U Komiži vrijedi jedan stari običaj, kada se brod ‘rodi’ tada ga se prvo krsti, da mirnim putem, s Božjim blagoslovom ode u svoj morski život. A kada mu život dođe kraju, tada se ribarevom najboljem prijatelju, njegovom parteru u borbi s morem, vitrom, žegom, priredi pogreb. Kao i čovjeku, jer brod za Komižane nije precizna nakupina drva, nego osoba, nešto čemu se daje ime.
Svakog 6. decembra, na dan Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, Komižani ispred crkve benediktinaca u drevnom običaju zapale starca od broda. Simboličnim načinom oni vjernog druga prinose na lomaču, kao žrtvu za spas svih ostalih mu kolega, brodova koji plove, služe čovjeku, postaju njegov oslonac u ribarskom ribanju i prigovaranju.
Foto Duje Klarić/HANZA MEDIA
Ovakva slava brodu nije slučajna, gestom spaljivanja na svečanosti koju posjećuje cijelo mjesto, Komižani pokazuju spone vezanosti sa svojom poviješću. S onim od čega su živjeli i odgajali svoje generacije. Jer i brod ima, kazat će Komižani, dušu i srce. Vatrenim pogrebom oni im poručuju – Hvala vam.
Tradicionalne jaslice na Trgu sv. Petra u Vatikanu po prvi puta će biti izgrađena od 720 tona pijeska.
Posljednja dva tjedna, profesionalni umjetnik pijeskom Rich Varano, usmjeravao je umjetnike iz Nizozemske, Rusije i Češke, a kako bi izgradili skulpturu visoku 5,5 i široku 16 metara.
Varanu, 60, umjetničkom direktoru masivne skulpture, ne smeta nadimak “Gospodin Pjeskar”. Pijesak je kaže njegov život i ljubav. Amerikanac sa Floride inače radi na relaciji Sjedinjene Države – Italija.
“Vrlo je posebna prilika izraditi skulpturu na ovom mjestu prepunom povijesti, kulture, toliko umjetnosti ali u sjeni svojih umjetnika”, rekao je Varano za Reuters dok je njegova ekipa stručnjaka u tišini završavala projekt čije javno predstavljanje slijedi u petak.
“Nevjerojatno je smjerno iskustvo biti ovdje”, napominje Varano.
Teški kamioni dopremili su pijesak sredinom studenog, koji je posebne vrste specifične za oblikovanje, a dolazi iz sjevernog talijanskog obalnog gradića Jesolo, u blizini Venecije.
Pijesak je bio zbijen u veliki pravokutnik, a umjetnici su odmah krenuli sa oblikovanjem od vrha naniže, pomognuti alatima poput štapova, žlica, pa čak i dentalnih alata za sitnije dijelove.
“Ono što izdvaja nas profesionalce od običnog čovjeka koji se igra na plaži jest to da mi razumijemo kako pijesak dobro lijepiti”, rekao je Varano.
Scena se sastoji od Josipa, Marije, djeteta Isusa, anđela, pastira, životinja i tri mudraca, koji su prema Bibliji pratili zvijezdu na istoku koja ih je dovela do Betlehema.
Varano je naglasio kako pijesak sa plaže nije dobar, ponajviše jer nije dobar za rad. Pijesak koji koristimo pronalazi se u unutrašnjosti i najsličniji je pijesku sa obala rijeka.
Velika nadstrešnica osiguravat će scenu od kiše, a plastični zastori biti će spušteni u slučaju oluja ili snažnih vjetrova, sve dok se ne rastavi u siječnju.
“Ovo je prolazna umjetnost koja ne može trajati zauvijek”, rekao je Varano te je dodao da ako bi htjeli, mogla bi trajati i neodređeno.
Varano je poručio kako očekuje ponešto kritika od konzervativaca koji misle da bi scena rođenja trebala biti sastavljena od tradicionalnih skulptura.
“Ne bih se iznenadio ako bi se pojavili zabrinuti ljudi, no u isto vrijeme ima toliko onih koji će uživati u skulpturi, i to me najviše veseli”, zaključio je Varano.
Nakon što božićna sezona završi, pijesak će vratiti te će biti korišten za nove pješčane skulpture.
Deseti humanitarni novogodišnji Bazar „Dan otvorenog srca”, biće održan u četvrtak 20. decembra u Tivtu na Trgu magnolija, od 11 sati a prijave učesnika počinju danas, odlučeno je na sastanku Organizacionog odbora bazara kojim je predsjedavao predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.
Sav prihod prikupljen tokom događaja namijenjen je u humanitarne svrhe, odnosno kao podrška djetetu kojem novac bude najpotrebniji. Ukoliko vremenske prilike budu loše, bazar će biti organizovan u holu Opštine.
Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, u saradnji s ”Organizacijom žena” Tivat i Crvenim krstom Tivat, školama, predškolskom ustanovom i Dječijim savezom, privrednicima, opštinskim insitucijama, ustanovama i preduzećima i NVO, čiji predstavnici su bili na sastanku, ususret novogodišnjim praznicima, tradicionalno organizuje novogodišnji humanitarni bazar koji ove godine slavi jubilej.
„Bazar je veoma važan i lijep događaj. Imajući u vidu da je u pitanju jubilarni bazar, moramo biti inovativniji i kreativniji i ove godine podići događaj na još veći nivo“, rekao je predsjednik Opštine Tivat i Organizacionog odbora, dr Siniša Kusovac.
Sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović je podsjetila da je prije deceniju, ideja o organizaciji događaja potekla od radne grupe okupljene na izradi lokalnog plana za djecu.
Organizacioni odbor
„U saradnji sa Organizacijom žena i Crvenim krstom uspjeli smo da, sa desetak štandova, manifestacija dostigne više od 40 koliko je registrovano u prošloj godini. U početku su prikupljena sredstva išla NVO za djecu sa smetnjama u razvoju. Od odluke da taj NVO bude podržan iz budžeta Opštine, odlučili smo da se sredstva usmjeravaju pojedincu, djetetu, kojem je najpotrebnije i uglavnom je riječ o sredstvima za liječenje. Pozivamo sve zainteresovane da se prijave za štandove,a svim ljudima dobre volje da nam se pridruže kako bismo i ove godine manifestaciju organizovali na najbolji mogući način“, rekla je Ognjanović.
Direktorica OŠ „Drago Milović“ Ružica Lazarević najavila je da će pored ovog, škola učestvovati u još nekoliko sličnih događaja u organizaciji ove ustanove. Logističku podršku najavio je Duško Božović, koordinator Crvenog krsta, a neizostavno je učešće Dječijeg saveza koji prema riječima Slavice Vulanović, radi i na scenografiji u saradnji sa akademskim slikarem Zoranom Krutom, koji potpisuje vizuelni identitet manifestacije.
Uplatom sredstava Savi Riliju u iznosu od 1420 eura, završen je projekat NVO “Bokeški Forum” – Tivat 2018, “Napiši jednu ljubavnu”.
“Od srca zahvaljujemo svim pojedincima i organizacijama koje su se uključile u našu akciju. A našem malom sugrađaninu želimo što brži oporavak i radost u dajem bezbrižnijem djetinjstvu”- poručili su iz Bokeškog Foruma.
Čovjek je čovjek bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost i ja se zahvaljujem ljudima iz “Bokeškog Foruma” na pokazanoj humanosti. Želim im puno uspjeha i sreće u daljem radu – rekao je Savin otac Milan Rili.
Da podsjetimo, uplaćeni novac rezultat je prodaje zbirke “Jedna ljubavna” štampane od radova pristiglih na pjesnički konkurs “Bokeškog Foruma”.
Dijelom, projekat je finansiran i od sredstava dobijenih na osnovu konkursa za projekte NVO, raspisanog od strane Opštine Tivat.
Rješenja o odobrenim sredstvima po osnovu javnog poziva Sekretarijata za turizam i preduzetništvo uručena su danas korisnicima podrške iz oblasti poljoprivrede na teritoriji opštine Tivat.
Sekretar za turizam i preduzetništvo Petar Vujović podsjetio je da su ulaganja u razvoj poljoprivrede do 2011. godine bila simbolična i neuređena i iznosila svega 5.000 eura.
„Svjesni činjenice da je poljoprivreda itekako važna za budući razvoj našeg grada, prvo smo donijeli Strategiju ruralnog razvoja za period do 2020. godine a potom i povećali iznos podrške na 20.000 eura. Formiranjem Sekretarijata za ekonomski razvoj, 2016. godine unaprijeđena je komunikacija sa poljoprivrednim proizvođačima, iznos podrške je povećan na 25.000 eura, broj podsticaja sa sedam,na 12, a potom, uključivanjem i podsticaja za podršku održivom upravljanju zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje, od ove godine na ukupno 13. Time smo na neki način pokrili sve važne oblasti poljoprivrede zastupljene u Tivtu“, rekao je Vujović korisnicima prilikom uručenja rješenja. On je dodao da njegov resor uložio napore da individualne poljoprivredne proizvođače, na neki način spoji sa strateškim investitorima ocjenjujući da je ta priča vrlo brzo zaživjela „Pored već uspostavljene saradnje sa Hotelom Regent u Porto Montenegru, naši proizvođači su učestvovali i na nedavno održanom sajmu jesenjih boja u Luštici Bay i bili veoma zadovoljni. Opština Tivat, u saradnji sa kompanijom Luštica Development i Institutom za zdravu organsku hranu, planira da na proljeće organizuje manifestaciju posvećenu očuvanju genetskih resursa biljaka u okviru koje bi bila velika izložba poljoprivrednih proizvoda i prerađevina“, najavio je Vujović i pozvao proizvođače da učestvuju.
U toku je izrada budžeta Opštine Tivat za 2019. godinu i Sekretarijat je predložio da se budžet poveća za dodatnih 5.000 EUR i iznosi 30.000 EUR u sljedećoj godini.
„Razlog za povećanje je sasvim logičan i prirodan: U Tivtu je 2017. godine kod nadležnog Ministarstva poljoprivrede bilo registrovano 31 poljoprivredno gazdinstvo, ove godine registrovano ih je 48, dakle broj poljoprivrednih proozvođača se povećava iz godine u godinuSa druge strane, interesovanje za poljoprivrednim prozvodima, pogotovo onim organskog porijekla, raste iz dana u dan. Upravo iz tog razloga sa aspekta djelovanja našeg Sekretarijata i uopšte Opštine uradićemo sve što je u našoj moći da još više podržimo razvoj i unapređenjepoljoprivrede u našem gradu“, saopštio je sekretar dodajući da, pored redovnih aktivnosti taj resorradi i na aplikaciji za IPA projekat odobravanja bespovratnih sredstava za rekonstrukciju puta u Gornjoj Lastvi.
Kroz drugi projekat koji će se razvijati sa srednjom školom „Mladost“Sekretarijat će povezati poljoprivredne proizvođače sa učenicima kuvarskog smjera.
„Ideja nam je da sredstvima iz EU projekata opremimo kuhinju u prostorijama škole i na taj način stvorimo neophodne preduslove da naša djeca obavljaju praksu u samoj školi, a veliku ulogu u tome imali biste upravo vi“, zaključio je Vujović pozivajući poljoprivrednike da dostave sugestije za Plan podsticajnih mjera za 2019. godinu koji je u fazi izrade.
„Na kraju, ono što uvijek kažem kada se sretnemo i razgovaramo, poradite zajednički na incijativi za formiranjem udruženja poljoprivrednih proizvođača. Benefiti su ogromni: od sinergijskog djelovanja kako prema lokalnim tako i prema državnim institucijama, zajedničkog nastupa prema strateškim investitorima, pa sve do mogućnosti korišćenja značajnih sredstava koja su nam na raspolaganju preko IPA fondova. Ukoliko vam treba pomoć i na tom planu, tu smo da zajednički uradimo posao“, pozvao je Vujović.
Jovan Brinić, iz Đuraševića, korisnik podrške sufinansiranja u oblasti poljoprivrede i turizma, kao koinvestitor projekta renoviranja tri stare kamene kuće u zaseoku Peričića rekao je da je Sekretarijat prepoznao zalagane za taj projekat i opredijelio podršku.
„Veoma pozitivno iskustvo imamo sa Sekretarijatom koji je birokratiju i papirologiju sveo na minimum. Njihov doprinos je višestruk, od podrške odnosno prepoznavanja oblasti kojima treba dati šansu, do podrške mladim proizvođačima“, rekao je Brinić.
Na javne pozive za podršku poljoprivrednicima na teritoriji Opštine Tivat koje je realizovao Sekretarijat za turizam i preduzetništvo stiglo je 27 zahtjeva poljoprivrednika kojima će ukupno biti raspodijeljeno 17 hiljada eura. Uz sufinansiranje ugovorenih obaveza za Lovačko udruženje, Udruženje Maslinara, staračku naknadu i pošumljavanje, premašen je budžet od 25.000 eura koliko je bilo namjenjeno za podsticaje u poljoprivredi, tako da će ove godine u oblast unapređenja poljoprivrede biti uloženo 27.000 eura.
Najviše aplikacija je stiglo za podršku u oblasti ruralnog turizma i pčelarstva.
Predstava Ivo Vizin – kapetan od snova premijerno je izvedena u srijedu, 5. decembra sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.
Riječ je o predstavi koja je rađena u produkciji Gradskog pozorišta Podgorica, Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Kulturnog centra „Nikola Đurković“, po tekstu Jelene Lele Milošević, a u režiji Zorana Rakočevića.
Tekst Ivo Vizin – Kapetan od snova je nagrađen na trećem po redu Konkursu za najbolji tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori ASSITEJ-a Crna Gora, 2017. godine.
U predstavi igraju: VuleMarković, JelenaSimić, SanjaPopović, PavlePopović, GoranSlavić, Miloš Pejović, BrankaFemić iPavleIlić. Adaptaciju teksta potisuje Dragana Tripković, scenografiju Smiljka Šeparović, a dizajn plakata Srđan Dragović.
Ova uzbudljiva i potresna priča govori o turobnom odrastanju prvog Slovenu i najpoznatijg Bokelja koji je uspio da oplovi svijet. Djetinjstvo je najvažniji period svakog od nas i obilježava nas za cio život ali obilježja koja nam daje mogu biti i podsticaj da se vinemo u najviše visine ili hrabro zaplovimo svjetskim morima. Odluka da velike gubitke pretvorimo u amajlije koje nas čuvaju i donose nam sreću na putovanju koje se zove život maloljetni Ivo Vizin hrabro je donosio.
Predstava Ivo Vizin
Vizinova vizija treba i mora da služi svima koji pogledaju predstavu kao nada da je moguće ostvariti svoje snove, samo ako u njih iskreno i snažno vjerujemo. Na tom putu od snova i želja ne smijemo zaboraviti na porodicu i prijatelje koji su nam uvijek najveća podrška.
U Kotoru je publika na nogama dugim aplauzom pozdravila ekipu predstave, a publiku u Podgorici očekuje premijera predstave 24. decembra u 20h u Sali KIC-a „Budo Tomović“.
S dolaskom zime, gradovi na zapadnom Balkanu guše se u smogu uslijed ispušnih plinova iz mahom vrlo starih automobila i tisuća dimnjaka, a jedini koji zadovoljno trljaju ruke su prodavači pročišćivača zraka, piše agencija AFP.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na popisu 10 najzagađenijih gradova u Europi pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevlju (Crna Gora) te Skoplju, Tetovu i Bitoli (Makedonija).
WHO upozorava da se time nanosi golema šteta gospodarstvu i ljudima. Prema studiji WHO-a iz 2016. procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu poduzete nikakve mjere za suzbijanje atmosferskog zagađenja.
Među jako zagađenima je i Sarajevo, grad koji tijekom zime bude potpuno sakriven ispod gustog smoga iz kojeg jedino izviruje televizijski repetitor na brdu Hum. Svakim danom u Sarajevu prometuje oko 150.000 automobila koji su prosječno stari 18 godina. Zagađenju pridonosi i masovno grijanje na ugljen i drva te se u Sarajevu u zrak ispušta dim iz tisuća dimnjaka.
U Sarajevu, gradu s 340.000 stanovnika u kojem je gradski prijevoz u jadnom stanju, početkom prosinca je izmjerena prosječna prisutnost lebdećih čestica u zraku u iznosu od 320 ug/m3, a u nekim je dijelovima grada premašivala 400 ug/m3.
UN je u dokumentu iz siječnja 2018. naveo da se u BiH uslijed zagađenja zraka “svake godine izgubi 44.000 godina života”. Također, cijena koja se plaća zbog izgubljenih dana na poslu i školi te zdravstvenih i ostalih troškova iznosi više od 21,5 posto BDP-a.
Problem zagađenja zraka muči i stanovnike glavnog makedonskog grada.
“Pročišćivači zraka se prodaju kao da se dijele slatkiši. Ljudi prazne svoje novčanike da bi barem kod kuće mogli udisati čisti zrak”, kazao je prodavač u Skoplju.
Učiteljica Vesna Delevska tvrdi da je u Skoplju stanje “neizdrživo”. Prema njezinim riječima, nikada nije bilo tako puno bolesne djece koja stalno kašlju.
Makedonski ministar zdravstva je objavio da će se za kronične bolesnike podijeliti 43.000 maski.
Odvajkada je poznato da se ploviti mora, a to zahtijeva znanje, odvažnost, vještinu, snalažljivost i volju. Oduvijek se borilo s morem i vjetrovima koji caruju morskim prostranstvima, no i taj posao netko mora raditi. Pomorci i ribari ljudi su koji jedini znaju kako je to biti izložen udarima vremenskih neprilika na moru. Oni su ti koji se bore sa svim poteškoćama i nedaćama dok svakodnevno obavljaju svoj posao, sve kako bi se uzdržavala obitelj i privređivalo za život. Nevolje mogu doći sa svih strana od nevere, do kvarova na brodu ili je pak netko drugi na moru u problemima i treba pomoć. Ribari se s druge strane suočavaju s praznim mrežama jer im more nije podarilo dobar ulov. Jednostavno more tog dana nije bilo na njihovoj strani.
More uvijek predstavlja neizvjesnost i izazov s kojim se treba suočiti i kojim se treba znati nositi. Zvanje pomoraca i ribara uvelike treba Božju providnost i često se od ljudi koji s morem i za more žive čuju riječi: „Bit će kako Bog da!“ U njihovim mislima vjerojatno češće nego kod ostalih ljudi kolaju riječi „Bože, sačuvaj nas ili Bože, čuvaj moje dok me nema!“ Na kraju pak njihove obitelji šalju te iste molitve upućene Bogu da čuva njihove hranitelje i neka im da sretan povratak.
More je slika životne borbe koju treba izdržati s vjerom i sretno se vratiti u luku. Upravo iz te vjere u božju milost na mnogim su puntama podignute kapelice, a u mnogim gradovima izgrađene crkve u čast onoga koji je zadužen za zaštitu ljudi od mora – svetom Nikoli. Svetac je to koji je za svoga života činio samo dobro, živio da usreći druge, izbavi iz nevolje i spriječi od pogibelji.
Na moru su svi upućeni jedni na druge jer svakome može zatrebati pomoć. Solidarnost pomoraca sastavni je dio njihova zvanja, a njima je u brojnim slučajevima nezgoda na moru ruku spasa pružio upravo taj svetac. Mnogo je onih koji su nekada, a i danas je uobičajena ta tradicija, zahvalni za spas donosili u crkvu zavjetne darove. Na taj bi se način barem nekako odužili za to što im je ukazana božja milost i spašen život na moru.
Biti sam na pučini mora nije lako, no kada je barem u daljini drugi brod ili svjetionik, već je drugačije. Negdje u nutrini već je lakše, osjeća se onaj dašak mira koji nas podsjeća na prisustvo drugog bića i vjera da će sve biti kako Bog zapovijeda. Svjetlost lanterne nekako ugrije srce i daje nam nadu da smo bliže doma, bliže svojim najmilijima.
Tako i vama, dragi naši pomorci, ribari i svi oni koji od mora i za more žive, želimo da vam na današnji dan, ali i svaki drugi, blizu bude neka lađa i svjetlost svjetionika. Da vas zaogrne svojom toplinom i vodi do sigurne luke kako biste što prije prešli prag svoga doma i osjetili toplinu i ljubav vaše obitelji koja s nestrpljenjem čeka vaš povratak.
Aleksandar Aco Jović i ostali dobri ljudi iz caffe bara “Kafanica” Njegoševa 172 Herceg Novi i grupa “Exodusi” organizuju “Humanitarno veče za Dragana” u četvrtak 6. decembra od 20 sati.
Čitav prihod odprodatog točenog piva biće uplaćen na žiro račun porodice za nastavak i liječenje Dragana. Cijena piva 1 euro.
U Kafanici će se moći kupiti CD/DVD i knjig “EXODUSI…. prih pedeset”.
U Kotoru je prethonih dana počelo kićenje Starog grada u susret novogodišnjim praznicima. Ulice su počele da dobijaju dekoraciju u vidu vjenčića i balona, a na ovom poslu bili su angažovani pripadnici Službe zaštite i spasavanja.
U Direkciji za uređenje i izgradnju grada navode da će Kotor i ove godine biti okićen kao lani, uz brojne svijetleće figure i prazničnu rasvjetu dionicom u centru grada. Kada su u pitanju svijetleći ukrasi, biće još bogatije, sa više svijetlećih zavjesa po gradu, dok će svi voltovi biti osvijetljeni lampicama.
Prošle godine drevni grad je tokom novogodišnjih praznika bio fantastično okićen, bogatijom dekoracijom nego prethodnih godina, što je izazvalo oduševljenje i građana i posjetilaca.
