Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919. – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.
Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.
O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.
Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.
Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.
„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.
