predstavljanje Izdavačke kuće “Arhipelag” i poezije Gojka Božovića
U organizaciji JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradske biblioteke i čitaonice, u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra, večeras sa početkom u 20 sati, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava, biće upriličeno predstavljanje Izdavačke kuće “Arhipelag” i poezije Gojka Božovića.
Učestvuju: Gojko Božović i Božena Jelušić.
“Gojko Božović (Pljevlja, 1972) je pjesnik, književni kritičar, esejista i izdavač.
Objavio je knjige pjesama: Podzemni bioskop (1991), Duša zveri (1993), Pesme o stvarima (1996), Arhipelag (2002), Elementi (2006), Obližnja božanstva (2012) i Mapa (2017). Knjige eseja: Poezija u vremenu. O srpskoj poeziji druge polovine 20. veka (2000), Mesta koja volimo. Eseji o srpskoj poeziji (2009) i Književnost i dani (2018). Antologije: Antologija novije srpske poezije (2005), Place We Love. An Anthology of Contemporary Serbian Poetry (2006, 2011) i Svet oko nas. Evropski gradovi u novoj srpskoj pripoveci (2009, 2018).
Dobio je sljedeće nagrade za poeziju: „Matićev šal”, „Brana Cvetković”, „Đura Jakšić”, „Branko Ćopić”, „Europa Giovani International Poetry Prize”, „Kočićevo pero” i „Kočićeva knjiga” i nagradu „Borislav Pekić” za esejistiku. Poezija i eseji Gojka Božovića prevođeni su na engleski, francuski, njemački, italijanski, ruski, španski, holandski, danski, portugalski, češki, mađarski, slovački, poljski, rumunski, bugarski, slovenački i makedonski jezik. Knjige izabranih pjesama Gojka Božovića objavljene su u Makedoniji, u Bugarskoj i u Rusiji. Bavi se priređivačkim i uredničkim radom. Osnivač je i glavni urednik Izdavačke kuće Arhipelag (2007) i Beogradskog festivala evropske književnosti (2017). Potpredsjednik je Srpskog PEN centra.
Živi u Beogradu.
Božena Jelušić (Metkovići, 1956) je profesorka književnosti i medijske pismenosti, autorka nekoliko knjiga, studija i eseja kao i predmetnih udžbenika. Diplomirala je na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu 1980. godine, magistrirala 1999. godine. Od diplomiranja (1980) radila je kao profesorka književnosti u Srednjoj školi “Danilo Kiš” u Budvi. Bavi se naučnim radom u oblasti teorije književnosti, književnom kritikom, metodikom nastave književnosti i medijskom pismenošću. Dobitnik je nagrade “Oktoih”. Autorka je i koautorka knjiga: “Kako je Budva sanjala Mediteran”, “Iskušavanje filma” (sa suprugom Matom Jelušićem) i “Mitsko u Lalićevim romanima”. Živi u Budvi” – stoji u najavi iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Pripadnici Jedinice granične policije Trebinje juče su, u okviru operativne akcije “Bastion”, uhapsili dvojicu državljana BiH zbog postojanja osnova sumnje da su pokušali da prokrijumčare 11 državljana Iraka iz Crne Gore u BiH.
Iz Granične policije BiH saopšteno je da se među krijumčarenim migrantima nalazilo i petoro djece.
Krijumčarenje je spriječeno kontrolom putničkih vozila “škoda” i “mercedes” registarskih oznaka BiH u graničnom pojasu na području Bileće.
Ilegalni migranti nisu imali identifikacione dokumente, a posjedovali su potvrde da su tražioci azila u Crnoj Gori.
O događaju je obaviješten tužilac Tužilaštva BiH, a u toku je dalji rad na ovom slučaju.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma naložilo je Urbanističko građevinskoj inspekciji rušenje šest otvorenih diskoteka i 14 lokala brze hrane i trgovačkih objekata na dijelu šetališta ispod Pošte u Budvi.
Inspekcija je zakazala rušenje za 24. i 25 . april , čime je potvrđeno da Ministarstvo, nakon što Opština Budva nije dala saglasnost, za šta nije ni bila nadležna, neće prihvatiti izmjene i dopune Plana privremenih objekata za zonu morskog dobra koje je sačinilo JP “Morsko dobro”, navedeno je u saopštenju resornog Ministarstva.
Turski Global ports, koji je krajem 2013. godine preuzeo Kontejnerske terminale, za četiri godine upravljanja firmom koja se sada zove Port of Adrija (PoA) napravio je 12,4 miliona eura minusa, dok je broj radnika smanjen sa 581, koliko je bilo na kraju 2013, na 306. Stalna imovina preduzeća je u tom periodu uvećana, kao i dugoročni krediti i obaveze.
Ugovor o privatizaciji, odnosno kupovini većinskog paketa akcija države u barskom preduzeću potpisali su krajem 2013. godine Branko Vujović, u ime Vlade, i Sajgin Narin, u ime turske kompanije. Global ports je kupio većinski paket za osam miliona uz obevezu da investira preko 13 miliona u prve tri godine.
Finansijski iskazi Port of Adrije pokazuju da je to preduzeće lani poslovalo sa gubitkom od 662 hiljade eura, što je najmanje otkako gazduju tom kompanijom. Prihodi od prodaje lani su iznosili 8,63 miliona eura, dok su poslovni rashodi iznosili 7,8 miliona eura. Na bruto plate radnika potrošena su četiri miliona, što je za 765 hiljada manje nego u 2017. godini, a milion manje nego 2013. godine. Samo u prošloj godini broj zaposlenih je smanjen za 45.
Stalna imovina preduzeća je na kraju prošle godine iznosila 64,65 miliona, što je za šest miliona eura više nego prije privatizacije. Kapital je iznosio 44.4 miliona, što je 12,2 miliona manje nego 2013, dok je ukupan gubitak uvećan za 12.4 miliona. Na kraju 2013. godine gubitak je iznosio 14.4 miliona eura, dok je na kraju prošle ukupan gubitak preduzeća bio 26,88 miliona.
Prve godine upravljanja Port of Adrijom, Global ports je napravio 5,8 miliona eura minusa, godinu kasnije 2,75 miliona, pa 1,8, zatim 1,43 miliona, da bi lani minus iznosio 662 hiljade. Ukupno, dakle, 12,4 miliona minusa za pet godina.
Kriminalna grupa koja se tereti da je vojnim brodom Jadran pokušala da prokrijumčari 56 kilograma kokaina u Tursku sumnjiči se i da se bavila uličnom prodajom te droge na teritoriji Tivta.
Prema pisanju Dana, u krivičnom prijavi je navedeno da su neki od pripadnika osumnjičene mafijaške organizacije nabavljali kokain koji su krili u magacinima vojnog objekta Opatovo, gdje je droga prepakivana i potom prodavana na različitim lokacijama u Tivtu. Te kriminalne aktivnosti, prema sumnjama istražitelja, počele su prošle godine.
Kako je navedeno u prijavi, za nabavku droge bio je zadužen Radomir Osmajić. On se tereti da je od neidentifikovanih osoba nabavljao kokain koji je u pakovanjima od po 150 grama predavao podoficiru Milošu Kuliću, čiji je zadatak bio, kako tvrde iz policije i tužilaštva, da drogu čuva u magacinima vojnog objekta Opatovo.
Kada bi Osmajić našao kupce, Kulić mu je vraćao kokain, koji je zatim prepakivan u manja pakovana koja su prodavana dalje. Do ovih saznanja Specijalno državno tužilaštvo i policija došli su nakon zaplijene 56 kilograma kokaina na brodu Jadran kojim je tog dana trebalo da plove studenti.
Kako Dan saznaje, saslušanjem više lica utvrđeno je da je droga prepakivana u magacinima objekta Opatovo. Zbog toga je izvršen pretres tog magacina, gdje je pronađen kokain, kao i sprave za prepakivanje droge.Osim u prodavanju manje količine kokaina, Kulić je učestvovao i u pokušaju krijumčarenja 56 kilograma ove droge u Tursku.
Osumnjičeni Kulić na saslušanju tužiocu je priznao kakav je bio plan kriminalne organizacije, dok se Osmajić branio ćutanjem. Prema sumnjama istražitelja, član te kriminalne grupe bio je i Kulićev kolega Duško Radenović. Kriminalnu grupu formirala su lica čiji identitet tužilaštvo još nije uspjelo da utvrdi.
Jadran foto S.L.
Namjera mafijaške grupe, kako je navedeno u krivičnoj prijavi, bila je da drogu unesu na vojni brod Jadran, da je prevezu do Turske, gdje je trebalo da je prodaju. Na putu za Crnu Goru, prema dokazima do kojih su došli istražitelji, pripadnici ove kriminalne grupe trebalo je da preuzmu heroin koji bi istim brodom dopremili u Crnu Goru, gdje bi drogu dalje prodavali ili bi je radi dalje preprodaje prevozili u druge države. U cilju izvršenja tog plana, podoficir Radenović je dan prije planiranog isplovljavanja sa studetima unio kokain na Jadran. Paketiće sa po nekoliko kilograma droge ostavio je u kaseti-ormariću.
Osim Kulića, Radenovića i Osmajića, za pokušaj šverca kokaina sumnjiče se i Vladimir Račić i Dejan Rovčanin, koji su u bjekstvu. Oni su označeni kao članovi kriminalne grupe koja je bila zadužena za šverc narkotika.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić prihvatio je predlog Socijaldemokratske partije (SDP) za raspisivanje lokalnog referenduma na kome bi se Kotorani izjasnili o dogradnji operativne obale Luka Kotor za vez mega kruzera.
Referendum je zatražilo Predsjedništvo Socijaldemokratske partije Crne Gore kao rješenje za prevazilaženje političke krize. Jokiću je prihvatljiv predlog SDP-a pod uslovom da, između ostalog, odmah povuku inicijativu za njegovo razrješenje i da dođu na sjednicu lokalnog parlamenta kako bi glasali o Budžetu.
“Predlog da se održi lokalni konsultativni referendum o pitanju Luke Kotor prihvatam bez zadrške, siguran da ogromna većina građana Kotora podržava donijete odluke i planove za razvoj luke. Kako je Skupština opštine ta koja donosi odluku o raspisivanju referenduma, neophodno je postići konsenzus i precizno definisati referendumsko pitanje”, kazao je Jokić.
Jokić je podsjetio da osnov predloga koji je uputio SDP predstavlja poziv za raspisivanje konsultativnog referenduma po pitanju budućih investicionih zahvata predviđenih ugovorom o koncesiji Luke Kotor ad.
On je pozvao SDP da preko svog odborničkog kluba u SO Kotor stvore preduslove za organizovanje referenduma i funkcionisanje grada.
“Na način što će vaši odbornici pisanim aktom povući potpise i predlog za razrješenje predsjednika opštine, prisustvovati zasjedanjima SO Kotor, te hitno i bez odlaganja usvojiti predloženi budžet i ostala dokumenta potrebna za rad privrednih društava i institucija u Kotoru kako bi grad nesmetano funkcionisao”, poručio je Jokić.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma - foto Boka News
1 od 20
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju - Naša ekološka pjesma
Svjetski dana planete Zemlje 22. aprila, sa ciljem podizanja svijesti prije svega mladih ljudi, o prirodi koja nas okružuje i značaju njenog očuvanja, tradicionalno je danas po šesnaesti put obilježen velikom ekološkom akcijom na plantaži „Školjke Boke“ u Orahovcu.
Uspješnu akciju pod nazivom “Naša ekološka pjesma” organizovali su d.o.o. “Školjke Boke”, na čelu sa ekologom i uzgajivačem, Nevresom Đerićem i KotorArt – Don Brankovi dani muzike.
Učenici i profesori kotorskih škola, Gimnazije, Pomorske škole, O.Š. “Savo Ilić”, O.Š.”Njegoš”, ŠOSMO “Vida Matjan”, učestvovali su u čišćenju i košenju obale od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac, prisustvovali ekološko-praktičnom času o kompostiranju, zidanja na suho ponti i mandraća, predavanju o ekologiji i razvoju u skladu sa prirodom, prezentaciji i degustacija organskih morskih proizvoda sa uzgajališta Školjke Boke.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Moramo spašavati sebe ovu prirodu, našu planetu koja nije nama data nego mi pripadamo njoj. Neka nam je nazdravlje ovaj dan i nemojte zaboravljati, molim vas, svaki dan treba da učestvujemo u pomaganju sebi i drugima, Dan planete je veoma značajan dan za sve nas kao i naš rođendan“ – poručio je učenicima Nevres Đerić.
O značaju očuvanja planete Zemlje učenicima su govorili dr Sreten Mandić, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora Kotor, Vlasta Mandić, Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Vladimir Bujišić iz Sekretarijata razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor.
„Svi znate da je područije Boke svjetska prirodna i kulturna baština, niko je nije donio sa strane to je na ovim prostorima stvoreno, ali u zadnje vrijeme to se remeti silnim i nekontrolisanim razvojem, gradnjom… UNESCO neće spasiti Boku ako je mi sami ne spasimo, posebno vi mladi ljudi. Nama su priroda i Bog dali ono što malo ko ima na Planaeti na ovom malom prostoru. Osim što ste danas imali aktivnosti i jedan lijepi edukativni izlet da aktivno učestvujete u očuvanju naše Planete.“ – poručio je dr Sreten Mandić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Morate da volite Boku, naše netaknute pejzaže, da kada odete kući se preispitate dali imate dovoljno ljubavi za sve ovo što se ovde nalazi, jer upravo iz te ljubavi proizilazi aktivnost da se sačuva Planeta i uokviru nje ovaj naš mali predivni segment Boka“ – kazala je učenicima Vlasta Mandić.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Inspektor za ribarstvo Miomir Tapušković iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja čestitao je učenicima na akciji i poručio da nisu sami.
„Ministrstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja koji je zadužen za prirodnim resursima mora aktivno sprovodi akcije vađenja nelegalnih ribarskih alata, spriječavanje nelegalnih drugih aktivnosti u moru“ – kazo je Tapušković.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
Vladimir Bujišić istako je da Opština Kotor intezivno radi na izradi Lokalnog plana zaštite životne sredine, kako bi u narednom periodu imali jasne smjernice šta treba da radimo kako bi sredina u kojoj živimo bila bolja.
Kako nam je kazala PR KotorArta Sara Lakičević ovo je akcija je prvi korak projekta ArtEco, koji će se održavati od aprila do avgusta, i podrazumijeva tri tipa aktivnosti – Nauči! Aktiviraj se! i Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva.
Školjke Boke i KotorArt organizovali akciju – Naša ekološka pjesma
„Prošlogodišnji festival smo otvorili i zatvorili upravo sa temama ekologije. Ove godine smo sa tom pričom krenuli mnogo ranije, znate da otvaramo Festival 13 jula festival, ali mi ćemo tokom juna i jula mjeseca organizovati šetnje i čišćenje Vrmca i San Giovanija u saradnji sa školama, cilj nam je aktivirati djecu. Imaćemo brojne radionice a sve će kulminirati na Don Brankovim danima muzike. Dolazi nam iz Slovenije Petar Kus koji radi instalacije od selektiranog otpada. Palniramo da od otpada naparvimo instalacije instrumenata koji će biti izloženi u parku Slobode u Kotoru kako bi utica na svijest ljudi“. – kazala je za Boka News Sara Lakičević.
Osim što se radilo i degustiralo za kompletan ugođaj pobrinula se Kristina Jevrić učenica III razreda ŠOSMO “Vida Matjan” koja je na gitari muzički ispratila događaj.
Dr Sreten Mandić: Proizvodnja kamenica zdrave hrane i masovni kruzeri ne idu zajedno
Proizvodnja kamenica, zdrave hrane i kruzeri ne idu zajedno. Ja sam protiv masovnih kruzera, mali broj kruzera da, turizam u tom dijelu da, ali ne i ova masovnost. Svi se pozivaju na održivi razvoj ali se tako ne ponašaju. Ovo mjesto i Nevres Đerić su pravi dokaz kako se može na malom prostoruvoditi uspješan posao u skaldu sa prirodom.
Neka davno sam proračunao da u Boki može se proizvoditi godišnje 600 tona školjaka, što znači da svaki stanovnik ima po jedno kilo, što nema niđe na svijetu, a da se sa time ne poremeti prirodni sklad.
U Sarajevu je danas održana konferencija za medije i predstavnike turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine povodom predstavljanja cjelokupne turističke ponude Crne Gore, sa akcentom na predsezonu i manifestacije.
“Tržište Bosne i Hercegovine zauzima treće mjesto po broju dolazaka i ostvarenih noćenja u Budvi i za nas je od velikog značaja, kako zbog brojnosti turista koja se iz godinu u godinu povećava, tako i zbog dobrih susjedskih odnosa, istorijske i kulturološke povezanosti.” – istakla je na danas održanoj konferenciji za novinare u Sarajevu predstavnica Turističke organizacije opštine Budva – Milena Krivokapić i dodala da je Budvu tokom protekle godine posjetilo skoro 46.000 turista sa ovog tržišta, što je 19% više nego 2017, a cilj je da taj broj u 2019. bude još značajniji.
Predstavnici Turističke organizacije Budva, koja je organizator događaja u Sarajevu, pozvali su ovom prilikom sve građanke i građane Bosne i Hercegovine da prvomajske praznike provedu baš u prijestonici crnogorskog turizma koja je tokom tih dana pripremila bogat kulturno – zabavni program u okviru manifestacije “Karnevalske majske večeri” koja traje od 29. aprila do 5. maja.
Značajan događaj, koji se prvi put organizuje u najposjećenijem crnogorskom gradu, očekuje posjetioce i sredinom juna, kada će se održati “Budva Beer Fest” sa brojnim eminentnim muzičkim grupama regiona.
Lijepim dešavanjima u Budvi tokom predsezone i glavne sezone priključili su se i specijalnim aranžmanima budvanski hotelijeri, a srećne predstavnike medija vrijedno su nagradili hoteli: Falkenštajner, Adria, Park i M Club.
Pored Budve, u Sarajevu su svoju turističku ponudu predstavili i Podgorica, Bar, Tivat i Herceg Novi, a predstavnici Nacionalne turističke organizacije istakli su ovogodišnju kampanju pod nazivom “Dobro.Bolje.Domaće” koja poseban akcenat stavlja na gastronomsku ponudu Crne Gore.
Pres konferenciji u Sarajevu prisustvovali su predstavnici više od dvadeset medija među kojima su bili i televizije Pink, Hema, Face, VIP, magazini Gracija, Urban, SNL, Furaj.ba, kao i Dnevni avaz i portali Ekskluziva, RSG, Faktor i dr. Kada je u pitanju regionalna promotivna kampanja Budve, nakon presa u Sarajevu i realizovanih nastupa na sajmovima u Nišu, Banja Luci i Tirani, do početka glavne turističke sezone uslijediće i promotivne aktivnosti u Subotici, Novom Sadu, Kragujevcu i na beogradskom “Manifestu”.
Klima Orjena dozvoljava da čak i krajem aprila, dok gledate na more, uživate u aktivnostima na snijegu. Tu privilegiju protekle nedelje iskoristili su posjetioci događaja „Proljeće na snijegu“, koji se već treću godinu za redom održava na Orjenskom sedlu (1600 m n. v.) u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i planinarskog kluba „Subra“ iz Herceg Novog.
Učesnici iz Herceg Novog i Dubrovnika su prisustvovali, a i učestvovali atraktivnom pravljenju sniježnih koktela i sladoleda, umijeću koje je predstavila Agencija za razvoj i zaštitu Orjena. Spremanje i degustacija pod otvorenim nebom su dio nezaboravnog doživljaja, upotpunjenog „otkačenim“ takmičenjem u sankanju, na poligonu koju su za ovu priliku „iskopali“ članovi Planinarskog kluba „Subra“.
Proljeće na Orjenu
Naime, trasirana je na strmoj padini obližnjeg Kosmaša svojevrsna bob staza, dužine više stotina metara. Dubina staze omogućavala je bezbjedan prolazak i izbjegavanje Orjenske lokve, najveće vodene površine na ovoj inače bezvodnoj planini.
Najbrži su dobili diplome za sjećanje na „Proljeće na snijegu“, događaj kojim su organizatori ove godine ujedno obilježili Svjetski dan planete Zemlje. Na ovaj ilustrativni način naglašava se da je sve povezano i da bi se regionalno zagađenje atmosfere moglo negativno odraziti na hemijski sastav snijega na Orjenu, te da bi buduće klimatske promjene mogle sutra ozbiljnije ugroziti postojanje orjenskih proljećnih snjegova, prirodnog fenomena planine na rubu toplog Jadranskog mora.
Povodom Dana planete zemlje, dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora obratio se saopštenjem pod nazivom „PLANETA ZEMLJA-jedina koju imamo”.
„Ne samo danas, već svakog dana treba da mislimo na našu majku, Planetu Zemlju, jedinu koju imamo. Koliko toga nam je dala, mora, rijeke, jezera, planinske vrhove, kliktaj orla, treptaj brezinog lista. Da li smo mi, Homo Sapiensi, razumna bića, svjesni toga. Nažalost, svakog dana pokazujemo da ne zaslužujemo ovaj naziv, naziv razumno biće. Po onome što činimo prije bi nam odgovarao naziv Homo Gramsicus, ili gramzivo biće. Istina je, da je gramzivost veća od same pohlepe. Pohlepa jeste nešto opasno ali ne toliko koliko je gramzivost. Gramzivost proždire sve i jednog dana će proždreti i samog Homo Gramsicusa.
Prije skoro 150 godina indijanski poglavica Seatlle je upozorio bijelog čovjeka na ovu opaku bolest. On je rekao: „Mi smo dio Zemlje, i ona je dio nas. Mirisne trave naše su sestre. Jelen, pastuv, veliki orao – svi oni naša su braća. Stjenoviti vrhovi, rosa u travi, toplina ponijeva tijela i čovjek – svi pripadaju istoj porodici” Nismo poslušali rijeći ovog svetog čovjeka. Dalje je upozorio: „Čovjek se prema svojoj majci-Zemlji, i prema bratu-nebu, odnosi kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa će jednog dana prožderati Zemlju i ostaviti samo pustoš. Ako čovjek pljuje na Zemlju pljuje na sebe samoga. Mi znamo: Zemlja ne pripada čovjeku. Čovjek pripada Zemlji. Sve je povezano kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Čovjek ne tka tkivo života, mi smo samo jedna nit u tkanju. Što god čini tkanju čini i sebi samome”
Mi toga moramo biti svjesni, jer strahovito brzo i duboko pravimo ožiljke i razdiremo našu Planetu. Ako posječemo Amazonske šume, ugušićemo Planetu, ako zatrujemo Mediteran, prestaće da kuca srce Planete, ako uništimo ozon, spržiće nas sunce svojom silinom, ako industrijom ispuštamo gasove, staklenom baštom otopićemo ledene polove.
Zašto to činimo? Možemo li sačuvati Planetu? Hoćemo li dopustiti da Homo Gramsicus dobije odlučujuću bitku protiv Homo sapiensa? Marko Miljanov je rekao da je junaštvo braniti sebe od drugoga, a čojstvo braniti drugoga od sebe. Kako onda da nazovemo čojstvo modernoga vremena nego braniti sebe od samoga sebe ili nas od nas samih.
Mada ova pitanja nemaju granica, mi u Crnoj Gori moramo biti još jače posvećeni nalaženju odgovora na njih. U vremenu smo velikog iskušavanja, da sačuvamo najljepše more, Boku, Lovćen, Taru, Komove, pašnjake, pastrmku, medvjeda, brezin list, kameliju i svaki dašak života. Zar to nismo obećali na Žabljaku 1991, kada smo slavili rođendan ekološke Crne Gore. Upravo sada moramo krenuti u odlučujuću bitku sa našom sviješću. Ako uspijemo da nju pročistimo, prosvijetlimo, pobijedićemo. Kako? Prihvatajući rijeći indijanskog poglavice, odnoseći se prema prirodi kao prema svjoj porodici. Uzimajući samo koliko nam treba. Ako to uspijemo, a moramo, ostavićemo čistu i zdravu Planetu naših predaka, našim sinovima, kćerima i unucima.
Neka nam ova poruka još jednog indijanskog poglavic Sijuksa, Crvenog Oblaka bude opomena, „ Tek kad posijeće i poslednje drvo, uhvati poslednju ribu i zatruje poslednju rijeku, bijeli čovjek će shvatiti da ne može da jede novac”
Vjerujte, nema ljepše planete od naše Planete Zemlje. Neka nam je živa i zdrava još mnogo milijardi godina” – navodi se u saopštenju koje potpisuje dr Aleksandar Joksimović.
