Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2.49 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2.29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1.14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Izgradnja bulevara Tivat-Jaz odvija se prema planiranoj dinamici, a radovi su u različitim fazama u zavisnosti od dionice, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
“Radovi na bulevaru obuhvataju sve vrste aktivnosti – od zemljanih i armirano-betonskih radova, do ugradnje cijevi regionalnog vodovoda, do radova na gornjem stroju saobraćajnice”, navodi se u saopštenju.
Iz Uprave su kazali da su na nekim dionicama započeti završni radovi, dok druge čekaju početak.
Planirani završetak radova je početak 2026. godine, što znači da se izvođenje radova mora uklopiti u ukupnu dinamiku.
“Trenutno je glavni fokus na završetak prve dionice, na kojoj su radovi u završnoj fazi, uključujući asfalterske radove, a uskoro će započeti uklanjanje postojećeg asfalta na drugoj dionici. Na lijevoj kolovoznoj traci druge dionice nedavno su izvedena dva sloja BNS-a, a uskoro počinju radovi na postavljanju javne rasvjete”, objasnili su iz Uprave.
Projektom je predviđena saobraćajnica dužine 16 kilometara, sa dvije trake i razdjelnim ostrvom širine dva metra.
Ukupna vrijednost projekta je oko 54 miliona EUR bez poreza na dodatu vrijednost (PDV), uz finansijsku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Investitori su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod. Radovi su počeli u avgustu prošle godine, a planirani završetak predviđen je za sredinu januara 2026.
U organizaciji plivačkog kluba “Open water” i Triatlon kluba Budva danas je u Budvi održan 14. humanitarni plivački maraton “Open water” u dužini od šest kilometara i humanitarni trka Race for HEALTH u dužini od 2,5 kilometara.
Cijela sportska manifestacija je bila organizovana u cilju prikupljanja novčanih sredstava za opremanje KBC Kotor odjeljenje infektologije.
Na startu maratona plivače je pozdravio Aleksandar Zekić načelnik Infektologije u Kotorskoj bolnici.
Sakupljeno je 5.500 eura i sami tim cilj je ispunjen.
Maraton je bio u dužini od šest kilometara koji su plivači isplivali za 2 sata i 20 minuta.
“Na cilju je plivače dočekala potpredsjednica opštine Budva Jasna Dokić, mnogobrojni mještani i turisti”, kazao je “Vijestima” jedan od organizatira i učesnika plivačkog maratona Luka Vučković.
Prijavljeni plivači bili su: Kristina Ugrin, Peggy Osterman, Aleksandra Tot, Milija Bulatović, Luka Vučković, Miloš Đuričanin, Vladimir Stevović, Dragan Jovanović, Krsto Proroković, Dragan Mihaljević, Jovan Plavšić, Miodrag Vuksanović, Dušan Milošević, Goran Nedović, Stefan Bjelić, Petar Milić, Mario Matijević, Ado Gargović, Ratko Rakočević, Vuk Raković, Aco Jovanović, Siarhei Naralenkau, Elena Namchenko, Irina Morshina, Irina Tolstoukhova, Dmitry Sadovnichij, Denis Sabirov, Vladimir Poriadin, Uroš Vujović, Milinko Ilić, Aleksandar Vlahović, Bojana Živković, Rustam Mendubaev, Vukoman Sekulić, Alen Vukčević, Saša Radenović.
Vaterpolisti Jadrana ostvarili su pobjedu, dok je Primorac upisao poraz u šestom kolu Regionalne Premijer lige.
Jadran je večeras u Dubrovniku savladao Jug 13:8 i upisao treću pobjedu u dosadašnjem dijelu takmičenja.
Hercegnovski tim sredinom druge četvrtine stekao je prednost od dva gola, koju je do kraja samo uvećavao.
Razlika je nekoliko puta iznosila i šest pogodaka.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Danilo Radović sa četiri gola, po dva su postigli Jovan Vujović i Strahinja Gojković, a po jedan Dmitrij Holod, Đorđe Lazić, Aleksandar Ivović, Matija Sladović i Vasilije Radović.
U domaćem sastavu bolji od ostalih bio je Rino Burić sa tri pogotka.
Primorac je u Budvi poražen od Mladosti 16:9 i upisao četvrti neuspjeh u regionalnom takmičenju.
Mladost je do polovine meča stekao četiri gola prednosti (8:4), a pitanje pobjednika se nije postavljalo od finiša trećeg perioda kada su s dva vezana pogotka stigli do 13:8.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Luka Bukić sa četiri gola.
U ekipi Primorca najbolji je bio Dušan Matković sa tri, dva gola postigao je Marko Mršić, dok su se po jednom upisali Draško Brguljan, Nika Šušijašvili, Srđan Janović i Đorđije Stanojević.
Mnogi mladi roditelji iskoristili su lijepo vrijeme da ovaj vikend provedu sa svojom djecom u prirodi, u poznatom izletištu na vrhu brda Vrmac. Plato na vrhu bio je danas (nedjelja) pun parkiranih automobila izletnika koji su uživali u čistom vazduhu i predivnom pogledu na Tivatski zaliv.
Bilo je i porodičnih roštiljanja, izležavanja na prostirci u travi, šetnji kroz šumu, a djeca su uživala u igranju loptom, trčanju po velikom gumnu, ili u razgledanju starog gazdinstva, čiju vlasnici čuvaju koze, prasiće, koke, pa i magarca koji je pobrao sve simpatije najmlađih posjetilaca.
Vrmac za svakoga
Opštine Tivat i Kotor još nisu proglasile Vrmac Parkom prirode, a nema nikakvih naznaka ni oko uređenja izletišta, adaptacije ruiniranih objekata, stari put do njega je dotrajao, a ne postoji ni služba održavanja i regulisanja reda u očuvanju prirodne sredine.
Za sada građani uglavnom sami vode brigu oko otpada, brinu o tome da za sobom ne ostavljaju žeravicu i pažljivo gase vatru nakon upotrebe roštilja.
Brojni posjetioci došli kolima na Vrmac
Do Tvrđave na Vrmcu iz Kotora vodi i pješačka staza kanicama Franja Josipa, postoje i staze iz Bogdašića, Stoliva, Gornje Lastve, Lepetana, Tivta, preplićući se obroncima ovog šumovito-kamenitog poluostva, koje se poput šarolikog dinosaurusa prostire između Tivatskog i Kotorskog zaliva, čineći Boku Kotorsku jedinstvenim kulturnim pejzažom.
Klimatske promjene imaju širok spektar djelovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, kazao je naučni savjetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature.
Kako je naveo, klimatske promjene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je riječ o invazivnim vrstama, koje do sada tu nijesu živjele.
“Naravno da one ima uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina – ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gdje naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki”, kazao je Joksimović.
On je naglasio da te ribe imaju uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih su otrovne vrste koje imaju neurotoksin, pa u bliskom susretu sa njima može doći i do takvih problema.
Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći da je prije nekoliko dana ulovljena riba lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.
“Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan”, dodao je Joksimović.
On je kazao da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.
“Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili”, rekao je Joksimović.
Upitan kako klimatske promjene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.
“Sa povećanjem temperature nastaju one promjene cvjetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promjene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti”, poručio je Joksimović.
Govoreći o glavnim posljedicama klimatskih promjena na populaciju riba, on je rekao da je ljetos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavijestili ribari.
“Na onim mjestima gdje su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one bježu u velike dubine, jer gdje je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban”, dodao je Joksimović.
Visoke temperature, kako je rekao, vrlo nepovoljno utiče na riblje zajednice i ostale morske organizme i organizmi koji su slobodno plivajući će ih izbjegavati na način što će se povlačiti u veće dubine.
Riba
Prema riječima Joksimovića, zagrijavanje mora, koje će uslijediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koje vladaju u tom ekosistemu.
“Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvidjeti šta sve može da izazove to povećanje temperature”, kazao je Joksimović.
On je naveo da na ribe utiče i zakiseljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija.
“Sadejstvo antropogenog faktora i prirodnih činilaca vodi nas u problematičan vijek koji je pred nama”, naveo je Joksimović.
On je kazao da se, u svjetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.
Na pitanje koje su najugroženije vrste usljed klimatskih promjena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne.
Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.
„Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka”, naveo je Joksimović.
U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.
Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.
“Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primjera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni”, dodao je Joksimović.
On je kazao da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.
“Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite”, rekao je Joksimović.
On je najavio da će na zasijedanju Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, koja će biti održana u Rimu naredne sedmice, jedna od tema biti uspostavljanje dva nova zaštićena ribarska prodručja ispred obala Albanije i na ulazu u Jadran, kod Otrantskih vrata.
Govoreći o tome kako klimatske promjene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primjer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.
Plavi rak – foto https://www.scubalife.hr/
“Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših rijeka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna”, naveo je Joksimović.
Govoreći o promjenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive.
Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je kazao da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka svijeta biti na akvakulturi i vještačkom uzgoju.
Da je jedrenje način života, strast i ovisnost još jednom nam je potvrdio dr Nikša Gjurović Truš, koji je sa svojom jedrilicom Chita dugom 9.4 metara ove godine učestvovao na tradicionalnoj regati Barcolana u Trstu koja je održana 13. oktobra.
Barcolana se održava svake godine druge nedjelje u oktobru od 1969. godine, a ime regate potiče od tršćanske četvrti Barcola. Na prvoj Barcolani 1969. godine učestvovala je samo 51 jedrilica. U vrijeme regate Trst se pretvara u svjetsku prijestolnicu jedrenja, a bezbrojna događanja i koncerti prate regatu, ove godine program je trajao od 4. do 13. oktobra.
Ove jeseni na 56. Barcolani učestovalo je čak 1773 jedrilice i dvojac koji je stigao iz Boke Kotorske, dr Nikša Gjurović Truš i Zvjezdan Šantić.
Gjurović Truš i Zvjezdan Šantić
Odlučio sam ove godine učestvovati prvi puta na toj prestižnoj regati, doživjeti taj adrenalin, taj vizuelni ugođaj kada preko hiljadu jedrilica razvije jedra, počinje razgovor za Boka News iskusni morski vuk dr Nikša Gjurović Truš.
„Nije malo od Boke do Trsta, to vam je bilo tri dana i tri noći i 350 nautičkih milja u jednom smjeru bez pauze. Kada sam razgovarao o ideji sa kolegom sa kojim često jedrim Zvjezdanom Šantićem nije bilo dileme, odluka je odmah pala, idemo. Trebalo je jedrilicu pripremiti, obezbjediti vodu, hranu, vino sve uslove za boraviti na moru desetak dana, ni to nije bio problem, jer smo iskusni dvojac, više jadranskih regata smo zajednički jedrili, recimo Brindisi-Krf, Višku regatu, Južnodalmatinsku regatu, Bari-Herceg Novi. Bilo je samo pitanje kakvo će biti vrijeme“ – kaže Truš.
Na konstataciju da neki ljudi jedre radi avanture, a drugi plove kako bi vidjeli nova mjesta, neki plove kako bi pronašli mir, a neki kako bi se povezali s drugima, a neki isplovljavaju kako bi pobjegli od svega, Truš kaže da je sebe prepoznao u svim tim situacijama, ali dodaje i da bi imali osjećaj slobode…
Barcolana
„Uvjek vam je za more važan „weather“, bio je ponedjeljak 7. oktobar kada smo isplovili iz Boke. Isplovili smo po velikom jugu, more pet, valovi po krmi visoki i do pet metara more nas je zasipalo, kada smo stigli u Dubrovnik da se prijavimo u Lučku kapetaniju, začudili su se kada su nas vidjeli, pitali su odakle vi po ovome vremenu. Nastavili smo dalje išli smo vanjskom stranom otoka, kroz Korčulanski kanal, između Visa i Paklenih otoka sa spoljne strane, pa do Trsta.
Tamo su nas fantastično primili. Barcolanu treba doživjeti, posebno taj start kada 1700 jedrilica dignu jedra i krenu… Za moj ukus regata je kratka samo 14 nautičkih milja, ako ima vjetra to se brzo odjedri. Na startu prvih pola sata vjetra nije bilo, vrlo slab, ali kasnije je zapuhalo. To vam je prestiž, važno je učestvovati…“ – kaže Gjurović Truš.
Nakon regate po običaju se feštovalo, a dvojac iz Boke je ostao tri-četiri dana u Trstu, spavali su u jedrilici, družili su se na našim Bokeljom Rinom Tripovićem, takođe zaljubljenikom u more i jedrenje, koji je bio pravi domaćin, a pričama nikada kraja…
dr Nikša Gjurović Truš
„Kada smo krenuli nazad opet smo imali južinu a nije nam ni auto pilot radio. Sklonili smo se da malo padne vjetar u Mali Lošinj. Kasnije smo nastavili dalje, opet tri dana navigacije, to vam je za 24 sata oko 115 nautičkih milja. Imali smo jako jugo u provu, drugi dan je već počelo pomalo padati tako da je bilo malo lakše, čak smo i jedra podigli. I evo tu smo u Boku, doduše ove godine smo propustili Višku regatu, ali morali smo učestvovati na Barcolani, doživjeti tu regatu na kojoj dolaze jedriličari iz cijeloga svijeta, a nama je to tu pred kuću…“, u šali završava priču dr Nikša Gjurović Truš, kome je jedrenje način života…
U zajedničkoj humanitarnoj akciji pod nazivom “Jesenji festival žetve”, Omladinski tim Tivat i NVO Naša akcija, počele su novembarsku distribuciju hrane, obuće i odjeće sakupljene u oktobru mjesecu.
Akciju je podržala i međunarodna obrazovna ustanova “Arcadia Academy” sa svojim donacijama. Prva isporuka tokom ovog mjeseca upućena je u subotu NVO Caritas Kotorske biskupije, odnosno Caritas-ovoj Narodnoj kuhinji u Tivtu.
Akcija se nastavlja narednih dana donacijama porodicama u potrebi u opštini Kotor i Tivat.
Opština Kotor kontinuirano radi na obezbjeđivanju kvalitetnih uslova za boravak polaznika kotorskih vaspitno-obrazovnih ustanova. Brojni projekti sprovedeni od strane Sekretarijata za investicije doprinijeli su prijatnijem boravku djece i mladih u vrtićima i školama u našoj opštini.
Poslednji u višegodišnjem nizu je obnova sanitarnih čvorova u prizemlju OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti, u okviru kojeg su u potpunosti uređene sanitarne jedinice u ovom dijelu škole.
Projektnu dokumentaciju pripremila je firma „Enforma“ iz Kotora, dok je radove izvodio „Aqua Engineering“ iz Podgorice.
Vrijednost investicije iznosila je 72 hiljade eura.
U ruskom zračnom napadu na Kijev oštećene su zgrade, ceste i nekoliko dalekovoda u gradu, priopćila je rano u nedjelju vojna uprava ukrajinske prijestolnice, nakon što je vojska rekla da protuzračna obrana pokušava odbiti napad dronovima.
Nije bilo ozlijeđenih u napadu, koji se odvijao u više navrata i približavao se gradu iz različitih smjerova, rekao je Sergij Popko, šef kijevske vojne uprave putem aplikacije Telegram.
Popko je rekao da nije bilo požara, čime je demantirao raniji izvještaj vojne uprave da su hitne službe poslane na mjesto požara u Ševčenkovu četvrt koji je, kako je ranije rečeno, uzrokovan napadom.
Bio je to drugi ruski napad dronovima na Kijev u dvije uzastopne noći. Uništeni su svi dronovi prema prvim informacijama, dodao je Popko. Nije odmah bilo poznato koliko ih je lansirano na Kijev.
Krhotine dronova koje su padale oštetile su ulaze i prozore na najmanje pet zgrada u četvrtima Ševčenkivskji i Holosivskji, uključujući hostel i prozore na poslovnoj zgradi, rekao je Popko.
Vojska je na Telegramu objavila nekoliko fotografija na kojima se vidi razneseni ulaz jedne zgrade, oštećeni prozori na drugoj i srušeni dalekovodi na cesti.
Reutersovi svjedoci rekli su da su čuli eksplozije i vidjeli oblake dima iznad stambenih zgrada.
Ševčenkova četvrt u blizini središta Kijeva prometno je područje s nizom sveučilišta, restorana i turističkih atrakcija. Četvrt Holosivskji je dom velikog nacionalnog parka. Obje četvrti nalaze se na zapadnoj obali rijeke Dnjepar.
Kijev, njegova okolica i velika većina istočne polovice Ukrajine bili su povremeno pod upozorenjima o zračnim napadima veći dio noći, prema objavama ukrajinske vojske na društvenim mrežama.
