Aerodrom Tivat i u martu nastavio je da bilježi rast prometa u odnosu na isti period lani jer je tokom prošlog mjeseca kroz njegovu terminalnu zgradu prošlo ukupno 20.226 putnika, što je 7,6 odsto bolji rezultat nego u martu 2024.
Na pisti pored Tivatskog zaliva tokom prošlog mjeseca zabilježene su ukupno 354 operacije polijetanja i slijetanja vazduhoplova.
Ukupno je u prvom kvartalu ove godine Aerodrom Tivat zabilježio promet od 53.538 putnika što je 5,42 odsto bolji rezultat nego u za prva tri mjeseca prošle godine.
Od 1.janara do 31. marta ostvarena je ukupno 931 operacija polijetanja i slijetanja vazduhoplova. što je 4,9 odsto viiše nego u istom periodu lani.
To je postignuto uprkos činjenici da za razliku od zime prošle godine, u ovogodišnjoj zimskoj IATA sezoni za Tivat iz Istanbula nije letio turski nacionalni avioprevoznik Turkish Airlines.
U prva tri mjeseca najviše putnika sa i prema Aerodromu Tivat prevezla je crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro koja održava dvije redovne linije, za Beograd i za Istanbul. Na njima je Air Montenegro iz Tivta u prvom kvartalu ove godine imao ukupno 26.849 putnika (15.040 za Beograd i 11.809 za Istanbul). Srpska nacionalna aviokompanija Air Serbija je za prva tri mjeseca ove godne saobraćajući iz Tivta za Beograd i obratno, prevezla ukupno 24.185 putnika.
Proslava prvomajskih praznika u Luštica Bay-u biće obilježena bogatim i raznovrsnim programom koji spaja fizičku aktivnost, uživanje u prirodi, sportski adrenalin i brojna druženja.
„Majski dani rekreacije“, festival zdravih stilova života, zakazan je od 1. do 3. maja i realizuje se u saradnji sa Technogym. Fitnes sesije na otvorenom održaće se u jutarnjim i predvečernjim terminima u parku u naselju Centrale. Virtualni pilates i joga, vježbe mobilnosti, na otvorenom, samo su neki od planiranih sadržaja.
Piazza Centrale – Luštica Bay
Luštica Bay bazar, koji je već prepoznat po ručno rađenim i unikatnih umjetninama, suvenirima i poklonima, kao i lokalnim organskim proizvodima, biće organizovann na više lokacija – na promenadi u Marina Village-u, 1. i 2. maja, u periodu od podne do 16:00časova. 1. maja najmlađi će uđivati u dječjim kreativnim radionicama od 13:00 do 15:00 časova na promenadi, a dan kasnije se ova mala ART trupa seli na Piazza Centrale-u.
Uslijediće i Međunarodni Luštica Bay padel turnir, od 2. do 4. maja, u partnerstvu sa Padel savezom Crne Gore, će okupiti takmičare iz zemlje i regiona. Turnir se igra u dvije kategorije, za muškarce i žene, i već je prijavljeno oko 30 igrača.
Sve aktivnosti kreirane su s ciljem da inspirišu zdrav i aktivan način života, i omoguće trenutke uživanja na svježem vazduhu, u prepoznatljivom ambijentu novog grada na obali. Pozivamo vas da zajedno dočekamo maj i ljeto – kroz kretanje, zabavu i zdravu energiju. Ideja je da pokažemo kako u Luštica Bay-u svaki trenutak ima svrhu, a svako iskustvo – svoju priču.
U požaru u restoranu na sjeveroistoku Kine jučer su poginule 22 osobe, izvijestila je službena novinska agencija Xinhua, ne navodeći uzroke požara. To je najnoviji u nizu sličnih smrtonosnih incidenata diljem zemlje posljednjih godina, piše Reuters.
Xinhua je izvijestila da je predsjednik Xi Jinping to nazvao “duboko otrežnjujućom lekcijom” i pozvao liječnike da se pobrinu za ozlijeđene, a lokalne dužnosnike da utvrde što je izazvalo požar i pronađu odgovorne.
Požar je buknuo u restoranu u stambenom dijelu grada Liaoyanga u pokrajini Liaoning, izvijestila je državna televizija CCTV. Tri su osobe ozlijeđene. Na snimkama koje kruže društvenim mrežama, uključujući X i kinesku platformu Douyin, a koje je potvrdio Reuters, vidi se plamen koji je zahvatio izlog na razini ulice, uz desetke parkiranih vozila. Vidi se i dim kako kulja te bolničari koji pomažu ljudima na nosilima.
Hao Peng, tajnik pokrajinskog odbora vladajuće stranke Liaoninga, rekao je da su na mjestu događaja raspoređena 22 vatrogasna vozila i 85 vatrogasaca. Dodao je da su spasilački timovi završili posao i da su ljudi evakuirani.
To je bio posljednji u nizu sličnih incidenata diljem zemlje posljednjih godina. U travnju je 20 ljudi poginulo u požaru koji je buknuo u domu za starije osobe u sjevernoj pokrajini Hebei. Curenje plina uzrokovalo je najmanje dvije velike eksplozije u stambenim područjima prošle godine, pri čemu je eksplozija u restoranu u pokrajini Hebei u ožujku usmrtila dvije osobe, a 26 je ozlijeđeno. U eksploziji u neboderu u južnoj pokrajini Shenzhen u rujnu poginula je jedna osoba.
Povodom Praznika rada, neradna su dva dana, četvrtak, 1. maj, i petak, 2. maj, saopštili su iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Iz Ministarstva podsjećaju da se na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima Praznik rada praznuje 1. i 2. maja.
-Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posledice po građane ili državu-navodi se u saopštenju.
Tri su osobe ubijene u utorak u pucnjavi u švedskom gradu Uppsali, potvrdila je policija. Pucnjava se dogodila u frizerskom salonu nedaleko od trga Vaksala u središtu grada, izvijestili su lokalni mediji. Napadač, koji je pobjegao na skuteru, još je uvijek u bijegu, prema izvješćima.
Policajci su ogradili veliko područje i istraga ubojstva je u tijeku.
Incident se dogodio uoči proljetnog festivala Walpurgis, koji privlači gomile ljudi na ulice Uppsale, sjeverno od prijestolnice Stockholma.
– Trenutno je u tijeku velika operacija, a policijski helikopter pridružuje se potrazi za napadačem, rekao je glasnogovornik policije Magnus Jansson Klarin za TV4.
Identitet žrtava i napadača još uvijek nije poznat. No, posljednjih godina u Švedskoj raste zabrinutost zbog broja pucnjava i napada bandi, a vlada je izjavila da želi pooštriti zakone o oružju u zemlji.
U februaru je 10 ljudi ubijeno u pucnjavi u centru za obrazovanje odraslih u švedskom gradu Orebro.
U susret manifestaciji “Svi naVrmac 2025.”, koja je planirana u četvrtak, 1. maja 2025. godine, Turistička organizacija Kotor obezbijedila je prevoz.
Autobus će voziti cijelog dana na potezu od Trojice do Vrmca, počevši od 10 sati i 30 minuta. Polazište je kod Tvrđave Trojica. Rezervacije za ovaj prevoz nisu potrebne.
Autobus koji polazi iz Kotora, za koji je potrebna rezervacija mjesta, voziće u sljedećim terminima: 9 sati i 30 minuta; 12 sati; 17 sati i 20 sati – sa autobuskog stajališta kod Doma zdravlja Kotor; sa stanicama na autobuskom stajalištu na izlazu sa parkinga “Riva” i stajalištu preko puta “France” u Škaljarima.
Povratak sa Vrmca planiran je u sljedećim terminima: 16 sati; 19 sati; 21 sat i u ponoć, a posljednja stanica je autobusko stajalište kod Doma zdravlja Kotor. Zbog ograničenog broja mjesta neophodne su rezervacije.
Broj za rezervacije je 067 084 790, u periodu od 9 do 13 sati, najkasnije danas do 12 sati.
Za vrijeme prvomajskih praznika kao i predstojeg vikenda, odnosno od 1. maja do 4. maja, neće biti obustava saobraćaja na dionicama gdje se trenutno izvode radovi. S obzirom da se u narednim danima zbog predstojeg praznika očekuje povećan intezitet saobraćaja na svim putevima u Crnoj Gori, totalne obustave na putnim pravcima koji su u fazi rekonstrukcije u naredna četiri dana neće biti.
Izvođači radova koji budu radili u navedenom terminu, dužni su da odvijanje saobraćaja regulišu privremenom saobraćajnom signalizacijom i opremom. Vozačima se savjetuje dodatna pažnja i poštovanje saobraćajne signalizacije na mjestima gde su radovi u toku.
Kotorsko odjeljenje Suda za prekršaje u Budvi kaznilo je Podgoričanina B.R. (32) sa 15 dana zatvora jer je vozio drogiran.
Kako je saopšteno iz tog Suda, B.R. je u hitnom postupku izrečena kazna zatvora od 15 dana, zbog toga što je u ponedjeljak u 13 sati u mjestu Škaljari, upravljao vozilom pod dejstvom kokaina i marihuane.
“Uz kaznu mu je izrečena i zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije”, kaže se u saopštenju.
Predsjednica Savjeta MZ ispratila radove u mandraću
Otrpavanje mandraća - Bager radi u mandraću
Konzevratorski uslovi iz 2022. godine
Mještani pozdravili radove
Razbijanje betona
Umjesto kamena betoniranje
Otrpavanje mandraća - Bager radi u mandraću
Brojni mještani Škaljara sa odobravanjem su danas ispratili radove na Peluzici, na uklanjanju pijeska iz mandraća i razbijanje betona koji su prošle sedmice izvođači radova na uređenju šetališta izlili preko starog kamena u moru.
Radnici „INCOM“D.O.O. Podgorica i njihov preduzetnik Luka Vučićević su, po nalogu Komunalne inspekcije, a na zahtjev Savjeta Mjesne zajednice Škaljari i njegove predsjednice Daliborke Pavićević, bagerom uklonili zemlju, pijesak i tucanik, čime je dijelom vraćen raniji izgled i funkcija mandraća. Preostaje da se uredi tiradur, na čijem mjestu je investitor (Morsko dobro) planirao izgradnju mosta, te da se uklone betonirani umeci na zidu bujičnoga kanala i umjesto njih postave klesani kameni blokovi, te posave starinski skalini za silazak u more.
– Kad su me mještani jutros obavijestili da radnici betoniraju staze oko mandraća, pozvala sam Komunalnu inspekciju koja im je zabranila radove i poslala zvaničan dopis Građevinskoj inspekciji. Otrpavanje mandraća i njegovo vraćanje u pređašnje stanje se radi na zahtjev Mjesne zajednice, uz odobrenje Komunalne inspekcije, kaže Daliborka Pavićević, koja je uz podršku mještana ispratila radove na obali.
Ističe da mještani nisu protiv gradnje, da im je drago što se obala uređuje, ali ne baš na ovakav način.
Radovi na obali
– Bez dokumentacije, bez javnog uvida, bez javne rasprave, bez poštovanja propisa su sve ovo radili, a to su nam potvrdili i u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, gdje ovaj projekat nije ni poslat na saglasnost. Istini za volju, konzervatorski uslovi su dati još 2022. godine, ali za cijeli potez „Lungo mare“, od zgrade MUP-a, do restorana „Galion“. Postoji projekat za cijeli ovaj pojas, a zašto se sada radi samo ovaj komad – nikome u Opštini nije jasno. Sve se nešto ubrzava da se što prije završi. Pritom se zaboravlja da se fizičkim izmjenama ovog zaštićenog prostora briše kulturna istorija, identitet ovog naroda, ističe Pavićević, dodajući da je u vrijeme Drugog svjetskog rata ovaj mandrać korišten za iskrcavanje ranjenika i bolesnika koji su se liječili u Kotorskoj bolnici.
Nakon što su joj mještani javili da se nelegalno zatrpava mandrać, ona je po hitnom postupku tokom 24 sata tražila podatke od nadležnih i kako kaže „došla do nevjerovatnih podataka“.
Predsjednica Savjeta MZ ispratila radove u mandraću
-U Opštini Kotor su mi pokazali dopis koji je upućen JP Morsko dobro 12. marta, tražeći da im dostave dokumentaciju po kojoj rade, međutim, oni to do dana današnjeg nisu dostavili. Na naš zahtjev, Komunalna inspekcija je zabranila radove u ovom dijelu mandraća od petka do ponedjeljka. Očekivali smo da će se ovdje pojaviti neko iz Morskog dobra, međutim, oni su poslali investitora, koji nam ne može dati podatke koje tražimo, niti to može Opština, kaže Pavićević i dodaje da na njihove pozive i pitanja u Morskom dobru nikad ne odgovaraju, to je praksa na koju su već dugo vremena navikli.
Nadležna Građevinska inspekcija
-U Komunalnoj inspekciji su nam objasnili da nije u njihovoj nadležnosti da zabrane radove na cijelom gradilištu, da to radi Građevinska inspekcija, jer je to reon gazdovanja Morskog dobra. Nije nam jasno: kako može Morsko dobro da gazduje obalom Opštine Kotor, kad dozvoljava da se devastira obala i da se radi bez dokumentacije, primjećuje predsajednica Savjeta MZ Škaljari . Ona smatra da je nedopustivo to što su građevinski radnici, uz odobrenje nadređenih, u dijelu kanala umjesto nedostajućeg klesanog kamena napravili tri imitacije od betona i popunili šupljine pur-pjenom (šalovanje da ne bi iscurio beton).
Da se građani pitaju, ne bi došlo do ovoga
– Mandrać je dugo vremena propadao, ali uz stručnu sanaciju je trebalo da se popravi i privede namjeni .Bolje ne dirati nego raditi onako kako ne treba, a izvođač je upravo to uradio, bez da ikoga od nas mještana pitaju. Podržavam aktivnosti Savjeta Mjesne zajednice Škaljari, posredstvom koga građani nastoje da ostvare prava koja su od opšteg interesa za zajednicu, kaže Đorđije Brajak starosjedelac iz Škaljara sjeća se djetinjstva kada su se djeca iz lokalnih familija- Krivokapići, Petrovići, Brguljani, Perovići, Grgurevići i drugi, ovdje kupali. Mještani su složni da sami preuzmu uređenje mandraća na način kako su to radili stari majstori.
U Velikoj sali Centru za kulturu Tivat sinoć je odigrana obnovljena predstava Tre sorelle. Prvi put je izvedena 2016. godine kao studentska predstava, a sinoć se vratila pred tivatsku publiku kao profesionalna produkcija CZK.
Direktor Centra za kulturu, Goran Božović, ističe da je predstava izuzetno važna jer je tematika vezana za Boku, kao i da će se potruditi da je zadrže u mediteranskom opusu.
„Pozorišna predstava Tre sorelle koja je nastala 2016. godine u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja kao ispitna studentska predstava, doživjela je večeras obnovu i praktično premijeru kao profesionalna pozorišna produkcija Centra za kulturu Tivat. Ista priča glumci i režiser, ali ipak zreliji i stariji desetak godina. Vidjeli smo da je predstava dobila nove dimenzije i dubinu. Jednostavno je sadržajnija i kompletnija. Priča bazirana na legendi, priča o ljubavi, strasti, požudi, neostvarenim željama, neispunjenim životima, crkvenim dogmama i društvenim normama”, ističe Božović.
Predstava , kaže Božović prikazuje kako bokeška južina, ta učmala palanka, neostvareni životi i društvena pokora tjeraju ljude u iluziju i fantaziju da bi pokušali razriješiti unutrašnje, ali i spoljašnje konflikte.
Tre sorelle
“Predstava će živjeti i na Purgatorijama. Biće odigrana u maju i na Festivalu RUTA u Sarajevu“, dodaje on.
Autor predstave, Stevan Koprivica, kaže da je vrlo zadovoljan predstavom i saradnjom sa režiserom Zoranom Rakočevićem te da predstava ima trajanje na tivatskoj sceni.
„Zanimljivo je da su se večeras pojavila neka nova značenja. Ne radi se samo o interpretaciji mentaliteta, Boke, južine i depresije, već se otvaraju pitanja koja nas se danas jako tiču, a vidim da je publika reagovala na njih. To su pitanja pobune i slobode. Takva pitanja ovoj predstavi danas daju nova značenja i iščitavanja. Vjerujem da će imati brojniju publiku od diplomske predstave iz 2016. godine. Glumci, koji su sada još uvijek mladi, pokazuju da pripadaju prvoj postavi crnogorskog glumišta. Kao što vladaju ovdašnjim scenama, tako mogu biti i reprezenti crnogorske kulture i na regionalnim scenama. Ova predstava to potpuno dokazuje, pogotovo večerašnjim igranjem.“
Režiser Zoran Rakočević smatra da je predstava imala kvalitetnu interpretaciju na daskama Centra za kulturu, s obzirom na to da je nastala prije devet godina na sceni Atrijuma Buća.
Tre sorelle
„To je imalo svoje datosti, zakonitosti, prostor i ambient koji je, takođe, bio jedan od aktera tog događaja. Mislim da je idealno to što je Centar za kulturu u dogovoru sa autorskim timom odlučio da nam pruži vrijeme i da nas ostavi sedam dana da radimo. Pokazalo se večeras da su sve strane zrele, pogotovo glumci koji su u idealnim godinama. Ponvo smo vratili jednu scenu koju smo prije devet godina bili izbacili. Iznova smo sagledali novi ambijent, kao i angažman. Smatram da smo u većem problemu kao društvo nego što smo bili prije devet godina. U toj problematici čini se sve dublje kopamo i nalazimo nove razloge da što više pričamo o slobodi, čovjeku i borbi za bolje sutra. Vjerujem da ljudi nisu došli samo da vide bokešku legendu, ovo je svakako njena dramaturška adaptacija, već su došli da gledaju predstavu koliko god ona pripadala jednom ambijentu i prostornom žanru. Ovdje se i festivalski gaji mediteranski prostor kao osoben umjetnički prostor i prostor koji otvara pore, kako za pozorište, tako i za druge umjetnosti. U tom smislu, publika odlično razumije predstavu.“
Ulogu jedne od tri sestre tumačila je glumica Jelena V. Đukić, koja se prisjetila nastanka predstave i osvrnula na njen značaj kroz godine.
„Svi se sjećamo početka rada na predstavi, ali same premijere se slabo sjećamo. To je često slučaj s ispitnim predstavama, jer tada nosite teret obrazovne odgovornosti, polaganja i svega što uz to ide. Nisam sigurna koliko smo tada bili svjesni kako je sve to izgledalo, ali znam kako smo se osjećali, bilo je prelijepo igrati tih godina. Mislim da smo već u prvoj godini obilježili 25. izvođenje, što je za nas, koji smo tada tek počinjali, bilo nevjerovatno. Najsnažniji osjećaj danas mi je to što je ovo predstava s kojom smo diplomirali, ali i predstava uz koju smo glumački rasli. Igrali smo je dugo, svake godine, i ona nas je obilježila. Samim tim, obilježio nas je i ovaj grad, ova institucija, jer smo kasnije ovdje puno radili, gostovali, stvarali druge projekte. Zato je povratak nakon devet godina vrlo simboličan i emotivan.“
Glumac Pavle Popović kazao je da je obnova predstave značajna za cijeli ansambl, ali I da je predstava sazrela u odnosu na njeno prvobitno izvođenje.
„Naravno da je sada bolje, uvijek može bolje. Prošlo je nekoliko godina od posljednjeg igranja, a sada smo imali nedelju dana proba i uspjeli smo da nadogradimo i uloge i predstavu u cjelini. Osjećam da sada sve ide mnogo bolje i moj unutrašnji osjećaj je daleko ljepši. Raditi na obnovi bilo je prelijepo, zaista smo ponovo osjetili sjaj teksta s kojim smo diplomirali. To je bio susret kreativaca, publike i energije klase, i kada se sve to spoji, dobije se nešto zaista posebno, kao što je bilo večeras. “, zaključio je Popović.
