Više od 40.000 svjetlećih uskršnjih jaja u sklopu Uskrsne priče porodice Salaj

0
Salaj

Više od 40.000 svijetlećih uskrsnih jaja, pilića i zečeva moći će vidjeti posjetioci imanja obitelji Salaj u Grabovnici u sklopu Uskrsne priče koja se održava već osmu godinu zaredom i na kojoj se baš kao i na Božićnoj priči, očekuje mnogo posjetitelja.

Uskrsna priča porodice Salaj u Grabovnici otvorena je u petak, 12. aprila i trajat će do 22. aprila, svakim danom od 15 do 22 sata, uključujući vikende i blagdane.

Ove godine imanje krasi više od 40 000 svjetlećih ukrasnih jaja, velika instalacija vlaka od slame, šetnica s raznim svjetlećim 3D elementima i elementima od slame prikladnim za Uskrs – figurama kokoši, zečeva, pilića, pijetlova, pisanica. Također, kako bi se podsjetili na vrijednosti Uskrsa, posjetitelji mogu vidjeti i prikaz Isusovog groba. Najmlađi mogu uživati i u bogatom animacijskom programu za djecu – mini igrama, potragom za jajima, kreativnim radionicama, facepaintingom i dječjim show programima, dok njihovi roditelji mogu isprobati sve što se nudi u gastronomskoj ponudi, navodi se u priopćenju.

Kreator manifestacija Zlatko Salaj istaknuo je kako ga vesele posjetitelji i njihove reakcije

Kad vidim koliko su posjetitelji uživali u Božićnoj priči sve ove godine, ne mogu se ograničiti na jednu manifestaciju. Smatram da im i za uskrsne blagdane moramo ponuditi barem nešto slično, a opet posebno. Uskrsna priča je baš to. Vrijeme uskrsnih blagdana je idealno za uživanje u prirodi i obiteljskim druženjima. Za mene je ta atmosfera druženja i veselja ono što me ispunjava, rekao je.

Broj posjetitelja Božićne i Uskrsne priče povećava se iz godine u godinu, a uz posjetitelje iz cijele Hrvatske, za nadolazeću manifestaciju najavljene su i organizirane grupe posjetitelja iz Mađarske i Slovenije.

Za vrijeme Uskrsne priče, prema procjenama organizatora, očekuje se više od 13 000 posjetitelja. Božićnoj i Uskrsnoj priči obitelji Salaj:

Porodica Salaj započela je uređivati svoje dvorište božićnim lampicama prije 17 godina. Godinama, uz veliki trud i entuzijazam, postala je najznačajnija manifestacija kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Mnoge svjetske medijske kuće prepoznale su ju kao jedinstven događaj te su zabilježene mnogobrojne reportaže i članci što je utjecalo na to da je manifestacija postala od značaja za razvoj turizma i promociju Republike Hrvatske. Uz Božićnu priču, na imanju Salaj se već 8. godinu za redom održava i Uskrsna priča koja iz godine u godine postaje sve prepoznatljivija turistička manifestacija te, kao i Božićna priča, privlači sve veći broj posjetitelja i turista izvan granica Republike Hrvatske.

Lufthansa leti za Tivat iz Minhena i Frankfurta

0

Njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa uspostavila je danas redovnu avio liniju Minhen -Tivat-Minhen na kojoj će saobraćati jednom nedjeljno, do kraja oktobra.

Prvi Lufthansin avion koji je ikada sletio na tivatski aerodrom svečano je dočekan, uz tradicionalni pozdrav vodenim topovima sa vatrogasnih vozila aerodrome Tivat. Putnike i posadu Airbusa A-319 njemačke nacionalne aviokompanije dočekali su i pozdravili direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić sa saradnicima, njemački ambasador u Crnoj Gori Robert Veber, viši direktor prodaje Lufthanse za centralnu i jugoistocnu Evropu Peter Pulem, potpredsjednik Opštine Tivat Dejan Maslovar i direktor Aerodroma Tivat Rade Marić. Šezdesetak putnika iz Minhena dočelaki su i predstavnici Turistike organizacije Tivat i folkoraši KUD-a “Boka” u narodnim nošnjama, koji su im poželjeli dobrodošlicu uz prigodno posluženje.

Lufthansa će inače, na liniji Minheh-Tivat-Minhen saobraćati jednom nedjeljno, sve do kraja okrobra a isti će biti i sa drugom njihovom linijom iz Frankfurta za Tivat na kojoj će prvi let biti obavljen danas. Uvođenjem ovih linija  njemačke nacionalne aviokompanije, Crna Gora je povezana sa dva glavna Luftjhanskina haba u Evropi – Frankfurtom i Minhenom iz kojih avioni Lufthanse svakodnevno lete na brojne druge destinacije širom svijeta. Na obje nove linije iz Tivta letjeće avionic tupa Airbus A-319 kapaciteta 138 sjedišta a koji nude i FlyNet internet tokom leta.

Direktor ACG Danilo Orlandić istakao je da dolazak Lufthanse-najveće evropske aviokompanije i sedmog po veličini avioprevoznika u svijetu na aerodrom Tivat, mnogo znači za tu  državnu firmu koja upravlja crnogorskim aerodromima.

“Vjerujem da je ovo samo početak saradnje ACG sa Lufthansom koja će tokom narednog mjeseca sprovesti i posebnu kampanju promovisanja Tivta i Crne Gore kao nove destinacije za koju ona leti.”- kazao je Orlandić.On je nagovijestio i skori dolazak na naše vazdušne luke još nekoliko značajnijih i većih zapadnoevropskih legacy i lowcost avioprevoznika.

Podsjećajući da je Lufthansa Grupa već bila prisutna na crnogorskim aerodromima preko svojih članica Eurwingsa koji iz Tivta letu za Diseldorf i Brussels Airlinesa koji iz tog grada saobraća za Brisel, te svakodnevnom redovnom linijom Podgorica-Beč Austrian Airlinesa, viši direktor prodaje Lufthanse za centralnu i jugoistočnu Evropu Peter Pulem je kazao da je sada u Crnu Goru stigao i samim prestižni princiopal te grupe – njemačka nacionalna kompanija Lufthansa.

“Crna Gora je za Lufthansa Grupu značajno tržište i uveli smo dosta novih letova za ovu destinaciju. Posebno nam je drago što je sada i sama Lufthansa kao vodeći brend naše grupacije došla u Tivat. Sa ovim novim konekcijama naši klijenti iz Njemačke i Crne Gore mogu letjeti sa prvom evropskom kompanijom ranga pet zvjezdica do velikih aerodroma u Minhenu i Frankfurtu koji su takođe vazdušne luke ranga pet zvjezdica, a odatle dalje do bilo koje tačke u svijetu.”- kazao je Pulem dodajući da je Lufthansa Grupa u porastu i da su lani prevezli ukupno 142 miliona putnika i ostvarili dobit od 2,8 milijardi eura, zbog čega imaju novca da ulažu u nabavku novih aviona i otvaranje niza novih linija.        On je dodao da je trenutni buking na novim linijama za Tivat veoma dobar i da su u Lufthansi zadovoljni njihovim perspektivom.

Njemački ambasador u Crnoj Gori Robert Veber je istakao da ga veoma raduje što je nacionalna avikompanija te države uvrstila Tivat i Crnu Goru na spisak svojih destinacija.

“To pokazuje da Crna Gora, ne samo što je politički sve bliža ulasku u Evropsku Uniju, već i da donosi vrlo osjetne benefite ljudima u Crnoj Gori u načinu na koji se vaša država saobraćajno povezuje sa Njemačkom i srcem Evrope. Na ovaj način možemo dovesti i još više njemačkih turista da uživaju u ljepotama Crna Gore.”- zaključio je ambasador Veber.

U POSADI I GLAVNI STJUARD IZ CRNE GORE

Glavni stjuard Nebojsa Jovanović

Na čelu šestočlane poswde prvog Lufthansionog aviona koji je ikada sletio u Tivat bio je kapetan Ari Štejkl kojem je prilika da sleti na pistu 14 uz tzv. circle to land proceduru, bila posebno zadovoljstvo jer je sebi i svojim putnicima tako mogao iz vazduha pokazati neke od najvećih ljepota Boke i dijela primorja južno od Tivta.

“Bila mi je čast da budem kapetan na prvom letu Lufthanse za Tivat koji sam do sada samo nadlijetao leteći na drugim relacijama za jugoistočnu Evropu i Bliski Istok. Tada sam uvijek gledajući ispod sebe na Boku, razmišljao kako bi bilo lijepo jednog dana ovdje se i spustiti avionom i evo, danas mi se pružila prilika za to u zaista lijepim vremenskim uslovima.”- kazao je “Vijestima” kapetan Štejkl. Zanimljivo, u kokpitu Airnusa A-319 juče su bila dva kapetana, a ne uobičajeni sastav kapetan-prvi oficir.

“Tivat je sa vazduhoplovnog stanovišta izazovan aerodrom tzv. C kategorije zbog čega je potrebno da prije dolaska ovdje,  uvježbavate procedure slijetanja u simulatoru što smo mi i radili. Ja kao instruktor sam stoga danas bio i kapetan ovdje na ovom letu, a takav će biti slučaj i na narednim letovima kako bi se drugi kapetani- sjedeći na mjetsu prvog oficira, uvježbavali za slijetanje u Tivat.”- pojasnio je iskusni njemački pilot koji je juče impresionirao posmatrače u Tivtu, zaustavivši i okrenuvši 60-tonski avion u samo oko pola kilometra od tačke u kojoj su točkovi njegovog Airbusa dodirnuli pistu tivatskog aerodroma.

Zanimljivo je da je glavni stjuard na ovom letu bio perser Nebojša Jovanović, rodom iz Crne Gore koji je naglasio da mu je posebna čast što kao član kabinskog osoblja Lufthanse učestvuje u povezivanju Njemačke i Crne Gore.

“Drago mi je i da smo se sa ovako lijepim dočekom danas u Tivtu, mi kao Crnogorci veoma lijepo pokazali prema mojim njemačkim kolegama i putnicima. Hvala vam na ovako lijepoj dobrodošlici.”- istakao je Jovanović.

“Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog” predstavljeni u Kotoru

„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ naziv je knjige autora Petra Palavršića koja je predstavljena u petak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

O knjizi su govorili direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović i bibliotekar Slavko Dabinović.

“Svojom knjigom autor Petar Palavršić, dugogodišnji kustos pomorsko tehničke zbirke u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, enciklopedijski je obradio glavne istorijske događaje i ličnosti koje su uticale na razvoj pomorstva u periodu 18 i 19 vijeka. Ova knjiga u kojoj se  Pomorski muzej pojavljuje kao izdavač predstavlja esenciju onoga čemu teži naš Muzej i predstavlja osnov njegovog postojanja i djelovanja…” – kazao je direktor Radulović.

Predstavljajući knjigu, bibliotekar Slavko Dabinović je kazao da ona predstavlja autorovo životno djelo, koji je bio pomorac, kasnije kustos, te predstavlja izuzetan doprinos do sada nepotpuno proučenoj, nepoznatoj pomorskoj istorijografiji hercegnovskog kraja.

„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ je spomen-knjiga posvećena pomorcima i jedrenjacima novske opštine, a namijenjena novim generacijama koje žele da upoznaju prošlost svoga kraja i da iz nje uče.

Ovo djelo obrađuje period od 1720. do 1900. godine, tačnije glavne istorijske događaje i ličnosti koji su uticali na razvoj pomorstva našeg kraja. Nastalo je zahvaljujući sačuvanim dokumentima, većinom u arhivskim, ali i privatnim zbirkama. Sadržaj je obogaćen sa oko 170 fotografija kapetana, jedrenjaka, lučkih gradova i pomorskih karata mora kojima su plovili novski pomorci.

Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog

“Kada sam krenuo da radim ovu knjigu zarekao sam se da ću spomenuti svakog kapetana koji se rodio na današnjoj teritoriji Opštine Herceg Novi, tako da sam došao do spiska od 446 kapetana duge plovidbe. Osim kapetana obradio sam brodove na kojima su plovili i što su prevozili u to vrijeme, što se jelo na brodu, kako se živjelo…” – kazao je autor Petar Palavršić.

On je istakao da „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ je spomen knjiga, udžbenik, kroz koju bi saznali, naučili neke osnovne stvari kako nebi sutra u raznim člancima čitali ono što se nije desilo…

U muzičkom dijelu programa nastupila je gitaristkinja Danijela Krstović.

Dama kamelija 2019. sopranistica Marijana Šovran

0

“Bal kamelija” sa izborom dame kamelija u okviru tradicionalne „Fešte kamelija Stoliv 2019″, održan je u petak u diskoteci “Maximus” u Kotoru.

Za Damu kamelija 2019. izabrana je naša poznata sopranistica Marijana Šovran iz Prčanja, koja živi i radi u Beogradu.

Prva Dama kamelija 2019. Marijana Šovran, nakon proglašenja i krunisanja vijencem od kamelija, još jednom oduševila je sve prisutne svojim nastupom.

Prvi Bal kamelija održan je prije 26 godina kada je izabrana prva Dama kamelija glumica Dragica Tomas. Do sada ovu titulu dobile su 18 dama.

Za dobro raspoloženje pobrinuo se muzički sastav Tri kvarta iz Kotora.

Fešte kamelija Stoliv 2019″ nastavlja se koncertom mladih muzičkih stvaralaca “Note od kamelija” koji će se održati u srijedu 24. aprila od 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole (Crkva Svetog Duha).

„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).

Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.

Ko to predaje Kotor ?

2

“Ko to predaje Kotor?“ naziv je protestnog skupa koji u nedjelju, 14.aprila na Trgu od oružja u Kotoru organizuje neformalna grupa građana Kotora.

Ko to predaje Kotor?

“Skup je simboličlno, zakazan za pet do 12, kako bi se ukazalo na to da je situacija u Kotoru granična kada je u pitanju poštovanje izborne volje građana.”- objasnila je juče, u ime organizatora, Milica Ilić.

Ona je dodala da je cilj protesta povlačenje inicijative za razrješenje predsjednika Opštine, Vladimira Jokića (Demokrate), koju je podnijela SDP kao jedna od članica koalicione vlasti u Kotoru. Partija Ranka Krivokapiča je prema mšpljenju organizatora protesta, stoga po ovom pitanju praktično koalirala sa u tom gradu opozicionim DPS, SD i HGI koje su podržale inicijativu SDP-a za smjenu Jokića.

O pitanju povjerenja kotorskom gradonačeniku inače, raspravljaće se na za to posebno sazvanoj sjednici lokalnog parlamenta, zakazanoj za 24.april u podne.

Iako je u više navrata pozivana od ostalih opozicionih partija i članova organizacionog odbora građanskih protesta “97.000-Odupri se!”, da odustane od inicijative da smijeni Jokića i time praktično preda vlast u Kotoru u ruke DPS-a, SDP je poručila da će istrajati u toj namjeri jer je po njima, Jokič “samovoljni autokrata” koji je uzurpirao zakonska ovlašćenja predsjednika Opštine i radio na štetu Kotora i njegovih stanovnika.

„Građani Kotora su na posljednjim izborima, uprkos svim mehanizama opstrukcije izražavanja slobodne volje koje tradicionalno koristi ta partija, jasno i glasno rekli da ne žele da DPS i njeni koalicioni partneri nastave da donose odluke u Kotoru.“ -ističu organizatori protesta.

Oni pozivaju sugrađane da im se pridruže u nedjelju na Trgu od oružja, „kako bismo podsjetili političare da su za svoje postupke odgovorni upravo nama.“

„Zahtijevamo povlačenje inicijative koja vodi predaji Kotora sve dok se ne stvore uslovi da građani na slobodnim i fer izborima izraze svoju političku volju, ma kakva ona bila. Kotorani, probudimo se, 5 do 12 je!“- poručuju organizatori skupa.

Udruživanje u Istri: Destinacijskim menadžmentom do turizma doživljaja i većeg prometa

0
Istra

Pet turističkih zajednica u Istri i kompanija Maistra udružili su snage i razvijaju destinacijski menadžment i proizvode za turizam doživljaja, koji već donose veći promet, posebice u pred i posezoni, istaknuto je u četvrtak u Balama na predstavljanju tog destinacijskog udruživanja.

Predstavljanje je održano u hotelu odnosno na stanciji Meneghetti, koja je također dio tog udruživanja, kojeg su inicirale i u zadnje dvije godine intenzivno s Maistrom razvijaju turističke zajednice Rovinja, Vrsara, Bala, Kanfanara i Svetvinčenta.

“U dvije godine puno smo napravili na razvoju pet vrsta proizvoda za koju je važan temelj bila i infrastruktura te da su ‘potentni’ i traženi na tržištu posebnih interesa, a to su “bike” ponuda, outdoor (penjanje, trail i sl.), gourmet, tenis i nogomet, te se sada to paketira i prodaje preko specijaliziranih kanala prodaje zainteresiranom tržištu tj. turistima”, kazala je voditeljica destinacijskog menadžmenta u Maistri Sanda Bravar.

“Shvatili smo da se ciljanim proizvodima može pojačati promet, produljiti sezona i povećati potrošnja, a kada se tome dodaju manifestacije, festivali i drugi ‘eventi’ za svih pet proizvoda pojedinačno dobijemo lijepe brojke. U 2018. je tako na području tih pet destinacija već bilo 39 posto više noćenja u pred i posezoni nego u istom vremenu 2017., a trend rasta nastavlja se i u prva tri mjeseca ove godine”, istaknula je Bravar.

To je potvrdila i direktorica TZ grada Rovinja Odete Sapać, dodajući da će do kraja travnja ove godine svi imati poraste fizičkog prometa, ali i potrošnje jer su, kako je dodala, i cijene išle malo gore.

Ipak, svi drže da su paketi za vikend i općenito predsezonska ponuda dobrog omjera cijene i kvalitete, kao i da će biti dobro popunjeni i za predstojeće uskrsne blagdane, ali i dalje, kao i za ljeto.

Slično je kazao i direktor TZ Bala Sandi Drandić, najavljujući i nove smještajne kapacitete, kao i prvi difuzni hotel u Hrvatskoj te paleo park s dionosaurima upravo u tom mjestu.

I sama stancija Meneghetti odnosno luksuzni vinski hotel se širi sa novih šest vila, pri čemu će svaka imati svoj bazen.

“Smještajni kapacitet time povećavamo sa oko 50 na oko 80 kreveta, i sve bi trebalo biti dovršeno i otvoreno u idućih mjesec-dva. U to i druge sadržaje ulažemo oko 4,5 milijuna eura, a ukupno smo od 2016. od kada radimo uložili oko 10 milijune eura”, kazala je za Hinu generalna direktorica tog hotela Suzana Vrtičević Tica.

Zadovoljni su rezultatima do sada ove godine, manje-više su stalno puni, većinom gostima iz Austrije, Njemačke, Italije i Hrvatske, a nemaju problema ni sa radnicima, kojih je ukupno 50-ak stalno zaposlenih, od čega ih je dosta tu od početka.

“Ljudi su sve, bez njih nijedna investicija ne ide kako treba i s te strane smo isto zadovoljni jer imamo dobar kadar u hotelu, ali i u proizvodnji oko 110 tisuća godišnje boca vina sa devet etiketa, te u proizvodnji maslinovog ulja”, zaključila je Vrtičević Tica.

U Herceg Novom održana međunarodna konferencija posvećena turizmu i kulturnoj baštini

0
konferencija u HN

Međunarodna konferencija „Strateški razvoj turizma na temelju valorizacije kulturne baštine“ okupila je danas u Herceg Novom učesnike iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Španije, Slovačke, Njemačke i Crne Gore, kao i predstavnike Evropske asocijacije za lokalnu demokratiju (ALDA).

Skup posvećen projektima i primjerima dobre prakse vrijednovanja kulturne baštine u gradovima Evrope održan je u hotelu „Lighthouse“, u okviru projekta „Mreža turističkih gradova za promociju kulturne baštine“. Organizator je Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom.

Prisutne je ispred Sekretarijata pozdravila Branka Mračević, koja je istakla da je današnja konferencija posvećena razmjeni iskustava gradova i zemalja Evropske unije i zemalja koje još uvijek nisu članice, na temu valorizacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine u svrhu promocije gradova i država.

Mračević je napomenula i da Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo teži da, osim administrativnih poslova lokalne samouprave, sve više radi na promociji aktivnosti u saradnji sa evropskim partnerima.

Predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Tamara Đukić je kazala da, shodno razvojnim ciljevima definisanim Strategijom razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine, naša država preduzima aktivnosti i sprovodi razne projekte kako bi Crna Gora postala viskokokvalitetna turistička destinacija sa cijelogodišnjim i diversifikovanim turističkim proizovodom.

U prilog tome govori i činjenica da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma pristupilo izradi programa razvoja kulturnog turizma Crne Gore, sa Akcionim planom 2019-2021., a koji je prethodnog mjeseca i usvojen na Vladi. Akcioni plan predviđa osnivanje radnog tima koji će biti zadužen za njegovu implementaciju, sa setom zadataka kako bi podigli nivo turističke ponude u vidu valorizacije materijalne i nematerijalne kulturne baštine naše zemlje.

Ministarstvo kulture, kao mjesto odakle počinju sve kulturne politike Crne Gore, štiti kulturnu baštinu sa različitih aspekata, istakla je Dobrila Vlahović iz tog Ministarstva, i podsjetila na značajne projekte koje je Ministarstvo kulture finansijski podržavalo, a koji se odnose na valorizaciju kulturne baštine, ne samo sa konzvervatorskog apsekta, već i u turisticke svrhe, odnosno stavljanja kulturnih objekata i dobara u funkciju održivog korišćenja.

Kako je kazala Vesna Maksimović, iz regionalne agencije Razvojnog centra Novo mesto, iz dugogodišnje saradnje tog grada i Herceg Novog se rodila ideja o projektu u kojem učestvuje još devet partnera iz drugih gradova.

„Želimo promovisati kulturni turizam i kulturnu baštinu, a naš cilj je da naše građane iz Novog mesta podstaknemo da dođu u Herceg Novi i da im pokažemo šta sve mogu ovdje da vide. Projekat traje dvije godine, ali glavni cilj je da tokom narednih godina sve više turista dođe kod vas, kao i da više Novljana posjeti Novo mesto,“ kazala je Maksimović.

Forte mare – foto Boka News

Na konferenciji su predstavljeni primjeri dobre prakse u Novom Mestu u Sloveniji, hrvatskoj opštini Konavle, poljskom gradu Torunu, u Kotoru i Herceg Novom, kao i izazovi sa kojima se lokalne uprave suočavaju kada je u pitanju zaštita kulturne baštine. Učesnici su upoznati sa kulturnim naslijeđem Herceg Novog kojim se bavila studija zaštite kulturnih dobara, kao i prekograničnim projekat „Fortress ReInvented“ čija realizacija je u toku, a rezultat će biti uvođenje digitalnih tehnologija na Kanli Kuli u cilju njene bolje turističke valorizacije.

Pored učesnika iz partnerskih gradova, konferenciji su prisustvovali predstavnici državnih organa, lokalnih samouprava, turističkih organizacija, nevladinog sektora i medija.

Po završetku konferencije, učesnici iz osam evropskih država će imati priliku i da obiđu Kanli Kulu, Forte Mare, Stari grad i Gradski muzej, te da se tokom svoje posjete još bliže upoznaju sa kulturnom baštinom i potencijalima Herceg Novog.

U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća

0
U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća foto Hina

U podmorju otoka Molata zadarski i zagrebački arheolozi te ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB otkrili su ostatke antičkog brodoloma s teretom tegula iz 1. stoljeća, a prema riječima voditelja Odjela za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru Dine Tarasa, nalazište je netaknuto i neopljačkano.

Nalazi na 20 metara dubine u neposrednoj blizini otoka Molata i kao takvo vrlo je pristupačno za arheološko istraživanje. Prostire se na oko 75 četvornih metara, a pronađene su tegule i imbreks, odnosno antički crjepovi i kupe.

“Brodolom je pronašao Damir Mlinarić još 2003. godine, prijavili su ga ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB potkraj 2017. godine. Prema njegovoj dojavi i informacijama 2005. godine tražili su ga djelatnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, ali ga nisu uspjeli locirati”, rekao je Taras za Hinu, dodavši da se prije dvije godine Mlinarić vratio s vanjskim suradnicima Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba iz ronilačkog kluba ZG SUB Zoranom Delibašićem i Dragutinom Šimatovićem te su uspješno locirali nalazište.

Brodolom sadrži nekoliko stotina tegula i pojedine primjerke imbreksa. Tegule su na dnu posložene okomito, “na nož”, kako su i bile pakirane tijekom transporta. Riječ je o gotovo pravokutnoj hrpi dimenzija 12 x 6 metara. Točne dimenzije cijelog nalazišta bit će poznate nakon izrade 3D modela.

“Na nalazištu su primijećeni i fragmenti keramičkog posuđa (lonci, tanjuri) koji su možda pripadali brodskoj kuhinji i jedno grlo amfore. Prema preliminarnoj analizi poznatih keramičkih oblika, možemo pretpostaviti da je najvjerojatnije riječ o amfori tipa Dressel 6A koju datiramo u 1. stoljeće”, otkriva Tras te dodaje da se sada mora napraviti desalinizacija fragmenata koje su izvadili iz mora koja će trajati dva, tri mjeseca.

Kada ulomci prođu postupak desalinizacije, provjerit će krije li se možda ispod inkrustacije kakav pečat koji bi pobliže datirao keramiku, a samim time i brodolom. Istodobno, započet će i pravna zaštita Konzervatorskog ureda Zadar i nalazište će se staviti pod preventivnu zaštitu.

“Svakako ćemo Ministarstvu kulture prijaviti program istraživanja brodoloma za sljedeću godinu, u koji ćemo ići zajedno s kolegama iz Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Tek će stručna analiza izvađena dva primjerka terra sigillata tanjura dati više podataka o datiranju brodoloma”, smatra Taras.

U podmorju otoka Molata ostaci antičkoga brodoloma iz 1. stoljeća foto Hina

U blizini Molata, na području Silbe i Premude, zadarski arheolozi već su otkrivali ostatke antičkih brodoloma. Budući da preliminarna analiza grla amfore vezane uz brodolom u podmorju Molata ukazuje na oblik koji se datira u 1 stoljeće, oba brodoloma su se vjerojatno dogodila u istome stoljeću.

“Puno bliže ovome nalazištu još je jedan vrlo sličan lokalitet. Radi se također o brodolomu s teretom tegula koji je poznat već dulje vrijeme, a Arheološki muzej Zadar ponovno ga je dokumentirao 2017. godine radi izrade 3D modela nalazišta, u uvali Paržine. Lokalitet je u plitkome moru, dimenzija je 12×14 metara, te pokazuje identičan način slaganja tegula kao i u nalazištu pokraj Molata”, rekao je Taras dodavši da je zanimljiva blizina oba brodoloma kao i identičan teret koji sadržavaju.

“U svakom slučaju, više ćemo znati nakon inicijalnih istraživanja novog brodoloma za koje se nadamo da će početi sljedeće godine, što će zasigurno upotpuniti sliku o otoku Molatu u doba antike”, zaključuje Taras.

U posljednjem stručnom uviđaju, koji je rezultirao otkrivanjem ostataka antičkog brodoloma kod otoka Molata, sudjelovali su Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda, Barbara Peranić, viša konzervatorica Konzervatorskog odjela Zadar, Zoran Delibašić i Dragutin Šimatović, ronioci Ronilačkog kluba ZG-SUB i vanjski suradnici Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda) te djelatnici Pomorske policije iz Zadra. Ortomozaik nalazišta izradio je Pavle Dugonjić.

Primijeniće skandinavska iskustva u nadzoru i kontroli pomorskog saobraćaja

Uprava pomorske sigurnosti

Predstavnici Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore (UPS), posredstvom TAIEX programa podrške Evropske komisije, boravili su u višednevnoj studijskoj posjeti Pomorskoj administraciji Švedske.

U crnogorskoj delegaciji bili su direktor direktor UPS Safet Kočan, pomoćnik direktora Nexhat Kapidani i načelnik Sektora za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja, Žarko Lukšić.

Glavna tema studijske posjete Švedskoj je bila proces vršenja nadzora i kontrole pomorskog saobraćaja i priprema tehničke specifikacije za drugu fazu VTMIS projekta (Sistema za elektrinski nadzor i upravljanje plovidbom na Crnogorskom pruimorj).

Domaćini su gostima iz Crne Gore predstavili svoje sisteme i iskustvo kroz razgovor o konkretnim primjerima iz prakse u sprovođenju kontrole i nadzora pomorskog saobraćaja. Tokom petodnevnog boravka u Švedskoj predstavnici UPS Crne Gore sastali su se i sa pomoćnikom direktora Pomorske administracije Švedske, Ove Erikssonom, koji je istakao značaj nastavka saradnje u oblasti pomorske sigurnosti.

“Dogovoreni dalji koraci u razmjeni iskustava, zajedničkim obukama i zajedničko ušešće u razvojnim i istraživačkim projektima finansiranim sredstvima EU. Učesnici su imali mogućnost posjetiti VTS centar u Malmeu, testirati opremu za traganje i spašavanje na moru, kao i posjetiti glavnu kancelariju u Norrköpingu”- saopšteno je iz UPS uz napomenu da im je studijski boravak u Švedskoj bio veoma značajan u kontekstu razmjene praltilnih iskustava sa kolegama iz te države, moguće primjene pojedinih švedskih koncepata kod nas, ali i pripreme prestojeće druge faze razvoja VTMIS projekta na našem primorju.

Saniraće mandraće i pristaništa u Donjoj Lastvi i Krašićima

1
Donja Lastva – foto S.L.

Preduzeće Morsko Dobro iz Budve će ove godine sa područja opštine Tivat od izdavanja obale i akvatorujuma zakupcima, prihodovati ukupno 700.000 eura, što je 10 odsto ukupnih godišnjih prihoda te firme sa cijelog Crnogorskog primorja za 2019.

Kada se odbiju materijalni i troškovi rada zaposlenih u tom JP, a koji se odnose na Tivat, Morkom Dobru za investiranje na području najmanje bokeljske opštine ostaje iznos od 391.140 eura. Od toga će najviše novca  – ukupno 110.000 eura, biti izdvojeno za  tekuće i komunalno održavanje zakupcima neustupljenih djelova obale u Tivtu, a što će biti uplaćeno tivatskom Komunalnom preduzeću.

Što se investicionih aktivnosti te firme u Tivtu tiče, Morsko Dobro će i ove godine akcenat staviti na ulaganja u dalje uređenje zaštićenog rezervata prirode „Tivatska Solila“. Za to područje koje je od 2013. upisano  i na međunarodnu listu močvarnih područja u okviru RAMSAR konvencije, pored ostaloga, biće završena lani započeta izrada projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka, ukupne vrijednosti 11.250 eura, a izradiće se i revidovati i glavni priojekat za privremeni ovjekat Centra za posjetioce za što će biti izdvojeno 6 hiljada eura. Izrada plana protivpožarne zaštie rezervata Solila ko/štaće 2.500 eura, za nabavku i postavljenje dvije brane u tom rezervatu planirano je 9.000 eura, dok će 13.000 eura koštati radovi na  povezivanju na elektro mrežu Info-centra na Solilima. Za razne druge radove na uređenju i održavanju ovog rezervata  i nadzor nad njima planiran je iznos od 21 hiljadu eura, dok će se za redovni godišnji monitoring stanja životne sredine na Solilima izdvojiti 5 hiljada eura.

Tivat foto S.L.

Za rekosntrukciju objekata obalne infrastrukture od javnog interesa – pristaništa i privezišta u Krašićima i Donjoj Lastvi opredijeljeno je ukupno 90 hiljada eura, a Morsko Dobro planira da ove godine izradi i reviduje i glavni projekta lungo mare pješačke staze na potezu od crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi do Lepetana, za što će izdvojiti 33 hiljade eura.