Britansko Ministarstvo prometa objavilo je dugoročne prognoze koje jasno pokazuju kraj dominacije nafte u pomorskom prometu. Do 2050. očekuje se drastičan pad prometa sirove nafte i naftnih derivata, dok će kontejnerski, Ro-Ro i trajektni promet snažno rasti.
Prema izvještaju UK Port Freight Traffic Forecasts (2024–2050), ukupni promet u britanskim lukama porast će sa 420,6 milijuna tona u 2023. na 453,5 milijuna tona u 2050. Najveći rast očekuje se u kontejnerskom i Ro-Ro teretu (+56,7%), te suhom rasutom teretu (+61,7%). S druge strane, tekući tereti doživjet će pad od čak 63,3%, sa 169,3 milijuna tona u 2023. na 62,1 milijun tona u 2050, piše Offshore Energy.
Glavni razlozi ovakvog trenda su smanjenje rafiniranja nafte u UK (samo šest rafinerija naspram 18 u 1970-ima) te ubrzani prijelaz na čiste izvore energije.
Britanska vlada ovim prognozama daje smjernice za strateško planiranje luka, ističući važnost ulaganja u elektrifikaciju. NatPower Marine i Peel Ports Group već su najavili ulaganja od 100 milijuna funti u elektrifikaciju osam britanskih i irskih luka, čime će se stvoriti prvi zeleni brodski koridori preko Irskog mora. Do 2030. planira se izgradnja mreže od 120 “čistih luka” s obalnim napajanjem (shore power) i punionicama za električne brodove.
Kako ističe Stefano D. M. Sommadossi, izvršni direktor NatPower Marine UK: “Ovo je prijelaz infrastrukture kakav se događa jednom u generaciji. Vlada je pokazala budućnost, a naš posao je izgraditi mrežu koja će je učiniti mogućom.”
Za pomorsku industriju poruka je jasna: rast dolazi iz segmenata koji će morati elektrificirati poslovanje. Luke i brodari koji se prvi prilagode imat će prednost u novom dobu pomorskog prometa.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, evidentirano je 30 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a deset lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 12 saobraćajnih nezgoda, Kotoru tri, a na Cetinju, u Baru, Herceg Novom, Budvi i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Ulcinju, Tivtu, Bijelom Polju i Andrijevici.
Izdata su 532 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 50 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.
Željeznica CG – Foto: Željeznički prevoz Crne Gore)
Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.
Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.
On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.
“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.
Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.
Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.
“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.
Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.
Početna izraelska istraga napada na bolnicu u Gazi u kojoj je ubijeno pet novinara zaključila je da su njezine snage u ponedjeljak ciljale položaj Hamasove kamere, ali je naložena daljnja istraga o tome kako je donesena ta odluka.
Izraelske snage napale su u ponedjeljak bolnicu Nasser na jugu pojasa Gaze, ubivši najmanje 20 ljudi, uključujući novinare koji su radili za Reuters, Associated Press, Al Jazeeru i druge medije.
Izraelska vojska priopćila je da su vojnici identificirali, kako tvrde, kameru koju je “postavio Hamas” u tom području kako bi promatrala njihove snage. Izrael je naveo da su djelovali kako bi uklonili prijetnju, na način da su uništili i demontirali kameru.
U saopštenju je pobrojano nekoliko pitanja koja je potrebno dodatno istražiti, prema uputi načelnika izraelskog Glavnog stožera.
“Prvo, daljnji pregled postupka odobravanja prije napada, uključujući streljivo odobreno za napad i vrijeme odobravanja. Drugo, ispitivanje procesa donošenja odluka na terenu”, navodi se u priopćenju.
Načelnik Glavnog stožera naglasio je također da izraelska vojska svoje aktivnosti usmjerava isključivo prema vojnim ciljevima.
“Žalimo zbog civilnih žrtava”, piše glavni zapovjednik Izraelske vojske u zaključku rezultata istrage o napadu na bolnicu u Khan Younisu.
Kamera koju je postavio Hamas, kako se tvrdi, bila je postavljena kako bi nadzirala pokrete vojske. No ono što u izvješću vidljivo nedostaje jest objašnjenje zašto je nakon prvog izveden i drugi napad, nakon što su ljudi potrčali pomoći onima koji su pogođeni. Također, vojska navodi da još mora istražiti proces odobravanja napada kao i korištenu municiju.
Kritike zbog onoga što je Benjamin Netanyahu nazvao tragičnom pogreškom ne stišaju se, a posebna UN-ova izvjestiteljica za palestinska područja Francesca Albanese kaže: “To je bilo odvratno, baš poput tisuća takvih događaja kojima smo svjedočili proteklih godina. Nevjerojatna je razina nasilja prema Palestincima, a ono što se dogodilo u bolnici je uživo prenošen pokolj. Sve se događalo u stvarnom vremenu. Vojska je dva puta u kratkom razmaku gađala bolnicu i ne mogu to zanijekati jer sve je snimljeno. Zašto uopće gađati bolnicu, posebice u trenutku kad su onamo dotrčali spasioci, novinari i medicinsko osoblje? Sve to je šokantno, a još je gore što nema snažnog političkog odgovora”.
Njemački kancelar Friedrich Merz kaže kako vjeruje da Izrael nije namjerno gađao novinare, no i dodaje: Naravno, to je posljedica onoga što je izraelska vojska počela prije nekoliko dana i odluke koje je izraelska vlada nedavno donijela.
– S pravom se moramo bojati da ćemo vidjeti još toga u sljedećim danima i tjednima. To bi moglo biti neizbježno. U tom kontekstu osjećam da je moja odluka da Izrael neće dobiti njemačko oružje koje bi mogao koristiti u Gazi itekako opravdana, rekao je.
Američki predsjednik Donald Trump smatra da će kraj doći za dva do tri tjedna, te kaže kako je Netanyahuu poručio da to brzo rješi.
Glasnogovornik izraelske vojske David Mencer to je komentirao vrlo šturo, ističući samo da su dvojica čelnika u vrlo bliskom kontaktu.
Istodobno, u Jeruzalemu se održava sastanak sigurnosnog kabineta na kojemu se očekuje odobrenje proširenja vojnih aktivnosti u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izrazio je žaljenje nakon napada, koji su osudili mnogi europski čelnici i američki predsjednik, a glavni tajnik UN-a pozvao je na brzu i nepristranu istragu.
Agencije Associated Press i Reuters zatražile su od Izraela “hitnu i transparentnu odgovornost” zbog dvostrukog napada u kojem su, osim novinara, stradali civili, medicinsko osoblje i članovi hitne službe.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je riječ o “tragičnom nesporazumu”. Glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin rekao je da izraelske snage ne ciljaju namjerno civile.
– Ulažemo maksimalne napore da se smanji šteta za civile. Hamas se koristi civilnom infrastrukturom, uključujući bolnice, kao ljudskim štitom, a djeluje čak i iz same bolnice Nasser, kazao je.
Upozorenje UN-a
Izvor iz izraelskih sigurnosnih službi tvrdi da je Hamas na krovu bolnice postavio kameru za nadzor. Nakon toga izraelske snage su, umjesto bespilotne letjelice, ispalile dvije tenkovske granate – prvu na kameru, a drugu na spasilačke jedinice.
– Jasno smo upozorili na potencijalne strahote koje bi nova ofenziva na Gazu mogla donijeti Palestincima koji su ondje tražili sigurnost. U Gazi više nema nijednog sigurnog mjesta – poručio je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric.
U Tel Avivu su prosvjednici s izraelskim zastavama i fotografijama talaca blokirali promet, optužujući premijera Netanyahua da mu je politički opstanak važniji od života njihovih najmilijih.
Tridesetak kilometara sjevernije palili su gume i također blokirali promet, tražeći dogovor s Hamasom.
Herceg Novi – jul 2025. foto Milan Dobrilović Boka News
Uklanjanjem spomenika Rudolfu Karužiću Njunju, koji je nezakonito postavljen 2009. godine kada su Herceg Novim upravljali najvećim dijelom isti oni koji danas čine lokalnu vlast, aktuelni vlastodršci ponovo su podijelili građane.
Jasno je da kroz aktuelizaciju ovakvih tema, lokalna vlast nastoji da skrene fokus građana sa suštinskih problema poput propale turističke sezone, odnosno ciljanog uništenja privredne grane od koje Herceg Novi i velika većina građana istog žive, kaža se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
I dok ministarka kulture obrazlaže kako se uklanjanje spomen-obilježja u Njegoševoj ulici moralo desiti, postavlja se pitanje da li će one koji su odgovorni za njegovo nezakonito postavljanje, a to su koalicioni partneri njene partije, procesuirati i da li će isti odgovarati za kršenje zakona na koje smo ukazivali i te 2009. godine?
Foto RTHN
Čini se da aktuelna čelnica resora kulture ovakvim pompeznim predstavama za javnost pomaže ministarki turizma da gotovo neopaženo prođu njene izjave o tome da su plaže pune, iako Novljani vide da nikad nijesu bile toliko prazne u ovom periodu turističke sezone. Ili stvara prostor predsjedniku Opštine, njenom partijskom saborcu, da ispod radara prođu njegove izjave o tome kako se bilježi rast prihoda, dok prećutkuje istinu o bezobraznom i bezobzirnom poskupljenju svega što se može zamisliti.
I nije da vlast ne govori samo o turističkoj sezoni koja je nikad gora u Novom, o cijenama koje divljaju, vlastodršci prećutkuju i crvene zastavice na polupraznim plažama, a ne progovaraju ni o tome što su hodnici hercegnovskog Doma zdravlja puni djece sa kožnim oboljenjima.
Na kraju, nikoga ne može iznenaditi ukoliko Njunjova maska bude spaljena na kraju sljedećeg Praznika mimoze i ukoliko ga vlast obilježi kao krivca za sve loše što se dešava u ovom gradu, jer oni koji su operisani od osjećaja odgovornosti obično krivicu za sve svoje propuste, za vlastito neznanje i sopstveni javašluk, svjedočimo godinama, nalaze u drugima, ističe se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Na inicijativu Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, a zbog želje da se sačuva takmičenje koje doprinosi povećanju kvaliteta vaterpola, snage naših klubova i razvoju igrača, u Beogradu je danas održan sastanak sa predstavnicima Vaterpolo saveza Srbije i klubova iz Srbije, na kome je postignut dogovor o formiranju Regionalne lige, koja bi trebalo da počne krajem septembra, saopšteno je iz VPSCG.
U ligi su do sada učestvovali i klubovi iz Hrvatske.
Navodi se da će Premijer liga imati osam klubova. Srbija će dati pet – igraće Radnički, Novi Beograd, Šabac, Crvena zvezda i Partizan, a Crnu Goru će predstavljati Jadran m:tel, Primorac i Budućnost One.
Liga će se igrati 14 kola u dvokružnom sistemu i sa turnirom fajnal-fora kao završnicom.
Dogovoreno je i da će Prva liga imati devet klubova. Srbiju će predstavljati Valis, Nais, Stari grad, Vukovi, Vojvodina, Zemun i Beograd, a Crnu Goru Kataro i Budva Budvanska rivijera. Liga će se igrati po sistemu dvokola.
– U narednih desetak dana intenziviraće se razgovori na konstituisanju organa i radnih tijela, koje će donijeti sve potrebne odluke za funkcionisanje takmičenja. Na sastanku su VSS predstavljali predsjednik Viktor Jelenić, generalni sekretar Nemanja Marijan, izvršni direktor
Đorđe Đorđević, sportski direktor Milan Aleksić, predstavnik Radničkog Jugoslav Vasović, predstavnik Novog Beograda Aleksandar Šoštar i predstavnik Vojvodine Vojkan Jovanović. Ispred Crne Gore su bili potpredsjednik VPSCG Miloš Mračević, predstavnik Premijer lige i predsjednik Primorca Siniša Kovačević, te predstavnik Prve lige i predsjednik Budve Budvanske rivijere Goran Rađenović – saopšteno je iz VPSCG.
Međunarodni festival klavira u Crnoj Gori otvoren je 25. avgusta resitalom istaknutog mađarskog pijaniste Gergely Boganyija
Programom pod nazivom PIANORAMA i nastupom istaknutog pijaniste Gergely Bogányija na platou Amfiteatra Forza Kuk 25. avgusta je otvoren Međunarodni festival klavira u Crnoj Gori. U bajkovitoj atmosferi obojenoj zracima zalazećeg sunca, ljubitelji umjetničke muzike, koji su na ovo mjesto pristigli žičarom iz Duba-Kotora, ili cestom od Cetinja, uživali su u muzičkom performansu za čiju se scenografiju pobrinula sama priroda. Organizatori su ponosni što su po prvi put na ovo mjesto uspjeli da dopreme Bogányi klavir — ekskluzivno predstavljen na otvorenju MIP-a —, kako bi umjetnik na visini predstavio svoj raskošni talent I vrhunsku tehniku.
-Tim Međunarodnog festivala klavira u Crnoj Gori čini nemoguće mogućim! Juče smo, uz pomoć naših nevjerovatnih partnera Žičara Kotor i Forza Kuk, dizalicom donijeli Bogányi klavir “boganyipiano” na pozornicu amfiteatra Forza Kuka! Zahvalni smo na predanosti i podršci koji omogućuju izvanredne trenutke poput ovog!, objavili su na društvenim mrežama.
U Kreativnom Habu u Kotoru danas (26. avgusta) je Stefan Cvetković održao predavanje “Transfiguracije pijanističke prakse (19.–21. stoljeće)”. U najavi programa MIP-a sutra će Vasilisa Lopušina i Eden Sekulović u 12 sati u Crkvi Svetog Duha održati Matiné za klavir i violončelo. Ulaz je besplatan. Slijede resitali Bojana Martinovića, 28.08, Natalije Trull, 29.08. i Cypriena Katsarisa, 30. 08. od 20 satiu Crkvi Sv. Duha u Kotoru. Ulaz na koncerte se naplaćuje.
Festival se održava uz podršku opština i turističkih organizacija Cetinja i Kotora, te Ambasade Mađarske u Crnoj Gori. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, EPCG i ugledni partneri i sponzori Festivala.
Boganyi na koncertu pod vedrim nebom
Najistaknutiji vrhunac dosadašnjeg rada Gergely Bogányija je dvodnevna koncertna serija organizirana povodom Šopenove godine 2010, kada je izveo sva kompozitorova djela napisana za solo klavir. Kao stipendist Finske muzičke akademije, Boganyi je sa devetnaest godina studirao u Američkom muzičkom univerzitetu. Studije je završio paralelno s Muzičkom akademijom u Budimpešti. U SAD se vratio 2004. i nastupio na svom starom studiju na Sveučilištu Indiana s violinistom Barnabásom Kelemenom. Svake godine posjećuje Transilvaniju, gdje svira u Târgu Mureșu i drugim gradovima. Nastupao je u najpoznatijim koncertnim dvoranama svijeta. Njegov repertoar uključuje više od trideset klavirskih koncerata i značajan dio klavirske literature.
Portonovi rizort sa ponosom objavljuje svoju zvaničnu integraciju u prestižnu Absheron Hotel Group (AHG), što predstavlja ključnu tačku na njegovom putu kao jedne od najistaknutijih luksuznih destinacija na Jadranu. Ova tranzicija svrstava Portonovi rizort u pažljivo odabrani portfolio objekata svjetskog ranga kojima upravlja AHG, lider u hotelijerstvu pod okriljem PASHA Real Estate i PASHA Holding LLC.
Absheron Hotel Group, osnovan 2013. godine sa sjedištem u Bakuu, vodeća je kompanija u oblasti hotelijerstva i ponosni član PASHA Holding LLC. Sa rastućim portfoliom od 11 hotela i više od 2.000 soba, AHG upravlja objektima u Azerbejdžanu i inostranstvu, uključujući destinacije poput Bakua, Šahdaga, Šuše i Bodruma. Grupa je poznata po svojoj posvećenosti integritetu, kvalitetu i inovacijama u pružanju izuzetnog iskustva gostima.
Absheron Hotel Group
Uključivanje Portonovi rizorta u ovu mrežu dodatno jača njegove operativne kapacitete i povezuje ga sa snažnim ekosistemom u hotelijerstvu. Gosti mogu očekivati viši standard usluge, unaprijeđena iskustva i sigurnost da su dio renomiranog imena u međunarodnom luksuzu.
Ova integracija takođe povezuje Portonovi sa PASHA Real Estate Group, dinamičnom kompanijom PASHA Holdinga, fokusiranom na razvoj i upravljanje izuzetnim projektima u oblastima nekretnina i hotelijerstva. PASHA Real Estate je aktivan u Azerbejdžanu, Turskoj, Gruziji, Uzbekistanu i Crnoj Gori, i poznat je po inovaciji, održivosti i nagrađivanom dizajnu.
Osnovan 2006. godine, sa sjedištem u Bakuu, PASHA Holding LLC je jedna od najistaknutijih poslovnih grupa u regionu. Sa poslovanjem koje obuhvata bankarstvo, osiguranje, građevinarstvo, nekretnine, hotelijerstvo, turizam i tehnologiju, grupa uključuje brojne uspješne kompanije, zapošljava više od 22.000 ljudi i upravlja imovinom koja prelazi 11,6 milijardi eura. PASHA Holding je posvećen održivom rastu i dugoročnoj vrijednosti u svim sektorima.
Pridruživanje Portonovi rizorta ovim vodećim entitetima označava početak uzbudljivog novog poglavlja. Uz podršku mreže koja dijeli viziju pružanja nezaboravnih iskustava na izuzetnim destinacijama, rizort je sada još spremniji za dalji strateški rast i kontinuiranu izvrsnost.
U organizaciji Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore u Igalu će od 04. do 11. oktobra 2025. godine biti održana dva svjetska prvenstva: 60. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore i 24. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za juniore U21.
Dodjelom organizacije ovih šampionata Međunarodna federacija za sportski ribolov na moru FIPS-M je još jednom odala priznanje Savezu za besprekornu organizaciju 15 svjetskih prvenstava u poslednjih 25 godina.
Učešće na Šampionatu seniora pored naše potvrdilo je još 12. reprezentacija i to: Francuska, Engleska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Južna Afrika, Njemačka, Portugal, San Marino, Slovenija i Španija, a juniora ukupno 8: Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Njemačka, Slovenija, Španija i Crna Gora.
Značaj ove manifestacije prva je prepoznala Opština Herceg Novi prihvatajući da bude generalni pokrovitelj, te Ministarstvo turizma i Ministarstvo poljoprivrede. Pored njih firma UNA Montenegro će biti generalni sponzor obje naše reprezentacije.
Nažalost, od onog koji je najpozvaniji – Ministarstva sporta i mladih pomoć je izostala. Sigurno da je ovo prvi slučaj da Ministarstvo sporta ne pomogne organizaciju nekog svjetskog prvenstva u Crnoj Gori i učešće naših nacionalnih selekcija na istima. Ali zato isto Ministrstvo je našlo sredstva da pomogne odlazak nelegalne – fantomske reprezentacije Crne Gore u podvodnom ribolovu na svjetsko prvenstvo u Brazilu i pored toga što je ista formirana suprotno Zakonu o sportu i Statutu Ronilačkog Saveza, poručuje je predsjednik Saveza Mladen Rostović.
“Pripreme za organizaciju Šampionata su u toku. Blagovremeno su zaključeni ugovori za smještaj učesnika (Hotel Talia), mamce, brodove, transfer, a u toku je nabavka tehničkih sredstava, nagrada najboljima, seta poklona za svakog učesnika, obuka sudija i druge aktivnosti neophodne da organizacija bude na najvišem nivou. Naše reprezentacije će u toku septembra obaviti završne pripreme, kako bi mogle da se ravnopravno bore sa najboljima za najveća odličja“ izjavio je Predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Predstavljanje nove serije u okviru programa TV niša 38. Filmski Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festivala
Herceg-Novi je izabran kao lokacija za snimanje nove serije „Ljuljaj me nežno“, romantične komedije koja donosi svježinu na domaću scenu kroz toplu, duhovitu i autentičnu priču o emotivnom sazrijevanju žene.
Kreatori regionalne koprodukcije, čije snimanje ovih dana traje u našem gradu, a snima se i u Beogradu, su Tamara Krcunović, Nina Mitrović, Dušan Bulić i Nevio Marasović, najavljeno je na predstavljanju ove serije u okviru programa TV niša 38. Filmski Festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival.
Projekat „Ljuljaj me nežno“ podržala je Opština Herceg-Novi, uz Ministarstvo kulture i medija i RTCG.
Prisjećajući kako je nastao projekat, reditelj Nevio Marasović je kazao da je prije par godina zapisao bilješku u kojoj je naveo „film ili serija, srećna ljubavna priča o srednjovječnoj ženi, romantična komedija uz more“, a onda je uslijedio poziv Tamare Krcunović.
“Ne samo u Srbiji i Crnoj Gori, nego u cijelom regionu nemamo romantične komedije ispričane na ovaj način. Zato mi je bilo beskrajno zanimljivo i zabavno raditi na ovom projektu. Htio sam napraviti nešto fino, ljubavno, ljudsko. Da se ljudi malo vesele, da se zabave, da se sjete romantike, da malo sanjaju“, naveo je Marasović i otkrio da je do sada snimljeno ukupno oko 70 scena.
Rediteljka Sandra Mitrović kazala je da je sa kolegom Neviom prirodno raspodjelila posao, navodeći da je njemu pripao dio koji se snima u Beogradu, dok je ona zadužena za snimanje u Herceg-Novom.
„Mnogo smo razgovarali, gledali razne reference. Zanimljivo je što uvijek imam više različitih reakcija i pristupa kada radim na projektu. Moglo je sve otići u raznim pravcima, ali mislim da smo se dobro složili i da smo se odlično razumjeli oko svega”, navela je Mitrović.
Smatra da će pejzaži Herceg-Novog obogatiti ovu seriju na jedinstven način: „Mislim da je upravo to ono što će joj dati poseban kvalitet i prodornost”.
Ko-kreatorka i glumica, Tamara Krcunović naglasila je da se u središtu ove serije nalazi priča o emotivnom sazrijevanju.
„Želimo da ispričamo put jednog kasnog sazrijevanja. Psiholozi kažu da u stvari cijeli život traje emotivno sazrijevanje. Naša junakinja je samohrana majka, bori se sa traumama i izazovima svakodnevice, pokušava da razumije odnose, sve ono što se mijenja danas“, rekla je Krcunović.
Glumac Andrija Kuzmanović je rekao da u seriji tumači ulogu koja utjelovljuje stereotipnog tipa sa jahte.
„Jako mi je drago što ću raditi ovaj projekat i što ću biti u Herceg Novom“, naveo je Kuzmanović.
Glumica Teodora Dragićević smatra da je svaka scena u seriji toliko istinita i napunjena suštinom, navodeći da se ništa ne preskače i da je svaki detalj bitan.
„Takav pristup reditelja čini čitav projekat živim. Tako smo počeli da radimo i mislim da ćemo tako i nastaviti. To publici daje osjećaj da se veže za likove, da želi da gleda dalje“, rekla je Dragićević.
Glavni producent RTCG-a, Gojko Berkuljan istakao je da su koprodukcije danas nužnost i ključ za opstanak i razvoj domaće audiovizuelne scene.
„Kada posmatramo matematički i teritorijalno, jasno je da su koprodukcije neminovnost i da se moramo umrežavati, ukoliko želimo da svijet ovih vizuelnih predstavljanja opstane. To je logičan nastavak, jer smo svi svjesni koliko proizvodnja, posebno filmska i serijska, zahtijeva i budžetska i vremenska izdvajanja, kao i velike timove“, kazao je Berkuljan.
Aleksandra Martinović iz Telekoma Srbija kazala je da su kao kompanija mnogo puta rizikovali i u smislu samih produkcija bili spremni da preuzmu odgovornost.
“Ovdje, ipak, ne bih govorila o riziku, već o osvježenju, i to ne samo u pogledu autorske ekipe, koja je veoma kvalitetna, već i kada je riječ o nivou produkcije”, rekla je Martinović najavljujući „Ljuljaj me nežno“.
Reditelji su Nevio Marasović i Sandra Mitrović, scenario potpisuju Dušan Bulić, Nina Mitrović, Marijana Vićentić i Stefan Bošković, producent je Miloš Avramović, a u glumačkoj postavi su: Tamara Krcunović, Teodora Dragićević, Lazar Dragojević, Nenad Jezdić, Nebojša Dugalić, Andrija Kuzmanović, Aleksandra Vulanović, Olga Odanović, Ivan Bosiljčić, Alisa Radaković, Slaviša Čurović.
