Projekt “Hrvatska – tamo gdje jarboli pišu priče”, kojim će se Hrvatska prezentirati na jednom od najvećih europskih pomorskih događaja, festivalu “Tjedan zaljeva Morbihan 2019”, predstavila je u četvrtak Udruga za promicanje hrvatske Maritimne baštine Cronaves.
Na poziv organizatora festivala Hrvatska će se od 27. maja do 2. juna predstaviti u okviru paviljona “Le Grand Comptoir des Fêtes Maritimes d’Europe”, saopštila je udruga Cronaves.
Predsjednik udruge Plamenko Bavčević izrazio je zadovoljstvo prilikom da Cronaves predstavi hrvatsku maritimnu baštinu na festivalu koji se svake dvije godine održava u francuskoj pokrajini Bretanji.
Svrha i ciljevi sudjelovanja na tom značajnom pomorskom događaju prvenstveno su predstavljanje hrvatske maritimne kulture i baštine, podizanje svijesti o Hrvatskoj kao pomorskoj zemlji i predstavljanje turističke ponude kraja iz kojeg dolaze hrvatski sudionici festivala.
U programu je predviđeno postavljanje izložbe “Tragom male drvene brodogradnje”, nastale u saradnji Muzeja drvene brodogradnje iz Betine s otoka Murtera, Muzeja opštine Jelsa s otoka Hvara i koautorice Andrine Luić s otoka Ugljana.
Na festivalu će se uz svakodnevne kulturne programe i turističke prezentacije predstaviti i 3. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u vali – Stari grad 2019.”. Organizator planira i “Hrvatski dan” na kojem će posjetitelje hrvatskog paviljona pozdraviti veleposlanik Hrvatske u Francuskoj Filip Vučak i direktorica ureda Hrvatske turističke zajednice u Parizu Daniela Mihalić Đurica.
Na sedmodnevnom maritimnom festivalu sudjeluje više od hiljadu tradicionalnih brodova svih veličina i namjena, a posade brodova uglavnom su pomorci amateri, kaže se u saopštenju.
Tivat će obilježiti globalni događaj „Sat za Planetu“ (Earth Hour) u subotu, 30. marta u 20:30 časova, na gradskoj rivi Pine, jednočasovnim performansom koji organizuje Opština Tivat u saradnji sa nautičkim naseljem Porto Montenegro, hotelom Regent i brojnim hotelijerima i ugostiteljskim objektima.
Gašenjem javne rasvjete na sat ova globalna akcija ima za cilj da skrene pažnju na klimatske promjene i makar simbolično doprinese smanjenju njihovih efekata.
„Pozivamo građane da nam se pridruže od 20:30 do 21:30 na gradskoj rivi Pine te da ponesu baterijske lampe i/ili mobilne telefone. Gašenje rasvjete u vidu talasa, te volonteri koji će imati upaljene pa ugašene telefone / baterijske lampe, biće snimani dronom u cilju izrade kratkog video klipa. Želimo poslati poruku da zajedno ipak možemo nešto da preduzmemo kako bismo ublažili posljedice klimatskih promjena. Istovremeno se radujemo daljem i zajedničkom pozicioniranju Tivta kao kvalitetne turističke destinacije sa ekološkim identitetom.“- izjavila je danas Tatjana Jelić, sekretarka Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, organizatora događaja.
Akcija Sat za planetu Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australijskom Sidneju kada je 2,2 miliona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i preduzećima kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu kasnije akcija je postala globalni pokret sa više od 50 miliona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planetu Zemlju. Svjetske znamenitosti poput sidnejskog Harbour Bridge-a, CN tornja u Torontu, mosta Golden Gate u San Francisku ili rimskog Koloseuma bile su u mraku, kao simboli nade za uzrok koji je hitniji iz sata u sat.
U Tivtu je u 75. godini preminuo Krsto Kiko Tomičić, majstor fotografije i dugogodišnji radnik Centra za kulturu Tivat.
Krsto Kiko Tomičić je bio član Foto kino kluba „Mladost“ od njegovog osnivanja. Fotografijom se bavio od 1958, a izlagačkom djelatnošću od 1960. godine.
Na polju fotografije dao najviše, iako je smatrao da je bi najbolji u kratkometražnim filmlovima. Osvojio je 14 nagrada i mnoga priznanja. Autor je mnogobrojnih dokumentarnih fotografija. Njegove fotografije prate razvoj Tivta. Amaterskim filmom se počeo baviti 1962. godine, i tu je mao veliki uspjeh.
Snimio je 12 autorksih filmova sa kojima je osvojio 29 nagrada. Dobitnik je Zlatne plakete Kino saveza Jugoslavije, Zlatne plakete Narodne tehnike Jugoslavije i Novembarske nagrade oslobođena Tivta. Jedini je u Crnoj Gori nosilac zvanja “Kandidat majstora amaterskog filma Jugoslavije”.
Izlagao je širom bivše Jugoslavije, imao je osam samostalnih izložbi. Kikovi filmovi su osvojili brojne nagrade u zemlji i inostranstvu, “Svaki dan kao jedan”, “Pagraši”, „Muzej Štumberger” …
Izložba Sjećanje autora Kika Tomičića 2017. foto Boka News
Tomičić je bio jedan od osnivača Radio Tivta,a pored ostalog bio je delegat Skupštine SFRJ, i rezervni starješina JNA. Bio je aktivan društveni i sportski radnik.
Povodom smrti Krsta Kika Tomičića Centar za kulturu Tivat organizuje komemoraciju u petak u 9,30 sala DTV Partizan. Sahrana Krsta Kika Tomičića obaviće se sjutra u 15 sati na Gradskom groblju u Donjoj Lastvi.
Dio članova kotorskog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) se protivi smjene predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića, koju su u lokalnoj skupštini pokrenule odbornice ove partije Bruna Lončarević i Tena Božović, a iza koje stoje Socijaldemokratska partija, Demokratska partija socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI).
“Predloženu inicijativu podnijeli su odbornici SDP u lokalnom parlamentu koji su tu mogućnost dobili na osnovu broja glasova sa posljednjih lokalnih izbora, a sa liste na kojoj su bili ljudi čije su zasluge za to nemjerljive. Posebno želimo istaći da predložena inicijativa nije bila predmet razmatranja na opštinskom odboru, što je svakako demokratska obaveza, već su istu donijeli dvoje, troje ljudi, a ostalim članovima su samo iznesene informacije o istoj.
Svakako je demokratska obaveza da se o ovako ozbiljnim pitanjima konsultuju članovi odbora grada u kojem žive i koji najbolje poznaju realnost”, istakla je u saopštenju za javnost Danijela Vidović ispred, kako je navedeno, ‘članova OO SDP Kotor’, prenosi Kotor TV.
Asfaltiranje lokalnih saobraćajnica, za šta je Opština Tivat obezbijedila 504.000 € počeće u ponedjeljak, 1. aprila u 7 časova u ulicama Ribarski put i Pakovo. Radovi na ovim lokacijama će trajati do petka, 5. aprila, zbog čega će saobraćaj biti obustavljen svakodnevno u terminu od 7 do 17 časova.
Radovi izvodi Bemax obuhvataju: zasijecanje i struganje asfalta, nivelaciju postojećih šahti, pripremu podloge, ugradnja nosećeg i habajućeg sloja.
Apelujemo na građane koji predmetne saobraćajnice svakodnevno koriste da se pridržavaju privremene obustave saobraćaja, kako bi izvođač završio radove u ostavljenom roku, poručuju iz Opštine Tivat.
Opština Tivat opredijelila je 600 hiljada eura za asfaltiranje saobraćajnica i sanaciju trotoara i šetališnih staza na 33 lokacije. Nakon završetka turističke sezone uslijediće druga faza asfaltiranja.
Sanacija trotoarskih površina u ulicama 21.novembra, Palih boraca i Sremsko – Karlovačkoj počinje u četvrtak, 28. marta, a u toku izvođenja radova, saobraćaj će se odvijati po ustaljenom (postojećem) režimu.
Izvođač radova, Asfalt beton gradnja iz Podgorice, je obavezan da obezbijedi gradilište, da postavi propisane saobraćajne znake, da održava red i čistoću.
„Fešta kamelija Stoliv 2019″, tradiconalna manifestacija u čast cvijeta kamelije, koja je otvorena je u subotu 23. marta likovnom i literarnom radionicom u prirodi pod nazivom “Kamelija u srcu Boke”, nastavlja se izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće održana u petak 29.marta od 19 sati u Galeriji solidarnosti – Kotor.
Dan kasnije (subota 30. mart) od 9 do 14 sati predviđen je susret uzgajivača kamelija iz zemlje i inostranstva, kao i obilazak đardina sa kamelijama, stručni savjeti i razmjena iskustava.
Centralna manifestacija biće održana u nedjelju 31. marta, sa početkom u 11 sati. Planirani su: svečano otvaranje, izložba aranžmana od kamelije, izložba likovnih i prezentacija literarnih radova, izbor najljepšeg đardina s kamelijama, izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv (u 8 i 13 sati) i tradicionalna mušuljada.
Bal kamelija, sa izborom Dame kamelija predviđen je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
Koncert mladih muzičkih stvaralaca “Note od kamelija” održaće se u srijedu 24. aprila od 19 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole (Crkva Svetog Duha).
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
Tokom manifestacije gosti NVU “Kamelija” biće uzgajivači i ljubitelji kamelija iz Opatije (Hrvatska) i Aachena (Njemačka).
Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
U koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat u četvrtak 28.marta sa početkom u 20 sati koncert će održati duo koji čine violinista Vujadin Krivokapić i pijanista Bojan Martinović.
“Duo je osnovan 2016. godine i do sada je održao koncerte u Crnoj Gori, Americi i Rusiji. Ovaj duo vlada širokim muzičkim repertoarom brojnih kompozitora iz različitih muzičkih epoha. Violinista Vujadin Krivokapić diplomirao je i završio magistarske studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Dejana Mihajlovića, a magistrirao je i na Muzičkom fakultetu u Montrealu u Kanadi. Docent je na Akademiji na Cetinju i saradnik u Muzičkoj školi „Andre Navara”.
Pijanista Bojan Martinović je diplomirao i magistrirao na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Vladimira Bočkarjova.
Usavršavao se u klasama priznatih umjetnika i pedagoga poput Bernera, Floresa i Nadora. Aktuelni je dekan i profesor klavira na Akademiji na Cetinju” – stoji u najavi Centra za kulturu Tivat.
FlyBosnia je objavila preliminarni raspored letova za nove rute, koje bi omogućile da aviokompanija Sarajevo poveže sa destinacijama u Evropi i zemljama Golfskog zaliva.
Prema ovom rasporedu iz Sarajeva bi se od juna trebali obavljati letovi za London Gatwick Airport (LGW), Frankfurt am Main Airport (FRA) i Rim – Fiumicino International Airport (FCO).
U regionu Zaliva, aviokompanija se priprema za letove na tri destinacije: Rijad (RUH), Kuvajt (KWI) i Manama (BAH) u Bahreinu.
U Bahreinu je FlyBosnia potpisala sporazum o saradnji sa Al-Nasr Travel and Tourism, koji će postati ekskluzivni agent za bh. avioprijevoznika u ovoj zemlji.
Zamjenik direktora kompanije Syed Taleb Al-Darazi izjavio je da će njegova kompanija biti ekskluzivni agent za bh. kompaniju u Bahreinu, gdje će biti obavljani direktni letovi iz Maname (Međunarodni aerodrom Bahrein) do Sarajeva.
On je naglasio da je ovo prvi put da se na ovoj liniji obavljaju direktni letovi, za koje se očekuje da će početi u junu sa dva leta nedjeljno, a broj će se povećavati u budućnosti, izvijestio je blog FlyBosnian
Prvi, najzahtjevniji dio avanture Marka Kovača (32), magistra geografije i pasioniranoga kajakaša, završen je – izveslao je doslovce cijelu srednju i južnu stranu Dalmacije i nakon 578 morskih milja, što će reći 1071 kilometar, te 57 dana, uplovio u Split, na Matejušku. Kad smo ga usred ljute zime 26. siječnja ispraćali s marjanske Prve vode, malo je tko, prvi potpisnik ovih redaka, vjerovao da će uspjeti. “U onoj gondulici, po buri, jugu, kiši, a možda i snijegu, po fortunalima i neverama, on će veslati od svjetionika do svjetionika?!
Ma nema šanse, vidi se da je iz Zagreba, ne zna što je zimsko more i pusti otoci, odustat će od ovog ludog plana nakon pet dana i vratiti se doma, u toplo i sigurno. To je nemoguće”, pomišljali smo, a ipak ga ohrabrivali: “Možeš ti to, Markane, ajde, i ako vidiš da ne možeš, brže na prvi trajekt…”
Ali odvažni Kovač nije odustajao i prvi je kajakaš kojem je to uspjelo. Svoju avanturu nazvao je “Otočna Odiseja – Kamena svjetla”, tijekom koje je veslao na 32 svjetionika građena u 19. stoljeću, a kad smo ga nakon svega ugledali, prvo što se dade uočiti jest da je pun boja: lice mu je crno kao u Arapina, kosa bakrena, brada tamna, brkovi svijetli, a kapci, ruke i noge blijedi. Izgleda točno kao netko tko je proveo dva mjeseca na moru!
– Mnogi su bili skeptični, pa i ja sam se ogradio, u projektu sam naznačio kako neće biti neobično ako odustanem s obzirom na atmosferske prilike na moru zimi. Kriza je bila, očekivano, već prvog tjedna, pratili su me kiša i jugo, tijelo se trebalo priviknuti na ekstremne uvjete, no kad je prošao tjedan privikavanja, jedina misao mi je bila: nema odustajanja! Uspio sam, zadovoljan sam i ponosan – sretan je Marko, čija ruta zaslužuje da je potanko iznesemo.
Iz Splita je veslao do Omiša, otisnuo se od kopna pa krenuo prema Pučišćima, Makarskoj, Živogošću, Sućurju, Lovištu na Pelješcu, Pločici, Prigradici, Orebiću, Slanom, Dubrovniku i Prevlaci. Zatim natrag vanjskim otocima preko Svetog Andrije, Mljeta, Glavata, Lastova, Sušca, Visa, Hvara, Brača, Šolte i Drvenika ravno na Rogoznicu, Blitvenicu, Kornate, Dugi otok do Velog rata, preko Tri sestrice, Vira i Zadra na Pašman, Vrgadu, Murter, Tribunj, Jadriju, Primošten, Murvicu, Čiovo i Split.
Marko-Kovač
Od 57 dana, koliko je trajao put, 41 dan je veslao otprilike osam sati dnevno, prosječno po 14 milja, brzinom od 3,5 milja na sat. Vrijeme odmora provodio je spavajući i pripremajući hranu u šatoru, u otočnim apartmanima, kod prijatelja, ljudi koje je upoznao ili na svjetionicima, budući da je od “Plovputa” dobio posebnu dozvolu za pristup lanternama, a od Ministarstva mora pristanak da se može kajakom udaljavati više od petsto metara od obale. Inače je s prijateljem Šimom Sučićem prije sedam godina kajakom izveslao Jadran od Raba do Koločepa, ali ljeti i bez žurbe.
– Najteže je bilo veslati po velikom jugu, od dvadesetak čvorova u bok na potezu od Rivnja do Vira. Dizali su se valovi od metra i pol i zadali mi poprilično muke. Kod Velog rata na Dugom otoku valovi su po jugu bili i dva metra, a uhvatilo me i mrtvo more pa upadaš u “rupe” od dva metra. Ovogodišnja “splitska bura” zatekla me na Lastovu, gdje sam morao ostati pet dana, a najveća hladnoća bila je također po buri kod Cavtata, vjetar je puhao brzinom 30 do 60 čvorova i bilo je stvarno strašno.
Od hladnoće sam se dobro zaštitio, bitno je biti suh. Recimo, ispod suhih hlača imao sam gege i još jedne hlače, znači, tri para hlača na sebi i siguran si za donji dio tijela.
Gore je malo problem jer morska voda ulazi kroz rukave. Najteža su jutra ako se roba ne osuši, pa je takvu moraš odjenuti, dok se ne zagriješ, nije lako. Što se tiče fizičkog stanja, nisam se nabildao, a smršavio sam oko jednog kilograma, što je sasvim u redu, bolje nego što sam očekivao – kazuje Marko, koji je ipak zamalo odustao od pustolovine.
– Dron mi je završio u moru na Pločici i tada sam pomislio kako više nema smisla nastavljati put ako ne mogu dokumentirati projekt. Iste večeri donio sam najjednostavnije i najskuplje rješenje: naručio sam novi dron i brat mi ga je poslao iz Zagreba u Velu Luku – navodi Kovač, koji je snimio oko 30 gigabajta materijala, fotografija i kratkih filmova, a za vrijeme putovanja objavljivao je priče i slike na blogu, Instagramu i Facebooku. Kaže kako ima dovoljno dojmova i priča za tri knjige: putopis, priručnik za kajakaše i fotomonografiju.
Marko-Kovač
Kajak ga nikad nije izdao, vjerno je nosio njega i četrdeset kilograma opreme, a najveći problem bio je vrlo prizeman:
– Da izvinete, najgore je kad si na otvorenomu moru u kajaku sa svom odjećom na sebi (tri para hlača!) a dođe ti se popišat! Morao sam dobro paziti s pićem, računati da me ne “uhvati”, ali ne možeš sve iskontrolirati.
Bilo je trenutaka kad sam razmišljao i o pelenama za odrasle – smije se Marko, koji je većinu vremena svoje zimske avanture na moru proveo sam. Prošao bi kakav trajekt, koji ribarski brod, a s toplijim danima jedrilice i gliseri. Dupini su ga posjetili kod Pločice i Svetoga Andrije. Poseban užitak bilo je noćno veslanje koje je sebi priuštio pet puta.
– Najduži pravac koji sam svladao bio je 28 milja, a na otvorenom moru 22 milje od Sušca do Visa, i to bez pišanja – otkriva kajakaš.
Ovaj jedinstveni pothvat, premda je najzahtjevnija dionica završena, još nije gotov. Sljedeće zime Kovač planira veslati do kraljice jadranskih lanterni, Palagruže, koju je ostavio kao slatkiš za kraj, te do 24 kvarnerska i istarska svjetionika, a mokri projekt završit će na najstarijem, Savudriji.
– U jednom trenutku, kad sam dosegao najvišu točku ovog dijela, negdje oko Vira, gledao sam na sjever i razmišljao: hoću li krenuti gore i odmah oploviti sve… No, u travnju počinje sezona turističkog kajakarenja i moram se vratiti svom poslu. Uostalom, želim i drugi dio projekta odveslati zimi, sad je već prilično toplo, i to nije to. Neka ostane još malo izazova – zaključuje Marko Kovač.
„Skini se s plastike, navuci se na prirodu!” ovogodišnji je moto Sata za planetu Zemlju koji će biti obilježen u subotu, 30. marta, gašenjem svjetla od 20.30 do 21 sat i 30 minuta. Svi stanovnici svijeta i gradovi u kojima žive mogu se uključiti u najveću globalnu volontersku akciju.
Uz moto „Skini se s plastike, navuci se na prirodu”, svjetska organizacija za zaštitu prirode i inicijativa Sat za planetu Zemlju 30. marta ponovno će ujediniti milione ljudi širom svijeta koji će tako pokazati svoju predanost planeti.
Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i propadanja biološke raznovrsnosti, te je najveći svjetski pokret za očuvanje planete usmjeren na mobiliziranje pojedinaca, preduzeća i vlada da budu dio razgovora i pronalaska rješenja potrebnih za izgradnju održive budućnosti.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode poziva sve pojedince, gradove i preduzeća da se uključe u akciju gašenjem svjetla ali i pozivom svjetskim vladama da uvedu globalni pravno obavezujući sporazum da se spriječi zagađenje mora plastikom!
Sat za planet zemlju
„Jedan sat koji provodimo u mraku trebao bi poslužiti kao podsjetnik da moramo osigurati održivu budućnost naše planete. Priroda nam je od vitalne važnosti, ona podupire naš ekonomski napredak i razvoj, naše zdravlje, blagostanje i opstanak. Ali mi guramo planetu do granica i priroda je ozbiljno ugrožena”, ističe Petra Boić Petrač, voditeljica inicijative u WWF Adriji.
„Plastična kriza koju smo uzrokovali velika je prijetnja opstanku naših mora i zbog toga se moramo zajedno izboriti za bolju budućnost bez plastike. Ovaj Sat za planetu Zemlju idealna je prilika za stvaranje nezaustavljivog pokreta za prirodu i za donošenje odluka koje će uticatii na bolje sjutra”, dodala je ona.
Započevši kao simbolični događaj gašenja svjetla u Sidneju 2007. godine, Sat za planetu Zemlju danas se obilježava u više od 180 zemalja i teritorija. Najpoznatije svjetske znamenitosti poput Eiffelovog tornja, rimskog Coloseuma ili londonskog Big Bena gašenjem javne i dekorativne rasvjete ponovno će utonuti u mrak.
