Ovogodišnja priredba povodom Dana škole u Srednjoj školi Ambroza Haračića, koja se održala u četvrtak 6. decembra, bila je posebna po tome što je s novim izlošcima, uz postojeće, hodnici školske zgrade postala Školski muzej pomorstva i pomorskog školstva, u slavu najstarijeg dijela škole koji baštini tradiciju privatnih poduka za pomorce u Malom Lošinju 1780. godine, piše Novi list.
Upravo zato je početkom 90-ih za Dan škole odabran blagdan sv. Nikole, zaštitnika moreplovaca. Projekt školskog muzeja vode profesorice Lidija Kosmos, Aldina Burić i Jelena Bralić, surađivao je i niz školskih profesorica i djelatnica, a nekoliko je učenika obučeno za svojevrsne muzejske vodiče, što su demonstrirali već jučer. Osmišljeni su leci, a učenici su kreirali i logotip školskog muzeja.
U zgradi izgrađenoj 1975. tako da oblikom asocira na brod, izloženi su predmeti korišteni u nastavi meteorologije, oceanografije, terestričke navigacije, brodskih motora…, a otprije su tu već brodski uređaji, makete brodova. Jedna od vitrina posvećena je prof. Ambrozu Haračiću (1855.-1916.), jednom od najznamenitijih Lošinjana uopće, profesoru u Pomorskoj školi potkraj XIX. i početkom XX. st., najpoznatijem po planiranju i provedbi opsežne akcije pošumljavanja Lošinja.
Njegovo ime škola nosi od 1990., nakon što je 70-ih propao prvi pokušaj da dobije taj naziv. Izloženi su Haračićevi predmeti i dokumenti. Njegovim djelom intenzivno se bavi profesorica povijesti Lidija Kosmos, čijih je nekoliko generacija učenika sudjelovalo u multidisciplinarnoj analizi njegovog života i rada.
Opština Tivat, Komunalno doo, Vodovod i kanalizacija, te Služba zaštite i spašavanja pripremile su priručnik sa mjerama prevencije štetnog uticaja voda namijenjen građanima.
„U skladu sa principima zaštite životne sredine, kvalitetno upravljanje bujičnim i atmosferskim vodama može se ostvariti saradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata koji su uključeni u zaštitu od štetnog dejstva voda a time i zaštitu građana“- saopštio je Petar Vujović, v.d. sekretara sekretarijata za turizam i preduzetništvo, koji je priremio priručnik.
Mjere prevencije podrazumijevaju odgovorno ponašanje prema koritima kanala i bujica. To znači da nije poželjno bacati smeće, građevinski otpad i ispuštati septičke jame u ove kanale.
Druga mjera podrazumijeva monitoring stanja korita, rešetki, propusta i slično u blizinama objekata, parcela i kuća. Radnici preduzeća „“Komunalnog“ su tokom ljeta, naročito u tivatskom polju pored Aerodroma, očistili kanale i uredili okolni teren, što je, tokom nedavnih poplava, značajno ublažilo posljedice poplava koje su zadesile tivatsku opštinu.
„Propusti, rešetke, korita kanala i bujica u blizini objekata i parcela moraju biti očišćeni.
Sve nepravilnosti i neodgovorno ponašanje prema koritima rijeka, kanal i slično, treba da budu prijavljeni upravi za inspekcijske poslove (032 662 546).“ -navodi se u priručniku koji će biti podijeljen domaćinstvima na teritoriji tivatske opštine.
„Pred nama su padavine i pogoršanje vremenskih prilika. Cilj akcije je preventivno djelovati i na vrijeme uticati da štetno djelovanje voda na stambene objekte, privredne objekte, saobraćajnice i dr. bude što manje.“- dodao je Vujović.
Priručnik se može preuzeti i na sajtu Opštine Tivat.
Tokom međunarodne humanitarne akcije Help Portrait u nautičkom naselju Porto Montenegro tokom četiri sata prikupljeno je 1.011 eura – čitav prihod od prodatih fotografija namijenjen je djeci sa posebnim potrebama za čije se programske sadržaje brine NVO Evropski dom.
Humani Tivćani su sa osmjehom na licu, i pozdravnim logotipom Help Potrat-a u ruci, bili modeli lokalnim fotografima Veriju Verozi i Zoranu Radonjiću, a fotografima volonterski su se priključile i kolege iz Bara, Cetinja i Podgorice, Marija Marović, Boško Vujović i Ognjen Vlahović.
Akciju je, kao i svake godine podržao tim Vlado Hair Design,-a koji je zadužen za frizuru humanitaraca, a domaćini su, tradicionalno, bili restoran One i vinarija Crush Wine Station, koji je svim prisutnima služili tople napitke i lokalne delicije. Sjano osmišljenu pozadinu za fotografisanje sponzorisala je lokalna kompanija Manor Events.
Help Portrait 2018
Znatan broj zaposlenih u kompaniji Adriatic Marinas i na projektu Porto Montenegro, predstavnici lokalnih institucija, brojni Tivćani i posjetioci nautičkog naselja, položili su ispit humanosti i podržali događaj kako bi djeca sa posebnim potrebama ove zajednice imala što kvalitetnu svakodnevicu. Organizatori Help Portrait-a se posebno zahvalju Turističkoj organizaciji Tivta koja je timski i finansijski podržala ovu akciju, ali i učiteljici Nevenki Saveljić iz OŠ Drago Milović i profesorima međunarodne škole KSI, koji su sa učenicima došli da podrže ovaj događaj i na dobrom primjeru pokazali koliko se humanost i empatija uči još u najmlađoj dobi.
Uklanjanje nelegalnih objekata na trasi budućeg obalnog šetališta „lungo mare“ u Krašićima nastavljeno je rušenjem potpornog zida i bazena kod vile barske firme „Adria Bau“, sopšteno je iz Opštine Tivat.
„Ima dosta posla na rušenju nelegalnih objekata ali da vjerujemo da će firma „Artek DOO“, izvođač radova, u skladu sa ugovorom, posao završiti u predviđenom roku od 90 dana“, saopštio je Marko Petričević, menadžer opštine Tivat i koordinator projekta izgradnje obalnog šetališta u Krašićima.
Građevinski inspektor Vladan Juretić izdao je desetak rješenja za rušenje nelegalnih ponti, potpornih zidova i pregola na trasi „lungo mare“, koje su poslednjih godina nikle na pjeni od mora u Krašićima.
Na oko 400 metara prve faze šetališta „lungo mare“ ima oko 15 parcela koje će biti zahvaćene uklanjanjem nelegalnog parternog uređenja.
Izgradnja prve faze „lungo mare“ u Krašićima počela je u novembru. Riječ je o prvoj fazi izgradnje „lungo mare“ staze od kraja Krašića na dijelu prema Petrovićima, istočno prema centru tog poznatog vikendaškog naselja na obali poluostrva Luštica u Tivatskom zalivu. Investiciju vrijednu 800 hiljada eura koja bi trebalo da postepeno riješi problem nelegalne uzurpacije i betonizacije obale u Krašićima, zajedno realizuju Opština Tivat i JP „Morsko dobro“.
Opština Tivat je do sada eksproprisala zemljište, uradila projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, sprovela tendersku proceduru i izabrala izvođača radova i nadzor.
Izgradnjom Lungo Mare Krašići I, omogućiće se nesmetano kretanje turista i pješaka obalnim područjem Krašića.
Pjesmom, naravno. A kako odabrati tu pjesmu kad je u pitanju ni više ni manje nego Oliver Dragojević?
Splitski sveučilišni zbor „Silvije Bombardelli“ našao je način da zapjeva njemu u čast, a da si pritom barem malo olakša spomenutu selekciju. Jer, tko to ima samo jednu najdražu Oliverovu? Naime, početkom akademske godine dirigentica zbora, Anamarija Tadin, odlučila se za koncept medleya koji uključuje međusobno ispreplitanje i povezivanje različitih Oliverovih pjesama. Tako je nastao Oliver Medley, Bombardellijev najveći dosadašnji projekt, koji obuhvaća čak sedam nezaboravnih pjesama: Skalinada, Zbogom ostaj ljubavi, Galeb i ja, Dobar dan, Ti si moj san, Vjeruj u ljubav i Ključ života. Aranžman medleya potpisuje sama dirigentica.
Zbor je na spomenutom materijalu marljivo radio još od listopada, da bi sredinom studenog započeo suradnju sa studijem Tomislava Mrduljaša, u kojem je snimljen medley, i glazbenim producentom Hrvojem Domazetom. Šlag na torti bila je odluka o snimanju spota u srcu „najlipšeg grada na svitu“ za koji su se pobrinuli Andrija Jurčević i Dean Bubić iz APstudia – Aheropita.
Rezultat predanog rada velikog broja mladih ljudi, uglavnom studenata, jest predivna glazbena priča inspirirana nenadmašnim glazbenikom, njegovim voljenim gradom, ali i mladom generacijom koja ga i dalje slavi pjevajući njegove obožavane pjesme. Glazbu i spot medleya zbor je javnosti odlučio prezentirati upravo danas, 7. prosinca – na Oliverov rođendan. Time je još jednom dokazana istinska tendencija čitavog projekta – odati počast najvećem i najvoljenijem. Sam zbor osnovan je u ožujku 2016. godine, a čine ga studenti svih sastavnica splitskog sveučilišta. Trenutno broji 35 aktivnih članova. Iako mu je glavna zadaća da uveličava sveučilišne manifestacije i promocije, zbor je od samog početka znatno proširio svoje glazbene domete brojnim nastupima van sveučilišta te čestim suradnjama s domaćim i stranim zborovima. Anamarija Tadin dirigira zborom od osnutka.
Predstava ’’Mirovna misija” biće odigrana u srijedu, 12. decembra u Dvorani Park – Herceg novi, sa početkom u 20 sati.
Predstavu je po tekstu mlade crnogorske dramatrurškinje Jovane Bojović, u produkciji Bjelopoljskog pozorišta, režirao i adaptirao Slobodan Marunović. Muziku potpisuje Slobodan Kovačević, a scenski pokret Ana Halas.
Ovaj komad donosi savremenu priču o prolaznosti, ljubavi, porodici, o različitim vizurama i pogledima mladih ljudi na svijet, na okruženje, na život…
Glumačku ekipu čine: Sanjin Hajdaragić, Predrag Vukojević, Sanja Ćirović, Deniza Halilović, Derviš Hadžikić, Mila Bošković i Damir Crnovršanin.
”Mirovna misija” je pobjednik ovogodišnjeg Festivala dramskih amatera Crne Gore. Slobodanu Marunoviću pripala je nagrada za najbolju režiju, Jovani Bojović za najbolji dramski tekst, a glumci Bjelopoljskog pozorišta su dobili sljedeće nagrade: najbolja muška uloga (Sanjin Hajdaragić), ženska epizodna uloga (Sanja Ćirović), muška epizodna uloga (Predrag Vukojević) i glumačka bravura (Derviš Hadžikić). Predstavi je pripala i nagrada za najbolju muziku (Slobodan Kovačević). U julu ove godine ”Mirovna misija” je predstavljala Crnu Goru na ”Festivalu festivala” u Trebinju, na kojem je Sanja Ćirović dobila ”Zlatnu masku” za najbolju epizodnu ulogu, a u avgustu na Festivalu ”Dani pozorišta” u Mrkonjić Gradu gdje je, po odluci jedinog žirija na Festivalu – Žirija publike, osvojila drugo mjesto.
Sredinom novembra, ”Mirovna misija” je predstavljala Crnu Goru na ”Repassage festu” na Ubu, a Sanja Ćirović je dobila nagradu ”Radomir Raša Plaović” za glumačko ostvarenje.
Predstava je izvođena u gradovima Crne Gore i okuženja.
Ulaznice po cijeni od 3 € se mogu kupiti na blagajni Dvorane Park od ponedjeljka, 10. decembra u terminima od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Porto Montenegro dobitnik je prestižnog regionalnog priznanja u domenu nekretnina CIJ Awards Serbia/SEE 2018, i to u tri kategorije: Najbolji luksuzni rezidencijalni projekat, Najbolji stambeni projekat i najbolja PR i Marketing kampanja u domenu nekretnina. U zaista oštroj konkurenciji rezidencijalnih projekata u jugoistočnoj Evropi, Porto Montenegro je nosilac najbrojnijih i najbolje rangiranih u nominacijama, a kojeg je izglasala široka mreža članova i partnera CIJ, CEE & SEE Europe’s Real Estate poslovne platforme koja se bavi nekretninama.
Nautičko naselje Porto Montenegro sa modernim šik štanovima, inspirisani arhitekturom italijanske rivijere, sjajno se uklapaju u ambijent i akvatorijum Boke Kotorske. Rezidenti uživaju u stanovima, od jednosobnih do trosobnih, sa luksuznim penthouse-ima, krovnim terasama i infinity bazenskim podijumima sa spektakularnim pogledom na zvanično jedan od najljepših zaliva na svijetu i okolne planinske masive Lovćena. Zato je Porto Montenegro prestižna adresa na crnogorskoj obali sa 290 stambenih jedinica, a do ljeta 2019. godine, sa rezidencijalnom ekstenzijom, brojiće čak 410, istakla je na dodjeli nagrada PR menadžerka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Ova nagrade su priznanje investitoru, timu arhitekata i dizajnera enterijera, i svim partnerskim kompanijama koje učestvuju u izgradnji nautičkog naselja Porto Montenegro. Satisfakcija je što smo nosioci i nagrade za najbolju PR i Marketing kampanju u regionu, jer to znači da smo na pravi način kreirali imidž Porto Montenegra, ali i promovisali tivatsku rivijeru i Crnu Goru kao destinaciju, dodala je Škanata.
Porto Montenegro
Treće CIJ Awards Serbia/SEE održale su se u Beogradu ove nedelje u hotelu HYATT gde su prisustvovale zvanice iz razlictih zemalja. Ovaj region je u fokusu porasta nivoa investicija nekretnina, uključujući industrijske, komercijalne i rezidencijalne projekte. Rezultati ovog investicionog talasa sada se osjećaju sa sve većim brojem visokokvalitetnih projekata koji se plasiraju na tržiste, istakao je generalni direktor CIJ-a Robert Fletcher.
CIJ Awards je godišnja ceremonija dodjele nagrada u grani nekretnina sirom jugoistočne Evrope koju organizuje CIJ EUROPE, vodeci informator u svijetu nekretnina širom sjeverne i istočne Evrope. CIJ EUROPE je osnovan 1994.godine.
Promocija dugo očekivane knjige “Modri horizonti i njihovi čuvari” autorice Brune Bajić, redateljice filma “Modri kavez” biće organizovana u subotu 8. decembra u 18 sati u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
Radi se o knjizi s 12 priča za laku noć, 24 ilustracije, 12 muzičkih numera i 12 audiobook priča, a čitaoca u sve priče vodi kroz oči djevojčice koja odrasta u pomorskoj porodici u svijet snova.
U sklopu promocije knjige biće prikazan i film “Modri kavez”.
Modri kavez , projekt i film o pomorcima koji su ostavili trag širom svijeta, dobio je svoje čarobno pojačanje.
„Modri horizonti i njihovi čuvari“ je slikovno, literarno i zvučno carstvo namijenjeno djeci, koja ostaju u svojim mislima i brigama nakon odlazaka roditelja na daleka putovanja. Nastala je inspiracijom specifičnim emotivnim prazninama koje nastaju u emotivnom sazrijevanju djece koja su odrasla u pomorskoj obitelji, osuđena na „život na ugovore“ – poručila je autorica i rediteljica Bruna Bajić.
Program se organzuje uz potporu Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.
Prilikom zapošljavanja u preduzeću Parking servis Tivat (PST) odluku ko će biti primljen donose čelnici Opštine Tivat, a sa radnicima te firme čiji je osnivač lokalna samouprava postupa se protivzakonito – proizilazi iz zapisnika sa posljednjeg ročišta pred Osnovnim sudom u Kotoru, gdje parnicu protiv PST i njegovog direktora Slaviše Odgnjanovića (DPS) vodi bivša radnica te firme Sanja Gavrilović. Ona smatra da je diskriminisana jer nakon što je u PST na početku rada te firme u ljetio prošle godine radila nekoliko mjjeseci na određeno, nije prošla na konkursu za stalni posao.
Na ročištu koje je 30.novembra održano pred sudijom mr Veljkom Bulatovićem saslušano je nekoliko radnika PST, kao i dvojica članova Konkursne komnisjije koja je ispitivala kandidate što su se prijavili na oglašena slobodna radna mjesta za desetak inkasanata i kontrolora. Kako se čulo od svjedoka, konkurs je bio namijenjen većinom dotadašnjim zaposlenicima koji su u PST radili na određeno, a među prijevljenim kandidatima bila je i Gavrilovićeva o čijim su se stručnim i radnim karakteristikama sve njene kolege pozitivno izjasnile. Ona međutim, nije primljena, a svjedoci su na suđenju kazali da im je direktor Ognjanović saopštio da i prije konkursa, Gavrilovićku više ne stavljaju u radni raspored.
„Dobio sam od direktora da nju (Gavrilovilčevu) ne stavljam početkom februara u radnom rasporedu. Primjedbu sam dobio od direktora da nju ne stavljam jer se čekalo od Opštine da se vidi ko će biti primljen, a ko ne.“-kazao je kao svjedok pred sudom u Kotoru, poslovođa u PST i predsjednik Sindikata te firme, Predrag Dangubić. Na dodatno Ognjanovićevo pitanje, svjedok je pred sudom kazao:
„Usmeno ste mi rekli da Gavrilovićevu ne stavljam u raspored. Ja sam to shvatio da su to slobodni dani i poslao sam direktoru raspored na uvid, poslije čega sam dobio instrukciju da ne treba (Gavrilovičeva) na slobodne dane da bude. Na moje pitanje direktoru da li je ona otpuštena, on mi je rekao da se čeka mišljenje od Opštine.“
Po članu 27. Statuta PST inače, organizovanje i vođenje poslovanja firme, odnosno odlučvanje o pravima i obavezama zaposlenih je u opisu dučnosti izvrpnog direktora Ognjanoviča, a ne osnivača tog preduzeća – Opštine Tivat.
Još frapantnije je svjedočenje koje je pred sudom u Kotoru dao pravnik PST, Rade Popović, a koji je Ognjanovića optužio da ga je izolovao i da mu ne daje nikakve radne zadatke, kao i da protivzakonito postupa prema zaposlenima i uskraćuje im zakonska prava.
Diplomirani pravnik Popović, bivši dugogodišnji direktor Komunalnog preduzeća Tivat, zaposlio se kao pravnik u PST u novembru prošlee godine, ali kako je izjavio na sudu, već od januara ove godine „ništa ne radim i potpuno sam izolovan voljom direktora“.
„Mnogi radnici nisu bili prijavljeni na Fomd PIO i nije im isplaćen prekovremeni rad.Svi su počeli da rade prije nego što su prijavljeni na Fond PIO, a znam i slučaj S.R. koji je radio mjesec ipo dana bez prijave….“- kazao je Popovič dodajući da su mu se mnogi radnici obraćali da žalbama da im je uskraćeno neko od prava ili pogrešno obraćunati prkeovremeni, odnosno noćni radni sati. Rekao je da je krajem novembra ili početkom decembra prošle godine na njegov zahtjev, direktora Ognjanoviča precizno informisao koliko svakom zaposlenom poimenič/no, po zakonu pripada dana godišnjeg odmora.
Parkig Tivat
„Poznato mi je da je nekim radnicima on odobrio korišćenje punog godišnjeg odmora, a neki među kojima i Gavrilovićeva, su dobili smao po pet dana odmora. Stav direktora je bio da oni nemaju pravo na godišnji odmor ako su zaposleni na privremenim i povremenim poslovima. Nije mi bilo jasno kako neko dobija deset, a neko pet dana godišnjeg odmora.Po mom gledanju, bila je diskriminacija jer njoj (Gavrilovićevoj) pripada 10 ili 12 dana, a dobila je manje.“- kazao je Popović.
Pravnik PST-a je u izjavi pred kotorskim sudom stanje u firmi nazvao haotičnim.
„Diskriminacija je po svakom osnovu, to je haos-od radnih prava koja se ne mogu ostvariti redovnim putem, svi oni nijesu dobili troškove prevoza i dan-danas ne dobijaju troškove prevoza, a ja vodim postupak za nakandu štete.“- kazao je pravnik Popović dodajući da je direktor Ognjanovič „odbio moje usluge, govorio mi je da ima dva advokata koja sve znaju i pravnike iz Opštine“.
Popović je kazao da mu je poiznati da je Inspekcija rada „bezbroj“ puta vršila inspekcijski nadzor u PST, od čega nekoliko puta i na zahtjev Gavrilovićeve.
„Utvrdili su nepravilnosti koje ne mogu oni da otklone kao inspekcija, već su tužilju (Gavrilovićevu) uputili na sud, a za druge dvije radnice je uutvrđeno da je postojala povreda pa je firma kažnjena u iznosu od 500 eura… Poznato mi je da radnici prilikom prijama zarada, moraju da potpišu obračunski list, što je potouno protivzakonito jer direktor uslovljava da se potpiše prije isplate.“- naveo je pored ostaloga, Popović čijem je svjedočenju prigovorio advokat PST-a tvrdeći da je on neistinit i da je „proizvod očiglednog revanšizma i animoziteta uzrokovanog ličnim nezadovoljavajućim položajem kod tuženog (PST)“.
OGNJANOVIĆ ĆUTI O POPOVIĆU
Parking servis Tivat
Iz menadžmenta PST nije odgovoreno na pitanje da li je i zašto Ognjanović marginalizovao pravnika Rada Popovića i ne povjerava mu nikakve radne zadatke. Nije odgovoreno ni na zahtjev da dostave pet posljednjih radnih zadataka koje je Popović obavio po nalogu izvršnog direktora.
“Ovo je preduzeće koje je do sada imalo, pored revizije koja je završena sa pozitivnom ocjenom u poslovanju, oko desetak inspekcijskih nadzora, i to od inspekcija rada, tržišne inspekcije i inspekcije za javne nabavke koje su, pored redovnih posjeta, reagovali i po pozivima zaposlenih iz ovog preduzeća, i od “prijatelja” ovog preduzeća, i nijesu do sada imali negativni nalaz. Inspekcijske kontrole doživljavamo kao prirodni slijed i zakonit rad državnih organa i kao takav smatramo svaku njihovu preporuku kao način da što bolje i tačnije radimo. U svakom slučaju ovo je veoma uspješno i transparentno preduzeće, čijoj vidljivosti i publicitetu, doprinosi i stalno medijsko interesovanje, što nam pomaže da budemo veoma uspješni da ispravimo eventualne nedostatke.”- odgovorio je Ognjanović posredstvom PR službe Opštine Tivat. On je poručio da je “kadrovska politika preduzeća na zavidnom nivou, jer se ona prilagođava razvoju i napretku” i negirao da je kao direktor on lično bilo koga otpustio.
“Nekima je Ugovor o radu istekao, neki su podigli kredite i otvorili privatne firme, sporazumno raskinuli radni odnos, razvili sopstvene biznise, vratili se u svoje prethodne firme, neki su prešli u druga preduzeća jer su imali svoje lične i privatne razloge, ali to je sasvim normalno i prirodno. Ko želi da radi tačno i profesionalno i može da odoli pritisku rada u javnom sektoru, svakodnevnom radu sa građanima , dobrodošao je da radi u ovom preduzeću.”- poručio je direktor PST.
Kotorsku katedralu Svetog Tripuna sinoć je pohodio Sveti Nikola, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika, koji je uz pomoć malih anđela podjelio oko tristo poklon paketića, djeci koja su nestrpljivo iščekivala njegov dolazak i darove.
Katedrala je bila ispunjena djecom, radošću, smjehom, pjesmom i molitvom za sve žive i mrtve pomorce.
„Sva povjest grada Kotora i Boke pisana je na moru, zato nema crkve koja nema sliku, oltar ili je posvećena Svetom Nikoli. Naš grad kroz povjest imao je pet crkava u čast Svetome Nikoli. Nije toliko imao ni grad Bari. Prije nego su Svečeve moći 1087. godine iz današnje Turske prenesene u italijanski Bari, taj grad je imao dvije crkve posvećene njemu i treću novu sadašnju baziliku Svetog Nikole, u kojoj od 1087. počivaju njegovi zemni ostaci.
Zašto se okupimo u ovolikom broju baš na ovaj blagdan?
Zato što je on sudbinski vezan za egzistenciju čovjek koji je živo od mora. To su generacije i generacije vezane za toga Sveca. Ploviti se bez njegovog imena nije moglo, brodovi su nosili njegovo ime, svaki dan na brodu je počinjao i završavo sa molitvom Bogu i u čast Svetome Nikoli. Sve što je Boka stekla kroz umjetnost, povjest, stekla je zahvaljujući moru i Svetome Nikoli, i vidite kako je to duboko u genima bokeljskog čovjeka taj Svetac ostao urezan…“ – kazao je između ostalog don Anton Belan.
Svetu misu predvodio je don Ante Dragobratović.
Prema tradiciji mornari Bokeljske mornarice čuvali su oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, koja je nekada krasila crkvu Svetog Nikole u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa te crkve otkucava i danas sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine.
U prigodnom programu nastupila su vjeroučenici, Dječji zbor kotorske katedrale i mandolinski orkestar HGD-a “Tripo Tomas”.
