica da sportska organizacija ovog kalibra dolazi u Crnu Goru i Boku Kotorsku
On je naglasio da će Boka i Tivat biti dobri domaćini.
“Učinićemo sve što je u našoj moći da jedriličari iz cijelog svijeta osjete svo bogatstvo ovog podneblja, da se bolje upoznaju sa prirodnim ljepotama zaliva, slojevitom i raskošnom tradicijom i kulturom Boke”, rekao je Komnenović.
Kako je kazao, kao lokalna zajednica spremno će prihvatiti sve dobre prakse zaštite životne sredine koje, između ostalog, donosi događaj kao što je Ocean Race.
Međunarodna jedriličarska trka „The Ocean race Europe 2025“ biće održana u septembru naredne godine sa startom na Baltiku i završetkom trke na Mediteranu.
Ocean Race je među vodećim svjetskim događajima u jedrenju, a ta svjetski priznata trka promoviše zaštitu okeana i okuplja veliki broj učesnika.
“Finale će istaći pomorsko nasljeđe Crne Gore i njen evropski identitet”, navodi se u saopštenju.
Koncert violiniste Stefana Milenkovića i novosadskog orkestra „Camerata“, održan je sinoć u velikoj sali Centra za kulturu Tivat. Tivatska publika imala je priliku čuti djela Geršvina, Pjacole, rok grupe Queen ali i poznatu filmsku muziku, dok je centralni dio nastupa bilo izvođenje muzičkog projekta „Carmina Burana“, kompozitora Karla Orfa u aranžmanu Ane Krstajić.
„Ovo je eklektičan, neobičan program čija je okosnica „Carmina Burana“, koja je vrlo bliska originalu, jer je sve bazirano na izvornim sonetima i stihovima iz srednjeg vijeka. Po mom mišljenju ovo je intimna varijanta „Carmine Burane“ – rekao je po završetku koncerta violinista Stefan Milenković. On je govoreći o nastupu i interakciji sa publikom istakao kako nema ništa ljepše i zdravije od toga da kroz umjetnost „dijelimo naša razmišljanja i stvaralaštvo“.
Stefan Milenkovic u CZK Tivat
Milenković je istakao da je tokom nastupa u Tivtu premijerno svirao na svom novom instrumentu, violini koju je izradio poznati londonski proizvođač violina Filip Ajl. Za ovog svjetski priznatog umjetnika slijede nastupi u Trstu i na festivalu u Hrvatskoj u Jastrebarskom.
Koncert Stefana Milenkovića dio je manifestacije Dani Novog Sada u Tivtu i realizovan je u saradnji Grada Novog Sada, Opštine Tivat, novosadskog Kulturnog centra i Centra za kulturu Tivat.
