Dan nakon privođenja u dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo i očekivane odluke suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku o istražnom zatvoru ocu i sinu Antunu i Antoniu Katušiću, osumnjičenicima za počinjeno razbojništvo u ponedjeljak 21. listopada oko 7,40 sati u Zračnoj luci Dubrovnik, iz krugova bliskih kriminalističkoj istrazi te nezapamćeno drske oružane pljačke, u javnost polako “cure” detalji iz kriminalističke istrage.
Prema našim pouzdanim izvorima, neslužbeno smo doznali kako je poziv za suradnju i pomoć kojeg je dubrovačka policija uputila kolegama u susjednim državama već urodio plodom. Navodno su policijski istražitelji iz susjedne Crne Gore kolegama u Dubrovniku proslijedili izjave očevidaca prema kojima je barem jedan od osumnjičenika nakon pljačke za koju se sumnjiče, viđen u Sutorini. Prema našim izvorima, višeni su u poznatom restoranu “Babić” u Igalu, nedaleko hrvatsko- crnogorske granice na Debelom brijegu. Prema tim izjavama “društvo se u Sutorini dobro proveselilo, a sve je izgledalo kao da nešto važno proslavljaju”. Navodno, ima čak indicija i da je posjet susjedoj državi iskorišten za kupovinu nekog skupog osobnog vozila, ali nam naš izvor nije mogao potvrditi je li se to zaista i dogodilo.
Podsjetimo kako je pretprošle srijede 16. listopada ukradeni motocikl u vlasništvu restauranta “Mezzanavea” kojim je počinjeno spomenuto razbojništvo na platou aerodroma u Čilipima, jučer poslijepodne pronađen na dijelu puta od Čilipa prema mjesnom kupalištu. Završio je u šikari ispod tog puta te su ga mogli uočiti samo oni koji doista poznaju teren. Pretpostavlja se kako su na tu lokaciju počinitelji ili neki od njihovih pomagača, motocikl na još neutvrđeni način prebacili iz oko 5 kilometara udaljenih Gabrila, kamo su se uputili nakon pljačke. Navodno, krim- inspektori imaju izjavu svjedoka- mještanina Konavala koji je u jutro kada se dogodila pljačka, uočio dvojicu na motociklu “Mezzanavea” kojem je prethodno skinut “portapack” odnosno pretinac za transport pizza i gotovih jela, kako žure preko Konavoskog polja i uz brektanje motora “s mukom” se penju uzbrdicom prema Gabrilima.
Inače, u svezi često spominjane tajanstvene, navodne ljubavnice Antuna Katušića, doznali smo kako je u jutro kada je počinjena oružana pljačka zabilježeno nekoliko telefonskih kontakata između njega i neimenovane bivše djelatnice duty free shopa u Zračnoj luci Dubrovnik.
Opljačkani novac još uvijek nije pronađen, a kriminalisčka israga te istraživanje svih forenzičnih tragova na pronađenonm motociklu i dalje traje kao i provjera te prikupljanje ostalih, za istragu bitnih informacija. Istodobno. Pokušava se otkriti tko je još bio pomagač u počinjenju razbojništva koje je, na neželjeni način, Dubrovnik stavilo na naslovnice svih medija u zemlji. Neovisno o toj kriminalističkoj istrazi, otvorena je i pravosudna istraga koja će prije podizanja optužnice utvrditi osnovanost sumnji i indicija koje terete svakog od pritvorenih osumnjičenika.
Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.
Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.
Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.
Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.
„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću - foto Boka News
1 od 14
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Olga Brajnović u Kotoru
Luka Brajnović
Luka Brajnović
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Olga Brajnović
Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.
Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.
Marija Mihaliček: Prilika da saznamo više o Brajnoviću
Marija Mihaliček je istaknula kako zavičajna Boka, osim rodbine i uskoga kruga ljudi nije znala ili tačnije nije htjela upoznati Luku Brajnovića. Mislim da ne griješim ako kažem da ga je javnost Boke kotorske tek pomalo otkrivala, nažalost tek poslije njegove smrti, dodala je.
Ličnost i djelo Luke Brajnovića, napomenula je, u našoj sredini je malo poznato pa je ovaj književno – znanstveni kolokvij prilika da saznamo više o životu i nedavno objavljenim književnim, publicističkim i pjesničkim knjigama, s onim što nitko neće oduzeti njemu niti nama uskratiti, rekla je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.
Slobodan Vuković: Zvao sam ga da sarađuje u “Pobjedi”
Doajen crnogorskog novinarstva Slobodan Vuković prisjetio se kako je kao glavni i odgovorni urednik “Pobjede” svojedobno ponudio Brajnoviću da piše za taj list, što je zbog lošeg zdravlja Luka odbio s velikim žaljenjem.
“Na sudbini Luke Brajnovića označena je sudbina cijele jedne genracije Bokelja, ali nigdje tako markantno kao na njegovom primjeru, jer je on predstavnik sudbine generacije od kvalitete, na koji je zaboravio rodni kraj, naglasio je Vuković. Možda nijedna osoba, koja je morala napustiti rodni grad, zavičaj i zemlju, nije dobila takvu valorizaciju na međunarodnoj razini, kao što je to bio Luka Brajnović, podsjetio je Vuković na riječi don Branka Sbutege.
Ovim kolokvijem Brajinović se vratio svojoj domovini, u kojojće njegovo djelo svijetliti kao putokaz mladim naraštajima, ocijenio je Vuković.
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Vladimir Lončarević: Velikanu hrvatske i španjolske kulture
Književni povjesničari prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, izrazio je zadovoljstvo što u drevnom Kotoru, Zaljevu hrvatskih svetaca, pomoraca, zavičaju hrvatskih pjesnika može govoriti o velikanu hrvatske i španjolske kulture.
“Brajnović je čovjek koji nedvojbeno, u nekom virtualnom leksikonu bokeljskih i hrvatskih velikana zauzima jedno od najčasnijih mjesta, ne zbog svog književnog, novinarskog i profesorskog doprinosa, već prije svega zbog svojih ljudskih vrlina, ustvrdio je Lončarević.
On je podsjetio na Lukinog španjolskog prijatelja Hose Antonio Vidal Quadras koji nakon njegove smrti piše:
„Volio je svoju zemlju, svoj narod, s ljubavlju koja se ne može nazvati nacionalizam, već patriotizam. Nacionalizam označava i prezir prema drugome, a don Luka, kako su ga zvali, nije prezirao nikoga…“ – kazao je Lončarević.
Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.
Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” hispanistica Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.
U knjizi, istaknula je, prati sudbinu mladog novinara koji je kao 22-godišnjak 1941. godine, kad je Italija zaposjela hrvatsku obalu, zbog podrugljivoga članka o talijanskom fašističkom diktatoru Mussoliniju, završio u talijanskom zatvoru.
Kada je shvatio da ga žele odvesti u Italiju, skočio je s ratnoga broda i uspio pobjeći, rekla je dodavši kako su ga poslije zatvorili i na smrt strijeljanjem osudili jugoslavenski partizani, a smrt je izbjegao zaslugom službenika koji ga je poznavao.
Ocjenjuje kako on na zanimljiv način govori o svomu životu u ratnom Zagrebu, o obiteljskom stanju, druženju s prijateljima i odluci da 1945. ode iz tadašnje Jugoslavije.
U knjizi, podsjetila je, opisuje boravak u izbjegličkom logoru u Rimu, dolazak u Madrid, život u Španjolskoj i na kraju dojmove potaknute osamostaljivanjem Republike Hrvatske.
Okosnica je ovoga djela, tvrdi, život u izbjeglištvu koji opisuje iz perspektive novinara i hrvatskoga vjernika suočena s golemom tragedijom koja je pogodila mnoge Hrvate prisiljene tražiti život daleko izvan domovine.
Nakon dugoga lutanja stigao je do Pamplone i Sveučilišta Navarra, gdje su ga iznimno cijenili kao sjajna profesora i novinara. Po njemu od 1997. sveučilište Navarra dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”, istaknula je.
Božidar Petrač: Radio je i na prevodu Biblije
Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću
Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.
Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.
„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.
Posebno zanimanje publike izazvala je prisutnost Brajnovićeve kćerke Olge, koja je prikazala fotografije svog oca s predavanja, dodjela nagrada i iz života, a prikazan je i kratki animirani film o Luki koji su režirali njegovi studenti.
Olga Brajnović u Kotoru
Osim brojne rodbine Luke Brajnovića skupu su prisustvovali ministrica u Vladi CG Marija Vučinović, Veselko Grubišić veleposlanik RH u Crnoj Gori, Jasminka Lončarević konzulica RH u Kotoru, predsjednik HNV Zvonimir Deković.
Komunikološka nagrada “Luka Brajnović”
Književnik i novinar Luka Brajnović rođen je u Kotoru 1919., a umro je u Pamploni u Španjolskoj 2001. Nakon Drugoga svjetskog rata sve do smrti živio je u Španjolskoj. Od 1960. bio je profesor svjetske književnosti i novinarske deontologije na sveučilištu Navarra u Pamploni.
Luka Brajnović
Po njemu od 1997. Komunikološka škola tog sveučilišta dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”.
Luka Brajnović pisao je pjesme, pripovijesti i romane. U Hrvatskoj je bio urednik katoličkih časopisa “Luč” i “Hrvatska straža”. U Madridu je pokrenuo i uređivao reviju za duhovna i znanstvena pitanja “Osoba i duh” te nakladničku knjižnicu “Osvit”.
Tri desetljeća pisao je kolumnu u vanjskopolitičkoj rubrici dnevnika “Diario de Navarra” te uređivao časopis “Nuestro Tiempo”.
Odlikovan je Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturnom djelovanju.
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu u Kotoru
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu boravio je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori na poziv ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludina Nuhodžića. Soylu je u petak posjetio i Kotor, gdje ga je dočekao predsjednik opštine Željko Aprcović.
Delegacija republike Turske obišla je kotorski Stari grad, palatu Bizanti, Fakultet za turizam i hotelijerstvo, Opštinu, katedralu Svetog Tripuna, Pomorski muzej i Muzej grada Perasta.
,,Čast mi je što ste prilikom prve posjete Crnoj Gori izabrali baš Kotor i siguran sam da ovo neće biti prvi i posljednji put da boravite ovdje,” kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Ministar unutrašnjih poslova Turske Süleyman Soylu u Kotoru
Ministar Soylu je iskazao zadovoljstvo prijemom i gostoprimstvom, ali i ljepotama kotora.
,,Vaš grad je raj na zemlji i ovom prilikom Vas pozivam da budete naši gosti u Turskoj,” rekao je ministar unutrašnjih poslova republike Turske Süleyman Soylu.
Britanska policija, koja istražuje smrt 39 ljudi koji su ove sedmice pronađeni mrtvi u kamionu nedaleko od Londona, potvrdila je da je dosad uhitila četvero ljudi koji se dovode u vezu sa strašnim događajem.
Nakon što je Kina pozvala Britaniju da “strogo kazni” odgovorne za smrti tih ljudi, policija je objavila da je uhitila muškarca i ženu, oboje u dobi od 38 godina, u Warringtonu na sjeverozapadu Engleske, pod sumnjom da su sudjelovali u uroti radi krijumčarenja ljudi i da su upleteni u 39 ubojstava.
Britanski mediji objavili su da se radi o bračnom paru Joanni i Thomasu Maheru, koji su bili bivši vlasnici kamiona. Oni, pak, tvrde da su kamion prodali prije više od godinu dana.
Još je jedna osoba uhapšena je jučer i to na aerodromu Stansted. Radi se o 48-godišnjaku iz Sjeverne Irske.
Vozač kamiona (25), podrijetlom iz Sjeverne Irske, u pritvoru je i osumnjičen za ta ubojstva.
U ponedjeljak je započeta obdukcija tijela. Radi se i na njihovoj identifikaciji, što će potrajati. U tijeku je ispitivanje osumnjičenih.
Žrtve su bile i iz Vijetnama?
U međuvremenu je jučer otkriveno kako su neke od žrtava iz hladnjače vjerojatno bile iz Vijetnama.
BBC je razgovarao s tri obitelji iz Vijetnama koje su zabrinute da su njihovi bližnji bili u prikolici kamiona.
Tako je obitelj jedne Vijetnamke rekla da im je ona poslala poruku u kojoj je pisalo da se guši. “Oprostite, mama i tata, moj put u daleku zemlju nije uspio. Gušim se, ne mogu disati, umirem”, napisala je u poruci. Pham Tra My poslala je poruku svojoj majci u utorak navečer, nakon čega se više nisu čule. Obitelj je priznala da je platila 30.000 funti kako bi 26-godišnju Tra My prokrijumčarili u Britaniju.
Njezin otac je za CNN kazao kako su ga trgovci ljudima uvjeravali da će njegova kći ići sigurnom rutom. “Govorili su da će put biti siguran, da će ići automobilom, avionom… Da sam znao što će se dogoditi, nikad je ne bih pustio”, kazao je.
Dobili su povrat novca
Preostale dvije obitelji rođaci su 26-godišnjaka i 19-godišnjakinje za koje se također strahuje da su bili u prikolici. Brat 19-godišnje djevojke rekao je da ga je nazvala u utorak ujutro rekavši mu da ulazi u prikolicu.
BBC-ju je rekao da se od tada nisu čuli, ali da je krijumčar ljudi vratio novac obitelji. I obitelj 26-godišnjaka također je dobila povrat novca, dodaje BBC.
Istraga se proširila do Kine
Podsjetimo, vozač kamiona, 25-godišnji Mo Robinson iz Sjeverne Irske, u pritvoru je i osumnjičen je za ta ubojstva. Jučer i danas policija je provodila pretrese kuća u mjestu Portadown, gdje Robinson živi.
Istraga se proširila na Irsku i Belgiju, a sada i na Kinu.
Irska tvrtka u čijem vlasništvu je kamion poručila je kako surađuje s policijom te inzistira na tome da nema nikakve veze s Robinsonom.
Tvrtka GTR koja je iznajmila prikolicu izjavila je kako je to napravila 15. listopada te su informacije o najmu dali policiji.
Oglasili se Kinezi, traže oštre kazne za one koji su umiješani u ovaj zločin
Danas su se oglasili i iz Kine i pozvali Britaniju da oštro kazni one koji su umiješani u smrt 39 ljudi.
Državne novine kažu da bi Britanija trebala snositi dio odgovornosti za taj slučaj.
Glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying izjavila je da britanska policija i dalje vrši provjere te da trenutačno ne može sa sigurnošću potvrditi nacionalnost preminulih.
“Nadamo se da će britanska strana što je prije moguće potvrditi identitet žrtava, otkriti što se dogodilo i oštro kazniti kriminalce umiješane u taj slučaj”, kazala je ona na brifingu za novinare.
Također je rekla da je, bez obzira na to otkuda su žrtve, taj slučaj golema tragedija.
Kinesko veleposlanstvo u Londonu priopćilo je da je poslalo svoj tim u Essex.
Nakon morskih orgulja u Zadru, Hrvatska će iduće godine dobiti još jednu sličnu atrakciju. Iznad Rogotina pokraj Ploča grade se vjetroorgulje.
Da se iz evropskih fondova može povući novac i za takve projekte, dokazuje to da će tri milona kuna vrijednu izgradnju vjetroorgulja Bruxelles financirati s čak 80%.
Na brdu Trovro iznad Rogotina odjekuje čekićanje bagera. No za nekoliko mjeseci, kad radovi završe, a vjetar zapuše, čut će se akordi iz vjetroorgulja.
Idejno rješenje i jedinstveni projekt vjetroorgulja izradio je pločanski inženjer Željko Škorić. Načelo rada jednako je kao i kod svih drugih orgulja.
– Tri para po sedam svirala gdje imamo na svakoj različite, znači dužinu rezonantnih cijevi od kojih zavisi tonalitet samih orgulja, govori Željko Škorić, projektant vjetroorgulja u Rogotinu.
– Što se tiče snage orgulja i zvuka koji će proizvoditi ovo je jedno posebno iskustvo s kojim se još nitko nije susreo, barem koliko mi znamo. Znači nepoznanica je i za nas i za izvođača radova, naglašava Ante Šunjić, Rogotin.
Nepoznanica je i za stanovnike Rogotina, pitoresknog mjesta u podnožju Trovra. Blagodati pak koje bi im zvuk orgulja mogao donijeti vrednije su od mirnog sna.
– Nadam se da će se turistički podignut Rogotin na puno veću razinu i da ćemo s ovim dobiti jako puno, ističe Marin Glamuzina, glavar Rogotina.
– Lako ću ja za spavanje, navikneš se. Kad su ljudi navikli na vlak, tamo i na autobuse, što ne bi navikli i mi na orgulje, rekao je Jure Šunjić, Rogotin.
Kad radovi završe, rogotinske će vjetroorgulje postati turistička atrakcija, i to, prema svemu sudeći, prva takva u svijetu.
Nepoznati počinioci deponovali su veću kolinu šuta i raznog građevinskog otpada u neposrednoj blizini katoličke crkve i groblja Sv. Ivana, odnosno pravoslavne crkve i groblja Sv.Jovana u Đurađeviima kod Tivta.
Građane koji su prekjuče došli na grobje Sv. Ivana da obiđu počivališta svojih preminulih, zaprepastio je veoma ružan i neprimjeren prizor svakakvog otpada na samo dvadestak metara od najbližih grobova. O tome su oni juče obavijestili krtoljskog župnika, Mjesnu zajednicu Krtoli, Komunalnu policiju i Komunalnu inspekciju Opštine Tivat i zatražili da se otpad odmah ukloni.
Savo Klakor iz MZ Krtoli nam je kazao da su nesavjensi pojedinci iskoristili i zloupotrebili akciju MZ koja je nedavno, prilikom širenja puta kroz selo Đuraševići, dio kamenog i zemljanog iskopa, nasula uz trasu puta oko crkava Svetog Ivana i Svetog Jovana, a koji je tom prilikom i asftaltiran zahvaljujući dogovoru mještana i kompanije „Bemaks“ koja je nedaleko odavde izvodila radove na gradnji nove MR 1 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay.
„Namjera nam je bila da kamenim i zemljanim iskopon sa trase širenja puta kroz selo, naspemo i dio terena uz tek asfaltiranu saobraćajnicu kod crkava, i time dobijemo prostor za još jednu kolovoznu traku ili parkiranje automobila. Već imamo dogovor sa firmom „Braća Magud“ iz Grblja koja nam je u dosta navrata do sada pomogla u sličnim akcijama u Krtolimna, da oni poravnaju taj materijal i tamponiraju tako napravljen novi prostor uz put, ali je neko nesavjestan u međuvremenu to iskoristio i zloupotrebio, odvezavši na tu lokaciju i bespravno odloživši više kubika šuta i otpadnog građevinskog materijala. Imamo neke naznake ko bi mogao biti počinilac i sigurno je da ćemo tako neodgovoran odnos prema mjestu koje je veoma važno za građane i vjernike obiju konfesija što žive u Krtolima, spriječiti i ukloniti nelegalno deponovani otpad“- kazao je Klakor.
Direktor Duirekcije za inspekcijske polsove Opštine Tivat Jovica Stojković najavio je da će Komunalna inspekcija i Komunalna policija odmah reagovati, obići teren i kazniti odgovorne.
Pomicanjem sata kazaljke jedan sat unatrag, odnosno s 3 sata ujutro na 2 sata, u nedjelju, 27. oktobra, završava ljetno računanje vremena u ovoj godini.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu 2020. godine.
Evropski parlament je 4. marta ove godine izglasao da se ukida pomjeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno.
Predloženo je da izmjena vremena posljednje nedjelje u martu 2021. godine treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetno računanje vremena.
Članice EU koje žele da zadrže standardno ili zimsko računanje vremena treba da izmijene vrijeme ili pomjere sat posljednji put posljednje nedjelje u oktobru 2021. godine.
U Crnoj Gori, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, boravi preko 22 hiljade turista, 45 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, što ukazuje na to da ljetnja postsezona još traje.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) rekli su da relevantni parametri ukazuju na kontinuirani rast i na samom kraju oktobra.
“Ukupni prihodi od boravišne takse, naplaćeni od početka godine do danas, iznose preko devet miliona EUR, što je 1,6 miliona više u odnosu na uporedni prošlogodišnji period”, kazali su iz NTO-a.
Pored Ulcinja, koji bilježi izuzetno visoke stope rasta tokom cijele sezone, izuzetno dobru posjećenost, sa rastom broja evidentiranih turista od preko 50 odsto, bilježe Budva, Herceg Novi i Tivat.
Načelnici opština Neuma, Ravnog i Stona na jugu Hrvatske i BiH zatražili su da se produži razdoblje u kojemu bi malogranični prelaze na području ovih opština između dviju država bili otvoreni za međunarodni promet kako bi se smanjile gužve i olakšao život mještana, doznaje se u petak.
Načelnici Stona, Neuma i Ravnog, Vedran Antunica, Živko Matuško i Andrija Šimunović, jučer su se susreli s članovima mješovitog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima, saopštila je opštna Neum.
Na sastanku je istaknuto kako se stanovništvo ovoga područja svakodnevno suočava s višesatnim čekanjima na graničnim prijelazima. Režim prijelaza granice dodatno je otežan ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju.
