Strategijom održivosti crnogorskih plaža definisano je 12 tipova kupališta: hotelska, porodična, kupališta za aktivni odmor, za zabavu, romantična, gradska kupališta bez plažnog mobilijara, kupališta za pse, kupališta sa prirodnim ljekovitim faktorima i wellness sadržajima, izletnička, nudistička i kupališta namijenjena dječijem odmaralištu.
Direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić smatra da je na taj način ponuda na plažama približena tražnji tržišta.
Krajem prošle godine usvojen je Plan privremenih lokacija u zoni morskog dobra, koji će važiti pet godina. U svim opštinama je došlo do redukcije onih sadržaja koji nisu primjereni.
– Plan podrazumjeva 120 lokacija manje u odnosu na onaj koji je važio do kraja 2018. One lokacije koje po sadržaju i kvalitetu usluga nisu predviđene planom, biće uklonjene-kazao je Jelušić.
Prednost ovoga Plana, po riječima Jelušića, je što će na vizuelizaciju i materijalizaciju svakoga objekta koji se nalazi u Planu privremenih lokacija morskog dobra, gradski arhitekti davati saglasnost o izgledu objekta.
U pripremi su javni pozivi za zakup oko 1100 lokacija na primorju, uključujući i kupališta u svim primorskim opštinama, a u Morskom dobru očekuju da će za dva do tri mjeseca imati potpisane ugovore o zakupu.
Predrag Jelušić
Jedna od novina je da će visina ponuđene cijene zakupa odgovara bankarskoj garanciji, tj. da garancija pokriva iznos cijene koju je zakupac ponudio.
-Tražićemo i kvalitetnije činidbene i bankarske garancije za kompletno izvršavanje posla, jer je riječ o petogodišnjim ugovorima. Ove godine ćemo posebno vrijednovati reference svih korisnika morskog dobra koji budu pravovremeno dobili odobrenje za rad lokalne samouprave. U prethodnom periodu bilo je dosta slučajeva da su se odobrenja za rad dobijala u junu, julu, čak i u avgustu, a cilj nam je da 1. maja svi imaju ugovore. Zato i upućujem apel zakupcima da na vrijeme obezbjede odobrenja za rad kod nadležnih sekretarijata – poručio je Jelušić
„Crna Gora u ritmu Evrope“ je najveće dječije muzičko takmičenje u zemlji, namijenjeno djeci osnovnog i srednjoškolskog uzrasta, talentovanoj za pjevanje i ples. Tim povodom, u Herceg Novomće biti održana audicija 7. februara u 15 časova u Dvorani Park. Pozivamo svu zainteresovanu djecu da se prijave i pokazu svoje umijeće.
Kako navodi sekretarka za kulturu i obrazovanje u Opštini Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo, koja je koordinatorka projekta, odabrana djeca imaće priliku da svoj talenat za pjevanje i ples, tokom šestomjesečnih priprema, unaprijede uz pomoć profesora produkcije programa “Crna Gora u ritmu Evrope”, kao i da se predstave na samom finalnom takmičenju koje će biti održano u maju/junu mjesecu 2019. godine, u Tivtu. Pobjednik će biti odabran kombinacijom glasova stručnog žirija i gledalaca putem SMS-a, a samo finale manifestacije biće emitovano u direktnom prenosu na televiziji sa nacionalnom frekvencijom. Iz tog razloga je potrebno da škole selektuju najtalentovaniju djecu za audiciju, kako bi od najboljih, produkcija programa “Crna Gora u ritmu Evrope” odabrala najbolje koji će braniti boje svoje opštine i jedne ambasade koja im bude dodijeljena od strane organizatora takmičenja.”
Prilikom prijave, potrebno je da djeca koja pjevaju navedu dvije ili više pjesama sa kojima će se predstaviti (preporuka je da djeca pripreme pjesme različitih žanrova), dok plesači sa sobom treba da prenosnoj memoriji (USB) ponesu muziku uz koju će igrati.
Spisak djece koja će pristupiti audiciji, sa naznakom da li pjevaju ili plešu, potrebno je dostaviti na email adresu kultura.lazarevic@hercegnovi.me najkasnije do 5. februara 2019.
Nastupima bendova iz 131 opštine Basilicate i evropskih muzičaraa u Materi službeno je započela svečana inauguracija talijanskog grada kao evropske prijestolnice kulture.
Proslavi povodom svečanog otvorenja muzičarima iz cijele talijanske regije pridružili su se i muzičari iz prijašnjih evropskih prijestolnica kulture. Ulice Matere ispunit će zvukovi više od dvije hiljade muzičara iz Italije, ali i Evrope, a očekuje svečani govor predsjednika Italije Sergia Mattarelle.
Matera je grad s 60 hiljada stanovnika na jugu Italije a poznata je po drevnim gradskim četvrtima koje čine nastambe u pećinama izdubljenim u vapnenačkoj stijeni na kojoj se nalazi grad. Upravo je život ljudi u tim četvrtima smatran nacionalnom sramotom pa su rimske vlasti 1952. godine naredile preseljenje 17 hiljada ljudi iz pećina.
Ranija sramota postala je nova prilika Matere nakon što su vlasti odlučile obnoviti pećine. Te četvrti, koje se nazivaju Sassi, time su ušle pod zaštitu UNESCO-a 1993. godine.
Preuzimanje titule evropske prijestolnice kulture prilika je Materi da postane još vidljivija, privuče više turista i preispita svoje razvojne planove. Očekuje se oko 800 hiljada noćenja u Materi ove godine.
“Ljudi će imati priliku diviti se ljepoti domova u pećinama, podzemnim crkvama, katedrali iz 13. stoljeća i nevjerojatnom krajobrazu“, istaknuo je evrozastupnik Piernicola Pedicini (EFDD), prenosi portal Evropskog parlamenta.
Krilatica Matere glasi “Otvori budućnost”. Raznolikost Matere predstavit će kroz pet glavnih tema: antičku budućnost, kontinuitet i raskol, refleksije i veze, utopije i distopije te korijene i puteve. Dva temeljna projekta su „I-DEA“ i “Škola otvorenog dizajna”.
Projektom “I-DEA” predstavljat će se kulturna, povijesna i antropološka povijest regije u kojoj će ključnu ulogu imati 76-godišnji talijanski fotograf Mario Cresci.
“Škola otvorenog dizajna” je laboratorij dizajna, eksperimentiranja i interdisciplinarnih inovacija koju će predvoditi dizajner Lukas Wegwerth.
Evropska prijestolnica kulture inicijativa je Evropske unije koju je pokrenula 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri. Cilj je istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi se pridonijelo zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju.
Uz Materu, titulu evropske prijestolnice kulture za 2019. je 11. januara preuzeo bugarski Plovdiv.
Prijatelji i poznanici Zadranina Dina Žilića redovito će ga opisati kao čovjeka koji nikad ne miruje, onoga koji je uvijek u pokretu, koji stalno stiže s novim idejama, bilo poduzetničkima – a poduzetnik je već 30-ak godina – bilo hobističkima, kojima zabavlja i sebe i druge.
U ovu drugu vrstu Žilićevih ideja spada i ova najnovija: prvi je u Dalmaciji zasadio nasad od 400 stabala crnog hrasta, crnike, čiji je korijen već mikoriziran micelijima tartufa, rijetke, skupe, a u gastronomiji izuzetno cijenjene podzemne gljive.
Ovaj zadarski poduzetnik, naime, novi nasad smatra isključivo hobijem, jer kad bi od ovog rijetkog nasada čekao kakvu korist, profit, načekao bi se. Prve će tartufe iskopati možda tek za šest, sedam godina, a ozbiljnije količine, od oko pola kilograma do maksimalno kilogram, može očekivati tek nakon desete godine.
Žilić je nasad “tartufirane” crnike ili, kako on kaže, “zatrovane” (bilo bi ljepše reći nastanjene) tartufom podigao na naslijeđenoj njivi površine 2,5 hektara na području Brig, u mjestu Briševo u općini Poličnik, a u neposrednoj blizini Zadra.
– Kad je krenuo pokret sadnje smilja, i ja sam na toj njivi s izuzetno kvalitetnom i dubokom zemljom podigao nasad te kulture, ali se bogata zemlja pokazala kontraproduktivnom. Naime, osim smilja niknule su i valjda sve vrste korova, a nema drugog načina za borbu s njim od ručnog pročupavanja.
Na kraju, kad sam platio radnike koji bi počupali sav taj korov, bio sam na nekakvoj pozitivnoj nuli, ne računajući vlastiti rad. I tako sam odustao od smilja.
Ali nisam htio zasaditi maslinik ni vinograd, to ionako svi drugi rade, nego sam nakon nekoliko razgovora s prijateljem iz Istre, poznatim tartufarom Goranom Karlićem, koji je uz nasad lješnjaka podigao i šumu crnog hrasta u čijem je korijenu već bio micelij tartufa, odlučio podignuti baš takav nasad.
Foto Jure Mišković / HANZA MEDIA
Teškom traktorskom frezom pripremili smo zemlju, samljeli je u prah, nabavili sadnice, i sad smo, evo, ja i prijatelji posadili sadnice. A moja njiva po svemu zadovoljava uvjete koje zahtijeva ovakav nasad, od kojih je dobra vodopropusnost jedna od važnijih. Uzorke svoje zemlje nosio sam na analizu u jedan institut u Španjolskoj, gdje je utvrđeno da je savršena za uzgoj ove gljive.
Sadnice iz inostranstva
Žilić je sadnice crnike, opet uz pomoć prijatelja Karlića, nabavio u Španjolskoj i Francuskoj. Naime, u tim zemljama, pogotovo u Španjolskoj, već desetljećima podižu i održavaju plantaže tartufa. Nismo uspjeli doznati cijenu sadnice, ona sigurno nije mala, ali je Žilić drži poslovnom tajnom.
Ni sam ne zna tehnologiju “tartufiranja” korijena hrasta. Koliko zna, već se u žir iz kojeg će u posebnoj vrsti humusi niknuti sadnica – buduće stablo – ubacuje micelij tartufa.
– Da znam tu tehnologiju, vjerojatno bih sam proizvodio sadnice – smije se Dino.
U zemlji ispod stabala crnike za nekoliko godina trebao bi rasti i zimski i ljetni crni tartuf. Iskustva Istrana i Slavonaca koji su već podignuli slične nasade govore da je točno jamstvo proizvođača sadnica koje kaže da je uspjeh nasada siguran u 80 posto slučajeva.
Dosadašnja iskustva govore i to da su plantažno uzgojeni tartufi čak ukusniji i intenzivnijeg mirisa nego divlji, jer u određenom periodu kad im voda najviše treba mogu biti navodnjavani. Površina mu je zaglađenija, a kao i divlji, može izrasti do veličine jabuke.
– Ja sam u ovo krenuo iz čistog hobija i znatiželje, vidjet ćemo kako će sve na kraju ispasti, ali i ako ne bude tartufa ispod mojih crnika, bit će drva za ogrjev. I lijepa šuma.
Ali mislim da bi se država sa svojim zemljištem i poticajima mogla uključiti u ovakve projekte i omogućiti da površine na kojima je to moguće, mislim na opožarene površine, pošumimo baš ovom vrstom hrasta, koji je dio dalmatinske i mediteranske flore, pa i ovakvim sadnicama ispod kojih će rasti tartufi. Mislim da bi to bilo puno ispravnije nego ovo što sada činimo sa sadnjom alepskog bora – kaže Žilić.
Foto Jure Mišković / HANZA MEDIA
A onda turistički kompleks
Tartuf nije nepoznat u zadarskom kraju. Naime, prije nekoliko godina najprije je zadarski tartufar Ivica Matak, nakon nekoliko godina provedenih u Istri, gdje je skupio iskustva u traženju skupocjene gljive, pa i nabavio pse tartufare pasmine lagotto romagnolo, brendirao svoj “zadarski tartuf”.
I neki su drugi gljivari krenuli njegovim putem, a tartufi se danas pronalaze i po cijeloj Dalmaciji i Slavoniji, iako Istra, naravno, i dalje prednjači sa svojom turističko-gastronomskom tartufarskom pričom.
Baš je zbog toga značajan Žilićev projekt, koji će pokazati, doduše tek za koju godinu, može li i Dalmacija postati značajniji tartufarski doživljaj i plasirati se na tartufarsku kartu gastronomskog svijeta.
Žilić očito, bez obzira na hobističke motive podizanja svoje plantaže tartufa, računa da bi se to moglo dogoditi. Uskoro će početi s gradnjom malog turističkog kompleksa na istoj njivi na kojoj je posadio minijaturne sadnice crnike.
Kad dobije građevinsku dozvolu, tu će izgraditi vinski podrum s kušaonicom i gostinskim salonom, četiri čvrsta turistička bungalova te, naravno, bazen. Ako to priroda dopusti, njegov tartufarsko-turistički projekt mogao bi perfektno zaživjeti.
Ali ipak, ako se to dogodi, prve tartufe u kušaonici uživat će Žilićevi prijatelji, Zadrani, ali i Istrani, naravno među njima i Goran Karlić, koji ga je potaknuo na ovaj projekt. Naime, svaka sadnica ima svoga “vlasnika” te pločicu s imenom jednog od Žilićevih prijatelja koji su sudjelovali u sadnji.
“Vlasnikova” je obaveza da godišnje obiđe svoju sadnicu, njegov će biti i prvi tartuf kad za to dođe vrijeme, a kasnije će moći i kupovati tartufe izvađene “ispod” svoje crnike po proizvodnoj cijeni. Što i nije mali popust: kilogram crnih tartufa stoji oko 500 eura pa na više.
Ali kad to vrijeme dođe, stići će i nova reportaža sa Žilićeve, vjerujemo, uspješne plantaže crnike s tartufima.
Ronioci-Photo: Ronilački centar Neptun, Šilo / Facebook
Da se ronilački turizam ne odvija samo u proljeće, ljeto i ranu jesen, najbolji je primjer u Šilu na otoku Krku, gdje u Ronilačkom centru “Neptun” ronione ugošćuju i tokom zime.
Boris Jelenović postao je poznat kada je prije nekoliko godina organizovao doček Nove godine ispod mora u akvatoriju Podvelebitskog kanala i tada je počela priča o ronjenju i zimi, piše HRT Radio Rijeka.
Iako Šilo, koje se nalazi na području opštine Dobrinj, kao i sama općina nema hotelskih kapaciteta, u “Neptunu” su se organizirali pa su gostima ponudili smještaj u grijanim apartmanima, te uslugu hrane i pića, što je bitno jer gosti iz središnje Europe dolaze u zimi na produženi vikend, od četvrtka do nedjelje.
Priča iz Šila podržana je i od opštine Dobrinj, koja planira i neke zajedničke akcije sa “Neptunom” u predsezoni.
Tivćanin Draško Jelovac prvi je danas doplivao do časnog krsta u tradicionalnom Bogojavljenskom plivanju na Miholjskoj Prevlaci.
U plivanju je učestvovao do sada najveći broj učesnika – preko sedmadeset, među kojima je bilo i desetak djevojaka, a događaj je okupio veliki broj vjernika iz Tivta i Boke Kotorske.
„Osjećaj je neopisiv. Puno emocija, sreća, nešto fantastično što čovjek može doživjeti i osjetiti. Poslednjih 4-5 godina svake godine učestvujem u tim Bogojavljenskim plivanjima za časni krst. More je bilo prelijepo, sad je oko srca toplo. Ovo sam oduvijek želio da uradim za sebe i svoju porodicu i to sam ove godine uspio“ -rekao je Jelovac.
„Dobili smo pobjednika u ovom našem viteškom nadmetanju, ali svi vi koji učestvujete ste pobjednici. Svi koji su sa Gospodom su pobjednici“- istakao je iguman manastira Miholjska Prevlaka, arhimandrit Benedikt koji je prigodnim poklonima darivao Jelovca, ali i sve ostale učesnike ove manifestacije.
Konzorcijum koji čine češka kompanija Philibert i Vile Oliva DOO, biznismena Žarka Rakčevića ponudio je 10 miliona eura za kupovinu 56,4806 odsto akcijskog kapitala Instituta za fizikalnu medicinu rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević AD Igalo i investicioni program od 27.944.380 eura.
Ponuda ovog konzorcijuma, jedina dospjela na Tender, otvorena je juče na sjednici Tenderske komisije za privatizaciju održanoj u Ministarstvu ekonomije uz prisustvo predstavnika ponuđača.
Tenerska komisija će, u skladu sa zakonskom procedurom, ispitati formalnu ispravnost Ponude, nakon čega će, ukoliko se pokaže da je Ponuda formalno ispravna, ispitati da li ispunjava kvalifikacione, a potom i minimalne uslove Tendera i u roku od 15 dana od dana otvaranja ratzmotriti Ponudu sa aspekta kvaliteta.
Po okončanju sprovedenog Tendera Komisija će podnijeti Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte na usvajanje Izvještaj o rezultatima Tendera.
„Naranča nas je inspirisala da napravimo gastronomsku feštu, kulinarske eksperimente, eksponate za degustaciju i prodaju od suvenirskih orancina i džemova, sokova i likera od pitome i divlje naranče. Pripremamo i radionicu na otvorenom, kuvanje džema od naranče. Ovo je već peta Mala fešta od naranče“ – kazala nam je u ime organizatora Milina Kovačević predsjednica NVO „Ruke“ iz Herceg Novog.
Peta Mala fešta od naranče održati će se u Herceg Novom u subotu 26. januara od 10-14 sati u pješačkoj zoni Njegoševe ulice, sa donatorskom trpezom, brojnim izlagacima, muzičkim programom.
mala fešta
Ako želite da učestvujete u fešti kao izlagač ili volonter kontaktirajte nas na info@ruke.me. ili na FB stranu. Prijave su moguće do 22.januara poručuju organizatori NVO „Ruke“
Regentov Pop Up restoran otvara svoja vrata danas, 19. januara na prvom spratu hotela Regent. Gosti hotela i posjetioci restorana će svakog dana od 18 do 22 časa do 15.marta biti u prilici da budu dio inovativne gastronomske koncepcije hotela u sklopu kojeg će u fokusu biti gastronomsko naslijeđe Boke Kotorske i zaleđa.
“Raspisujemo konkurs za najbolji recept te pozivamo sve pasionirane kuvare, gurmane te pogotovo izuzetne kuvarice koji su pravi virtuozi u kuhinji da sa nama podijele svoje kulinarske tajne. Pošaljite originalni recept omiljenog jela (predjela / glavnog jela / salate / deserta) do 25.januara na email adresu fb.pm@regenthotels.com i postanite dio nove gastro dimenzije hotela Regent. Tri najbolja autora biće potpisani ispod svog jela na zvaničnom meniju pop up restorana.” Pozvao je Željko Knezović, Menadžer hrane i pića hotela Regent te nastavio:
“Želimo dati na značaju autohtonoj kuhinji i zajedno otrgnuti od zaborava recepte Vaših baka i majki koji su Vama dragi a sve se rjeđe spremaju. Ovo je i poziv na kulinarsko druženje jer ćemo sa autorima najboljih recepata pripremiti posebnu večeru u sklopu koje će prisutni imati priliku da degustiraju kreacije lokalne zajednice i Regentovog kulinarskog tima.”
Pop Up
“Inspirisan Bokom Kotorskom, Regent je harmonično satkan od elegantne arhitekture, nautičkog dizajna enterijera, izuzetne usluge koja se oslanja na gostoprimstvo ovih prostora te krunisan izuzetnom gastronomijom. Ovom prilikom pozivamo javnost da zajednički kreiramo gastronomsku razglednicu u čijem središtu je autohtona kulinarska priča Boke.” Izjavio je Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela Regent.
*Koncept pop up restorana je trend koji je već duže popularan u svijetu a polako osvaja i regiju. Za posjetioce je to idealan način da se upoznaju sa novim pravcima u gastronomiji i inovativnom prezentacijom jela ili njihovom sadržinom na novoj lokaciji a glavni moto je “danas smo ovdje, sutra negdje drugo.” Ovakav inovativni pristup ugostiteljstvu je koristan za testiranje novih koncepata restorana, uvođenje novina kao i približavanje svojoj ciljnoj grupi na novoj lokaciji. Najpoznatiji restoran ove vrste je Leteći Restoran.
Uručeni pehari najboljim sportistima Tivta u 2018. godini
Prema ocjeni sportskih novinara Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara najbolji sportski kolektiv u 2018. godini je Stonoteniski klub Tivat, a najbolji pojedinac je kjokušinkaj karatista, Dejan Daković, koji je vicešampion Balkana i pobjednik evropskog Kupa u kjokušinkaj karateu.
Nagrade najboljim sportistima uručili su u petak u DTV sali “Partizan” potpredsjednik opštine Tivat, Ilija Janović, novinari Andrija Petković, Željko Komnenović i Predrag Usanović.
Uručeni pehari najboljim sportistima Tivta u 2018. godini
Najbolje tivatske sportiste i zvanice pozdravio je direktor Radio Tivta, Dragan Popadić.
„Od 1986. mi u Radio Tivtu i Sekciji sportskih novinara procjenjujemo rezultate tivatskih sportista. Radimo to pošteno, časno, sa potrebnim znanjem i u dobroj namjeri. I nije pravo pitanje da li mi to dobro radimo, već da li tivatski sportisti dobro rade svoj posao. Odgovor je potvrdan Pokazuju to i ovi pehari večeras. Za još bolje rezultate potrebni su dodatni napori i samih sportista i svih nas. Od opštine, kao generalnog sponzora, do samih građana i navijača. Tivat nije prosječna opština u Crnoj Gori. Tivat zaslužuje samo najbolje. Na svim poljima. Pa, i u sportu. U narednom periodu ja očekujem dodatna ulaganja u sportske klubove, i u sportsku infrastrukturu. To će biti dodatni motiv sportistima za postizanje još boljih rezultata. Po meni naš cilj nije samo da budemo među najboljima u Crnoj Gori, nego da budemo konkurentni i u regionu“ poručio je Popadić.
Najbolji pojedinac kjokušinkaj karatista, Dejan Daković zahvalio se na podršci i razumjevanju porodici, trenerima i svima koji su mu omogućili da izađe na takmičenja, sponzorima, sportskim novinarima…
Uručeni pehari najboljim sportistima Tivta u 2018. godini
U ime najboljeg sportskog kolektiva Tivta u 20118. godini – Stonoteniskog kluba Tivat, pehar je primio Branko Starčević. Stonoteniski klub Tivat je aktuelni šampion države, jesenji prvak i prvak Jadranske lige veterana.
„Veliko je zadovoljstvo kada se ovo desi, ljudi čuju i shvate koliko smo mi radili i koji smo napor uložili. Osjećam obavezu da se zahvalim svima koji su pomogli klubu, igračima, prijateljima kluba, naravno i opštini Tivat, Sekretarijat za sport, mlade i socijalna pitanja koji su uvijek našli način da izađu u susret kada je potrebno, Radio Tivtu koji nas je pratio i objavio da se rodio jedan novi sportski kolektiv. Mi smo mladi tim, ali imamo dosta volje. Hvala svima. Trudićemo se da donesemo još neku titulu u Tivat“, kazao je Starčević.
Pehare i priznanja dobilo je deset najuspješnijih tivatskih sportista u prošloj godini, u akciji koja se organizuje po 23. put – fudbaler Nebojša Obradović, takmičarka u power liftingu Amela Feković, bućar Gracija Stjepčević, rukometaš Aleksa Perišić, stonoteniser Željko Vuksanović, ragbista Marko Novaković, jedriličar Ilija Marković, golfer Matej Stanić i košarkaš Igor Radonjić.
Posebna priznanja uručena su karatisti Božidaru Šebeku, kik bokseru Mihajlu Ćulafiću, sportskom ribolovcu Martini Dujmušić, rukometašici Bojani Ćuzović, džudisti Stefanu Koviniću, golferki Silvana Lučić, triatloncu Aleksandru Filipu, kuglašu Mladenu Božinoviću i atletičarki Mari Jablan.
Specijalna priznanja
Uručeni pehari najboljim sportistima Tivta u 2018. godini
Specijalna priznanja uručena su predstavnicima JK“Delfin, OKK „Mavaši“, RK „Partizan 1949“, Golf klubu „Knjaginja Milica“, Ragbi klubu „Arsenal“ i Kik boks klubu „Rebel“.
Posthumno posebno priznanje uručeno je porodici Dragiše Koprivice, nedavno preminulog instruktora ronjenja.
