U Splitu su tokom vikenda održana dva prestižna jedriličarska takmičenja, Velika nagrada Mornara za klase Laser i Otvoreno prvenstvo Splita za klasu Optimist, na kojima su učestvovali i jedriličari kluba Delfin iz Tivta.
U olimpijskoj klasi Laser Sandard, Ilija Marković je u zaista jakoj konkurenciji osvojio 17. mesto. Prvo mesto je osvojio Tonči Stipanović momak koji je na prošlim Olimpijskim igrama osvojio srebrnu medalju, Filip Jurišić je osvojio drugo mesto, dok je bronzana medalja pripala aktuelnom šampionu planete Pavlosu Kontidesu. Milivoj Dukić, član Jedriličarskog kluba Jugole Grakalić iz Herceg Novog je osvojio sedmo mesto.
U klasi Laser 4.7, jedriličari iz Tivta su bili odlični. Nikola Golubović je osvojio deveto mesto, a poslednju regatu je završio kao prvoplasirani, Danilo Jončić je na kraju bio 16. dok je Stefan Anđelić zauzeo 25. mesto.
Veliku pažnju privuklo je i Otvoreno prvenstvo Splita u klasi Optimist, klasi koja je osnova za olimpijske klase i kroz koju su znanje i iskustvo sticali svi širom sveta priznati asovi. U izuzetno jakoj konkurenciji, jedriličari kluba Delfin iz Tivta su pokazali da poseduju potencijal, talenat i da se razvijaju u pravom smeru. Pavle Musić je osvojio sjajno 12. mesto, Andrija Marković je zauzeo 32, Vasilje Kurbanović 34, Viktor Lesjak 41, a Petar Klakor 46. mesto.
Narednog vikenda, Iliju Markovića, očekuje novo iskušenja i novi izazov u Splitu gde će se održati Otvoreno prvenstvo Hrvatske za olimpijske klase.
Tradicionalni kotorski karneval održan je u subotu u poslovnom centru ‘Vukšić’.
Publika je, i pored nešto manjeg broja maski, uživala u kvalitetnim i maštovitim kreacijama koje su pripremili Kotorani, Tivćani, ali i ostali Bokelji.
Atmosferu je posebno uljepšalo muziciranje nezaobilaznog kotorskog sastava Tri kvarta, te spitskog Trio gušt, a za dodatni štimung pobrinuo se italijanski karnevalski bend Terraross, koji je i prošle godine svirao u Kotoru.
Turska kompanija Erka, koja je nedavno počela izgradnju luksuznog kondo hotela LeGrand u Podgorici, uskoro počinje gradnju turističkog rizorta na Svetom Stefanu.
Projekat pod nazivom “Sveti Stefan Hills Condo Hotels & Villas” prostiraće se na 17.000 metara kvadratnih i imaće 22 vile i čak 104 apartmana, piše Investitor.me.
U kompleks će biti uloženo više desetina miliona eura, kako bi cijeli rizort dostigao nivo od pet zvjezdica i zadovoljio najviše zahtjeve visoko platežnih turista.
Gradnja rizorta zvanično počinje 31. marta a kraj je planiran za 31.12.2020, baš kada i završetak gradnje hotela u Podgorici.
Erka Group do sada je realizovala 65 projekata u pet zemalja, ukupne vrijednosti 188 miliona dolara.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u srijedu, 6. marta sa početkom u 19 časova biće upriličeno književno veče sa velikim poljskim pjesnikom i esejistom Adamom Zagajevskim. O djelu Zagajevskog u budvanskoj Biblioteci govoriće pisac i glavni urednik Arhipelaga Gojko Božović i prof. dr Aleksandar Jerkov, kao i sam autor, dok će moderatorka biti Stanka Stanojević.
Adam Zagajevski (Lavov, današnja Ukrajina, 1945), jedan od najznačajnijih savremenih svjetskih pjesnika i esejista.
Poslije okončanja Drugog svjetskog rata porodica Zagajevski preselila se u Gljivice, grad u Šleskoj.
Studirao je filozofiju i psihologiju u Krakovu, gdje je, radeći kao profesor filozofije, živio do 1980. godine. Poslije toga preseljava se u Sjedinjene Američke Države, gdje je univerzitetski profesor u Teksasu, dok jedan dio godine živi u Parizu. Poslije pada Berlinskog zida
Zagajevski gradovima u kojima živi ponovo pridružuje i Krakov.
Jedan je od najprevođenijih poljskih pjesnika, njegove pjesme i eseji objavljeni su na svim vodećim svjetskim jezicima.
Knjige pjesama: Saopštenja (1972), Mesarnice (1975), Pismo, Oda množini (1982, 1983), Putovati u Lavov (1985), Platno (1990), Ognjena Zemlja (1994), Žeđ (1999), Antene (2005) i Nevidljiva ruka (2009).
Najvažnije knjige eseja: Mali Larus (1991) i Odbrana vatrenosti (2002). U izdanju Arhipelaga objavljene su knjige pjesama Zagajevskog Antene (2007) i Nevidljiva ruka (2012), kao i knjiga eseja Odbrana vatrenosti (2013).
Adam Zagajevski dobitnik je Međunarodne književne nagrade „Književni plamen“ za 2018. godinu koja mu se uručuje prigodom otvaranja 11. regionalnog festivala izdavača i pisaca BOOKA 2019. koji organizuje Nova knjiga iz Podgorice.
Opština Tivat je domaćin 6. Skupštine mreže CIVINET i okruglog stola o održivoj mobilnosti, regionalnog događaja koji se organizuje u okviru Dana energetske efikasnosti, u saradnji sa mrežom za održivu mobilnost u gradovima CIVINET Slovenija-Hrvatska-Jugoistočna Evropa.
Skupština će se održati u utorak, 5. marta 2019. u multimedijalnoj sali u opštini Tivat sa početkom u 09.30 časova. Uvodno obraćanje imaće gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac, Milorad Burzan, načelnik Direktorata za energetsku efikasnost Ministarstva ekonomije i dr sc Srđan Škunca, Koordinator mreže CIVINET-a. Na godišnjoj Skupštini biće prezentovane aktivnosti mreže u prethodnoj godini, predočena izjava Političkog odbora za 2019. i predstavljen program rada u ovoj godini. U okviru okruglog stola o održivoj mobilnosti biće predstavljeno nekoliko primjera planova održive mobilnosti kao i panel rasprava “Iskustva izrade i primjene planova održive urbane mobilnosti”.
U popodnevnim časovima planirane su paralelne sesije projektnih aktivnosti članova iz Crne Gore i regiona. Pored predstavnika, CIVINET-a, Ministarstva ekonomije Crne Gore, Grada Rijeke i Opštine Tivat, učesnici panela su i predstavnici UNDP-a Crna Gora, Dubrovačke razvojne agencije, Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu, Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, Urbanističnog Inštituta Republike Slovenije iz Ljubljane. Takođe, biće predstavljeni projekti elektromobilnosti u Crnoj Gori, kao i razvoj Mediteranske rute EuroVelo 8 u kontekstu razvoja cikloturizma u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i Sustav javnih bicikala Nextbike u Zagrebu. Uporedo sa tim aktivnostima, u 10 časova ispred zgrade Opštine Tivat, biće organizovana tradicionalna podjela LED sijalica i promotivnog materijala građanima.
CIVINET je mreža od 160 gradova i drugih učesnika, koji se na području Slovenije i Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Srbije bave održivim planiranjem i upravljanjem mobilnošću, od razmjene znanja i ideja do zajedničkog učestvovanja i sinergije gradova, što omogućava i bolje korištenje sredstava evropskih fondova.
Prodaja stanova u najnovijoj rezidencijaln-poslovnoj zgradi nautilčkog centra Porto Montenegro u Tivtu, objektu nazvanom „Elena“, zvanično je počela danas.
Zanteresovanim kupcima se nudi ukupno 50 luksuznih stanova u zgradi koja je ime dobila i inspirisana je crnogorskom princezom i italijanskom kraljicom Jelenom Petrović-Savoja.
Stanovi varijaraju od studio-apartmana, preko jednosobnih i dvosobnih do trosobnih od kojih oni najveći i najluksuzniji na vrhu zgrade, imaju i sopstvene manje bazene. Nova zgrada ima i veliki bazen za sve njene žitelje, kao i fitnes centar, a biće završena i kupcima predata do početka ljeta.
Pored „Elene“, kompanija Adriatic Marinas koja razvija Porto Montenegro do ljeta će završiti i kupcima predati i novu zgradu Baia“ koja je drugi i završni dio tzv. Regen Pool Club Residencesa – kompleksa na obali marine koji posluje u rental-pulu hotela „Regent Porto Montenegro“. „Elena“ i „Baia“ zajedno imaju preko 30.000 kvadrata korisne površine.
Prvi dobrotvorni Bal pod maskama u hotelu ”Lazure Marina & Hotel” uspješno je održan proteklog vikenda, u okviru programa 50. Praznika mimoze. Gosti pod krinkama i maskama plesali su uz bend Frajle, a u uvodnom dijelu programa nastupila je, takođe maskirana, glumica i počasna građanka Herceg Novog Tanja Bošković. Program su upotpunile hercegnovske mažoretke i karnevalska grupa Rajske ptice.
Suorganizatori iz hotela ”Lazure” istakli su da je događaj organizovan na visokom nivou, veoma su zadovoljni odzivom, atmosferom i reakcijama gostiju. Sala je bila popunjena, a tražila se i karta više.
Bal pod maskama je prvi događaj Praznika mimoze koji je dobrotvornog karaktera. Gosti su donirali značajna sredstva, koja će biti usmjerena na izgradnju dječijeg igrališta u naselju Gomila u Igalu.
Bal pod maskama Lazure
Bal pod maskama jedan je od tri događaja organizovana u hotelu ”Lazure”, novootvorenom objektu sa pet zvjezdica. Početkom februara je održano veče Kraft piva, a sredinom prošlog mjeseca Salon vina, događaji koji su okupili više stotina posjetilaca.
Sledeći maskenbal 50. Praznik mimoze zakazan je za subotu, 09. mart kada će u Institutu ”Dr Simo Milošević” nastupiti poznati pop pjevač Dženan Lončarević.
Nakon što je nalaz Vetrinarske inspekcije utvrdio prisutnost NORO virusa u tri kontrolne tačke od njih pet nametnulo se pitanje o otkazivanju ovogodišnjeg izdanja Dana malostonske kamenice.
Prema riječima načelnika Stona Vedrana Antunice otkazivanja neće biti, ali se razmišlja o možebitnom otkazivanju dijela proslave Dana malostonske kamenice na rivi.
Također, Antunica ističe kako će restorani svakako taj dan prodavati i posluživati kamenice.
Podsjetimo, veterinarska inspekcija potvrdila je NORO virus u tri od pet kontrolnih tačaka.
Virus se još zadržava u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato su navedene zone i dalje pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju.
Zona “Brijesta” udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko.
Podsjetimo, iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, navode kako je njihov Odjel za epidemiologiju obavijestio veterinarsku inspekciju Ispostavu u Metkoviću da je došlo do simptoma trovanja određenog broja građana otoka Korčule nakon kupnje školjaka u Malome Stonu i Zamaslini na poluotoku Pelješcu i konzumacije školjaka.
“Nakon zaprimljene obavijesti Veterinarska inspekcija provela je 01. februara 2019. godine uzorkovanje dagnji i kamenica na proizvodnoj zoni Mali Ston i Kuta. Uzorci su poslani istoga dana nakon uzorkovanja na laboratorijske pretrage u Hrvatski veterinarski institut – Veterinarski zavod Split. Laboratorijskim pretragama u uzorcima dagnji i kamenica utvrđena je prisutnost NORO virusa.
Virus na kontaminiranim površinama ostaje infektivan do dva tjedna, dok u vodi zadržava infektivnost i do 2 mjeseca budući je otporan na koncentraciju klora prisutnu u vodovodnoj vodi. Vrlo su stabilni u okolišu i otporni na mnoge često korištene dezinficijense, kao što su sredstva za dezinfekciju na bazi alkohola i fenola, zatim na temperature do 60°C i zamrzavanje, te kiseline i lužine.
Kako virus dugo zadržava infektivnost u vodi (do dva mjeseca), ponovno je obavljeno uzorkovanje školjkaša, ali sada na pet kontrolnih točaka i to u zonama Mali Ston, Hodilje, Kuta, Bistrina i Brijesta, po završetku laboratorijskih pretraga u ovlaštenome laboratoriju 3 kontrolne točke ponovno su bile pozitivne na prisustvo noro virusa, dok su dvije kontrolne točke bile negativne na noro virus.
Virus se još zadržava u zonama od Hodilja do Bistrine, Maloga Stona, Soca, Banje i Kuta, zato su navedene zone i dalje pod zabranom prometa školjaka za javnu potrošnju. Zona “Brijesta” udovoljava uvjetima za javnu potrošnju, kao i uvala Brijesta, Bjejevica, Blaževo, Sutvid i Usko.
Dakle, pod zabranom prometa živih školjkaša za javnu potrošnju NIJE cijelo uzgojno područje Malostonskog zaljeva nego gore navedene uzgojne zone, radi se o djelomičnoj zabrani prometa, a zabrana će trajati sve dok poslati uzorci ne budu udovoljavali uvjetima za javnu potrošnju.
S obzirom da školjke nisu bile u javnoj prodaji odnosno na tržištu nije bilo potrebno slati obavijest kroz RASFF sustav. O pozitivnom nalazu obaviješteni su svi uzgajivači školjaka na tom području”, istaknuli su iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Nakon što smo od ribara Danila Latina doznali da se u savudrijskoj luci u subotu ispod ribarskih koča protezao ogroman primjerak morskog psa dugačkog gotovo osam metara, repa širine dva metra, a teškog gotovo dvije tone, stigla je nova vijest da su u poslijepodnevnim satima ribari Jasmin Kocijančić i Michael Latin nesretnu morsku neman uspjeli otegliti na pučinu.
Inače se riba splela u mrežu ribara Ivana Pavelića bačenu u more u petak predvečer na 60-ak metra od savudrijske obale. Dan poslije, u jutarnjim satima, prilikom izvlačenja mreža shvatio je da mu se u jednoj mreži zapleo ogroman morski plijen zatraživši pomoć još dvije brodice kako bi ulov dovukli u savudrijsku luku. Tu su ribari ustvrdili da nije riječ o morskom psu predatoru, nego se radi o gorostasnoj bezopasnoj psini, ribi koja se hrani isključivo planktonima i sasvim je bezopasna.
Nakon višesatnog pokušaja oslobađanja neočekivane pridošlice iz mreže, uvidjevši da daje znakove života, mladi su je ribari odlučili spasiti puštanjem na slobodu. Zdušno se nadaju da se oporavila od šoka i slobodno pliva u morskim dubinama.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva pokušava da administrativnim metodama i bez obeštećenja vlasnika riješi sporna imovinska pitanja oko zemljišta Aerodroma Tivat.
Resor ministra Osmana Nurkovića čini to ubrzano, pokušavajući da otkloni jednu od zamjerki kritičara vladine namjere da aerodrome da pod koncesiju- neriješena svojinska pitanja nad nekretninama. Takođe, prema nezvaničnim informacijama Ministarstvo je takav nalog dobilo od premijera Duška Markovića- da riješi sporna imovinska pitanja prije nego Vlada razmatra koncesioni akt.
Podaci katastra pokazuju da su prethodna dva mjeseca, sa nekretnina na kojima se nalazi Aerodrom Tivat, izbrisani tereti/zabilježbe brojnih sudskih sporova koje su privatni vlasnici pokrenuli protiv države, tražeći pravedno obeštećemje za imovinu koja im je izuzeta 50tih I 60 tih godina prošlog vijeka.
“Odradili smo veliki dio toga posla. Na žalost, to je trebalo da radi rukovodstvo ACG, kao i mnoge druge stvari jer su imali na računu oko 25 miliona eura,“ rekao je 3.februara, na RTCG, ministar saobraćaja Osman Nurković (BS).
On i njegovi saradnici ni nakon više od 15 dana, nisu odgovorili na pitanja o skidanju tereta sa zemljišta oko 544.601 kvadrata u KO Mrčevac u Tivtu. To je sva zemlja i objekti tivatskog aerodrome. U evidenciji Uprave za nekretnine piše da je to učinjeno na osnovu „pravosnažnog riješenja Osnovnog suda u Kotoru, čiji portparol Špiro Pavićević je objasnio: „Obavještavamo Vas da je rješenjem ovog suda utvrđeno da je tužba povučena i da je to rješenje pravosnažno 22.11.2013.
Iz MSP do danas međutim, nisu objasnili zašto su tereti iz katastarske evidencije izbrisani pet godina nakon što je sud donio riješenje. Iz Opštine Tivat rekli su da je “brisanje zabilježbi sudskih sporova u nadležnosti katastra”. Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti propisuje da se zabilježba spora briše po službenoj dužnosti istekom roka od 10 godina od dana upisa, pa sagovornik iz Opštine on ne isključuje mogućnost da je to urađeno po službenoj dužnosti.
Oko koncesije se godinu ipo dana lome koplja u javnosti, ali i među koalicionim partnerima u vlasti –DPS, BS i Socijaldemokratama čiji kadrovi upravljaju ACG.
Davanje vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici u dugoročni zakup prvi put je u maju 2017. najavio premijer Duško Marković (DPS) koji je aktuelno stanje na aerodromima nazvao “zastiđem” i poručio da se kroz koncesiju oni mogu najbrže i najefikasnije “valorizovati” i dovesti na standard adekvatan namjerama Crne Gore da postane regionalna turistička velesila.
Iz DPS-a kojeg je podržala BS,čiji je resorni ministar I kadar, tvrde da ACG ne upravlja dobro vazdušnim lukama, da je ta firma primjer nepotizma i partijskog zapošljavanja SD-I da CRna Gora “nema znanja ni novca” da adekvatno vodi i razvija aerodrome.
SD međutim tvrdnje odbacuje, navodeći da su ACG najuspješnija firma u državnom vlasništvu, koja posluje sa profitom iako na leđima praktično nosi hroničnog gubitaša – državnu aviokompaniju Montenegro Airlines. Oni navode da ACG ima performance da iz profita i povoljnih kredita koje mu je nudila EBRD, može razvijati aerodrome.
Takve stavove dijeli i opozicija ali i jedan dio stručne ekonomske javnosti u Crnoj Gori i regionu koji upozoravaju crnogorsku Vladu da “ne ide grlom u jagode”, već bude vrlo oprezna jer se koncesioni aranžmani sa aerodromima u okruženju do sada baš i nisu dobro pokazali, te da iza privatnih firmi koje uzimaju u zakup ovdašnje aerodrome, zapravo stoje preduzeća moćnih zapadnih država.
Oni nemaju interesa da razvijaju kompaniju I brinu o njenom doprinosu turizmu, navodi analitičar civilnog vazduhplovstva Alen Šćuric iz Zagreba I vlasnik firme koja se bavi tim poslom. On to ilustruje statističkim podacima:„ACG su ektremno uspješni. U kontekstu veličine Crne Gore i okruženja, ACG je apsolutno najuspješniji operator aerodroma u regiji i imaju odličnu budućnost jer se mogu sami razvijati. Oni su ekstremno bitni za Crnu Goru koja je izrazita aviodestinacija i za čiju je turističku privredu aviodostupnost conditio sina qua non,“ kaže sagovornik.
Sagovornik navodi da je „koncesionar ogromna opasnost, jer želi profit“.
„Njega se ne tiče interes domicilne države ili grada, strategija razvoja zračnog prometa ili cjelokupne ekonomije. Njemu je sve jedno hoće li Crna Gora biti povezana, hoće li se smanjiti broj turista, hoće li to izazvati lančanu reakciju negativnih efekata po cjelokupno gospodarstvo. Njega interesuje samo ogromna zarada. On neće raditi sa pozitivnom nulom. I upravo zato svi koncesionari prvo povećaju takse za 100 i više posto, krenu naplaćivati niz usluga korisnicima koje su do tada bile besplatne, poticajna strategija samo je u ulozi većeg prihoda, a ne važnosti pokrivanja letova izvan sezone ili pojedinih za državu važnih destinacija i turističkih tržišta,“-upozorava Šćuric preporučujući vlastima u Podgorici da se zapitaju „zašto zapadne države ne daju svoje aerodrome u koncesiju, već to rade istočne“.
Vlada do sada nije odustala od namjere da aerodrome da u koncesiju, ali zbog neslaganja SD-a, modifikovani i u određenoj mjeri sa kritikama usaglašeni koncesioni akt i predlog ugovora, još se nisu našli na sjednici Vlade. Minstar Osman Nurković je još od sredine januara ponavlja da će se to desiti “već ovog četvrtka”( tim danima su sjedncie Vlade).
Kritičari ovog aranžmana naveli su da on ne ispunjava ni osnovne uslove po Zakonu o koncesiji koji nalaže da ugovor mora biti bilateralan, a na trilateralan kako planira MSP, uvodeći u ugovoru prostor za “sponzore”. Navedeno je i da nije urađena procjena vrijednoti imovine ali i samog biznisa koji država želi dati u koncesiju, kao i da nisu riješena imovinska – prvenstveno u Tivtu.
I pored brisanja tereta sa dijela zemljišta Aerodoroma Tivat, i dalje traje više sudskih postupaka koje su pokrenuli privatni vlasnici.
Jedan od Krtoljana koji je već godinama u sporu sa državom oko imovine njegove porodice koju je država oduzela bez naknade, kaže da im je sada ponuđeno duplovuše nego prije par godina -37 centi, ali da su vještaci tokom sudskog postupka za tkavu parcelu, tik pored piste, procijenili 109 eura. Toliko je, navodi sagovornik, prije nekoliko godina mještanima plaćana zemlja što im je eksproprisana za proširenje obližnje kotorske raskrnice.
Iz Ministarstva nisu htjeli da komentariš u razliku između procjene vještaka I ponude države. Nije odgovoreno ni na koji način i iz kojih sredstava država namjerava da obešteti vlasnike zemlje koju ona namjerava dati u koncesiju. Prema nezvaničnim informacijama, Nurković je u neformalnim razgovorima sa koalicionim partnerima, iznio procjenu da će to državu koštati do 9 miliona eura.
Vladi je u katastru ostao upisan još teret restitucije na najvećoj, katastarskoj parceli od 291.848 kvadrata.
Aerodromi najprofitabilniji u regionu
Koncesije su štetne ako se radi o strateški bitnim zračnim lukama, što zračne luke glavnih gradova, ali i velikih turističkih resortova, svakako jesu. Koncesije imaju smisla u manjim zračnim lukama i onima koje ne mogu biti profitabilne, pa veliki sistemi uspjevaju tako neprofitabilne luke učiniti pozitivnim, sinergijom u sistemu više zračnih luka, kao i racionalizacijom poslovanja rezultiranom zajedničkim službama i isplativijim poslovanjem temeljem velikih narudžbi i brojeva. U Crnoj Gori to nije slučaj i ona mora biti vrlo oprezna,“ procijena je Alen Šćurić., koji važi ze najvećeg stručnjaka u regionu za analize kretanja u industriji civilnog vazduhoplovnog transporta.
On navodi da su ACG vrlo uspješna firma koja po mnogim parametrima prednjači među operaterima aerodroma u bivšoj Jugoslaviji.Na Tivat i Podgoricu tako su lani slijetali avioni čak 43 prevoznika i sedmično su ACG imali 100 linija prema državama Evrope i Bliskog istoka. To je isti broj prevoznika i neznatno manji broj nedjeljnih linija nego na mnogo većem i turistički prometnijem aerodromu u Dubrovniku. I ostali aerodoromi u okriženju lošije stoje, naveo je on. Tako je Tirana imala 28 prevoznika i 79 linija, Skoplje 19 prevoznika i 47 linija, Priština -14 kompanija i 46 linija.
Crnogorski aerodromi imaju čak 12 kompanija koje za njih lete tokom cijele godine dok Dubrovnik ima samo 5, a imaju i gotovo idealan – skoro jednak udio u ukupnom prometu između tzv.legacy, leisure i low cost kompanija.Crnogorski aerodromi po analizi Šćuurica, imaju i neke od najvećih stopa rasta prometa u regionu i prednjače po broju novootvorenih linija .Tako je za posljednje dvije godine otvoreno čak 30, dok je istovremeno mnogo veća Srbija uspjela da otori samo 7 novih linija.
Crna Gora sa prometom ACG od 2,2 miliona putbnika i posjetom od oko 2 miliona tuirista ima najbolji odnos od 1:1 putnika i turista, boljim čak i od regionalne turističke velesile kakva je Hrvatska gdje on iznosi 1:2.
Po broju putnika na aerodromima u odnosu na broj stanovnika, Crna Gora je sa koeficijentom 3,7 daleko najuspješnija u regionu bivše Jugoslavije.
Opština Tivat u kojoj je na vlasti koalicija DPS-SD-HGI, prethodno je na sličan način 2017. neposredno nakon što je premijer Marković najavio koncesije, ostala bez milion kvadrata- svojih 486 hiljada na aerodromu i još 44.700 kvadata na kojima je Opština bila suvlasnik sa privatnim licima. Sve je to prepisano na državu, a lokalna uporava Tivta u međuvremenu nije preduzela ništa da pokuša zaštititi svoju, na desetine miliona eura vrijednu imovinu. Problem se u međuvremenu, dodatno usložio jer je lokalna uprava Tivta sudeći prema katastarskoj evidenciji, u protekla dva mjeseca ostala i bez dalje svoje imovine- preko 118.000 kvadrata zemlje, a koja se „naslanja“ na ogradu aktuelnog aerodromskog kompleksa i koja je, po Državnoj studiji lokacije Aerodrom Tivat, predviđena za dalje širenje kapaciteta vazdušne luke. Opštinskih šest parcela ukupne površine 118.200 kvadrata iz LN 152 KO Mrčevac, prepisani su na državu kao vlasnika, a Opštini je ostalo pravo raspolaganja tom imovinom.
Čelnici Uprave za nekretnine, vladini i lokalni DPS funkcioneri, tvrdili su da je to legalno jer po Zakonu o državnoj imovini, aerodromi mogu biti samo u državnoj svojini. Iako su čelnici katastra tada objasnili da Opština navodno nikada nije bila upisana kao vlasnik, demantuje ih dokument koji je prije 19 godina izdao isti organ . U odgovoru na odborničko pitanje Petra Samardžića (SNP) 20.aprila 2000. tadašnji načelnik Odjeljenja za katastar Direkcije nekretnina Vladimir Grgurović naveo je da je Opština bila vlasnik preko milion kvadrata u ovom dijelu države, što obuhvata aerodrom sa svojim zaštitnim pojasom.
