Na dubini od 90 metara u Biševskom kanalu komiški ronilac Andi Marović, inače dobitnik Plave vrpce za spašavanje Jadrana od ekološke katastrofe prošle godine, pronašao je još jednu olupinu iz Drugoga svjetskog rata. Pretpostavlja se da je riječ o američkom bombarderu B24. Ribari su još lani na toj lokaciji u moru zakvačili komad aluminija što je roniocima bilo sumnjivo, te su odlučili sve provjeriti, javlja HRT Radio Split.
Evo što je dopisniku HRT-a izjavio Andi Marović:
Još lani na toj lokaciji u moru zakvačili komad aluminija što je roniocima bilo sumnjivo, te su odlučili sve provjeriti.
Ronioci su proveli dvadesetak minuta na dnu. “Da, da, da, čudesno, savršeno, našli smo još jedan viški avion”, rekao je jedan od ronilaca. Leži na dubini od 90 metara, vidljivost je dobra, struja nema. Nije u komadu, ali većina dijelova je tu.
“Vide se motori i vide se propele, vidi se neki dio ili trupa ili krila i ima puno sitnih dijelova, kola, stajni trap. Dok smo se spuštali na 90 metara, vidjeli smo manje dijelove, a kad smo se približili, i cijelu olupinu aviona”, objašnjavaju ronioci što su vidjeli u dubini.
Uskoro će biti i savršeno jasno o kojem je točno avionu riječ. Sve upućuje na to da se radi o B24 koji je, prema američkim povijesnim podacima, prije 75 godina zbog kvara na motoru bio prisiljen sletjeti u more. Od deset članova posade, šest je padobranaca spašeno, a četiri osobe, kao i avion, progutalo je more.
Oko 270 svećenika, u srijedu 27. februara, posjetiće Kotor i Kotorsku biskupiju prigodom održavanja Svećeničkog evropskog malonogometnog prvenstva u Crnoj Gori.
Kotor – foto Boka News
Trinaesto po redu Svećeničko evropsko prvenstvo u malom nogometu biće održano od 25. do 28. februara u Baru i Ulcinju. Od 2005. godine ovi se susreti jednom godišnje održavaju u evropskim državama.
Na ovogodišnjem turniru sudjeluje oko 270 svećenika, među kojima je i reprezentacija Crne Gore.
U srijedu 27. februara oni će u katedrali Svetoga Tripuna slaviti euharistijsko slavlje u 11.30 sati koje predslaviti kotorski biskup mons. Ilija Janjić. Pjeva zbor kotorske katedrale.
Kotorsko tužilaštvo je poslije više od godinu utvrdilo da nema osnova za pokretanje postupka protiv gradonačelnika Vladimira Jokića.
“Nakon sprovedenog izviđaja u predmetu formiranom povodom medijskih navoda da je u vrijeme održavanja lokalnih izbora u Kotoru došlo do kršenja Zakona o izboru odbornika i poslanika, ocijenjeno je da nema osnova za dalje postupanje tužilaštva i predmet je arhiviran”, kazala je portparolka tužilaštva, državna tužiteljka Tijana Čelanović.
Osnovno državno tužilaštvo fomiralo je sredinom avgusta 2017. predmet nakon što je Demokratska partija socijalista zatražila od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da saopšti javnosti da li je Jokić u vrijeme održavanja lokalnih izbora 2016. dobio odbornički mandat kao državljanin Srbije.
Zakonom je propisano da odbornike i poslanike biraju i pravo da budu birani imaju građani koji imaju crnogorsko državljanstvo.
Crna Gora nema potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu sa Srbijom.
Jokić je više puta negirao da je prekršio zakon i dostavio potvrdu da se ne nalazi u evidenciji državljana Srbije, navodeći između ostalog da nije kao “ideolozi DPS-a da se krijem u drugim državama”, aludirajući na osuđenog šefa kriminalne organizacije Svetozara Marovića.
Tužilaštva u Kotoru, Herceg Novom i Pljevljima su otprilike prije godinu odbacila kao neosnovane navode Demokrata da su sedam funkcionera DPS-a strani državljani. Hercegnovsko tužilaštvo je odbacilo navode Demokrata da odbornici DPS-a u Skupštini opštine Stevan Koprivica i Nevena Keković imaju državljanstva Srbije, kotorsko da je odbornica DPS-a u SO Budva Vesna Vučetić državljanka Srbije, a pljevaljsko da su odbornici DPS-a u SO Pljevlja Sabrina Hadžiosmanović i Mervan Avdović državljani Bosne i Hercegovine, a direktor “Čistoće” Saša Ječmenica i predsjednik Odbora direktora “Čistoće” Milko Čolović državljani Srbije.
Demokratska Crna Gora u širokoj koaliciji upravlja Kotorom od kraja 2016, kada je na lokalnim izborima uspjela da smijeni sa vlasti DPS i njene koalicione partnere u tom gradu.
Bez želje da ispolitizujemo pravedne građanske proteste, ali zbog čestih pitanja koja nam se tim povodom postavljaju, Bokeški Forum poziva sve svoje članove i simpatizere da se u što većem broju organizuju i budu dio borbe. Da nas na ovim protestima stalno bude sve više !
Bokeški Forum je od samog početka, u saradnji sa ostalim tivatskim opozicionim partijama pokušao da, bez želje za političkim skrnavljenjima ovih časnih demonstracija, da svoj doprinos u borbi za pravednije i slobodnije društvo.
Poštenija Crna Gora može biti i neka garancija našoj Boki da se izdigne iznad svega što joj se sada dešava. Upravo iz tog razloga želimo sve one koji podržavaju rad Bokeškog Foruma da javno pozovemo da budu dio opštih promjena.
Jer Crna Gora je država u kojoj živimo, a Boka je naš dom, poručuju iz Bokeškog Foruma.
Plesna zajednica 5678 svoju sezonu započinje velikim festivalom u Herceg Novom.
Sportska sala Igalo 9. marta biće centar plesa našeg regiona, a okupiće neke od najboljih plesača i koreografa. Organizatori najavljuju kvalitetan umetnički sadržaj tokom celoj dana, kao i veliki broj učesnika same manifestacije.
– Festival plesa u Herceg Novom organizujemo prvi put, ali želimo da postane tradicija. Ova manifestacija namenjena je svim ljubiteljima plesa koji žele da uživaju u našoj umetnosti.
Festival plesa u Herceg Novom
Verujemo da ce se okupiti veliki broj naših kolega i da će ovaj grad dobiti jos jednu predivan događaj vredan pažnje, ističu organizatorke. Svakako, ne treba propustiti ovaj plesni događaj u okviru praznika Mimoze, poručuju iz Plesna zajednica 5678.
Izložba slika pod nazivom ,,Siluete” akademske slikarke Tanje Pikule će u Gradskoj galeriji Kotor biti otvorena u četvrtak 28. februara u 19 sati.
„Umjetnica je rođena 1976. godine u Mostaru. Diplomirala je na Fakultetu Umjetnosti – Priština u klasi profesora Zorana Jovanovića Dobrotina. Član je ULUIH-a “Milorad Ćorović” i selektor likovne kolonije Gacko – Klinje. Učestvovala je na mnogobrojnim kolektivnim izložbama i realizovana trinaest samostalnih izložbi u zemlji i regionu. Prvi put izlaže u Kotoru.
Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita započela je s aktivnostima znanstvenog monitoringa na području ekološke mreže “Natura 2000 Ušće Krke”, što obuhvaća područje od Skradinskog mosta do tvrđave sv. Nikole, piše Poslovni dnevnik.
Izvijestili su o ovome iz Šibensko-kninske županije i istaknuli da je u Šibenik doplovio i atraktivni IB BIOS DVA – istraživački brod dug 36 metara. Uz pomoć sofisticirane opreme može istraživati složene fizikalne, kemijske i biološke procese u moru.
Temelj za popularizaciju
“Ovo važno istraživanje, u sklopu projekta vrijednog više od 26 milijuna kuna, provodit će veći broj znanstvenika iz područja fizičke, kemijske i biološke oceanografije Instituta za oceanografiju i ribarstvo i to će pokazati stanje u području Natura koje je pod velikim pritiskom turizma, pomorskog prometa i gradnje”, izjavila je ravnateljica JU Priroda mr. sc. Anita Babačić Ajduk.
Rezultati monitoringa poslužit će, kako navode iz Županije, i kao osnova za popularno-znanstvenu prezentaciju i postav u budućem posjetiteljskom centru.
U ime Šibensko-kninske županije, osnivača Javne ustanove Priroda i njihovih partnera na projektu, puno uspjeha u radu znanstvenom timu poželjela je dr. sc. Sanja Slavica Matešić, savjetnica za zaštitu prirode u timu za provedbu projekta. Naglasila je važnost znanstvenih istraživanja kao prvog koraka u projektima turističke valorizacije. Iz Županije ističu da je ugovor vrijedan 500 tisuća kuna. Sklopljen je u okviru projekta “Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku – 2. faza”, a obuhvaća uzorkovanje i analizu podataka s ciljem izrade početne procjene stanja bioloških i oceanoloških pokazatelja.
Novi turistički proizvodi
Cilj je projekta očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te unapređenje turističkog i gospodarskog potencijala – izvijestili su iz Šibensko-kninske županije. Projektom će se, kako navode, urediti posjetiteljska infrastruktura te će se uvođenjem edukativno-informacijskih sadržaja ostvariti niz novih turističkih proizvoda.
Međunarodna tehnološka konferencija o zaštiti Jadranskog mora i održivom gospodarenju komunalnim otpadom u gradovima uz jadransku obalu Hrvatske, Albanije, Crne Gore i BiH održava se u ponedjeljak i utorak u Dubrovniku u organizaciji hrvatske tvrtke Tehnix.
Vlasnik i predsjednik uprave tvrtke Tehnix Đuro Horvat istaknuo je prilikom otvaranja konferencije u ponedjeljak popodne kako je problem zagađenje mora komunalnim otpadom nastao prije pedeset godina i predstavlja globalni problem.
„Trebamo taj problem riješiti znanjem i tehnologijom, a ne sukobima. Tvrtka Tehnix je lider u zaštiti okoliša, s ugovorima u cijelom svijetu i sretan sam što smo ovakav skup organizirali u Dubrovniku“, izjavio je Horvat. Naglasio je kako rješenje nije u skupljanju smeća u moru, već da otpad uopće ne završi u moru.
„Moramo otkrivati nove tehnologije i primjenjivati ih. Svijet se razvijao kroz dimenzije proizvodnje sirovina i proizvoda, a sad trebamo razviti i treću dimenziju reciklaže“, dodao je Horvat.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula podsjetio je kako se plastiku kao materijal star samo 150 godina prvenstveno vezalo za razvoj, ali je s vremenom dobila svoju tamnu stranu.
„Jeftin način proizvodnje plastike, što ju je isprva učinilo popularnom, s vremenom je postao razlog za brigu na globalnoj razini. U EU brzo se razvila osjetljivost kako bi se pronašli mehanizmi za smanjenje opasnosti, a u proteklom mandatu Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća prepoznata je štetna strana plastike koja ugrožava osnovnu ekološku ravnotežu“, rekao je Picula.
Napomenuo je da se svake godine osam milijardi tona plastike preseli u more, 40 posto plastike se ne reciklira, a “radni vijek” plastične vrećice iznosi prosječno 15 minuta.
„Europski parlament donio je niz direktiva kako bi članice do 2050. godine reciklirale 90 posto plastične mase. To je poticaj i graničnim zemljama EU. Hrvatska graniči s tri kandidata za EU pa će ova konferencija našim naporima dati regionalni okvir i potaknuti susjede na odgovorniji odnos prema plastičnom otpadom“, zaključio je Picula.
Konferencija, koja je okupila predstavnike Hrvatskog sabora, ministarstava, Europskog parlamenta, gradova uz obalu Jadranskog mora, komunalnih poduzeća, banaka, gospodarstvenika i ribara te stručnjake zaštite okoliša, trebala bi dati odgovor kako najbolje i najekonomičnije očuvati Jadransko more reciklažnom industrijom.
Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.
Ni jaka bura i velika hladnoća nisu u nedjelju 24.marta spriječili više stotina razgradanih građana, mažoretke i brojne maske da u veseloj povrci na suđenje i posljednjje putovanje do lomače na rivi ispred crkve Svetog Roka u Donjoj Lastvi, isprate ovogodišnjeg lastovskog karnevala.
Karnevalska lutka koja je ove godine nosila ime Septiko Funjale izvedena je pred Slavni sud Komunitadi lastovske koji „kao i vazda ne miruje i čini veliku bariškadu“, da bi Septiko odgovarao za sve nevolje građana Lastve, ali i Tivta i Crne Gore.
„Sve se sluša i vidi, para se da nam je velika preša da se što prije liberamo našega Septika – ovoga što nas je išporkao, sve zamutio i naćerao da upremo u njega.“- kazao je predsjednik suda, stavivši na teret karnevalu Septiku da je kriv i zato što se ljudi „mnogo bune i traže da im se učini“ i „što imamo mnogo zaposlenih, pa na svu prešu moramo smanjivat plate“. U grijehe su mu pobrojani i brojni lokalni problemi pa je Septiko okrivljenen što Lastvu „favorizuje kao Mjesnu zajednicu, tako da niko od mještana ne zna da ona i postoji“, „što nemamo ni cijevi, ni kolektor , a trebaće nam i reflektir da ne slomimo noge preko rive“, te „što se igralište u Lastvu nije urbanizovalo, pa nam ona pustoš bode oči“.
Advokat karnevala je protestovao što mu je „zapala ova nezahvala dužnost da te moram branit, bez obzira koliko si stavio u kovertu“, dok je sam optuženi Septiko okupljenima poručio da ih sve „pozdravlja, mimo volje“.
Lastovski karneval 2019.
„Niste me davno ovako ocrnjali, a sve sam činio za vas. Umjesto da ste i dalje stojali iza škura i mučali, vi se bunite i lajete. Gurate se laktima ko će prozborit umjesto vas. A mnogi su prije mene, miritali doć na ovo mjesto.“- kazao je Septiko prije nego što su ga krvnici, uz taktove posmrtnog marša što su ga svirale Gradska muzika Tivat i Mjesna muzika Đenovići, odnijeli na lomaču.
I dok je plamen oslobađao Lastovaljane onog koji ih je toliko dugo tiranisao i tlačio, sud je pročitao i tekst Septikovog testamenta u kome je karneval brojnim institucijama i ustanovama, svakome prema zaslugama, ostavio prigodno nasljeđe. Opština Tivat tako je dobila preporuku da se ne osvrće na narod, svaki od mještana Tivta „bidon mora da držite doma na kredencu, jer kako je krenulo, do mora se neće moć ni doć“, Morsko dobro je dobilo „probalje. pa ko više plati neka bude njegovo“, tivatski aerodrom „krovnu hidroizolaciju, dodatnu pistu i vše radne snage“,Bokeljska mornarica je dobila „akreditaciju da što prije prizna organizaciju UNESCO-a“, a Ministarstvu saobraćaja je u amanet ostavljeno „otvaranje ljetnje avio linije Tivat-Budva, da bi turisti iz Evrpe nakon dva sata leta do Tivta, putivali manje od 3 ure do Budve“.
Lastovski karneval 2019.
„Onima što brinu o kulturi i zaštiti kulturne baštine ne ostavljam ništa jer neće ni oni vama. Svima vama ostalima, ostavljam naftnu bušotinu ispod Ulcinja i rudnik zlata na Vrmac.“- posljednja je volja karnevala Septika Funjalea.
Lastovski karneval 2019.
Nakon spaljivanja karnevala, fešta je nastavljena velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“ gdje su najboljim maskama dodijeljene i prigodne nagrade.
NVU Maškarada Tivat je proteklog vikenda nastavila sa uspješnim aktivnostima u zimskom karnevalskom periodu, nastupom na velikom maskenbalu u diskoteci Maximus u Kotoru i na tradicionalnom Lastovskom karnevalu.
Na maskenbalu u Kotoru je osvojena druga nagrada sa maskom „Štrumpfovi” a koju su činila 23 maskirana člana te karnevalske grupe.
„Maškarada je sa velikim zadovoljstvom prvi put učestvovala na tradicionalnom Lastovskom karnevalu sa već proslavljenom maskom „Ljepotica i zvijer” sa preko 20 članova. Srećom, ove godine se Lastovski karneval nije poklopio sa nekim od međunarodnih karnevala kao što su Rijeka i Strumica, jer zbog partnerskog odnosa i reciprociteta koje održavamo sa velikim karnevalskim gradovima, i gostovanja na njima prethodne dvije godine, snijesmo bili u prilici učestvovati u Lastvi. Čestitamo organizatoru NVO Harlekin na uspješnom karnevalu i srdačno zahvaljujemo na dodjeljenoj specijalnoj nagradi, iako smo učestvovali revijalno sa željom da podržimo karneval kako bi bio što uspješniji”- poručili su iz Maškarade, najavljajući da im naredna dva vikenda predstoji učešće na karnevalima u Rijeci i Strumici, koji kotiraju kao dva najbolja međunarodna karnevala u jugoistočnoj Evropi, kao i na karnevalu u Tuzima 5. marta.
