Festival KotorArt je dobio prestižnu nagradu “Wild Beauty Award” za najbolju manifestaciju u 2018. godini.
Nagradu, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, dodjeljuje nacionalna Turistička organizacija pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2018. godini.
“Zahvalan sam žiriju na dodijeli ove prestižne nagrade i ona za KotorArt predstavlja potvrdu dosadašnjeg rada, veliku čast i još veću motivaciju. Okolnost da i 2018. ova nagrada odlazi u Kotor, potvrđuje da naši kulturni poslenici realizuju zaista visoko kvalitetne kulturne sadržaje kako u pogledu njegovanja i unaprijeđenja naše baštine i promocije domaćih umjetničkih snaga, tako i u promovisanju najvećih zvijezda svjetske scene, sa kojima se Crna Gora s razlogom ponosi. Kao što sam i ranije kazao, KotorArt predstavlja svijetao primjer festivala koji je turistički atraktivan, tematski aktuelan, društveno odgovoran i umjetnički beskompromisan i besprijekoran”, izjavio je Ratimir Martinović, direktor festivala.
Odluku o kategorijama i nagrađenima donio je žiri za dodjelu “Wild Beauty Award 2018”, kojim je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, profesor dr Ivo Županović, profesor gitare Srđan Bulatović, profesor kulinarstva Milan Bukarica, Svetlana Popović Vujotić, novinarka RTCG i Sanja Golubović, urednica i novinarka.
Vrsni majstor priče i pričanja Simo Matavulj (1852-1908) bio je tema druge književne večeri koje svakog četvrtka u Herceg Novom organizuje SPKD „Prosvjeta”.
Matavulj je za života, koji je trajao nepunih 56 godina, literaturom spojio tri podneblja i četiri grada (Šibenik, Herceg Novi, Cetinje i Beograd) i postao velikan srpske književnosti. Svako mjesto u kojem je živio iskreno je volio i svakome se vraćao u svojim djelima, a računa se da je iza sebe ostavio i u svojim pripovjetkama (napisao ih je oko 40 i dva romana „Bakonja fra Brne” i „Uskok”) ovjekovječio ljude onakve kakve ih je vidio krajem 19. i početkom 20. vijeka.
– „Šjor Simo”, kako su profesora italijanskog i drugih predmeta u Srpskoj Zakladnoj pomorskoj školi, zvali Novljani radio je od 1874 -1881. godine u Herceg Novom. I sve što je radio mimo posla predavača bilo je da se provodi po kafanama i da vježba svoje vitko tijelo i da se zaljubljuje kako u rodnoj Dalmaciji, tako i u Boki, odnosno Herceg Novom – rekla je književnica Olivera Doklestić koja je incirala ove večeri posvećene srpskim piscim.
Njegov dolazak u Boku je bilo vrijeme buđenja nacionalne svijesti. Njegovi likovi, radnje, zađevice, dijalozi čak i prgavost su opisani sa distance i čitaocu nisu predstavljeni kao negativnosti.
– On je pisac vrlina, a nikako mana. Veliča snažan duh bokeljskog naroda kome se divi i prilazi s rodbinskom ljubavlju. Matavulj nije dozvoljavao ni da o Boki i Bokeljima sude i presuđuju s lošim namjerama. Tako se čak i javno založio za bokeljski obraz u oštroj polemici protiv francuskog pisca Pjera Lotija zbog pripovjetke o ljubavi mlade pastirice Paskvale Ivanović iz Baošića i po Matavulju skaradnog pisanja jednog nadobudnog stranca o dragim ljudima iz Boke i nezaštićenoj djevojci.
Matavulj je u svakom smislu živio sa novskom sredinom i njenim ljudima, postaviši zaista njen neraskidivi dio. Upijao je svakim danom i bujicom svoje umjetničke snage. Odlaskom na Cetinje, zbog bjekstva od hapšenja od austrijskih vlasti u toku Bokeljskog ustanka, sve događaje pretače u riječi i zapisuje… Iz takvih Matavuljevih pripovjedaka i eseja, koji nose mnogo autobiografskog, suštinski je ostavio vrijedan dosije o društvenim i političkim prilikama Herceg Novog, Boke, Dalmacije i Cetinja – rekla je Olivera Doklestić.
Foto N.M
Ona je podsjetila i na novske prijatelje Sima Matavulja, a to su dr Laza Tomanović, Marko Car, Tomo Krsto Popović i drugi. Svima njima je bio blizak. Odgovarali su im njegovi stil, smjelost, britki duh. Bio je veliki intelektualac, superioran, jedan od najvećih pisaca u srpskoj literaturi.
– Čitao je, slušao i lovio riječ i kako u Herceg Novom tako i u drugim sredinama. Nema više ni škole u kojoj je predavao… Sva svjetla na školi su odavno pogašena. Nema vijek i više ni Sima, ali ostaju sjećanja na njegova djela kojih se ponekad sjetimo kao što je bilo i ovo veče – zaključila je Doklestićeva.
O Matavuljevom književno djelu i njegovom mjestu u našoj književnosti govorili su i profesorice književnosti Vinka Perišić i Branka Banićević. Odlomke iz njegovih pripovjedaka čitala je Maja Žarić, a veče svojim nastupom muzički je obojila Anita Zloković, profesorica hercegnovske Muzičke škole.
Konačno je krenulo! U subotu su započela adventska događanja u Splitu, a vrhunac večeri svakako je i službeno otvaranje popularnih kućica. Riva i centar grada puni su ljudi, a Splićani kao da su jedva dočekali da se nakon završetka turističke sezone vrate “na svoje”. Uz to, poslužilo ih je i ugodno vrijeme (oko 10 stupnjeva), bez kiše.
Inače, ovogodišnji program adventskih događanja u našem gradu nosi naziv “Zimski akvarel” – adventske i božićne svečanosti u Splitu, a trajat će od 1. decembra do 7. januara 2019. godine.
Foto Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA
Prvog dana otvaranja “Akvarela” nastupiio je Giuliano, a za vrijeme “Zinmskog akvarela” pjevat će i Hari, grupa “Dalmatino”, klapa “Iskon”, Četiri tenora, “Slavonija band”, Neno Belan i “Fiumensi”…
Tridesetogodišnji ronilac Andi Marović, član Ronilačkog centra Manta iz Komiže, i Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije dobitnici su Plave vrpce Vjesnika za 2018. godinu, objavljeno je u subotu na konferenciji za novinare Sindikata pomoraca Hrvatske.
Priznanja će im biti uručena na svečanosti koja će se u Zadru održati u ponedjeljak, 3. decembra.
Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika dodijelio je i dva posebna priznanja – bivšem direktoru zadarske Tankerske plovidbe Stanku Baniću te brodu “Tijat”, kulturnoj baštini hrvatskoga pomorstva o kojoj brine skupina šibenskih entuzijasta.
Obrazlažući nagradu Andiju Maroviću, tajnik Plave vrpce Vjesnika Damir Herceg istaknuo je da je taj ronilac sredinom lipnja dva puta “krpao” turski teretni brod Haksa na otvorenome moru te zahvaljujući njegovu znanju, hrabrosti i požrtvovnosti, taj brod nije potonuo. Na brodu je u tom trenutku bilo trideset tona goriva i tri tisuće tona magnezita, istaknuo je.
Dubrovačko-neretvanski vatrogasci dobili su priznanje zbog hrabrosti, stručnosti i požrtvovnosti u gašenju požara na jahti “Kanga”. Sedamnaest pripadnika JVP Dubrovačko primorje, Dubrovnik i Mljet, pod zapovjedništvom Stjepana Simovića gasili su požar koji je na toj 40-metarskoj jahti pod malteškom zastavom buknuo 7. septembra kod Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca. Osam putnika i četiri člana posade odmah je evakuirano s jahte u čijim je tankovima bilo 40 tona dizelskoga goriva. Brzom akcijom 17-orica vatrogasaca spriječila su izlijevanje dizela i onečišćenje mora.
Plava vrpca Vjesnika dodjeljuje za pothvat spašavanja ljudi i imovine na moru, a utemeljio ju je 1966. godine poznati novinar i pjesnik Ratko Zvrko, u to vrijeme urednik pomorstva u Vjesniku. Ove godine bilo je nominirano sedam pothvata spašavanja.
Brod-za-spašavanje-plava-vrpca-Photo: Pixabay/SPH
Riječ je o jedinstvenom priznanju koje je Sindikat pomoraca Hrvatske preuzeo 2012. godine nakon gašenja lista “Vjesnik”, u želji da se i dalje vrednuju najplemenitije ljudske vrline – hrabrost, požrtvovnost, solidarnost i čast, “kako pomoraca i drugih ljudi od mora”.
Uz dodjelu Plave vrpce Vjesnika, sljedeći tjedan se u Zadru održavaju 2. dani pomorstva i unutarnje plovidbe.
Na blagdan sv. Nikole, 6. decembra, bit će položeni vijenici u more u povodu Dana pomoraca, a potom će se održati natjecanje studenata pomorskih fakulteta na temu “Kako vidimo hrvatsko pomorstvo u idućem petogodišnjem razdoblju”. Paralelno s tim odvijat će se i natjecanje brodskih kuhara, a navečer će se održati svečana akademija na kojoj će biti dodijeljena priznanja pojedincima i tvrtkama koje su pridonijele razvitku pomorstva.
U petak, 7. decembra, u hotelu “Donat” raspravljat će se o Zakonu o pomorskom dobru i pomorskim lukama koji je u pripremi, zatim o konkurentnosti brodarstva i luka te digitalizaciji usluga u pomorstvu i nautici.
Predstava ,,IVO VIZIN – KAPETAN OD SNOVA”, o najpoznatijem kapetanu iz Boke, i prvom Slovenu koji je oplovio svijet, imaće svoju premijeru u srijedu 5. decembra u 20 sati u Kulturnom centru ,,Nikola Đurković”.
Predstava je rađena po tekstu Jelene Milošević, nagrađenom na konkursu ASSITEJ-a 2017. godine, u režiji Zorana Rakočevića.
Nastala je u koprodukciji Gradskog pozorišta iz Podgorice, Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Kulturnog centra ,,Nikola Đurković” iz Kotora.
Priču, šta je kapetan Ivo morao da preživi, kako bi 1852. godine bio spreman da se uputi na devetogodišnji put oko svijeta i pređe 100. 000 hiljada nautičkih milja, prikazaće glumci: Vule Marković, Jelena Simić, Sanja Popović, Pavle Popović, Goran Slavić, Miloš Pejović, Branka Femić i Pavle Ilić.
“Ivo Vizin je svojim saosjećanjem sa ljudima koji su prošli kroz njegovo teško djetinjstvo stvorio sebi vječan put. Dosegao je do Rta dobre nade prije nego se otisnuo na pučinu. Jer dobra nada je unutra, u svakome od nas. Pitanje je samo da li će scile i haribde našeg brzog života u kojem gubimo empatiju, zaboravljamo najpreče – porodicu i najbolje prijatelje, u kojem jurimo za ispraznim uspjehom karijere i ostvarenjima u kojima smo surovo osamljeni i udaljeni od suštine, uspjeti da nas zauvijek zarobe i poraze kao ljude. Otisnimo se u plovidbu života”, kaže se u najavi predstave.
Na javne pozive za podršku poljoprivrednicima na teritoriji Opštine Tivat koje je realizovao Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo stiglo je 30 zahtjeva poljoprivrednika kojima će ukupno biti raspodijeljeno 25 hiljada eura.
„Najviše aplikacija je stiglo za podršku u oblasti ruralnog turizma i pčelarstva, i to tri odnosno 13 zahtjeva. U ove dvije oblasti opredijeljeno je 7,878.63, odnosno 4,267.61 eura. Uz marikulturu i ribarstvo, gdje smo dobili dvije aplikacije za podršku ukupne vrijednosti 2,798.37, u te tri oblasti će biti opredijeljeno najviše sredstava. Radi se o ukupno 14,944.61 eura, saopštila je Radmila Kilibarda, savjetnica za vodoprivredu i poljoprivredu.
Za premije u stočarstvu upućeno je šest zahtjeva, povrtlarsko-cvjećarsku proizvodnju dva, i po jedan zahtjev za seosku infrastrukturu mjesnih zajednica, staračku naknadu i maslinarstvo.
“Uz ugovorene obaveze kojim se finasiraju Lovačko udruženje, Maslinarsko udruženje, poslovi pošumljavanja, iskoristićemo budžet od 25 hiljada eura u potpunom iznosu”, dodala je Kilibarda.
Javni pozivi raspisani u 2018. godini odnosili su se na sufinansiranje projekata iz oblasti poljoprivrede i turizma i to za uređenje terena, bašte, livade ili vidikovaca u sklopu domaćinstva koje je u funkciji pružanja turističkih, ugostiteljskih usluga u ruralnom području opštine Tivat.
Poziv je upućen i za finasiranje kupovine opreme neophodne za proizvodnju i preradu autohtonih proizvoda, za sufinansiranje projekata renoviranja postojećih ruiniranih kuća i ostataka seoskih kuća u svrhu pružanja turističkih, ugostiteljskih usluga u ruralnim područjima opštine.
Zainteresovani su bili pozvani i da apliciraju za podršku razvoju voćarske proizvodnje, maslinarstva, pčelarstva, povrtlarske i cvjećarske proizvodnje, za premije u stočarstvu, razvoj organske poljoprivrede, ribarstva i marikulture. Podrška je bila obezbijeđena i za održivo upravljanje zelenim otpadom iz poljoprivredne proizvodnje.
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 777 zvanično prijavljenih turista, što je 11 odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivta.
Od ukupnog broja gostiju, njih 768 su sgtranci, a samo 9 posjetioci iz Crne Gore. U tivatskim hotelima boravi 180 gostiju, dok privatni smještaj koristi 597 turista.
Doček 2019. u Tivtu
Tivat NG baner
Novogodišnji program ove godine na Pinama počeće nešto ranije, u odnosu na prethodne godine. Već 15. decembra tivatski ugostitelji postaviti će kućice sa gastro ponudom, a muzički program počinje 26. decembra.
Tivćane i njihove goste u novogodišnjoj noći zabavljaće Željko Joksimović, 1. januara nastupaju Lepa Brena i Bojan Delić, a 2. januara Ana Kokić i tivatski bend Toć.
Tokom osam prazničnih dana nastupiće Amadeus bend, Boris Novković, La banda Tambura night, Ana Rucner, Leontina i gosti, The gents, Disko inferno, Tribjut bend ABBA. pripremljen je i poseban popodnevni program za najmlađe posjetioce u kojem učestvuju Leontina, Minja Subota i Tijana Dapčević
Opština Tivat još ne zna kada će i u kojoj mjeri popraviti devastirani lokalni put za selo Gornja Lastva.
To staro i veoma dobro očuvano tradicionalno bokeljsko selo nalazi se na oko 300 metara nadmorske visine na brdu Vrmac, a do njega vodi oko 4 kilometra dugi uski asfaltni put koji se uspinje uz brdo od Jadranke magistrale na obali. Put za Gornju Lastvu jedan je od najzapuštenijih u Tivtu, a oštećenja na njemu su na pojedinim mjestima toliko velika da je dovedeno u pitanje i sigurno saobraćanje malih vozila. Kombiji i minibudi gotovo da više uopšte ne mogu proći ovim putem, iako je Opština Tivat nedavno uvela izletničku taksu za organizovane grupe turista koji posjećuju Gornju Lastvu, u visini od 1 euro po turisti. Osim što je gotovo svuda oštećen habajući sloj asfalta na kolovozu, najveći problem je to što su počeli popuštati i potporni zidovi, pa se put već gotovo urušio na nekoliko lokacija. Uprkos tako katastrofalnom stanju jedine drumske veze do jednog od najpopularnijih izletišta i turističkih atrakcija u Tivtu, u Opštini ne znaju kada će i u kojem obimu pristupiti sanaciji ove saobraćajnice.
„Službenici Sekretarijata za komunalne poslove i Direkcije za investicije obišli su pomenutu saobraćajnicu prema Gornjoj Lastvi, o čemu će napraviti kompletan izvještaj koji će biti predat predsjedniku Opštine. Obim radova koji bi se izvodio vezano za sanaciju ove saobraćajnice u potpunosti ili fazno, isključivo zavisi od planiranih sredstava definisanih budžetom za 2019.“- reklisu „Vijestima“ iz lokalne uprave, ne navodeći da li je napravljen bilo kakav predračun ili makar orijentaciona pretpostavka koliko će koštati sanacija ozbiljno oštećenog puta, koji u međuvremenu, sve više propada.
Gornja Lastva
Gradonačelčnik dr Siniša Kusovac preksinoć je na centralnom okruglom stolu sa građanima u javnoj raspravi o nacrtu budžeta Opštine za 2019., kazao da je u budžetu predviđen milion eura za asfaltiranje lokalnih saobraćajnica i 150.000 ulaganja u ostalu infrastrukturu.
„Prije donošenja konačne verzije odluke o budžetu moramo po Mjesnim zajednicama da vidimo koji su to prioriteti za asfaltiranje određenih lokalnih puteva. Da ne bi favorizavali jednu u odnosu na drugu MZ moramo ravnopravno da rasporedimo taj iznos novca i da podjednako svih 6 mjesnih zajednica bude zastupljeno.“, rekao je Kusovac.
Nove prostorije Ribarskog monitoring centra koji funkcioniše u okviru Direktorata za ribarstvo svečano su danas otvorene u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja CG, a u njihovo opremanje uloženo je oko 60.000 eura.
Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, rekonstrukcija i opremanje prostorija realizovani su u okviru projekta Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema kroz zaštitu i gajenje morske faune, koji sprovode sa Norveškom i Opštinom Ulcinj.
“Kroz prethodna dva projekta iz pretpristupnih fondova EU (IPA), vrijedna 1,2 miliona eura, nabavljeni su i opremljeni ribarski brodovi sa uređajima kojim su povezani na satelit, a iz Ribarskog centra uspostavlejna je veza sa satelitom i razvijena aplikacija koja omogućava 24-časovni monitoring ribarskih plovila na moru”, navode u tom resoru.
Ribarski monitoring centar otvorili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ambasador Norveške Arne Sanes Bjornstad i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.
Partnerstvo i u sektoru ribarstva daje konkretne razvojne rezultate
Simović je zadovoljan realizacijom tog zajedničkog projekta i uopšte uspostavljanjem Ribarskog monitoring centra koji, kako je kazao, ima više funkcija u cilju daljeg razvoja ribarskog sektora u našoj zemlji i održivog upravljanja morskim resursima.
„I danas demonstriramo naše partnerstvo koje je garancija uspjeha. Sa nama su i ribari, kojima je u konačnom projekat posvećen, prije svega, da bi oni bili sigurniji na moru u teškom i odgovornom poslu koji rade. Projekat će, takođe, obezbijediti održivo upravljanje osjetljivim ribljim resursima. Ribarski monitoring centar treba da obezbijedi evidenciju i sprječavanje svih nedozvoljenih radnji na moru, prije svega nelegalnog ribolova”, kazao je Simović.
Ministar je ocijenio da je posebna vrijednost uspostavljanja Ribarskog monitoring centra u njegovoj nadogradnji, kojom će biti omogućeno praćenje 24 časa dnevno i kontrola ribarskih plovila na Skadarskom jezeru, za šta će oprema biti nabavljena kroz MIDAS 2 projekat.
Otvaranje-Ribarskog-monitoring-centra
Slijedi otvaranje ribarskih luka i mjesta prvog iskrcaja
Simović je ocijenio da je i ovaj projekat potvrda da je sektor ribarstva pod sve većom pažnjom Vlade, te je uvjeren da će u narednim mjesecima svjedočiti i otvaranju ribarskih luka u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, koje će biti realizovane, takođe, kroz MIDAS 2 projekat.
„Ribarima su potrebne ribarske luke i obaveza je države da izađe u susret i ovoj njihovoj potrebi“, poručio je potpredsjednik Vlade.
Takođe, izrazio je sigurnost da će uskoro biti otvorena i mjesta prvog iskrcaja, širom Primorja, što je od izuzetne važnosti za rad ribara, ali i monitoring izlova i praćenje sljedljivosti, bezbjednosti i kvaliteta ribe i morskih plodova.
Prema riječima Simovića, od 10 miliona eura opredijljenih kroz MIDAS 2 za sektor ribarstva, ambicija je da ribarima direktno bude opredijeljeno pet miliona eura, kako bi nastavili sa unapređenjem svoje flote.
„Stoga vas molim da čuvamo ovo naše partnerstvo, dijalog između ribara i Ministarstva, lokalnih zajednica, da unapređujemo to partnerstvo, te da zajedno budemo zahvalni prema našim EU partnerima, Evropskoj komisiji koja snažno ulaže u ovaj sektor, kao i bilateralnim partnerima, kao što je u konkretnom projektu, Vlada Norveške“, kazao je Simović, naglasivši važnost snažne uključenosti i naučnih institucija, prije svega Instituta za biologiju mora koji ima dugu tradiciju i odličan kadrovski potencijal.
Crna Gora se izborila za kvotu izlova koja odgovara potrebama razvoja
Potpredsjednik Vlade kazao je da je Crna Gora potvrdila namjeru da razvija ovaj sektor i u dijelu suočavanja sa globalnim izazovima u ribarstvu, gdje se sagledavaju posljedice prelova morskih resursa u prethodnom vremenu.
„U intenzivnoj komunikaciji sa EK i u okviru Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, jasno smo kazali da nijesmo spremni da Crna Gora bude kolateralna šteta posljedica prekomjernog prelova resursa od strane drugih država. Jasno smo kazali da nismo spremni da se na trenutnom nivou razvoja našeg ribarskog sektora zamrznu dozvoljene kvote i za Crnu Goru. I izborili smo se u tome. Crna Gora je pravo na izlov plave ribe povećala sa 40 tona na 2.500 tona. Mislim da su naši partneri iskazali time pravedan odnos, pri čemu nam ostaje dodatna obaveza da ne pravimo greške koje su pravile druge mediteranske zemlje, da čuvamo resurse, održivo ih koristimo i suzbijamo nelegalne aktivnosti“, rekao je Simović.
Podsjetio je da se Crna Gora na planu suzbiljanja nelegalnih aktivnosti, koordiniranim aktivnostima nadležnih institucija, snažno odgovorila i suočila se sa tim izazovima.
Ocijenio je da su rezultati u tom dijelu postignuti, ali da ima još da se radi, a u daljim aktivnostima na tom planu, posebno kroz rad Ribarskog monitoring centra, pojave kakve su upotreba eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu izlova ubrzo će, uvjeren je, biti prošlost.
Bjornstad je izjavio da je zadovoljan sto je norveško iskustvo pomoglo Crnoj Gori da zastiti riblji fond i životnu sredinu mora.
”Morski resursi Crne Gore imaju veliki potencijal, ali ovim resursima se mora upravljati na održziv način”, rekao je ambasador Bjornstad, zahvalivši Vladi Crne Gore i opštini Ulcinj na dobroj saradnji.
Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić je izrazio zadovoljstvo zbog realizacije i ovog segmenta šireg projekta u koji je uključena i ta Opština.
On je kazao da je projekat vezan za održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema započeo 2015. godine sa ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova, posebno upotrebe eksplozivnih naprava.
Takve pojave su, kako je naglasio, u vremenu početka realizacije projekta bile učestale, što je imalo za posljedicu da se na projekat u javnosti gleda sa skepticizmom i nevjericom da se nečasnim aktivnostima na moru može stati na put.
“Danas vidimo da su nelegalne aktivnosti svedene na minimum, a projekat dobio puni smisao, kao primjer uspješne saradnje uz podršku međunarodnih partnera, projekat koji nas približava standardima razvijenih zemalja”, zaključio je Nrekić.
Pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, u četvrtak je održana 14. dodjela godišnjih nagrada u turizmu „Wild Beauty Award 2018“ u „Vladinom domu“ na Cetinju.
“Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti prikupljene putem on line upitnika, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu “Wild Beauty Award 2018”
Žirijem je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, profesor dr Ivo Županović, profesor gitare Srđa Bulatović, profesor kulinarstva Milan Bukarica, Svetlana Popović Vujotić, novinarka RTCG i Sanja Golubović, urednica i novinarka”, navode u saopštenju.
Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno 5 nagrada i 4 priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2018. godini.
Dobitnici po kategorijama za nagrade i priznanja WBA 2018 su:
Nagrade WBA 2018:
1. Hotel godine: „The Chedy Luštica Bay“
2. Mali hotel godine: „La Roche“ Tivat
3. Restoran godine: „Murano Restaurant“ Hotel Regent Porto Montenegro
4. Plaža sezone: „Drobni pijesak“ Budva
5. Manifestacija godine: „KotorArt festival“ Kotor
Priznanja WBA 2018:
1. Event destinacija: „Porto Montenegro“
2. Razvoj Agroturizma: „Domaćinstvo Kljajić“ Berane
3. Implementacija standarda u hotelijerstvu: „HG Budvanska Rivijera“
4. Domaći hotelski menadžment brend: „ HG Casa del Mare“ Herceg Novi
Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.
