U dubrovačku Zračnu luku Ruđer Bošković u petak je, tri tjedna ranije nego lani, sletio prvi ovosezonski zrakoplov United Airlinesa na izravnom letu iz New Yorka.
Glasnogovornica Zračne luke Dubrovnik Marina Ruso Mileusnić istaknula je kako je riječ o jedinoj izravnoj liniji Hrvatske i SAD-a, koja je u ovoj sezoni proširena.
“Lani je United Airlines iz zračne luke Newark za Dubrovnik letio četiri puta tjedno, a u ovoj će sezoni to biti svakodnevno. Tako će biti do kraja rujna, dok će u listopadu imati četiri leta tjedno”, rekla je Ruso Mileusnić.
Među ovosezonskim novostima Ruso Mileusnić je izdvojila liniju Swissaira Dubrovnik – Zurich, koja će u ljetnom redu letenja biti do pet puta tjedno.
“Nova linija je i easyJet za Bordeaux jednom tjedno, kao i tri nove linije Ryanaira za Goteborg, Marseille i Katowice dvaput tjedno. U ovoj sezoni Ryanair spaja Dubrovnik s ukupno 21 odredištem”, rekla je Ruso Mileusnić.
Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija.
U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, prenosi portal RTCG.
Predsjednik sindikata Damjan Radulović, kazao je za Radio Crne Gore da se i pored obećanja dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima, nezakonit.
On smatra da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.
Rok za dostavljanje ponuda tenderskoj komisiji za dodjelu koncesija za aerodrome u Golubovcima i Tivtu je 9. maj. U međuvremenu, najavljeno je dva dana prije, predstavnici vlade i opština Zeta i Tivat potpisaće sporazum o upotrebi novca u slučaju zakupa, koji prema Zakonu o koncesijama, definiše da sredstva budu preusmjerena u opštinske budžete i koriste se isključivo za kapitalne projekte.
Radulović je kazao da u tenderskoj komisiji nema predstavnika zaposlenih, a odlučuje se o ključnom resursu države.
“Igrom slučaja, namjerno ili ne, nemamo nijednog predstavnika zaposlenih. Smatramo da je krajnje neodgovorno da se o budućnosti radnika odlučuje bez radnika. Pitanje je kako se može donijeti legitimna odluka o koncesiji bez učešća onih koji decenijama održavaju operativnost aerodroma i obezbjeđuju profite koji se ostvaruju iz godine u godinu. Dakle, prošle godine je preko deset miliona ostvareno u profitima”, rekao je Radulović.
Predsjednik tenderske komisije Nik Gjeloshaj nedavno je u parlamentu saopštio da će do 9. juna biti odlučeno hoće li država nastaviti ulaganja u aerodrome ili će se ići na model koncesije. On je poručio da će biti izabrano najbolje rješenje te da će radnici biti apsolutno zaštićeni.
U sindikatu sumnjaju da će zaposleni biti sigurni jer je, tvrdi Radulović, važeći kolektivni ugovor nezakonit.
“Potpisan je od sindikalnih predstavnika kojima su istekli mandati, a koji nijesu sprovodili te izbore u skladu sa sopstvenim pravilima, i u tom kontekstu postoji realna opasnost da budući koncesionari ospore taj ugovor. Sad, ako gospodin Gjeloshaj misli da je odredba iz tog spornog kolektivnog ugovora koja propisuje da zaposleni ne mogu dobiti otkaz u roku od pet godina nakon preuzimanja dovoljna zaštita, ovdje postavljam jasno pitanje – što se dešava nakon tih pet godina. Ako koncesionar, recimo, zarad profita prepolovi broj zaposlenih”, naveo je Radulović.
On je pitao da li postoji neki plan za te ljude i socijalni program.
“Da li ćemo ponovno gledati jedan odliv stručnog, visokoškolovanog kadra iz Crne Gore”, pitao je Radulović.
On smatra da je pravi trenutak da poslanički klubovi podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata da se usvoji zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, što bi značilo da se u slučaju koncesije ili prodaje tih preduzeća organizuje referendum.
“A ukoliko bi izrazili spremnost da se ovim pitanjima odlučuje na referendumu, vlada bi pokazala jedan nevjerovatan iskorak i dozu odgovornosti koju niko ranije nije pokazao, među kojima bi se zaslužilo povjerenje i na narednim izborima”, dodao je Radulović.
Praznici i veoma toplo vrijeme na Tivatsku rivijeru privuki su brojne turiste, među kojima i kampere iz inostranstva.
Međutim, dio ovih turista koji preferiraju boravak u prirodi u improviziovanim uslovima u odnosu na hotelski i smještaj u privatnim apartmanima, izbjegava da koristti usluge nekoliko zvanično registrovanih auto kampova koji u Tivtu pružaju usluge prihvata i smještaja kamp-kućica, šatora i kamper vozila sa turistima u njima.
Umjesto da se smjeste u autokampovima gdje treba platiti mjesto i druge usluge, dio kampera preferira da se sa svjim vozilima parkira na raznim mjestima duž tivatske obale, posebno tamo gdje su najbliše moru.
Ovakva paksa inače, nije dozvoljena aktuelnim lokalnim propisima koji se odnose na komunalni red, te je stoga danas na poziv nezadovoljnih građana, reagovala i Komunalna policija Optšine Tivat.
Komunalni policajci su u nedozvoljenom kampovanju, na platou-vidikovcu iznad crkvice Gispe od snijega u Verigama, uz lokalni put Tivat-Prčanj-Kotor, zatekli tri kamper vozila sa turistima iz Holandije i Poljske.
Komunalna policija uklonila je kampere i na licu mjesta im zbog počinjenog prekršaja, izrekla novčane kazne u iznosu od po 100 eura.
Oko dvorišta i objekta Osnovne škole „Ilija Kišić“ u Zelenici postavljena je nova ograda sa kapijama što predstavlja značajan korak ka povećanju bezbjednosti učenika i estetskom uređenju školskog prostora.
Ograda nije mijenjana niti sanirana od izgradnje škole prije više od pet decenija što ukazivalo na neophodnost projekta čijom realizacijom je postavljeno 200 metara nove ograde sa kapijama i rekonstruisano 70 nosećih stubova. Projekat ukupne vrijednosti oko 18 000 eura većim dijelom je finansirala Opština Herceg Novi, a podršku je pružilo i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.
Zelenika
Podsjećamo da je pred početak školske godine dijelom sanirano dvorište škole, postavljen tobogan za najmlađe učenike, napravljen trotoar sa zaštitnom ogradom, a tek završenim projektom, školski prostor je postao bezbjedniji i funkcionalniji.
Predavanje prof. dr Đorđa Krivokapića u okviru projekta „Perast: Mobilising Competences“, kojim obilježavamo veliku godišnjicu – tačno 150 godina od posjete cara Franje Josipa Boki Kotorskoj, saopšteno je iz Pomorskog muzeja Crne Gore.
Predavanje će se održati 5. maja (ponedeljak) u 20 satiu Pomorskom muzeju Crne Gore – Kotor.
Između 2. i 9. maja 1875. godine, u okviru šire turneje kroz Dalmaciju, Istru i Boku, austrijski car je boravio u Kotoru, u pokušaju da učvrsti lojalnost južnih provincija u svjetlu dubokih političkih potresa nakon ujedinjenja Njemačke i Italije. U tom periodu, Austrougaraska monarhija je nastojala da stabilizuje unutrašnje odnose i sačuva geopolitičke interese na rubovima carstva, okružena Osmanlijama, Crnom Gorom i rastućim nacionalnim pokretima.
Franjo Josip je u Kotoru prenoćio u Palati Grgurina — današnjem sjedištu Pomorskog muzeja, gdje će se predavanje i održati. Upravo na ovom simboličnom mjestu biće predstavljeni originalni zapisi i umjetnička djela nastala tokom te posjete, kao i svjedočenja o raspoloženju naroda, zahtjevima za ekonomskim olakšicama i oslobađanjem od vojne obaveze.
Car Franjo Josip
Iako je susret s lokalnim stanovništvom i crnogorskim knjazom Nikolom imao diplomatsku težinu, posjeta nije donijela dugoročna rješenja. Već iste godine izbija ustanak u Bosni i Hercegovini, što vodi ka novim ratovima u regionu ali Berlinskom kongresu na kome svi osim Osmanlija dobijaju teritorijalna proširenja a Crna Gora i Srbija i međunarodno priznanje.
Predavanje će rasvijetliti složeni kontekst u kojem je jedna carska posjeta postala više od gesta — pokušaj kontrole, razumijevanja i uticaja u jednom nemirnom i istorijski značajnom prostoru.
Dobro došli u Pomorski muzej, mjesto gdje se prepliću prošlost, sadašnjost i budućnost.
Nakon deset godina pauze, međunarodna regata EST 105 ponovo je stigla u Herceg Novi. U 18. ediciji ove prestižne regate učestvovala je 31 jedrilica sa posadama iz Italije i drugih evropskih zemalja, prvi među njima pristigli su u hercegnovsku marinu Lazure i gradsku luku na Škveru oko ponoći.
Regata je realizovana u organizaciji Lazure Hotels & Marina, u saradnji sa italijanskim partnerima, suorganizaciji Gradske luke Škver, dok je Opština Herceg Novi pružila punu podršku događaju, prepoznajući njegov značaj za promociju grada i razvoj nautičkog turizma.
EST 105 nosi snažnu simboliku povezivanja obala Jadrana i prijateljstva između Italije i Crne Gore. Herceg Novi se pokazao kao izuzetan domaćin, a marina Lazure pružila je vrhunske uslove za prihvat jedrilica i posada.
Svečana večera i ceremonija dodjele nagrada održaće se u subotu 3. maja, u 18:30 časova, u prisustvu učesnika regate i zvaničnih predstavnika.
Foto na cilju regate: Vuk Ilić
Podsjećamo, prva regata koja je povezala obale Barija i Herceg Novog jedrena je 2008. godine, u organizaciji italijanskih partnera, Opštine Herceg Novi, JK Jovo Dabović i JK Jugole Grakalić.
Regata nije samo sportski izazov, već most koji spaja zajednice, kulture i ljude. Povratak EST 105 u Herceg Novi svjedoči o snazi partnerstva i viziji zajedničke budućnosti – na talasima prijateljstva, saradnje i ljubavi prema moru.
U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 17, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.
Nedjelja, 04.05.2025.
U južnim i centralnim predjelima pretežno sunčano, povremeno uz malu do umjerenu oblačnost. Na sjeveru promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima ali i uslovima za ponegdje slabu kišu.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera, u sjevernim predjelima povremeno umjeren do pojačan, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 16, najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.
Sjedinjene Američke Države (SAD) više neće posredovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odbio da pristane na primirje, saopštio je američki Stejt Dipartment.
Stejt Dipartment poručio je da mijenja „metodologiju svog doprinosa“ pregovorima i da više neće „letjeti širom svijeta na prvi poziv“ zbog sastanaka.
Ta odluka, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, dolazi ubrzo nakon što su SAD s Ukrajinom potpisale novi sporazum o mineralima pod povoljnijim uslovima nego što se ranije očekivalo.
Istovremeno, mediji navode da je američki predsjednik Donald Tramp dao odobrenje za prvu isporuku oružja Kijevu tokom svoje administracijem.
Iz Stejt Dipartmenta su poručili da sada Kijev i Moskva moraju iznijeti „konkretne“ predloge za okončanje rata i da bi te dvije strane trebalo direktno da sastanu kako bi riješile sukob.
Tramp, prema izvorima iz Vašingtona, sve je frustriraniji Putinovim ponašanjem, a najnovije obavještajne procjene SAD-a sugerišu da je ruski predsjednik sada u slabijoj poziciji i da je promijenio neposredne ratne ciljeve, fokusirajući se na učvršćivanje dosad zauzete teritorije.
Nekoliko ljudi je danas povrijeđeno u Štutgartu u Njemačkoj, kada je jedna osoba uletjela automobilom u masu, saopštile su službe za vanredne situacije.
Opštinska policija je objavila na Iksu da je automobil udario grupu ljudi u centralnom gradskom kvartu Olgek, piše N1.
Vatrogasna brigada je, na istoj mreži, prijavila da ima povrijeđenih, među kojima su i osobe sa teškim povredama.
Agencija AP je javila da je vozač automobila uhapšen.
