Iako su Dubrovčani i njihovi gosti iz cijele Hrvatske izrazili nezadovoljstvo povećanjem cijene ulaznice za dubrovačke zidine od 1. januara sa 150 na 200 kuna, iz dubrovačkog HNS-a u srijedu su predložili da se ta cijena iduće godine još podigne, na 220 kuna, dok bi se uz ulaznice posjetiteljima dijelili pokloni “u obliku pravog tradicionalnog suvenira”.
Naime, HNS-ovci su priopćili kako su predstavili projekt “Osjetite povijest”, koji za cilj ima revitalizaciju proizvodnje tradicionalnih proizvoda s područja nekadašnje Dubrovačke republike.
Njime, kažu, žele proizvođačima iz Dubrovnika i okolice omogućiti 130 milijuna kuna u petogodišnjem razdoblju putem povećanja cijene ulaznice za dubrovačke zidine za 20 kuna, sa sadašnjih 200 na 220 kuna. Za tu cijenu posjetitelji bi dobili poklon “u obliku pravog tradicionalnog suvenira”.
Naime, ulaznicu za šetnju gotovo dvije tisuće metara dugim zidinama s pogledom na krovove kuća u staroj gradskoj jezgri i morsku pučinu je Društvo prijatelja dubrovačke starine, koje upravlja dubrovačkim i stonskim zidinama, s početkom ove godine ukinulo grupne ulaznice, a pojedinačne podiglo sa 150 na 200 kuna, što Dubrovčani i njihovi gosti smatraju preskupim.
Opravdanje za to u Društvu vide u “brojnim zlouporabama”, odnosno problemu što turističke agencije skupine turista “švercaju” po većoj cijeni, da su ulaznice čak vadili i iz smeća i prodavali. Ističu da povećanje od 12,5 kuna za svaku od četiri godine nije drastično, da gotovo prati inflaciju.
HNS: Dodatnom zaradom od ulaznica otkupiti tradicionalne proizvode
Projekt je predstavila predsjednica dubrovačkog HNS-a Nataša Gabričević, iističući da je zidine lani posjetilo 1,3 milijuna posjetitelja za ulaznicu od 150 kuna, da je cijena za ovu godinu određena u iznosu od 200 kuna, a da HNS predlaže povećanje za još 20 kuna u idućoj godini kako bi se iz tih sredstava otkupili tradicionalni proizvodi.
Usporedila je i cijenu ulaznice za zidine s cijenama drugih svjetskih atrakcija, poput obilaska seta na kojem se snimao Harry Potter u Londonu, a za koju je potrebno izdvojiti 649 kuna, ili obilaska nebodera Empire State u New Yorku koji košta 378 kuna.
“Na Stradunu danas imamo suvenire različitog porijekla, ponajviše magneta, otvarača za boce i slično. Naš prijedlog je da svaki posjetitelj uz ulaznicu za zidine dobije i mali poklon. Poklon bi bio tradicionalni proizvod s područja nekadašnje Dubrovačke republike, u standardiziranom pakiranju. S vremenom bi postigli to da se takva vrsta poklona spusti i na Stradun”, poručila je Gabričević.
Prednost pri otkupu suvenira za poljoprivrednike, žene, umirovljenike, OPG-ove
Pri otkupu tih suvenira, naglasila je, posebno bi se vodilo računa da prednost imaju poljoprivrednici, žene, umirovljenici, OPG-ovi i mali poduzetnici.
“Danas imamo cijenu od 200 kuna, povećanjem za 20 kuna dobijemo minimalno 26 milijuna kuna godišnje koje bi služile isključivo za otkup proizvoda i pripremu ambalaže za te poklone. To znači da bi u petogodišnjem razdoblju na taj način domaći proizvođači dobili ukupno 130 milijuna kuna. S druge strane, posjetitelji zidina na ovaj bi način osjetili i ponijeli sa sobom dašak tradicije i povijesti našeg kraja”, zaključila je.
Ivana Banićević, Ivana Šiljegović i Rastko Buljančević najuspješniji su studenti iz Herceg Novog, koje je danas u Opštini ugostio predsjednik Stevan Katić. Njih troje su studenti završne godine koji su tokom svih godina studija imali prosjek iznad 9,5, što ih je izdvojilo među brojnim uspješnim mladim ljudima iz našeg grada.
„Herceg Novi ima perspektivne studente i potencijal, a sa njima dobru budućnost. Oni su primjer kojim bi trebalo da se vode svi mladi ljudi. Zato smo mi kao lokalna uprava uveli novu praksu vrijednovanja svega što su oni postigli svojim radom i znanjem“, kazao je predsjednik Stevan Katić.
On je podsjetio da je Ivana Banićević proglašena najboljim studentom Herceg Novog za ovu studijsku godinu, a nagrada joj je uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine, što je prvi put da je Opština Herceg Novi dodijelila ovo priznanje. Ta praksa će biti nastavljena, pa će dodjela nagrada najboljem studentu od sada biti sastavni dio obilježavanja 28. oktobra, dodao je Katić.
„Opština Herceg Novi nastoji da na ovaj način istakne najbolje studente, nagradi vas i poruči da su vam vrata ovog grada uvijek otvorena“, poručio je Katić uručujući prigodne poklone.
Studenti su se zahvalili predsjedniku Katiću i sekretarki za kulturu i obrazovanje Ani Zambelić Pištalo na prijemu i pažnji koju su im ukazali, kao i na podršci tokom studiranja. Govoreći o svojim ambicijama, životnim putevima i planovima, kazali su da im je podrška rodnog grada veoma važna.
Ivana Banićević je student magistarskih studija na studijskom programu Hemijska tehnologija – Ekološko usmjerenje na Metalurško-tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, Ivana Šiljegović je na master studijama na međunarodno-pravnom smjeru Pravnog fakulteta Uviverziteta Crne Gore, a Rastko Buljančević je na master studijama muzikologije na Akademiji umetnosti Univeziteta u Novom Sadu.
„Iskreno, bila sam iznenađena ovim pozivom, jer se obično se završava na konkursima na kojima učestvujemo, predajemo papirologiju i to je to. Dobijemo stipendiju ili nagradu, međutim ovdje smo primljeni, razgovarali smo i to je na mene ostavilo veoma pozitivan utisak“, kazala je Ivana Banićević zahvaljujući se na pozivu. Ona svoju budućnost vidi u Herceg Novom i nada se da će imati uslove da se vrati u svoj grad, posebno jer se na masteru usmjerava ka oblasti ekologije. Sada ima u planu odlazak u Englesku, kao saradnica na jednom projektu, tokom kojeg se nada sticanju važnog iskustva i novih znanja.
Prijem za najuspješnije studente, 23.01.2019.
Ivana Šiljegović uskoro započinje radni odnos na Višem sudu u Podgorici, gdje će raditi naredne tri godine. Kako kaže, planove kreira postepeno i nije isključena solucija povratka u Herceg Novi. Ona je poručila da je obrazovanje put kojim mladi ljudi treba da idu, usmjereni prije svega onim što vole i žele da rade.
Rastko Buljančević vidi kulturni život kao izuzetno bitan za jedan grad, pa mu je drago da Herceg Novi ima kvalitetne programe kojih će, nada se, biti još više. Ističe da mu je prioritet nastavak školovanja i da ga put sada vodi ka Madridu gdje će biti student na razmjeni, ali nije isključeno da će ga njegov životni izbor – muzika vratiti u Herceg Novi.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo istakla je posebno zadovoljstvo što se radi o studentima koji se bave različitim oblastima: hemija, pravo i muzika, ali ih sve povezuju Herceg Novi i izuzetni uspjesi.
„Podrška studentima je strateško opredjeljenje Opštine Herceg Novi“, zaključila je Zambelić Pištalo.
Ona je kazala je da su uspješni, obrazovani mladi ljudi najbolji predstavnici Herceg Novog i zato je obaveza Opštine da ih uvaži i istakne njihove uspjehe. Govoreći o sistemu podrške mladima, podsjetila je da je u decembru usvojena opštinska Strategija za mlade, kojom su date konkretne smjernice djelovanja, kao i da je izmjenama Odluke o stipendiranju definisana je mogućnost da Opština i ubuiduće vrijednuje rad najuspješnijih.
Kompanija „Navar Incorporated“ iz Tivta obaviće rmeonte radove na tri manja plovila Mornarice Vojske Crne Gore – odlučila je Tenderska komisija Ministarstva odbrane.
„Navaru“ koji ima remontno brodogradilipte u Bomićima kod Tivta, pripao je posao remonta jedrilica „Milena“ u „Bojana“ tipa Elan 43 koje koristi Mornarica i njen jedriličarski klub „Mornar“, kao i remont motornog čamca ČM-33 koji se u Mornarici koristi za protokolarne potrebe. „Navar“ ima rok od tri mjeseca da obavi poslove na ta tri broda, ukupne vrijednosti 34 hiljade eura sa PDV-om. Za dvije jedrilice planirani su uobičajeni dokovski i servisno-remontni radovi na trupu i pogonskom sistemu plovila, dok je za drveni brod ČM-33 prdviđeno da se obave sanacioni radovi na kabini i kormilarnici i spriječi propuštanje vode u unutrašnjost kabine.
Ministarstvo odbrane izabralo je i kao najpovoljniju, ponudu firme „Nimont“ iiz Bara na tenderu za izbor izvođača cjevarskih i brodoželjeznih radova na brodovima Mornarice. Te poslove „Nimont“ će obaviti za 19,8 hiljade eura sa PDV-om.
Zbog toga što nije dostavljena nijedna ponuda, Ministarstvo odbrane obustavuilo je postupke javnih nabavki za izbor izvođača za remont brodskih čamaca na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“, procijenjenje vrijednosti 10.000 eura, odnosno za usluge ormotavanja statora i rotora na elektromotorima na brodovima MVCG, vrijedan 4.000 eura.
Aerodromi Tivat i Podgorica po ostvarenom obimu saobraćaja, osmi su, odnosno deveti na spisku od deset najprometnijih vazdušnih luka na području bivše Jugoslavije.
Na vrhu liste koju je juče objavio portal ExYU aviation, je Aerodrom „Nikola Tesla“ u Beogradu koji je 2018. završio sa prometom od 5,64 miliona putnika, što je 5,6 odsto bilji rezultat nego godinu ranije.
Tivat je sa ukupnim prometom od 1.245.999 putnika osmi na listi, ispred Podgorice koja je na devetom mjestu sa prometom od 1.208.595 putnika. Posljednji na listi od deset najvećih je aerodrom Sarajevo sa prometom od 1,04 miliona putnika.
Oba crnogorska aerodroma zajedno su lani imali skoro 270 hiljada putnika više nego 2017. što potvrđuje kontinuirani rast Crne Gore kao aviodestinacije.
Aerodrom Tivat
Podgorica je lani imala porast prometa od 14,5% u odnosu na godinu ranijem što je stavlja na treće mjesto među najbrže rastućim vazdušnim lukama ex –Yu, iza aerodroma „Adem Jašari“ u Prištini koje je imao porast prometa od 14,6% , odnosno Skoplja čiji je promet porastao za 15,5 odsto. Ovakav rezulta Podgorica je ostvarila prvenstveno zbog poslovne strategije preduzeća Aerodromi Crne Gore da na ovaj aerodrom skoncentriše saobraćaj većine tzv. legacy i low cost aviokompanija koje lete u redovnom saobraćaju sa Crnom Gorom, dok je aerodrom Tivat mnogo izraženijeg sezonskog karaktera i orijentisan je prvenstveno na saobraćaj charter i leiusure avioprevoznika.
Aerodrom Tivat lani je zabilježio stopu rasta prometa od 10,3%, po čemu je peti na listi od deset najprometnijih aerodroma na području bivše Jugoslavije.
Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi raspisao je Javni konkurs za raspodjelu sredstava iz Budžeta opštine Herceg Novi za 2019. godinu za sufinansiranje programa rada sportskih klubova, razvoj ženskog sporta, razvoj sporta lica sa invaliditetom i razvoj sportske rekreacije građana i vrši se na osnovu Javnog konkursa koji objavljuje organ lokalne uprave nadležan za sport. Pravo učešća na Konkursu imaju sportske organizacije koje su registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u Herceg Novom i koje učestvuju u redovnom sistemu takmičenja u okviru grane sporta u skladu sa sportskim pravilima.
Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport, na predlog Komisije za vrijednovanje programa rada sportskih organizacija donosi Оdluku o raspodijeli sredstava sportskim organizacijama na teritoriji opštine Herceg Novi na osnovu koje će se sklopiti Ugovori o sufinansiranju programa rada sa sportskim organizacijama.
Prijavni obrazac se može preuzeti na web sajtu opštine Herceg Novi: www.hercegnovi.me , u kancelariji broj 61 u Opštini Herceg Novi ili na građanskom birou opštine Herceg Novi. Konkurs je otvoren 30 dana od dana objavljivanja. O detaljima i i kriterijumima za finansiranje aktivnosti u sportu detaljnije u prilogu saopštenja.
Ekipa portala Klix.ba koja se jutros iz Mostara zaputila prema Jablanici stigla je bez većih problema, a stanje na magistralnom putu M-17 Mostar – Sarajevo nakon sinoćnje alarmantne situacije, jutros je zadovoljavajuće.
Vozila se od Mostara do Jablanice kreću bez zastoja, a na izlazu iz Mostara i prema Salakovcu primjetan je veliki broj kamiona i autobusa koji su i dalje parkirani pored ceste.
Na nekim mjestima na cesti od Mostara do Jablanice primjetni su i snježni nanosi iz razloga što mašine za čišćenje nisu mogle prići zbog vozila koja se nalaze na cesti ili pored nje.
Brojni putnici koji su jučerašnji dan proveli u automobilima na ovom magistralnom putu jutro su dočekali u jablaničkim hotelima i drugim smještajnim kapacitetima oko ovog grada.
U Jablanici je glavna saobraćajnica očišćena i njom se saobraćaj odvija normalno, dok je u sporednim ulicama primjetan snijeg na cesti.
“Zna se da su za to nadležni Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Ceste Federacije BiH”, rekao je za Klix.ba načelnik Općine Jablanica Salem Dedić komentarišući sinoćnju situaciju na putu.
foto klix.ba
Podsjetimo, jučer od 14 sati pa sve do poslijie ponoći u mjestu Donja Jablanica bile su kilometarske kolone motornih vozila zbog snijega na putu.
Za vrijeme čekanja na normalizaciju saobraćaja sinoć je preminuo stariji muškarac
Stariji muškarac umro je u utorak navečer od posljedica srčanog udara tijekom zastoja prometa zbog snijega i popriječenih tegljača na prometnici između Mostara i Sarajeva koji je stvorio kilometarske kolone.
Kako su medijima potvrdili iz Doma zdravlja u Jablanici muškarac inicijala D.K. (1946.) iz Banje Luke primljen je večeras u ovu ustanovu bez svijesti i znakova života. „Konstatirali smo da je smrt nastupila trenutačno“, rekla je dežurna liječnica u Domu zdravlja Jablanica dr. Zijada Škobalj.
Rekla je kako je ovaj 73-godišnjak bio srčani bolesnik. On je zajedno s drugim građanima zaglavio u prometu.
Zbog obilnih snježnih padalina i popriječenih tegljača, u utorak oko 14 sati u mjestu Donjoj Jablanici se stvorila kilometarska kolona. Kako su izvijestili iz Auto moto saveza u BiH sa sjedištem u Mostaru policija je tek oko 20 sati počela propuštati vozila iz pravca toga grada prema Jablanici, dok je u suprotnom smjeru promet i dalje obustavljen.
Veliki broj vozača koji stoji u kolonama, prema medijskim izvješćima, upozorava da ostaju bez goriva i hrane.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija Tivat (VIK) ne namjerava da u ovoj godini poveća cijene svojih usluga, ali nije isključena mogućnost da se to, zbog primjene novih zakonskih riješenja koja stupaju na snagu u Crnoj Gori, ipak dogodi i mimo plana VIK-a.
Po novom Zakonu o komunalnim djelatnostima, cijene vode od ove će godine utvrđivati Regulatorna agencija za energetiku, a do sada su to radile Opštine, svaka za svoje žitelje pojedinačno. Vlada je već, usvajajući Strategiju upravljanja vodama Crne Gore, poručila da voda nije socijalna kategorija, već ekonomsko diobro koje ima svoju vrijednost”, a prve procjene govore da bi voda iz javnih vodovoda u državi mogla zbog takvog stateškog opredjeljenja kabineta premijera Duška Markovića (DPS), da poskupi i do 40 odsto.
Cijene usluga VIK-a Tivat inače, posljendji put su mijenjane u fabruaru 2015. Kubik vode za potrošače iz kategorije domačinstava u Tivtu košta 0,97 eura, a za privredu 1,94 eura. Cijena usluga odvođenja kanalizacije za građane je 0,29 eura po kubiku dok za privredu ona iznosi 0,58 eura. Mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti mreže za građane je 2,40 eura, a za privredu 5,40 eura.
Tivatski VIK je namjeru da zadrži aktuelnu cjenovnu politiku izrazio i u svom Finansijskom i programu rada za 2019 nan koje su zeleno svjetlo dali odbornici u lokalnom parlamentu. To opštinsko preduzeće koje je po poslovanju i stepenu naplate svojih usluga, jedan od najboljih gradskih vodovoda u Crnoj Gori, planira da ove godine prihoduje ukupno 3.167.000 eura, od čega najviše – 1,93 miliona eura, od prodaje vode. Na rashodovnoj strani, tivatski VIK najvipe novca će potrošiti za nabavku vode iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje za što će toj državnoj firmi platiti 834 hiljade eura, oko 60 hiljada više nego što je to bio slučaj lani.
Zaista nisam htio- ne barem u ovom trenutku- pisati članak koji se tematski naslanja na aktuelni sukob biznismena g. Duška Kneževića i predsjednika Crne Gore g. Mila Đukanovića. I to iz tri razloga. Prvi je vezan za jednu moju karakternu crtu: sukob crnogorskog biznismena sa (trenutnim) boravkom u Londonu i predsjednika Crne Gore je atraktivna (što bi kazali Bokelji gulozna) tema. To za posljedicu ima da mnogi na ovaj ili onaj način pišu o toj temi, a ja ne volim i nikad nisam volio biti tamo gdje su mnogi; uvijek sam plivao (i plivam) kontra matice. Drugo: imao sam namjeru sačekati rasplet i ishod meča (da li za titulu?) dvojice “momakâ iz devedesetih” pa tek onda izvući neke zaključke opštijeg tipa. Treće:aktuelni sukob Kneževića i Đukanovića želio sam postaviti u jedan širi političko-civilizacijski kontekst i osvijetliti ga iz tog ugla. U ovom članku silom prilikâ odustao sam od tog pristupa. No, u dogledno vrijeme i u nekom od narednih članakâ ovaj događaj- dakle konflikt u koji su ušli crnogorski biznismen sa (trenutnim) boravkom u Londonu i predsjednik Crne Gore-biće sagledan i u okviru te perspektive. Jer- prije svega s obzirom na strategiju koju (zasad) primjenjuje uglavnom jedna od dvaju “zaraćenih” stranâ- sukob g. Kneževića i g. Đukanovića, zajedno sa još nekim motivima vezanim za (zapadnobalkansku) političku scenu i praksu, samo je dio jednog- veoma bolesnog i potencijalno veoma opasnog- involutivnog političko-socijalnog procesa. No, otom potom.
Zašto sam se, ipak, odlučio da napišem ovaj članak u ovom trenutku? Zato što se većina članakâ napisanih na temu aktuelnog sukoba g. Kneževića i g. Đukanovića (barem onih koje sam ja pročitao)- i pored sporadičnih dobrih, opštijih i korisnih uvidâ- uglavnom svodi na primjećivanje akcidencijâ i na komentarisanje istih. Pisalo se u tim člancima o istorijatu lika i djel(ovanj)a g. Duška Kneževića, davala se karakterizacija- ponekad i u literarnoj vizuri- g. Miga Stijepovića, pisalo se o izvještavanju pojedinih crnogorskih medijâ povodom afere “Koverta”, nagađalo je li Duško lukaviji od Svetozara, davale su se neke vlastite, subjektivne ocjene akterâ u sukobu, postavljalo se pitanje kako će se sve ovo rasplesti itd. Takav pristup ovoj problematici nesumnjivo ima svoju draž i svoju (literarnu) vrijednost i vjerovatno jezanimljiv kako autorima tih članakâ tako i njihovim čitaocima. Nijedan od autorâ članakâ na ovu tematiku (ili barem ja to nisam notirao) ni u jednom trenutku nije, međutim, svoj diskurspokušao usmjeriti na suštinu koja je u podlozi pomenutih i brojnih drugih akcidencijâ. A to je, kad se piše o sukobu g. Kneževića i g. Đukanovića, nužno uraditi. Jer, bez apostrofiranja nekih dubljih istinâ koje je sukob crnogorskog biznismena sa (trenutnim) boravkom u Londonu i g. Đukanovića otkrio o aktuelnom crnogorskom društvu, nijedan članak na tu temu nema spoznajnu dubinu: Da ne idem toliko daleko i kažem da nema ni smisla.
U čemu se ispoljava ta suština koju je svima nama otkrio sukob gospode Kneževića i Đukanovića?
Najopštije rečeno, ispoljava se u dubokoj tragici savremene Crne Gore i njenog društva. A ta tragika savremene Crne Gore i njenog društva zrcali se, opet, na dva magistralna plana. Prvi od ta dva plana tiče se sljedećeg: sukob g. Duška Kneževića i g. Mila Đukanovića pokazao je, još jednom, da je Crna Gora svjetlosnim godinama daleko od moderne države zapadnoevropskog tipa: to će reći države zasnovane na parlamentarnoj demokratiji, na principu vladavine prava i na stabilnim i nezavisnim institucijama. Sad bi neko s pravom mogao ironično primijetiti: stvarno si, Aboviću, mnogo pametan i upravo si nam otkrio veliku mudrost. Kao da to nismo znali i dosad; pa to je, moj dobri Aboviću, naša stvarnost zadnjih tridesetak godina. Tačno je, slažem se s ovim (potencijalnim) ironičnim komentatorima: znali smo to i dosad. Razlika od dosad je, međutim, u sljedećem: g. Knežević je- plasiranjem u javnost video i audio materijala kompromitujućeg po DPS i po jednu od najbitnijih državnih institucijâ- brutalno i nemilosrdno jasno doveo i izveo tu stvarnost pred oči i uši svakog stanovnika Crne Gore. Dosad smo, ipak, uglavnom samo slušali i nagađali o korupciji i mitu na najvišoj razini i o razmjerama tog fenomena. G. Knežević nam je, međutim, omogućio- konkretnom slikom i konkretnim tonom- da se čulima našim nasušnimuvjerimo u to da vampir korupcije i mita na najvišoj institucionalnoj razini zaista postoji. (Ne kaže se uzalud da jedna slika govori više od hiljadu riječi). I ne samo da vampir korupcije i mita na najvišoj institicionalnoj razini postoji nego i da siše krv punom parom. Na tragediju svih nas, mito i korupcija postali su organizujući princip aktuelnog crnogorskog društva, jedan od fundamentalnih principâ(bez)vrednosnog sistema na kojima to društvo počiva. Poslije scene koju smo vidjeli sa g. Stijepovićem i audio snimka u kome je glavni akter g. Velibor Milošević ne može- kad je u pitanju zemlja Crna Gora- više biti ni privida nekakve demokratije i demokratskog procesa, sa jedne strane, te digniteta i autoriteta institucijâ sistema i minimuma povjerenja u te institucije, sa druge. To gubljenje povjerenja u (kvazi)institucije sistema vrijedi čak i za najveće pristalice aktuelnog režima a kamoli za njegove protivnike i one- u političkom smislu- neutralne stanovnike Crne Gore. U pogledu digniteta i funkcionalnosti institucijâ sistema te povjerenja građanâ u njih aktuelna Crna Gora i aktuelno crnogorsko društvo nesumnjivo su došli do kraja svog puta. Da li taj kraj znači istovremeno i novi početak, ostaje da se vidi. To će zavisiti isključivo od snage, moći i volje zdravog tkiva u crnogorskom društvu da napravi raskid sa, više-manje, cjelokupnom dosadašnjom crnogorskom autokratskom tradicijom i da počne graditi društvo na sasvim drukčijim ideološkim temeljima.
Prof. dr Miomir Abović
Drugi plan crnogorske tragike izvire iz ovog koji smo upravo opisali. Dijelom sam ga već i dotakao i pomenuo: to je nepostojanje- kad je riječ o Crnoj Gori- države u smislu moderne zapadnoevropske državne tvorevine koja se temelji na demokratiji, parlamentarizmu te moći i dignitetu institucijâ sistema. Sukob gospode Kneževića i Đukanovića bjelodano je (još jednom) otkrio da je aktuelna Crna Gora ustrojena ne kao moderna država zapadnoevropskog tipa, nego kao jedna (neo)feudalna državica, u kojoj je (neo)feudalizam modifikovan specifičnostima crnogorskog društva, istorijskih procesâ od 1989. godine naovamo i tehnološkim progresom kao globalnim fenomenom.
To će reći sljedeće: crnogorsko društvo i država Crna Gora ustrojeni su kao društvo i država sa vladarom-apsolutistom na njegovom čelu i sa mnoštvom velikašâ- njegovih vazalâ- u vidu kontroverznih biznismenâ, partijskih i inih poslušnikâ, visokih funkcionerâ određenih (kvazi)institucijâ itd. Kao u prototipnom feudalnom društvu, velikaši-vazali imaju određene obaveze prema vladaru, a zauzvrat dobijaju od njega manje ili veće povlastice ovog ili onog tipa, manju ili veću slobodu djelovanja itd. Nevolja sa feudalnim državama u tome je što je njihov temelj nestabilan: bazira se gotovo isključivo na moći vladara da vazale drži na okupu i suzbija njihove sebične interese. (Sjetimo se u tom smislu sudbine Srpskog Carstva poslije smrti cara Dušana). Problemi sa (neo)feudalnim državolikim tvorevinama dodatno se multiplikuju kada određeni vladar, sem lične moći i harizme, ne posjeduje nikakvedruge državničke kvalitete- štoviše prilično je nesposoban i nezainteresovan po pitanjima poticanja ekonomskog razvoja zemlje kojom vlada i stvaranja uslovâ za bolji život svog narodate, konačno,kad je taj vladar poprilično kompromitovan vezivanjem njegovog imena za raznorazne afere- ali zato posjeduje neograničenu želju za vlastitim bogaćenjem i gomilanjem materijalnih dobarâ. Priroda (neo)feudalnog sistema i vladar karakterološke provenijencije kakvu sam opisao u prethodnoj rečenici spoj su koji garantuje da će u jednom trenutku vladar nasrnuti nanekog od svojih vazalâ, sa željom da prisvoji njegovu imovinu ili dobar dio iste. Nevolje za vladara i za državu i društvo kojima je on na čelu počinju onda kada se ispostavi da taj vazal nije baš spreman da se pokori vladaru i da otrpi njegove hirove.Vazal- ako je sposoban- može ozbiljno uzvratiti vladaru i pokazati i otkriti sve tragične slabosti društva nastale kao rezultat vladareve dugogodišnje neprikosnovene autokratije i favorizovanja (neo)feudalnog modela vladavine. A to je, opet, proces koji može imati nesagledivo loše posljedice po državu kojoj je taj i takav vladar na čelu.
Poenta iz ovog članka je jasna. Mogao bih je sažeti u sljedeće pitanje: treba li nam (neo)feudalna korumpirana državolika tvorevina kakvu imamo sad- korumpirana državolika tvorevina koju može ozbiljno ugroziti i uzdrmati jedan jedini sukob vladara i jednog njegovog pobunjenog i neposlušnog velikaša- ili moderna demokratska država zapadnoevropskog tipa? Da se razumijemo: to nije samo pitanje izbora modela vladavine i/ili puko teoretsko nadgornjavanje; to je bukvalno pitanje opstanka, pitanje biti ili ne biti Crne Gore. Odgovor na to pitanje treba da daju stanovnici Crne Gore. Od kojih se mnogi, u međuvremenu, moraju potruditi da u svom umu i u svojoj svijesti pređu put od kmetova- što su suštinski sad- do pravih građanâ.
Marinacloud, sistem koji svaku jahtu može pretvoriti u pametnu jahtu, na jednak način na koji se danas svaki dom može pretvoriti u pametni dom, u svega tri mjeseca otkako se pojavio na tržištu u svoju je ponudu uvrstilo deset marina u Hrvatskoj i inozemstvu, piše Poslovni dnevnik.
Ovaj inovativni hrvatski visokotehnološki proizvod sada se priprema za još brže međunarodno širenje. Krešimir Žic, suvlasnik marine Punat, koja je prva primijenila ovo rješenje te osnivač i direktor domaće tvrtke Marinacloud, koja upravlja s tom IT platformom, kaže da su lansirali prvu globalnu uslugu temeljenu na toj platformi – Proactive Boat Care.
Milijuni plovila su potencijal
“Usluga Proactive Boat Care koristi globalnu IoT telekomunikacijsku mrežu zvanu Sigfox, koja je prisutna u više od 50 država na svim kontinentima, i omogućuje nam da se bavimo isključivo uslugom digitalizacije marina, a ne tehnološkim aspektima IoT senzora i sličnim stvarima, a to nam je otvorilo mogućnost da iz Hrvatske radimo globalni biznis”, kaže Žic.
Marina Punat je prije šest godina počela razvijati uslugu Proactive Boat Care kao dio poboljšanja ponude i širenja izvora prihoda. Dosad se ona temeljila mahom na ručnom unosu podataka u IT sustav koji je zatim slao podatke vlasnicima jahti. Sada je to skupljanje podataka o stanju broda, i to pomoću IoT modula, različitih senzora koji automatski prenose podatke preko Sigfox mreže. Vlasnik jahti tako mogu preko mobitela u realnom vremenu pratiti stanje baterija, zatim pratiti da li se na brodu pojavio dim ili vatra, da li u jahtu prodire vode itd.
Specifičnost nove usluge je u tome što funkcionira na sličan način kao i usluge mobilnih operatera ili bilo koje veće internetske kompanije: na pretplatu.
“To se pokazala kao najveća prednost Sigfoxa, jer tako korisnicima možemo na globalnoj razini ponuditi uslugu po modelu ključ u ruke i imati zaokružen poslovni model”, kaže Žic. Dodaje da već sad imaju 400 korisnika Proactive Boat Care na Marinacloud platformi te da svakodnevno dobivaju nove upite. Žic kaže da se ne opterećuje očekivanjima. “Potencijal na tržištu postoji, jer broj brodova koji bi trebali ovakvo rješenje mjeri se u milijunima. Bolje reći, samo u Europi postoji oko milijun brodova – jahti koje bi trebale Proactive Boat Care, a u Americi ih je oko 4 milijuna. Da ne pričam koliko ih tek ima u ostatku svijeta”, kaže Žic.
Globalno tržište
Navodi da usto globalno ima na desetke tisuća marina što Proactive Boat Care pretvara u globalni proizvod za malu tržišnu nišu. Žic dodaje da trenutačno razvijaju još jedan sustav – s kamerama za fotografiranje, snimanje i prepoznavanje brodova.
“Ali nam je glavni cilj globalna distribucija našeg postojećeg rješenja”, naglašava Žic. U tome im pomaže i Sigfox, najveći telekom startup na svijetu pohvalio se da su im Marinacloud i Marina Punat prvi korisnici u Hrvatskoj, ali i prvi hrvatski izvozni proizvod koji koristi njihovu mrežu. Bruno Crnički, direktor IoT Net Adrije, tvrtke koja upravlja sa Sigfox mrežom u Hrvatskoj kaže da su ovim postigli važan cilj.
“U oktobru 2017. IoT Net Adria potpisala je suradnju sa Sigfoxom te se obvezala da će u dvije godine povezati Hrvatsku sa svijetom. U manje od dvije godine dobili smo i prvo rješenje koje je to praktično koristi, kao i globalni proizvod zbog čega sam iznimno ponosan na uspjeh Marinaclouda”, zaključuje Crnički.
Zbog snijega i popriječenih tegljača u utorak je sasvim zapriječen promet između Sarajeva i Mostara na središnjoj magistralnoj prometnici M-17 u Jablanici.
“Zbog popriječenih teretnih vozila obustavljen je promet na magistralnom putu M-17 u mjestu Donja Jablanica”, navodi se u izvještaju Auto moto saveza u BiH sa sjedištem u Mostaru.
Izvještaj kaže kako su ekipe službi za održavanje cesta na terenu, no teško je očekivati kako će se promet uskoro uspostaviti.
Zbog snijega zaustavljen promet između Mostara i Sarajeva – foto čitalac
“Položaj popriječenih vozila, te intenzivne padavine, značajno otežavaju rad službi”, rečeno je.
Poziva se vozače koji su planirali putovanje ovom dionicom, da ga odlože do stabilizacije vremenskih prilika.
