Herceg Novi: Komunalije će poskupiti 30 odsto

0
Herceg Novi: Komunalije će poskupiti 30 odsto
Herceg Novi – foto shutterstock

Sеkretarijat za prostorno planiranje Opštine Herceg Novi pripremio je prijedlog odluke o povećanju, za 30 procenata, naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

Prema postojećoj odluci koja je donijeta 2009. godine iznos naknade po kvadratnom metru neto površine objekta iznosi u prvoj zoni 150 eura, a predloženo je povećanje na 195, u drugoj 120 (156), trećoj 75 (97,50), četvrtoj 40 (52) i petoj zoni 25 eura (32,50). Kod izgradnje ili rekonstrukcije objekta čija ukupna površina prelazi 300 m² uvodi se korektivni faktor od 1,3 koji se primjenjuje samo na površinu objekta koja prelazi 300 m². Prosječni troškovi komunalnog opremanja na nivou svih zona iznose 130 eura.

U dokumentu o kojem će odbornici raspravljati na sjednici Skupštine opštine Herceg Novi 1. oktobra navodi se kako je korekcija bila neophodna usljed inflacije koja je evidentna u svim oblastima, a posebno u oblasti građevine.

VEĆI PRIHODI

Konstatuje se da su troškovi komunalnog opremanja, s obzirom na visoki stepen inflacije prethodnih godina, višestruko porasli te da će se primjenom odluke uvećati prihodi lokalne uprave po tom osnovu.

– Prije desetak godina prosječna vrijednost komunalnog opremanja je učestvovala u cijeni stanova u novogradnji od osam do 10 odsto, a sada je to od četiri do pet odsto. Tome je doprinjela inflacija kao i konstantno visoka tražnja za stanovima. Opština, inače, nema interes da stimuliše izgradnju stanova za tržište, tj. za nerezidente, a za one koji rješavaju stambeno pitanje u primjeni su značajne povlastice (popust 50 odsto, plus rok otplate 10 godina). Naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta učestvuje sa oko 12 odsto u ukupnom planiranom budžetu. Uvećanje na osnovu nove odluke iznosiće oko 16 odsto budžeta, a za pet godina ukupno 4.000.000 više u odnosu na trenutne cijene. Očekivano uvećanje prihoda će iznositi oko 800.000 na godišnjem nivou, odnosno oko 3,67 odsto planiranog budžeta Opštine za 2023. godinu – piše u prijedlogu odluke.

Cijena prosječnog kvadrata, prema podacima Uprave za statistiku za 2023. godinu je 1.207, što predstavlja osam odsto odsto od navedene cijene građenja.

– Očigledna je ogromna disproporcija u odnosu na ta dva faktora, jer je do unazad par godina to bilo na nivou od 15 odsto i više. Dakle, smatramo da je prema navedenom i činjenici da su prodajne cijene stanova u novogradnji, u boljim zonama, u prosjeku premašile 2.000 po m², uvjereni smo da je predloženi rast naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta od 30 odsto opravdan, kako bi se kroz namjensku potrošnju tih sredstava i ostvarili predviđeni programi uređenja prostora u Herceg Novom – navedeno je u prijedlogu odluke.

Navodi se da je, na primjer, na Podima, za lokaciju za 12 vila Opština naplatila između 150 i 200.000 eura, a opremanje je Opštinu koštalo blizu milion.

Iz Sekretarijata navode sa se odlukom osim povećanja prihoda ostvaruje još nekoliko ciljeva. Donošenje Odluke usaglašeno je sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata. Postiže se rasterećenje investitora za objekte kojim se rješava stambeno pitanje zbog produženja roka otplate, sa pet do 10 godina u mjesečnim ratama, a za sve ostale objekte u ratama do pet godina. Naknada se može platiti jednokratno – cijeli iznos, u tom slučaju investitor ima pravo na umanjenje za 15 odsto. Promijenjena je površina porodične stambene zgrade sa 500 m², na 300 m².

Ukoliko se vrši rekonstrukcija, naknada se ne plaća ako nije potrebno dodatno komunalno opremanje građevinskog zemljišta, a ako se objekat ruši radi izgradnje novog, investitor plaća naknadu. Ukoliko je površina objekta koji se ruši veća od površine onog koji se gradi, investitor nema pravo na povraćaj razlike vrijednosti naknade.

UMANJENJE NAKNADE

Kao i postojećom odlukom predviđena su umanjenja. Pedeset posto za stambeni prostor kojim investitor ili članovi njegovog domaćinstva rješavaju stambeno pitanje, a posjeduju drugi stambeni objekat na teritoriji opštine Herceg Novi, koji nije podoban za stanovanje ili neto korisna površina ne odgovara njihovim potrebama. Umanjenje se odnosi na razliku u kvadratima. Precizirano je da se za solarni kolektor za potrebe objekta na kojima su ugrađeni solarni paneli u skladu sa revidovanim glavnim projektom solarnog sistema – 100 eura po m², a najviše do 10 odsto obračunate naknade.

Predlagač u obrazloženju ističe da su efekti donošenja nove odluke pozitivini osim za investitore jer će im stvoriti dodatno finansijsko opterećenje.

– Uvjereni smo da će se 2024. kao i naredne godine potvrditi kao godine snažnog rasta investicija u građevinskom sektoru. S ovim u vezi, potrebno je uzeti u obzir činjenicu da Opština Herceg Novi izdvaja sve veća sredstva za izgradnju lokalne infrastrukture u svim elementima komunalnog opremanja pa je tako za ovu godinu planirano za tu namjenu više od 7.000.000 miliona eura – pojašnjeno je u dokumentu.

Kotor – Farewell to Summer, Welcome Autumn Concerts

0
Letu Štuke u Kotoru

Kvalitetan muzički program građane i mnogobrojne posjetioce očekujemo ovog vikenda u Kotoru kada će biti upriličena manifestacija Farewell to Summer, Welcome Autumn Concerts kojim se u Kotoru obilježava kraj ljetnje i početak jesenje sezone, poručuju iz TO Kotor.

Prve večeri, petak 27. septembra, od 21 sat uživaćemo uz Milky Wave i Letu Štuke, dok će u subotu 28. septembra od 21 sat atmosferu zagrijati Neonoen i Bajaga i Instruktori, koji proslavljaju 40 godina postojanja benda.

Bajaga u Kotoru

“Mi smo praktično na samom početku njihove jugoslovenske turneje i naša publika ima tu čast da prisustvuje jednom od prvih koncerata povodom obilježavanja 40 godina karijere benda,” naveo je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.

Pobjeda Budve, poraz Katara

0
Pobjeda Budve, poraz Katara
vaterpolo

Crnogorski vaterpolo klubovi, Budva i Kataro, ostvarili su pobjedu i poraz na startu kvalifikacija za Eurokup.

Budva je pred svojim navijačima, u meču B grupe, savladala Banja Luku 35:9.

Budvane je do pobjede predvodio Petar Mitrović sa osam golova, dok su po šest dodali Todor Vukčević i Matija Franeta.

Budva će drugom kolu turnira igrati sjutra protiv Honveda (19.00).

Kataro je u Zagrebu poražen od Mladosti 18:4.

Kapitena Katara, Dušan Milaš, bio je dvostruki strijelac, dok su se po jednom upisali Ljubomir Kovačić i Nebojša Petrović.

U pobjedničkom sastavu najefikasniji su bili Andrija Bašić, Jan Bušić i Franko Lazić sa po tri pogotka.

Katarao će sutra u 18 sati igrati protiv Apolona, koji sa klupe predvodi bivši trener Jadrana Petar Radanović.

Uhapšen osumnjičeni za silovanje u Budvi

0
Uhapšen osumnjičeni za silovanje u Budvi
Budva policija – foto Boka News

Službenici Regionalnog centra „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Budva su, nakon niza preduzetih radnji iz svoje nadležnosti, sinoć locirali i lišili slobode lice osumnjičeno za silovanje u tom gradu.

Napominjemo ovo krivično djelo na teret se stavlja P.P. (43) iz Republike Srbije i on je večeras lociran i lišen slobode.

Provjerama je utvrđeno i da je ovo lice višestruki povratnik u izvršenju krivičnih djela protiv polnih sloboda.

P.P. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost u zakonskom roku.

Radulović čestitao Svjetski dan pomorstva

0
Radulović čestitao Svjetski dan pomorstva
Pomorci – Udruženje pomoraca – foto Boka News

Ministar pomorstva, Filip Radulović, čestitao je Svjetski dan pomorstva svim pomorcima, brodarima i radnicima u pomorskoj industriji.

“Danas je Svjetski dan pomorstva. Čestitke svim pomorcima, brodarima i radnicima u pomorskoj industriji, koji svojim trudom i predanošću doprinose sigurnosti plovidbe”, napisao je Radulović na mreži X.

Filip Radulović

On je posebno istakao značaj očuvanja mora i okeana, te ukazao na važnost ulaganja u pomorsku infrastrukturu.

“Svim pomorcima želim mirno more i siguran povratak svojim domovima”, rekao je Radulović.

Ovogodišnji Svjetski dan pomorstva, koji se svake godine obilježava posljednjeg četvrtka u septembru, stavlja naglasak na sigurnost na moru, u povodu 50. obljetnice Međunarodne konvencije o sigurnosti života na moru (SOLAS). Ovaj najvažniji globalni sporazum o sigurnosti brodova vuče svoje korijene iz lekcija naučenih nakon potonuća Titanica.

Arsenio Dominguez, glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), izjavio je: “Godina 2024. označava pola stoljeća od usvajanja SOLAS-a. Ova konvencija postavila je temeljne međunarodne standarde za sigurnost brodova, čime je smanjila rizike na moru. No, moramo nastaviti prilagođavati sigurnosne mjere kako se brodarstvo mijenja. Svjetski dan pomorstva poziva na suradnju i napredak.”

SOLAS je prvi put usvojen 1914., nakon tragedije Titanica, a današnja verzija stupila je na snagu 1. novembra 1974.

Kruzing sezona ne posustaje, četiri kruzera dovela 7.621 putnika

0
Kruzing sezona ne posustaje, četiri kruzera dovela 7.621 putnika
Boka-Kotorska – foto Boka News

Da kruzing sezona ne jenjava potvrđuje činjenica da u našem zalivu danas su stigla četiri kruzera sa 7.621 putnikom.

Kako saopštavaju iz AD “Luka Kotor”, kruzeri “MSC Armonia” sa 2.027 putnika i “Monet” sa 45 putnika uplovili su jutros u 7 i 30 iz Dubrovnika i Drača. Isplovljavaju u 18 sati za Krf i Dubrovnik.

U 8 sati iz Dubrovnika je uplovio “Marella Explorer” sa 1.841 putnikom. Isplovljava za Krf u 16 sati.

U 10 sati iz Ravene uplovio je “Explorer of the seas” sa 3.708 putnika. Isploviće za Dubrovnik u 20 sati.

Poezija Tatjane Ćalasan – “Neću Romea hoću tebe” – melem za dušu

0
Sa promocije

Ovo je jedan od načina kako umjetnost može da se prilagodi potrebama i tekovinama modernog čovjeka, da knjiga bude interesantna i milenijalcima, kaže autorka za Boka News.



Knjiga “Neću Romea hoću tebe” autorke Tatjane Ćalasan donosi ljubiteljima poezije pregršt dopadljivih pjesama koje lako ulaze u uho, nudeći im spektar osjećanja od strasti i ljubavi do smiraja i zrelosti, natopljenih “voćkastim ukusima” jagode, višnje, dunje i narandže, po kojima je autorka nazvala odjeljke ove zbirke i  u njih smjestila pitke fragmente svoje baršunaste duše. Ali, Tatjanine pjesme ne samo da mogu da se čitaju, nego se mogu na Youtube-u slušati i gledati u digitalnoj formi – tim od  trideset umjetnika je na 210 strana stvorio audio-vizuelnu zbirku od 82 pjesme, od kojih je svaka pročitana i obrađena u formi videa.

Za razliku od zbirke “Gramofon na jednu noć”, koju je Tatjana Ćalasan predstavila 2021. godine u okviru KotorArta, gdje su pjesme obilježene brojevima, u ovoj zbirci one imaju svoje naslove. Na kraju svake pjesme autorka ukazuje da je to odlomak/fragment istrgnut iz nekog šireg i jačeg emocionalnog doživljaja.

-Tatjanina poezija dobila je širok odjek upravo zbog njene interkulturalnosti i multimedijalnosti, ona koristi sve nove tehnologije, koristi sva preimućstva digitalnog doba, digitalne promocije, a opet sve to radi na jedan autentičan i krajnje personalizovan način, istakla je recenzentkinja prof. dr Tatjana Jovović, predstavljajući ovu zbirku u Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u Kotoru. Objavljivanje djela podržali su Ministarstvo kulture i medija, Muzički centar Crne Gore, Grawe Crna Gora i “Archifokus”.

Publici u Kotoru priznaje da je muzika njena najveće nadahnuće, da voli djela Enija Morikonea, da obožava da “lakrdija” i da stvara kroz šegu i šalu, a u razgovoru za Boka News autorka otkriva zašto je ovoj zbirci dala taj naslov i zašto ne želi Romea, već „tebe“, šta donosi zrelost, ko je “tim snova” sa kojim stvara umjetnost…

Sudeći po naslovu zbirke, prednost dajete stvarnom životu, čovjeku od krvi i mesa u odnosu na neke idealizirane, romantizovane, virtuelne likove…

-U Vašoj konstataciji je dio i moga odgovora. To je namjera, moja želja, potreba i zrelost. Idealizacija je potrebna, primamljiva je, ljudska takođe, zna da zavede i da životu radost, motivaciju i energiju, posebno dok si mnogo, mnogo mlađi. Bez nje možda ne bi nastale najljepše ljubavne priče, a i prijateljske, zašto ne. Zrelost, međutim, donosi i susret realnog i imaginarnog, moju potrebu da vidim stvari jasno, bez umotavanja. Istina zna biti bolna, ali je okrepljujuća i dobronamjerna učiteljica.

Sa promocije u Kotoru

Knjiga je neobična i po QR-kodu kojim čitalac ima pristup audio i video verziji Vaše zbirke. Da li je to način da sadržaj knjige učinite prijemčivijimiI mladim generacijama digitalnog doba?

-Posebno smo ponosni svi mi koji smo na njoj radili, jer smo se potrudili da spojimo ono što moderne tehnologije nude (a nude obilje) u saradnji sa nevještačkim inteligentnim bićem. Audio-vizuelna verzija knjige je želja da knjigu učinimo dostupnijom svim mogućim osobama, koje iz brojnih razloga nisu u mogućnosti da čitaju sa papira. To je korak s vremenom, takođe. Jasno nam je svima da nam je vrijeme i te kako važan resurs, koji treba da naučimo da štedimo i posebno cijenimo. Upravo je ovo jedan od načina kako umjetnost može da se prilagodi potrebama i tekovinama modernog čovjeka, da knjiga bude interesantna i milenijalcima, koji se uglavnom prvo vezuju za vizuelno. A Romeo nudi i to.

Ko čini taj “tim snova”, koji je stvarao zajedno sa Vama?

-Volim da kažem da su mojim riječima dali svoj glas i posebnu dušu: Julija Milačić Petrović Njegoš, Branka Femić, Jovana Brnović i Slavko Kalezić. Produkciju i montažu su vrijedno završili Slavko Kalezić i Mladen Nikčević. Muziku je komponovao Marko Drežnjak iz Novog Sada, a za video-produkciju je odgovorna izuzetna Tina Kuzman. Dizajn je radila moja srodna i estetska duša, kao i za Gramofon: Aleksandar Miličić. I plejada recenzenata, autora utisaka, spoljnih saradnica. Prava radionica individualaca, gdje je svako mogao da da svoj maksimum. I dao je, sigurna sam.

Poezijom ste povezali vremena prošla i ovo sadašnje, uvezali ste prostore- Bosnu, Pivu, Vojvodinu,.Dalmaciju i kroz stih ponudili raskoš ukusa, boja, mirisa. Odakle sve to dolazi, taj predivan spoj, preplet, bogatstvo izraza?

-To su predjeli ili mjesta gdje sam živjela, boravila, stekla prijateljstva, sazrijevala, gradila i kvarila odnose, jednostavo: mjesta koja su me istinski obilježila, a i dalje obilježavaju. Jezik koji sam tamo slušala ili učila je sastavni dio mog jezičkog kapitala, neraskidivi dio mene i ne želim da ga se odreknem, pa i zašto bih? Samo je tako, neodricanjem: bogat i autentičan.

Poezija Tatjane Ćalasan – “Neću Romea hoću tebe” – melem za dušu
Tatjana Ć. i Tatjana J. – Sa promocije u Kotoru

Kakva je sličnost, ako postoji, sa Vašom prethodnom zbirkom „Gramofon na jednu noć“?

-Recimo da je Romeo zreliji nastavak Gramofona. Recimo da sam zadržala nešto iz strukture i načina i izraza. I dizajner, moj mađioničar, je isti. Njega nemam namjeru da mijenjam.

Neostvarena operska pjevačica, umjetnica u duši, a u praksi radite u prosvjeti. Kakav je položaj pisaca, pjesnika kod nas?

-Uh, tema koja traži vijećanje danima. Pokušaću najkraće: Nezavidna za kreatore a čudesno plodna i mnogopružajuća za publiku. Pravi imaginarujum raznolikosti, koje društvo često i ne vidi.

Šta mislite o „ženskom pismu“?

-Ne razmišljam o njemu. Ne volim da dijelim pisma na bilo kakve, osim: univerzalno.

Šta za Vas znači ova promocija u Kotoru, druga nakon Podgorice?

-Kotor je grad koji je prvi prigrlio moj Gramofon i to mu nikada neću zaboraviti. Poslije promocije Romea u Podgorici Kotor je po prirodnom slijedu srca sljedeća stanica bio. Volim da dijelim emocije sa Kotoranima. Ovdje prosto klija raskošna melanholija i inspiracija, nemoguća za ne osjetiti i zato me privlači. Taj spoj mora, kamena i planine u jednom pogledu je malo gdje takav.

Kakav je prijem čitalačke publike do sada, komentari?

-Komentari su, barem oni koji stižu do mene: slični komentarima za Gramofon, meni vrlo melemni, oplemenjujući i siguran putokaz da je dobro što sam se odvažila i krenula i ovim putem.

Planovi?

-Prava turneja, kako nam dolikuje i kako sam saradnicima i sebi obećala. Jedva čekam, a jesen je naša: malo po Crnoj Gori, više van nje.

/M.D.P./

Kruzer Le Commandant Charco prvi stigao do najnepristupačnije tačke Sjevernog pola

0
Kruzer Le Commandant Charco prvi stigao do najnepristupačnije tačke Sjevernog pola
Ekspedicijski kruzer Foto: PONANT/gCaptain

Ekspedicijski kruzer Le Commandant Charcot, postao je prvi brod koji je stigao do Sjevernog pola nepristupačnosti, što predstavlja značajnu prekretnicu u polarnoj navigaciji, prenosi pomorac.hr.

Brod je postigao ovaj podvig 12. septembra 2024., dok je plovio Transpolarnom rutom od Nomea, Aljaska, do Longyearbyena, Spitsbergen. Tijekom putovanja, brod je također prešao magnetski Sjeverni pol 13. septembra i geografski Sjeverni pol 15. septembra, čime je dodatno učvrstio svoje mjesto u povijesti pomorstva.

Sjeverni pol nepristupačnosti, koji označava točku u Arktičkom oceanu najudaljeniju od bilo kojeg kopna, smatra se jednom od najnepristupačnijih lokacija na Zemlji zbog svoje ekstremne izoliranosti i surovih arktičkih uvjeta.

Brodom Le Commandant Charcot upravlja francuska tvrtka za krstarenje Ponant. Radi na posebnom hibridnom motoru koji koristi prirodni plin i ima minimalan utjecaj na okoliš.

Brod može primiti do 270 gostiju koje će odvesti sve do Sjevernog pola. Osim što turistima nudi priliku da posjete krajnji sjever, Charcot također ima istraživački dio s dva laboratorija na brodu. U suradnji s s Polar Citizen Science Collective, Charcotov tim daje povratne informacije o arktičkom okolišu i pomaže u opskrbi istraživačkim centrima.

Izrael i Libanon blizu potpisivanja primirja

0
Izrael i Libanon blizu potpisivanja primirja
Izrael: Protuzračni sustav na djelu
Foto: Amir Cohen / REUTERS

SAD, Francuska i drugi saveznici pozvali su na trenutni 21-dnevni prekid vatre kako bi se omogućili pregovori u sukobu između Izraela i Hezbollaha.

Zajednička izjava, dogovorena na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, navodi da su nedavne borbe neprihvatljive i predstavljaju neprihvatljiv rizik od šire regionalne eskalacije.

“Pozivamo na trenutni 21-dnevni prekid vatre duž libanonsko-izraelske granice kako bi se otvorio prostor za diplomaciju”, stoji u izjavi te se dodaje:

“Pozivamo sve strane, uključujući vlade Izraela i Libanona, da odmah prihvate privremeni prekid vatre.”

Dogovor u sljedećim satima?
Visoki američki dužnosnici izjavili su kako očekuju da će dogovor o prekidu vatre biti postignut “u sljedećim satima” duž izraelsko-libanonske granice.

Govoreći novinarima u kasnim noćnim satima tijekom hitnog telefonskog brifinga, dužnosnici američke administracije izjavili su da je iscrpna diplomacija iza kulisa rezultirala bliskim dogovorom između dviju strana, prenosi Sky News.

Jedan dužnosnik rekao je: “Prekid vatre trajat će 21 dan duž plave linije (demarkacijske linije koja dijeli Libanon od Izraela i Golanske visoravni).

“Tijekom tog 21 dana strane će pregovarati o mogućem rješenju sukoba koji traje od napada koji je Hezbollah izveo 8. listopada te će pokušati postići sveobuhvatan sporazum duž plave linije koji će omogućiti povratak stanovnika u njihove domove u Libanonu i Izraelu.”

Dužnosnik je naglasio da se ovaj prijedlog o prekidu vatre odnosi samo na sjevernu granicu i ne uključuje Gazu, gdje izraelska vojna ofenziva protiv Hamasa i dalje traje, ali da bi pauza u borbama između Izraela i Hezbollaha stvorila “prostor” za napredak u Gazi.

“To osigurava nešto vremena i prostora za pokušaj dogovora u Gazi, u skladu s dogovorom o taocima o kojem smo razgovarali,” rekao je američki dužnosnik.

“Vjerujemo da, bez obzira na to što se dogodilo na bojnom polju posljednjih nekoliko dana, trenutak za postizanje diplomatskog rješenja je sada”, dodao je.

Biden: Uspjeli smo dobiti podršku
“Objavili smo izjavu o 21-dnevnom prekidu vatre duž izraelske i libanonske granice. Uspjeli smo dobiti značajnu podršku iz Europe, kao i od arapskih zemalja… važno je da se rat ne proširi”, komentirao je Biden.

Hezbolah neće potpisati nijedan sporazum o prekidu vatre
Nije bilo neposredne reakcije izraelske ili libanonske vlade – niti Hezbolaha – ali visoki američki dužnosnici izjavili su da su sve strane upoznate s pozivom na prekid vatre te će se oglasiti u nadolazećim satima.

Dužnosnici su rekli da Hezbolah neće biti potpisnik prekida vatre, ali vjeruju da će libanonska vlada koordinirati prihvaćanje sporazuma s ovom grupom.

Budva od danas domaćin festivala sportskog filma

0
Sportski film

Budva će od 26. do 29. septembra biti domaćin drugog internacionalnog festivala Budva sports and arts film festival (BSAFF).

BSAFF je međunarodni festival dokumentarnog i igranog filma sa sportskom tematikom.

Direktor i osnivač festivala Miloš Todorović je, govoreći o značaju manifestacije, kazao da je Crna Gora prošle godine postala dio prestižne mreže i među 20 država koje organizuju festival Budva Sports & Arts Film Festival.

On je podsjetio da se Crna Gora nalazi među 130. članica velike svjetske porodice Saveza sportskih televizija i slika na ektranu (FICTS), sa sjedištem u Milanu.

“FICTS je pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, a što je jako važno i naš festival ima podršku Ministarstva sporta i Crnogorskog olimpijskog komiteta”, kazao je Todorović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora i Budva su prošle godine poslali lijepu sliku u svijet i festival bi iz godine u godinu trebalo da raste.

“Tema je sport. Zapravo, dokumentarni i animirani filmovi sa sportskom temom. Prošle godine festival je imao veliku posjećenost i bio sam prijatno iznenađen, a vjerujem da će i ovaj drugi biti još posjećeniji i da će gosti i publika imati šta da vide. Filmovi još pristižu”, istakao je Todorović.

Govoreći o programu festivala, on je saopštio da će filmovi biti prikazivani svaki dan od devet do 18 sati.

“Nagrađeni će biti najbolji u sedam kategorija – kratkometražni, srednjemetražni, dugometražni, igrani, režija, montaža i Gran pri festivala. U okviru festivala biće još događaja. Imaćemo i panel diskusije sa sportistima iz Crne Gore i inostranstva, goste iz svijeta kinematografije, a biće upriličen i program za djecu. U svakom slučaju, očekujemo veliki broj gostiju i dolazak sekretara FICS-a Enca Kapijela iz Italije, rekao je Todorović.

On je najavio da će organizator dodijeliti i priznanja za životna djela legendama sporta.

Budva od danas domaćin festivala sportskog filma
Budva – foto Budvabazen.me

“Biće nagrađeni proslavljeni sportisti iz Crne Gore i jedno veliko ime iz Srbije, da sad sve ne otkrivamo. Biće to nadam se, još jedna lijepa priča, sportska i kulturna, u svakom smislu promocija Crne Gore”, rekao je Todorović.

On je najavio da će festival zvanično biti otvoren 26. septembra, u 18 sati, na Slovenskjoj plaži i bazenu Rondo 1.

“Vjerujem da će nas vrijeme poslužiti i da će gosti biti zadovoljni. Naravno, organizacija festivala ne bi bila moguća bez pomoći TO Budvanska rivijera, Opštine Budva, COK-a, Ministarstva sporta i mladih, firme Proteini.si”, rekao je Todorović.

On očekuje da će festival “probuditi” i crnogorsku produkciju.

“U Srbiji se godišnje snimi 50 sportskih filmova, Sloveniji i Hrvatskoj po 25, takođe veliki broj u Bosni i Hercegovini, organizaciju želi i Sjeverna Makedonija. Mi u Crnoj Gori snimimo jedan ili dva filma, a mislim da može da ih se snimi mnogo više. I vjerujem da ćemo Crnu Goru ponosno predstavljati na finalu svih festivala u Milanu, u novembru”, zaključio je Todorović.