Uginuli kit, kojeg je voda izbacila na obalu Filipina, imao je 40 kilograma plastičnih kesa u stomaku, saopštili su istraživači.
Radnici lokalnog prirodnjačkog muzeja pronašli su kita istočno od grada Davao.
Muzej je putem Facebook saopštio da je životinja u stomaku imala do sada neviđenu količinu plastike kada je riječ o kitovima, prenio je BBC.
Pronađeno je 16 vreća za pirinač i “brojne kese za kupovinu”, navodi se u saopštenju.
Muzej će u narednim danima objaviti kompletnu listu plastičnih predmeta.
“Nisam bio spreman za toliku količinu plastike. Toga je bilo toliko da je plastika počela da se kalcifikuje”, izjavio je osnivač muzeja Darel Blečli.
Upotreba plastike za izradu predmeta za jednokratnu upotrebu je veliki problem u pojedinim zemljama jugoistočne Azije, uključujući Filipine.
Pet azijskih zemalja, Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland, zajedno imaju udio od 60 odsto u plastičnom otpadu koji završava u okeanima, navodi se u izvještaju grupa za zaštitu okoline “Očuvanje okeana” i “Centra Mekinsi za poslove i okolinu”.
„Skala radio, Dnovine, Pornal Analitika, Pobjeda, RTCG, CDM i AntenaM su sramota novinarstva i režimske meidjske ekspoziture koje izvještavaju i komentarišu mimo novinarskog kodeksa i etike. Kada već nadležne institucije i regulatorna tijela na to ne reaguju, smatram da mi je kao slobodnom intelektualcu i umjetniku, dužnost da lično na to reagujem javnom satirom. Kao intelektualac i slobodan građanin imam pravo da satirom ismijavam nekoga ko ne radi profesionalno svoj posao, a pritom je javna ličnost.“ – kazao je danas u Osnovnom sudu u Kotoru pjesnik, satiričar, muzičar, ljekar i odbornik Demokrata u SO Kotor Goran Jovanović.
On je to rekao dajući iskaz pred sudijom Predragom Krstonijevićem po tužbi glavne i odgovorne urednike kotorskog Skala radija Dubravke Jovanović. Ona i vlasnik Skala radija Slavko Mandić i kompanija Maxko u odvojenim parnicama, tužili su Jovanovića da ih je u svojim pjesmama objavljenim u medijima i na You Tube, odnosno komenatrima na Facebook-u vrijeđao, izvrgnuo ruglu, nanio im duševne bolove i prouzrokovao pad slušanosti, zbog čega od odbornika Demokrata traže visoke novčane odštete. Dubravka Jovanović je kazala da se ne osjeća kao javna ličnost i da je sve što je o njoj napisao Jovanović pod svojim imenom ili umjetničkim pseudonimom Timur Tmurni vrijeđa, posebno kao ženu. Odbacila je njegove tvrdnje da Skala čiji program uređuje, često koristi najgrublje uvrede prema neistomišljenicima režima u Crnoj Gori i istakla da sve što ona ili Mandić napišu je urađeno profesionalno i u skladu sa novinarskim kodeksom i etikom.
„Jovanović me je uvrijedio svim svojim dosadašnjim pisanjima, klevetama, vulgarnostima i verbalnim nasiljem, pominjanjem riječim „porno zvijezda“, kosntrukcije UDBravka umjesto mog imena čime implicira na moju navodnu saradnu sa UDB-om, te posebno dijalogom na fejsbuku povodom predsjedničke konvencije kandidata DPS Mila Đukanovića u Srednjoj pomorskoj školi u Kotoiru i Skalinog izvještaja sa nje, kada se pisalo da su se, kad je vidio Mila, „Mandiču ovlažile gaće“ i pitalo „da li je što za mene ostalo.“- istakla je ona.
Na Jovanovićevo pitanje da li je laž ili istina da je Skala radio dobijao značajne novčane apanaže od Opštine Kotor i njenih preduzeća u vrijeme kada je gradom vladao DPS, i što ime uvredljivo u tome što je on to konstatovao u svojim pjesmama, urednica Skale je kazala da su takve njegove tvrdnje kod nje „izazvale bol“.
„Sve što su pisanje i lažne, neprovjerene ili poluprovjerene informacije Jovanovića, kod mene izaziva bol i stres.“- poručila je ona, napustivši sudnicu nakon što je dala iskaz, uz dobacivanje Jovanoviću da joj je „muka da se i tu sa njim sreće“. Advokat Damir Rebronja – zastupnik Jovanovića, zatražio je izvođenje novih dokaza – potvrda o uplatama novca iz gradske kase Kotora Skala radiju što je sudija Krstonijević prihvatio. Sam Jovanović nije negirao da je napisao stihove koji su pogodili njegovu prezimenjakinju iz Skale, nadahnuto recitujući pred sudom „Prolog“ svoje još nedovršene „epske deseteračke pjesme“ o tom mediju“ i tražeći da se „Prolog“ kojeg je kao dokaz uvrsio Skalin zastupnik, advokat Nikola Samardžić „obavezno dopuni i Prvim i Drugim pjevanjem koje pišem o ovo suđenju“. Analizirajući svoje stihove, on je kazao da su zahvaljujući njemu, Mandić i Jovanovićka „već širom Crne Gore postali poznati po svojim nadimcima Leopold i UDBravka“. Istakao je da u njegovoj satiri nema ništa uvredljivo i da je „jedna od prvih lekcija teorije književnosti da su umjetnost i poezija fikcija“, te da su za Jovanovićku sporni stihovi „Prologa“, zapravo stilska figura.
„Znate li što je slovenska antiteza i treba li ja, bogati, ovdje na sudu da držim ćasove iz srpskohrvatskog jezika i književnosti ljudima koji su pjesnici i novinari poput Dubravke Jovanović ?!“- zapitao se odbornik Demokrata dodajući da on samo slijedi savjet koji mu je ona svojevremeno dala, kada mu je za odličan uspjeh u školi i na takmičenjima, poklonila knjigu svoje poezije uz posvetu da „samo hrabro i oštrim perom“ nastavi kroz život.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković sastao se danas u Kotoru i Tivtu s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori izrazivši tom prilikom zadovoljstvo statusom hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori i istaknuvši njezin značajan doprinos tradiciji i kulturi te zemlje te je također najavio obnovu buduće Hrvatske kuće u Kotoru, koju će finansirati Hrvatska.
„Hrvati su lojalni građani države Crne Gore, ali isto tako žele istaknuti svoj doprinos kulturnom bogatstvu, tradiciji ove države. Hrvati se ponose onim što su kroz stoljeća stvarali u na ovim prostorima i vrlo su važan most između naših dviju država. Hrvatska manjina je ovdje priznata nacionalna manjina, skrbe o hrvatskom identitetu i imaju potporu Crne Gore u tome”, kazao je predsjednik Sabora, koji će danas i sutra sudjelovati u Budvi na konferenciji Jadransko-jonske inicijative.
“Razgovarali smo o statusu Hrvata u Crnoj Gori i uvijek postoje neke stvari koje možemo unaprijediti u materijalnom i finansijskom smislu. Hrvati u Crnoj Gori žele priznanje za svoj doprinos kulturnoj i duhovnoj ostavštini ove države“, istaknuo je predsjednik Sabora.
Na pitanje Boka News-a o zaštiti Bokeljske mornarice kod UNESCO-a kao kulturne baštine, predsjednik Sabora je kazao da se radi o kulturnom dobru Crne Gore, ali i o kulturnom dobru koje je ostavština hrvatskog naroda.
„Kroz razgovore s crnogorskom stranom nastojat ćemo da ona bude priznata i da ta kulturna baština dobije priznanje UNESCO-a“, istaknuo je Jandroković.
Govoreći o odnosima Hrvatske i Crne Gore Jandroković je istaknuo kako su odnosi između dviju država prijateljski. “Crna Gora je nedavno ušla u NATO savez, tu smo partneri i očekujemo da će nam budućnost donijeti još više sadržaja i kvalitete između naših država”, dodao je.
Jandroković u Kotoru
Jandroković je sa suradnicima obišao i budući Hrvatski kulturni centar „Hrvatsku kuću“, palaču u staroj jezgri grada Kotora koja je u vlasništvu Hrvatske, koju hrvatska država namjerava renovirati i staviti u funkciju.
„Već ove godine krenut će se u obnovu te zgrade, očekujemo da ona bude ubrzo u punoj funkciji. Očekujem da će tamo biti hrvatski konzulat. U toj zgradi bit će udruge hrvatskog naroda, a ona će biti u službi svih njihovih manifestacija koje će tamo organizirati“, kazao je Jandroković.
Jandroković u Kotoru
Sastanku u Kotoru su prisustvovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva (HGD-a) Mario Brguljan, urednica „Hrvatskog Glasnika“ Tijana Petrović, prvi predsjednik HGD-a Tripo Schubert i član UO Danijela Vulović.
Jandroković se susreo i s kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem te posjetio Perast i otok Gospu od Škrpjela istaknuvši da je impresioniran kulturnim, duhovnim i materijalnim bogatstvom hrvatskog naroda u Crnoj Gori.
Generalni vikar kotorske biskupije don Anton Belan dočekao je predsjednika Sabora ispred kotorske katedrale i upoznao ga s poviješću katedrale i životom zaštitnika grada Kotora, Svetim Tripunom, nakon čega je Jandroković posjetio muzej-relikvijar, koji se nalazi u sklopu katedrale.
Jandroković u Kotoru
Jandroković se u Tivtu susreo s predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem, v.d predsjednikom Hrvatske građanske inicijative (HGI) Josipom Gržetićem i parlamentarnim zastupnikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem te također s hrvatskom poslovnom zajednicom u Crnoj Gori.
U izaslanstvu predsjednika Hrvatskog sabora bili su saborski zastupnik Branko Bačić, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik grada Dubrovnika Mato Franković i hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković učestvovati će na dvodnevnoj konferenciji čelnika parlamenata devet država Jadransko-jonske inicijative, koja se u ponedjeljak i utorak održava u Budvi.
Srednjovjekovna demokratija iznad današnje…
Jandroković u Kotoru
U muzeju katedrale Svetog Tripuna izložen je Statut bratovštine iz 1298. godine.
„Jedan član toga Statuta propisuje kada netko od članova bratovštine želi da govori neka sjedne na sredinu sale za sjednice i iznese mišljenje. Ukoliko ga neko dobacivanjem bude ometao u izlaganju neka se kazni novčanom globom…“ – kazao je don Anton Belan.
Predsjednik Jandroković je kazao da mu pošalje kopiju te stranice…
Nakon dvočasovne borbe sa vatrom Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat uspjela je da lokalizuje i pod kontrolu stavi veliki požar koji je danas oko 12 časova izbio na prostoru bivšeg poljoprivrednog dobra “Montepranto Boka produkt” preko puta Aeodroma Tivat.
Iz za sada neutvrđenih razloga zapalila se deponija sekundarnih sirovina na kojoj Komunalno preduzeće Tivat koje ovdje ima svoju tehničku bazu, vrši selekciju reciklabilnih materijala.
Vatra je u jednom momentu zahvatila i manji dio obližnjeg administrativnog objekta koji koristi Komunalno Tivat, ali je brzom intervencijom vatrogasaca ono spašno i šteta je na njemu minimalna.
Pored kompletnog sastava i svih raspoloživih vozila Službe zaštite i spašavanja Tivat, u gašenju su učestvovali i propednici Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića, a pomagala je i vatrgoasna služba Aerodroma Tivat.[KGVID]/wp-content/uploads/2019/03/received_332361860958062.mp4[/KGVID]
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Zorana Barbća gorele su većinom stare automobilske gume i drugi lako zapaljivi materijal od plastike i vještačkih materijala, pa je gašenje bilo otežano i iziskivalo je utrošak ogromne količine vode i pjenila kao i potrošnju raspoloživih zaliha vazduha u izolacionim aparatima koje su koristili vatrogasci.
Požar je produkovao i veliki dim od štetnih produkata sagorijevanja plastike i gume a koji je zahvatio oklono područje i nošen južnim vjerom proširio se prema centru grada.
Barbić je kazao i da će zbog velike količine zapaljenog materijala potpuno gašenje požara potarajti te de je angažovana i građevinska mehanizacija firme Sam komerc iz Tivta kako bi vatrogascima olakšala dolazak do požarišta.
Požar
Iz Službe predsjednika Opštine Tivat je ranije saopšteno da je izbio ovaj požar.
U saopštenju je navedeno da je širenje zaustavljeno i požar stavljen pod kontrolu zahvaljujući brzoj reakciji Službe za zaštitu od požara i spašavanja Tivat, pripadnika dobrovljnog vatrogasnog društa Tivat i Vatrogasne jedinice Aerdroma Tivat.
“Na terenu sva raspoloživa vozila i sve naše snage. Koristimo pjenu i vodu a objekat Komunalnog doo je osiguran i u zadnjem trenutku spašen. Nema bojazni od širenja požara, ali će biti potrebno vrijeme da bude ugašen”, saopštio je Barbić, a saopšteno je iz Službe predsjednika Opštine Tivat.
Porto Montenegro organizuje 8. Dan otvorenih vrata – mini sajam sezonskog zapošljavanja, u petak, 22. marta, u prostorijama Porto Montenegro Jahting Kluba (nekadašnji Dom vojske), od 10:00 do 17:00h.
Porto Montenegro i hotel Regent traže preko 250 sezonskih radnika, a Dan otvorenih vrata je namijenjen svima koji žele da budu dio tima koji radi na projektu Porto Montenegro.
Pruža nam neizmjerno zadovoljstvo činjenica da svake godine Dan otvorenih vrata u Porto Montenegru u prosjeku posjeti tri stotine kandidata, iz svih krajeva Crne Gore, i na licu mjesta imaju priliku da obave intervju za pozicije po njihovom izboru. Naš tim od dvadesetak kolega će i ove godine biti na raspolaganju kandidatima za razgovor o pozicijama u sektorima marine, bazena Jahting kluba, hrane i pića, maloprodaje, front office-a, transporta i logistike, domaćinstva, pejzažnog uređenja i tehničke službe, kao i pozicijama u okviru hotela Regent Porto Montenegro. Radujemo se unaprijed kako kandidatima koji nam se vraćaju iz godine u godinu, tako i onima koji se prvi put prijavljuju za posao kod nas, istakla je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Adriatic Marinas Sandra Kapičić.
Od kandidata se očekuje da sa sobom ponesu štampanu poslovnu biografiju u nekoliko primjeraka. Poslodavci traže iskustvo, tehnička znanja i vještine, znanje stranih jezika, međutim često će presuditi i pozitivan stav, ljubav i strast prema profesiji i radu s ljudima, komunikacione sposobnosti ili, jednostavno, lijepi maniri.
Otvaranjem novog hotelskog krila Baia tokom ovog ljeta se projekat hotela arhitektonski zaokružuje. To je razlog zbog kojeg hotel ove sezone ima 140 otvorenih pozicija, od kojih će 30% po završetku ljeta dobiti priliku i za zaposlenje tokom cijele godine. Poziv je otvoren kandidatima sa i bez iskustva a prednost dajemo onima koji imaju želju za profesionalnim razvojem i dijele našu viziju pružanja istinskog gostoprimstva, dodala je Žana Zeković, direktor ljudskih resursa hotela Regent.
Oba poslodavca koji matično djeluju na projektu marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, ulažu mnogo napora u edukaciju zaposlenih. Svi koji se pridruže stručnim timovima imaće priliku da uče od najboljih iz svojih oblasti djelovanja, da stiču znanja i tehničke vještine u internacionalnom okruženju, a pritom rade u luksuznom ambijentu ovog projekta.
Na bivšem Poljoprivrednom dobru Boka, preko puta aerodroma Tivat danas oko 12,15 sati izbio je veliki požar.
Na lice mjesta odmah se uputila kompletna jedinica Službe zaštite i spašavanja Tivat koja gasi požar. Kako saznajermo najvjerovatnije gori otpadni materijal a vatrogasci se bore da vatra ne zahvati obližnju šumu…
Požar je stavljen po kontrolu zahvaljujuci brzoj reakciji Sluzbe za zaštitu od požara i spašavanje Tivat, pripadnika dobrovljnog vatrogasnog društa Tivat I Vatrogasne jedinice Aerdroma Tivat, saopšteno je iz Opštine Tivat.
Požar
1 od 4
Požar foto Boka News
Požar
Požar
Požar
“Na terenu sva raspoloživa vozila i sve naše snage. Koristimo pjenu i vodu a Objekat Komunalnog doo je osiguran i u zadnjem trenutku spašen. Nem bojazni od širenja požara, ali će biti potrebno vrijeme da bude ugašen”, saopstio je nacelnik SZS Tivat, Zoran Barbić.
Mehanizacija kompanije SAM komerc je takodje na raspolaganju vatrogascima.
U Tivtu je završeno snimanje filma Minamata u kojoj naslovnu ulogu igra holivudska zvijezda Džoni Dep /Johnny Depp/.
Poslednje scene filmske drame o životu američkog fotografa Judžina Smita snimljene su na Ostrvu cvijeća, a prethodno su kadrovi kojima treba da se dočara život u japanskom ribarskom selu u 1972. godine, snimani na Župi i plaži Kalardovo.
Snimanje je počelo u Srbiji, a 10. marta filmska ekipa je doputovala u Tivat.
Filmska ekipa i producenti naročito su zadovoljni saradnjom sa rukovodstvom Opštine, opštinskim preduzećima, posebno profesionalizmom Službe zaštite i spašanja čiji su pripadnici pomagali tokom cijelog snimanja. Takva zahvalnost je upućena načelniku Službe Zoranu Barbiću i svim vatrogascima-spasiocima.
Opština Tivat je odobrila lokacije i obezbijedila podršku u komunikaciji sa opštinskim preduzećima i državnim organima. Za potrebe snimanja pojedinih scena kao statisti ovog puta bili su angažovni Japanci zbog tematike kojom se film bavi. Stoga ovog puta nije bilo prilike da statisti budu mještani koji su već učestvovali na sličnim snimanjima, budući da su u Bokotorskom zalivu posljednjih godina snimana brojna ostvarenja poput „November man“, „Papillion“ i drugi.
„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu /W. Eugene Smith/. Nakon II svjetskog rata Smit počinje da radi za časopis Lajf /Life/ i otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu. Režiser filma je Endrju Levitas /Andrew Levitas/. Minamata se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit /Aileen Mioko Smith/ i Judžina u adaptaciji scenariste Dejvida K. Keslera /David K. Kessler/. Za izvršnu produkciju zadužena je producentska kuća WIP Films iz Beograda.
Slavni dani Drugog svjetskog rata daleko su iza Smita kada ga stari prijatelj, urednik magazina Lajf Ralf Grejvs /Ralph Graves/ ubjeđuje da se vrati u Japan kako bi otkrili veliku priču: razarajuće uništavanje obalne zajednice trovanjem živom.
Iako je flora Orjena istraživana od tridesetih godina 19. vijeka, na tom prostoru i danas se nađu za nauku nove vrste, kao što je skori slučaj sa jednom vrstom perunike. Zbog toga je interesovanje naučnika za biljni svijet te planine koja se nalazi na području tri države, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, i danas veliko.
Tako je u toku projekat “Konzervacija endemičnih, rijetkih i ugroženih biljnih vrsta na planini Orjen”, koji realizuje NVO “Program za životnu sredinu” (EnvPro). Posebnu pažnju posvetiće izučavanju orjenske perunike (Iris orjeni), čije je jedino stanište u planini Orjen.
Orjen posjeduje ogromnu raznovrsnost tipova staništa, što je omogućeno njegovom orijentacijom ka moru i velikom nadmorskom visinom, kao i veliku raznovrsnost flore koja je posljedica položaja između dvije florne provincije, ilirske i jadranske, i povoljnih klimatskih i geomorfoloških prilika. Znatna visina masiva omogućava zadržavanje glacijalnih relikata. Na drugoj strani, u nižim i južnim krajevima preživjeli su, čak i ledeno doba, tercijarni relikti.
Posebno obilježje ovog područja čine endemske biljne vrste. U pojedinim ekosistemima Orjena može se naći i do 40 odsto endemičnih vrsta, kao što su orjenska hudika (Viburnum maculatum Pant.), munika (Pinus heldreichi Christ.), orjenska krkavina (Rhamnus orbiculatus Bornm.), crni trn (Rhamnus intermedius Steudel.), cojzova ljubičica (Viola zoysi Wulf.), dalmatinski zumbul (Hyacinnthella dalmatica)…
Mnoge od ovih vrsta danas su ugrožene pošumljavanjem, požarima i hibridizacijom sa drugim vrstama.
“Sadašnja naučna saznanja definišu rijetke i kritično ugrožene biljne vrste, na rubu izumiranja među kojima je orjenska perunika – Iris orjenii. Pored toga, na planini Orjen eventualno kritično ugrožene, ali za koji je naučno znanje veoma siromašno, su: Satureja horvatii, Astragalus croaticus, Dianthus knappii, Hiacinthella dalmatica, Akuilegia nikolicii”, kažu iz EnvPro.
Munika
Navode da bi po istim kriterijumima ovom istraživanju mogle biti podvrgnute Scilla litardierei i Edrianthus serpillifoliu, dalmatica, Akuilegia nikolicii.
“One su zbog stepena ugroženosti, izuzetne naučne važnosti ali i oskudnosti u poznavanju njihove ekologije rasprostranjenja, predložene za naučno-istraživački rad, povećanje znanja i kapaciteta mladih ljudi iz Crne Gore za istraživanje endemičnih vrsta biljaka, identifikovanje mjera za njihovu zaštitu i praćenje”, objašnjavaju iz EnvPro.
Iščezavanje endemskih vrsta širom svijeta svakodnevna je pojava, najčešće zbog krčenja šuma, zagađivanje prirodnih površina, globalnog zagrijavanja… Pored toga, čovjek, namjerno ili slučajno, izaziva naseljavanje invazivnih vrsta, tj. onih koje nisu nativne u određenom području, a svojim agresivnim širenjem mogu da istisnu nativne (prirodne po nastanku) jedinke iz staništa.
Cvijet u čast boginje duge
Latinski naziv roda (Iris) potiče od imena starogrčke boginje duge Iride, a slovenski naziv dolazi od imena staroslovenskog boga gromovnika Peruna, odnosno njegove žene boginje Perunike. Vjerovalo se da bi na mjestu gdje duga dotakne tlo ili munja boga gromovnika udari u tlo niknula perunika i to svaki put u drugoj boji.
Perunike su zeljaste trajnice koje, zavisno od vrste, cvatu od ranog proljeća do sredine ljeta velikim cvjetovima u širokoj paleti boja, ali najzastupljeniji su plavi.
Perunika (Iris Orjenii)
Istraživanja počela prije 190 godina
Početak florističkih istraživanja u planinskom području Orjena vezuju se za Roberta Visijana koji je 1829. i 1830. godine objavio djela “Plantae Rariores In Dalmatia Recens Detectae” i “Plantaedalmaticae Nunc Primum Editae”. Visijani je bio ljekar po profesiji koji je jedno vrijeme radio u Kotori, ali je bio i pasionirani amater botaničar. Bio je profesor botanike na Univerzitetu u Padovi i doživotni upravnik botaničkog vrta u tom gradu. Bio je član više od 50 naučnih akademija i društava. Među brojnim botaničarima na Orjenu je istraživao i Josif Pančić.
Topljani Darko Klasić i Stevo Obradović pobjednici su prvog Mimoza kupa u briškuli i trešeti, održanom juče u konobi Kantula. Prvorangirane je u finalu dočekao tandem iz Bijele, Vladimir Abramović i Dragan Popović.
Prema riječima pobjednika cjelodnevnog turnira, finalne partije odigrane su pod „pritiskom“ publike, koja je kroz škercu pokušala da utiče na koncentraciju i igru finalista.
Briškula i trešeta turnir
Na turniru je učestvovalo 16 ekipa, a kako je na otvaranju kazao učesnik Mimoza kupa i potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, igra briškula i trešeta zaslužuje da postane tradicija Praznika mimoze, a ovo takmičenje dio zvaničnog programa.
Briškula i trešeta turnir
Briškula i trešeta su igre kartama koje se igraju se u Italiji i u krajevima koji su bili pod mletačkom vlašću (Istra, Dalmacija, Boka Kotorska), a kod Novljana su zadržale do danas. Za igranje se koriste posebne karte – „italijanke“ i tršćanske karte (Carte Triestine).
“Američka aviokompanija American Airlines početkom juna ove godine uspostavit će direktne letove Philadelphia – Dubrovnik, koji će se odvijati do kraja septembra”, doznaje Hina u petak od direktorice Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romane Vlašić.
Bit će to prvi direktni letovi iz SAD-a u Dubrovnik nakon 28 godina. Vlašić, koja sudjeluje na sajmu Place2Go, rekla je da American Airlines na relaciji Philadelphia – Dubrovnik planira letjeti tri puta tjedno zrakoplovima kapaciteta oko 200 sjedala. “Ta se linija dogovora već godinama, u čemu je najviše sudjelovala zračna luka Dubrovnik koja je praktički sve i dogovorila. Već sada rezervacije za letove idu odlično, a dubrovačka turistička zajednica pokrenula je i marketinšku kampanju slijedom čega će, uz postalo, Dubrovnik i Hrvatska biti predstavljeni u glasilima American Airlinesa”, rekla je Vlašić.
Po njezinim riječima, u sve su uključeni Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma. I ministar turizma Gari Cappelli je na sajmu Place2Go spomenuo skoro pokretanje aviolinije iz Dubrovnika u SAD. Direktorica Turističke zajednice Grada Zagreba Martina Bienenfeld pozdravila je uspostavu izravne veze s SAD-om, podsjetivši da su gosti iz SAD-a od 2015. na prvom mjestu po broju stranih noćenja u Zagrebu.
