Pjevačko društvo „Grbalj“ priredjuje tradicionalni Novogodišnji koncert izvornog pjevanja, običaja i igara- u ponedjeljak 14. januara, u 19 sati u kotorskom Kulturnom centru „Nikola Đurković“.
Nastupiće članovi pjevačkog društva „Grbalj“ sa podmlatkom, Srpsko kulturno umjetničko društvo „Sveti Đorđe“ Goražde, „Teatar 303″ Kotor, folklor „Sveti Jovan Vladimir“ Bar, guslari, diplari i solo pjevači, a među njima gost Dule Rajković.
“Nesreća, koja se dogodila u četvrtak 10. januara, dogodila u HE “Plat” u Cavtatu, nastajanjem požara u hidrotehničkom tunelu, pri čemu su stradali radnici hidroelektrane, dva života izgubljena, dok se za jednim još intenzivno traga, pobudila je duboko saosjećanje u hercegnovskom “Vodovodu i kanalizaciji”, kao i Opštini Herceg Novi. Iskreno saosjećamo sa porodicama postradalih i sa rukovodstvom HE “Plat” u ovim teškim momentima i izražavamo saučešće”, kaže se u saopštenju.
Herceg Novi je uvezan u sistem Hidroelektrana na Trebišnjici i indirektno sa HE “Plat”. Odnosno, hercegnovska voda je dio te količine iz Trebišnjice koji je preusmjeren za snabdijevanje Herceg Novog. Iako su hidroelektrane u tehničkom smislu, u pogledu korištenja vodnih snaga makrosistemi prema hercegnovskom cjevovodu, koji količinski isporučuje mnogo manji dio, naša uvezanost je postojana iako uzročno-posljedična. Hercegnovska potreba za tom vodom je nenadoknadiva i teško zamjenljiva.
Moguće je da će kvar na HE “Plat” uzrokovati posljedice na cjelokupan sistem hidrocentrala koje koriste vode rijeke Trebišnjice, kako smatra direktor HE “Trebinje”, Gordan Mišeljić. Zbog havarije, obustavljen je dotok vode ka Platima, ali ne i ka Herceg Novom. Danas kao i juče, kontunualan je dotok od 470 l/s ka Herceg Novom.
Direktorica hercegnovskog “Vodovoda”, Olivera Doklestić razgovarala je sa direktorom konavojskog vodovodnog društva, Markom Glavićem, te prenijela izraze saučešća zbog tragedije na HE “Plat”, u ime predsjednika Opštine Herceg Novi, kolektiva hercegnovskog “Vodovoda” i u svoje lično ime. Iz razgovora je taključeno da se i dalje ne zna koji su uzroci nastajanja požara, ali da su stigli forenzičari iz Zagreba. U toku je policijski uviđaj. Svakako će biti potrebno dosta vremena dok se ispitaju sve činjenice i otkrije uzrok havarije koji je odnio živote nesrećnih radnika. Telefoni na HE “Plat” su nedostupni zbog uviđaja, do daljnjeg, kaže se u saopštenju.
Švicarska tvrtka Mediterranean Shipping Company (MSC) sopštila je kako je postignut značajan napredak u operaciji čišćenja ostataka koji potječu iz kontejnera koji su pali s kontejnerskog broda „MSC Zoe“ 2. januara za loših vremenskih prilika.
Ukupno je nakon incidenta prikupljeno 1.220 metričkih tona otpada na njemačkim i nizozemskim plažama, navodi MSC.
“Angažiranjem 4 × 4 vozila, traktora i specijalizirane opreme, kao što su usisivači za plažu, operacija je postigla značajan napredak na frizijskim otocima Terschelling, Vlieland, Ameland i Schiermonnikoog, u Waddenskom moru i na kopnu”, stoji u najnovijem priopćenju.
Tvrtka je angažirala Ardent Global da koordinira potragu na moru. Prema informacijama, pretraživanje pomoću sonara pomoglo je locirati stotine objekata u moru u posljednjih nekoliko dana. Dosad je na obalu izbačen 21 kontejner.
Nadležna tijela i MSC su do sada locirali 238 kontejnera, od kojih se većina prostirala na dužini od 23 milje duž nizozemskih općina Terschelling, Schiermonnikoog i istočno od ove linije.
Država Crna Gora legalizovala je dva na divlje napravljena nasipa u moru- ponte koje je pravosnažno osuđeni član budvanske kriminalne grupe Branislav Savić – Gugi proteklih godina napravio u Donjoj Lastvi i na Opatovu kod Tivta.
Gugijeve ponte sagrađene su ispred njegovih objekata u tim naseljima u Tivtu, a država ih je upisala na sebe kao vlasnika jer se nalaze u zahvatu morskog dobra. U katastru su ponte zavedene kao dvije nove katastarske parcele koje su po prirodi „vještački stvoreno neplodno zemljište“. Pod tom sintagmom Uprava za nekretnine Crne Gore vodi najveći dio od brojnih u međuvremenu napravljenih nelegalnih ponti i nasipa u more duž obala Boke, a među kojima su i dvije ponte što ih je u Tivtu napravio Savić.
Uz to što ih je upisala u katastar, država je Saviću čak omogućila da za jednu od nelegalno napravljenih ponti sklopi ugovoro zakupu sa Mosrkim Dobrom i da je koristi kao uređeno kupalište za potrebe svojih turističkih apartmana koje je njegova firma „Gugi Commerc“ izgradila na Opatovu. Drugu pontu koja se nalazi u Donjoj Lastvi ispred njegove privatne lukzuine vile, kontroverzni budvanski biznismen već godinama na divlje, bez ikakvog ugovora sa Morskim Dobrom, ekskluzivno koristi kao svoje privatno kupalište, vez za svoju jahtu i vodene skutere.
Sve ovo epilog je odlučnog obećanja koje je medijima u Tivtu krajem marta 2012. dao tadašnji predsjednik Vlade Crna Gore i visoki funcioner DPS-a Igor Lukšić koji je, komentarišući činjenicu da je Gugi već tada bio krenuo da nelegalno gradi pontu na Opatovu, kazao da „država neće nikome dozvoliti da se sa njom ruga“.
“Mislim da je neophodno da se u komunikaciji predsjednika Opštine, resornih ministara i inspekcija apsolutno reaguje, do kraja rasvijetli i sankcioniše onaj ko nešto radi protivno zakonu.”- poručio je 28.marta 2012. u Tivtu tadašnji premijer Lukšić.
Kamioni kompanije “Gugi Commerc” su krajem februara i početkom marta te godine, na Opatovu pod okriljem noći, donoslili kamen i šut i prosipali ga u more ispod Jadranske magistrale, između postojeće dvije stare ponte kod kuća Tomičića i Bergama. Pod pritiskom javnosti tada je, u sred kampanje za redovne lokalne izbore 2012. u Tivtu zbog kojih je taj grad 28.marta pohodio i premijer Lukšić, država nakon izjave predsjednika Vlade date medijima, ipak reagovala pa je Vodoprivredna inspekcija naložila uklanjanje nasutog materijala iz mora, što je nešto kasnijje i učinjeno o trošku svih poreskih obveznika. Iako se znalo ko je nasipao stotinjak kubika kamena i pijeska u more kao osnovu za novu pontu jer su i mještani svjedočili da su gledali kamione „Gugi Commerca“ kako to rade, vodoprivredni inspektor Mićo Radović je zbog nelegalnog nasipanja mora, tada podnio krivičnu prijavu protiv „N.N. lica“ jer su mu iz Savićeve kompanije usmeno negirali da su oni to činili. Sve se završilo time što je o trošku Opštine Tivat i Morskog Dobra, tivatska kompanija Samcommerc“ uz asistencju policije, iz mora 29.marta 2012. izvadila i uklonila nekoliko desetina tona kamenja i pijeska što ga je tu prethodno bacio Gugi. Čim se na to malo zaboravilo, Gugi je krajem decembra 2016. ponovno napravio istu stvar – između dvije stare ponte Tomičića i Bergama opet je mehanizacija njegove kompanije nasula gomilu kamenja i pijeska, a potom je to sve „Gugi Commerc“ učvrstio izlivajući novi betonski obalni zid i ploču koja je povezala dvije stare ponte i između njih napravila nelegalni plato površine preko 100 kvadrata. Služba za kontrolu JP Morsko Dobro tada je o ovoj divljoj gradnji u moru napravila dvije službene zabilješke i prijavila Upravi za inspekcije poslove izgradnju objekta u moru, ali UIP kojom je tada rukovodio visoki funkcioner DPS Božidar Vuksanović, nije učinila ništa da to spriječi.
Tadašnji rukovodilac Službe za kontrolu JP Morsko dobro, Veselin Vojinović je medijima kazao da je “nezadovoljan odnosom države prema nelegalnim graditeljima na morskoj obali”, dok je tehnički direktor firme „Gugi komerc“ Bojan Todorović tvrdio da „nijesu u pitanju nelegalni radovi, niti nelegalna površina“.
„Riječ je o konstrukcionoj sanaciji površine od posljedica nevremena koje se desilo u oktobru. Površinu smo spasili od propadanja. Nije u pitanju nova površina, već prostor nastao nasipanjem 2015. godine uz saglasnost Morskog Dobra”- tvrdio je Todorović.
U svakom slučaju, država je tada novostvorenu površinu na Opatovu nastalu nelegalnim nasipanjem mora, uknjižila u katastar kao novu katastarsku parcelu 839 KO Donja Lastva površine 123 kvadrata, a koja je u naravi “vještački stvoreno neplodno zemljište”. Poruka premijera Lukšića da “država neće nikome dozvoliti da se sa njom ruga“, na kraju je efektirala time što je Morsko Dovro koje se 2012. 2016. žalilo i priotestovalo kod nadležnih zbog Gugijevih postupaka na Opatovu, 31.jula 2017. sa „Gugi Commercom“, sklopilo ugovor o zakupu plaže površine 200 kvadrata na ovoj lokaciji i postavljanju privremenog objekta – uređenog kupališta. To kupalište sada funkcioniše za potrebe tri nove zgrade i rekonstruisanoj staroj kamenoj kući na Opatovu što se nalazi sa druge strane magistrale, odmah preko puta nelegalno napravljene ponte. Ti kapaciteti kategorisani su sa 4 plus zvjezdice zbog čega im je trebalo i sopstveno kupalište, a posluju pod brendom „Jelena vile & apartmani“.
„Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra, pa tako i njegove Izmjene i dopune, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a sprovodi ga Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, shodno uredbi Vlade. Kupalište označeno kao 3D u dužini od 30 metara, ne nalazi se na katastarskoj parcel 732 već na k.p.839 KO Donja Lastva, opština Tivat, površine 123m2, po kulturi – vještački stvoreno neplodno zemljište, u vlasništvu države Crne Gore.”- kazala nam je portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Nju međutim, demantuje ugovor broj 0206-2766/4 od 21.jula 2017. koji su potpisali Morsko Dobro i Gugi Commerc, a gdje stoji da se Savićevoj firmi u zakup daje “u Tivtu na lokaciji Opatiovo plaža u dužini od 30 metara, površine 200 kvadrata, dio katastarske parcele 732 KO Lepetane… lokacija označena kao 3D u Izmjenama i dopunama plana objekata privremenog karaktera u zoni morksog dobra u opptini Tivat za period 2016-18 godina”. Katastarska parcela 732 KO Lepetane za čiji je dio Morsko Dobro zaključilo zvanični ugovor o zakupu i postavljanju privremenog objekta kupališta sa firmnom Branislava Savića inače, po podacima u katastru, površine je 3.637 kvadrata, u privatnom je vlasništvu i u naravi je “šuma 3.klase”.
Za zakup 200 kvadrata ponte koju je država upisala na sebe,Branislav Savi Gugi koji je tu pontu napravio na divlje 2012-16., sada po ugovoru sa Mosrkim Dobrom, toj istoj državi koja, po obećanju prmeijera Lukšičaa “neće nikome dozvoliti da se sa njom ruga”, plaća godišnju naknadu od 170 eura plus PDV.
Portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović nije odgovorila na pitanje da li to JP, sklapajući naknadno ugovore o zakupu nelegalno izgrađenih djelova morskog dobra sa firmama koje su iste napravili protivno zakonu, svjesno daje doprinos sivoj ekonomiji i pospješuje uzurpaciju mora i obale protiv koje se zvanično bori. „U prethodnom periodu više puta je bilo nasipanja materijala u more na lokalitetu Opatovo u cilju gradnje ponte. Navedene pojave su registrovane od strane JP i prijavljivane su nadležnim inspekcijskim službama. Navedene službe nijesu obavještavale JP o preduzetim mjerama i radnjama”- saoštila je Lazović
Zanimljivo je da u novom Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za perido 2019-2023.godina koji je upravo donijela Vlada na predlog MORT-a, u Tivtu uopšte više nema dosadašnje lokacije 3 – Opatovo, pa time ni formalne mogućnosti da Gugi Commerc nastavi da koristi nelegalno sagrađenu pontu ispred njegovih turističkih vila.
SEBI ODAVNO NAPRAVIO PRIVATNU PONTU
Branislav Savić Gugi već godinama na divlje kao privatno kupalište, privezište za vodene skutere i često svoju veliku jahtu, koristi pontu povrpine 74 kvadrata a koja je takođe nelegalno napravljena na obali ispred njegove privatne luksuzne vile u tivatskom naselju Donja Lastva. Do sada ga niko od nadležnih nije spriječio da to radi uprkos tome što niko drugi osim Savića, njegove familije i prijatelja, praktično već godinama ne može da tokom ljeta, pristupi na taj dio obale Tivta.
„Ponta koja je napravljena u prethodnom periodu, i koja je sada označena kao parcela 736/3 KO Donja Lastva, državno je vlasništvo. Ista nije mogla biti predmet tenderskog postupka davanja u zakup iz razloga što nije predviđena važećim Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za opštinu Tivat za period 2016-2018.god.“- kazala je portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović, ne odgovorivši na pitanje da li će i kada ta ponta biti ponuđena u zakup zainteresovanoj javnosti.
U novom Planu objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za perido 2019-2023.godina nema lokacije na katastarskojh parceli 735/3 KO Donja Lastva, pa ostaje da se vidi da li će i kako nadležni spriječliti da Savić tu pontu koja je u međuvremenu upisana na državu, i narednog ljeta opet pretvori u privatni kupališni zabran.
Nastavljena je potraga za nestalim radnikom D. P (33) HE Dubrovnik u Platu. Trećeg dana su se tako uključili policijski službenici, pripadnici HGSS-a, vatrogasci i ronioci, a iz zraka im je kao pojačanje pomogao policijski helikopter. Fokus potrage bio je okrenut prema otvorenom moru – tačnije – prema području oko otoka Mrkana, Supetra i Bobare.
17,25 – Uskoro ćemo u prostorijama HE Dubrovnik održati sastanak sa svim službama koje su do sada sudjelovale u potrazi. Rezimirat ćemo što se danas napravilo te ćemo napraviti plan za sutra. Neovisno o svemu tome, potraga se nastavlja noćas s onim s snagama koje se mogu i koje mogu, kazao je načelnik PU dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević.
13,55 – Potraga se neumorno nastavlja. Ronioci su pretražili podmorja oko Mrkana i Bobare, ali nažalost ništa nisu pronašli.
11,25 – Pavličević je potvrdio kako se potraga nastavlja. Ronioci, koji su zajedno s vatrogascima već na Bobari i Mrkanu, pripremaju se zaroniti u more. Pročelnik dubrovačkog HGSS-a Marijo Begić kazao nam je kako se njegove kolege pripremaju kajacima oploviti Mrkan i Bobaru.
– Mi smo spremni, samo čekamo da se vrijeme malo smiri i krećemo, istaknuo je Begić.
Iz župske vale krenuli desetci brodica koje će se također priključiti potrazi. Vatrogasci su pretražili i područje cavtatske plaže „Ključice“ gdje je u četvrtak pronađeno tijelo drugog nestalog zaposlenika HE Dubrovnik.
U međuvremenu se prijatelji, poznanici i rodbina na društvenim mrežama opraštaju od dvojice nesretno preminulih radnika Hidroelektrane Dubrovnik u Platu M.M. (35) i I.Z. (47) u kojoj je – iz još neutvrđenih razloga – 10. siječnja izbio požar, danas se nastavlja potraga za trećim radnikom D. P. (33).
Sedimenti na morskom dnu u najelitnijoj marini za mega i super jahte u Crnoj Gori – tivatskom Porto Montenegru, i dalje sadrže povećane koncentracije teških metala. To se vidi iz Izvještaja o stanju životne sredine u Tivtu za 2017. koji je pripremila Agencija za zaštitu pririode (EPA), a odbornici u lokalnom parlementu usvojili su ga pred novogodišnje praznike.
EPA je analiziorala razne aspekte morskog ekosistema u Porto Montenegru u okviru svog redovnog prigrama praćenja stanja kvaliteta vode i sedimenata morksog dna na tzv. HOT SPOT-ovima (mjestima na obali gdje je zbog privrednih aktivnosti pojačano zagađenje mora). Zanimljivo je da, iako EPA već godinama u svojim izvještajima naglašava važnost mora kao biološkog i prvenstveno ekonomskog resursa za Crnu Goru, u našoj državi uopšte ne postoji regulativa za maksimalno dozvoljene koncentracije polutanata u sedimentu na dnu mora.
Rezultati analize uzoraka sedimenata stoga su posmatrani u odnosu na preporuke standarda UK (United Kingdom) i holandskog standarda za navedene supstance, kao i kriterijuma OSPAR Konvencije (Konvencija o zaštiti morskog ekosistema sjevero-istočnog Atlantika) za sediment. Prema OSPAR-a, BAC kriterijumi služe za testiranje da li su koncentracije u analiziranom sedimentu blizu prirodnog nivoa koncentracije, dok koncentracija ispod ERL vrijednosti znači da nema značajne opasnosti na morske organizme. Klasifikacija UK koju koristi dva nivoa akcije. Ako koncentracije zagađujuće materije u sedimentu padnu ispod nivoa 1, nije verovatno da će zaostati zagađenje u sedimentu. Koncentracije između nivoa 1 i 2 ukazuju da je neophodna dalja procjena. Vrijednosti iznad nivoa 2 ukazuju da materijal nije prihvatljiv za odlaganje u more, osim ako nisu primjenjeni rigorozni sistemi zaštite od procurivanja.
“U uzorku sedimenta uzorkovanom na lokaciji Porto Montenegro, prema OSPAR kriterijumima, od neorganskih polutanata sadržaj žive, bakra i olova prelazi i BAC i ERL kriterijume, dok sadržaj arsena i nikla prelazi BAC kriterijume. Od organskih polutanata sadržaj poličikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH) prelazi i BAC i ERL kriterijume za procjenu stanja morskog ekosistema, dok sadržaj Naphtalene prelazi BAC kriterijum. PCB-i kongeneri (PCB28, PCB101, PCB118, PCB153, PCB138) prelaze i BAC i EAC kriterijume za procjenu stanja morskog ekosistema. Prema UK standard, sadržaj arsena, žive, bakra, nikla, olova i cinka je između nivoa 1 i 2. Prema holandskom standard, sadržaj kadmijuma, olova i hroma su ispod ciljnog nivoa, a sadržaj arsena, žive, bakra, nikla, cinka, policikličnih aromatičnih ugljovodonika i mineralnih ulja su između ciljnog i interventnog nivoa.”- piše u izvještaju o stanju zagađenja morskog dna Porto Montenegra teškim metalima i mineralnim uljima.
Unapređenje ekološkog stanja ove lokacije na kojoj se duže od vijeka obavljala brodoremontna djelatnost, bilo je jedan od gromoglasno najavljenih i obećanih benefita od zatvaranja nekadašnjeg tivatskog vojnog brodogradilišta Arsenal i njegovog pretvaranja u marinu i turističko naselje Porto Montenegro. Investitori tog projekta međutim, nikada nisu reazlizovali najavljeno i obećano fizičko uklanjanje nekoliko hiljada tona teškim metalima zagađenog sedimenta na dnu marine i ostataka grita od ojeskarenja brodova, koji su i dalje tu, ispod površine mora na kojoj se ljuljuškaju luksuzne i skupe jahte. Inače, prema analizama EPA, po fizičko-hemijskim parametrima, kvalitet morske vode u tivatskoj marini tokom 2017. bio je na nivou A2 (voda u kojoj se može kupati).
Na zahtjev menadžmenta Porto Montenegra analize stanje ekosistema u marini je 2017. radio i Institut za biologiju mora iz Kotora. I njihova ispitivanja sedimenata uzetih sa dvije lokacije u marini, pokazala su povećano prisustvo jednog broja zagađujučih materija.
“Sadržaj žive na poziciji Po je bio između nivoa1 i nivoa2, a na lokaciji P2 je bio iznad nivoa1. Sadžaj hroma i kadmijuma na obje pozicije je bio između nivoa1 i nivoa2. Sadržaj bakra, olova i cinka na poziciji Po je bio ispod nivoa1, a na poziciji P2 između nivoa1 i nivoa2. Sadržaj arsena na obje pozicije je bio ispod nivoa1”- piše u Informaciji.
POPRAVLJA SE BIODIVERZITET
Istraživanja stručnjaka kotorskog Instuituta pokazala su da se biodiverzitet u moru Porto Montenegra postepeno popravlja nakon deset godina od prestanka brodoremontne djelatnosti. Ipak, i dalje su ovdje prisutne neke vrste fitoplanktona koje su indikatori ekosistema bogatog nutrijentima (što u pravilu prouzrokuje izlivanje kanalizacionih voda u more).
Stručnjaci IBMK utvrdili su da se u akvatorijumu Porto Montenegra mrijeste 33 vrste riba, dok uz gatove marine živi 36 vrsta pridnenih biljaka, te 75 vrsta pridnenih životinja (sunđera, zglavkara, žarnjaka, mekušaca, crva, bodljokožaca i drugog).
“Na ispitivanim lokacijama povećava se diverzitet vrsta u obraštaju, a i njihova količina tako da imamo površine koje su veoma gusto obrasle, kako zoobetosnim organizmima tako i fitobentosnim algama”- piše u Informaciji.
Istraživanje ribljih zajednica vršeno je uz dokove marine a najbrojnija vrsta u ulovu bio je špar sa 62% ukupnog ulova. Šnjur bio je zastupljen sa 17%, barbun 7%, , a cipol, barbun od kamena, perka i labra sa po 3%..
Direktor kompanije Podi Jakov Terzanović pohvalio se fotografijom podmornice koja je izgrđena u tvrtki ‘Ribar i more’, a koja je prošle godine napravila katamaran Vrgada, stopostotni šibenski proizvod, ujedno i najveći brod ikad izgrađen na Podima.
– U industrijskoj zoni Podi jutros je osvanula podmornica. Valjda nije neka invazija. Tvrtka ‘Ribar i more’ koja je prošlo ljeto završila katamaran koji plovi za otok Vrgadu proizvodi i ovakve turističke podmornice – kazao je Terzanović uz ‘palac gore’ za domaću proizvodnju, piše ŠibenikIn.
Inače, katamaran Vrgada izgrađen u toj tvrtki zaplovio je iz Šibenika do otoka Vrgada u kolovozu prošle godine i time je Vrgada nakon 40 godina dobila katamaran koji će održavati vezu s kopnom.
Brod vrijedan četiri milijuna kuna kupila je Ribarsko-proizvodna zadruga Vrgada koja i održava brodsku vezu s kopnom. Riječ je o dvadesetmetarskom putničkom katamaranu izgrađenom po uzoru na skandinavske katamarane, a Terzanović je u kolovozu kazao kako su za brodove zainteresirane i strane kompanije.
Vidikovac na Njivičkom putu, nepoznat malo kojem Novljaninu, uređen je prethodnih dana, a u planu Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog je i uređenje parkirališta koje će se nalaziti preko puta vidikovca. Parkiralište bi moglo biti gotovo za nekih mjesec do mjesec i po, a taj posao, kao i poslovi na uređenju drugih vidikovaca, trotoara i stepeništa, manje su, ali neophodne i jednako važne investicije.
Kako je kazao direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić, Herceg Novi ima mnogo mjesta na kojima su potrebni radovi, tako da bilo manja ili veća investicija, neophodni su i jednako važni.
-U roku smo završili uređenje donjeg vidikovca na Njivičkom putu. Radi se o novoj ponudi za naše sugrađane, kao i za sve one turiste koji dolaze iz pravca granice sa Hrvatskom. Završili smo projektovanje trotoara Bijela-Kamenari, još uvijek radimo na uređenju stepeništa Jova Dabovića. Imamo dosta novih ideja sa kojima ulazimo u novu godinu, kazao je Lučić.
Raskrčeno je šiblje i rastinje na lokaciji vidikovca, postavljena ograda koja doprinosi sigurnosti i ne zaklanja pogled, nasut pijesak, postavljeni mobilijar i česma sa vodom, a TOHN je postavila i znak „I love Herceg Novi“.
-Kada vremenski uslovi dozvole krećemo sa sadnjom cvijeća, a radićemo i projekat parkirališta preko puta vidikovca. Prije toga ćemo postaviti i dodatnu rasvjetu, najavio je Lučić.
Projekat uređenja vidikovca koštao je oko 15 hiljada eura. Radi se o šablonu koji bi trebalo i ubuduće koristiti, napomenuo je Lučić, i dodao da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti lokacijama koje su prethodnih godina bile zapuštene i „ostavljene sa strane“.
Od početka 2019. godine, hercegnovska Knjižara So počela je da obilježava značajan jubilej: 140 godina od rođenja prvog knjižara, 121 godinu hercegnovskog klasičnog knjižarstva i 15 godina Knjižare So.
“Knjižara So izdala je ovim povodom spomen-pečat čijim se otiskivanjem na knjige i razglednice slavi 140 g. od rođenja knjižara Jova Sekulovića (1879–1950), 121 g. hercegnovskog knjižarstva (od 1898) i 15 g. od obnove klasičnog gradskog knjižarstva (2004 – 2019).
Dosadašnji spomen-pečati, izdati 2009, 2013, 2014. i 2018. g. do sada su ručno otisnuti nekoliko desetina hiljada puta – što predstavlja i kulturni i turistički kuriozitet. Na sličan način i spomen-pečat izdat 2019. godine ima veliki kulturni potencijal jer se prilikom svakog otiskivanja ispriča priča o knjižarstvu starijem 3 godine od knjižarstva Gece Kona u Beogradu.
Rodonačelni Jovo Sekulović rođen je u Jošici 1879. g, a umro je u Rimu 1950. Kosti su mu prenijete do počivališta kod manastira Savina početkom 70-ih godina 20. v.
Sekulović je u svoje doba bio prvi koji je radio na širenju i distribuiranju knjige u Boki Kotorskoj. Bio je povjerenik Matice srpske, Srpske književne zadruge, a od 1904, i povjerenik Privrednika. S obzirom da je Knjižara Jova Sekulovića imala stotinu pretplatnika na izdanja Srpske književne zadruge, ova ga je izdavačka kuća imenovala 1911. g. za svoga dobrotvora.
Intenzivno se bavio sabiranjem onih knjiga i rukopisa koji su se temom odnosili na naše primorske krajeve. Cijelog života radio je na kulturnom i privrednom razvoju svoga kraja, po čemu je jedan od pionira prosvete u Boki.
Hercegnovska Knjižara So izdala je ćirilični spomen-pečat: 140 g. od rođenja knjižara Jova Sekulovića (1879–1950), 121 g. hercegnovskog knjižarstva (od 1898) i 15 g. od obnove klasičnog gradskog knjižarstva (2004–2019)”, saopštio nam je vlasnik knjižare Nikola Malović
© BokaNews, 2021
