Hotel Regent Porto Montenegro ostvario rekordnu posjetu i najavio…

0
Susret sa novinarima – Hotel Regent

Hotel Regent Porto Montenegro u 2018. godini ostvario je rekordnu posjetu, 20.880 noćenja, odnosno 4.700 više noćenja,  što čini rast od 27 odsto a ukupnih prihoda 28 odsto, saopštio je danas novinarima, Roko Palmić direktor prodaje i marketinga hotela.

„Najviše posjetilaca imali smo iz Velike Britanije, SAD i Rusije. Zabilježili smo porast boravka engleskih turista od 40, američkih 55 i ruskih od 35 odsto. Posebno je značajan porast broja ruskih turista, obzirom da je bio očekivan pad njihove posjete zbog političke situacije. Iz Izraela smo imali porast od nevjerovatnih 1.200 odsto jer je izraelska agencija zakupila čitav hotel na 10 dana. Porast broja turista zabilježen je i sa arapskog tržišta, 28 odsto, indijskog 66 odsto, prošle sezone organizovao jednu indijsku svadbu, a ove godine biće održane dvije, kao i turskog tržišta odakle najčešće dolaze gosti zbog razvijanja biznisa u Crnoj Gori“ – kazao je Palmić.

Kako je kazao udio engleskog turista u ukupnoj posjeti bio je čak 20 odsto, 11 odsto turista iz SAD-a. Menadžment u 2019. predviđaja popunjenost hotela od 53 odsto na godišnjem nivou i rast  broja gostiju od 10 odsto.

„Nemamo problema sa popunjenošću kapaciteta tokom jula i avgusta, a najpopularniji mjeseci su maj, jun i septembar. Gosti uglavnom unapred rezervišu naše kapacitete tako da skoro nemamo „last minute“ rezervacija. U podsezoni i zimskom periodu imamo popularne pakete sa SPA ponudama kao i ponude za organizaciju konferencija…“ – kazao je Palmić.

Naredne godine planiramo učešće na poznatim turističkim sajmovima u Londonu, Berlinu, Moskvi, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Izraelu ali i na regionalnom tržištu, poručio je Palmić.

Roko Palmić – foto Boka News

„U oktobru 2019.  bićemo domaćini prestižnog Private Luxury Forum koji će biti najznačajniji turistički događaj u Crnoj Gori, koji će okupiti najeminentnije profesionalce koji se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, predstavnike luksuznih hotela i hotelskih lanaca. U pripremi ovog događaja koji se prvi put održava u ovom dijelu Evrope, hotel Regent je uključio Nacionalnu turističku organizaciju i Ministarstvo održivog razvoja turiizma Crne Gore“ – najavio je Palmić.

Elena Ljiljanić PR menadžer kazala je da u zimskoj sezoni hotel Regent nudi paket aktivnog odmora koji uključuje fitnes, biciklizam i vožnju daske za veslanje sa cijenom od 800 eura za dvije osobe što je veoma konkurentno za britansko tržište.

Ona je kazala da raznovrsnim turističkim paketima i ponudom žele da Hotel Regent i Crnu Goru pozicioniraju kao destinaciju za aktivni turizam.

Božićni bazar

„Naši gosti pokazali su veliko interesovanje za obilazak Boke Kotorske i njenih znamenitosti, helikopterske ture panoramskih letova, iskazali interesovanje za maslinarstvo, obilazak vinarija, Skadraskog jezera, Biogradske gore, Durmitora….“ kazala je između ostalog Liljanić.

Ona je najavila Božićni bazar koji će se održati tokom tri vikenda u decembru i festival hrane.

Hotel Regent Porto Montenegro organizuje doček Nove 2019. godine uz učešće mađioničara – iluzionista, nastup “Artemija & Adriatic Benda” i performans modernog plesa.

Dan otvorenih vrata na školskom brodu „Jadran“

0
Jadran foto Boka News

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat u saradnji sa Mornaricim Vojske Crne Gore i školskim brodom “Jadran”  organizovaće u petak 16. novembra, “Dan otvorenih vrata” na ovom atraktivnom jedrenjaku.

Priliku da posjete školski brod “Jadran” i da se upoznaju sa njegovom bogatom 85-togodišnjom istorijom, imaće oko hiljadu učenika od prvog do petog razreda  OŠ “Drago Milović” iz Tivta i  OŠ “Branko Brinić” iz Radovića.

Njihov domaćin na “Jadranu” biće komandant broda, kapetan korvete Zoran Ivanovski sa posadom. Posjeta učenika tivatskih obrazovnih ustanova školskom brodu „Jadran“ realizovaće se u vremenu od 8 do 16 sati.

Muzej grada Perasta priredio izložbu o Koroneliju

0

Izložbom „Vinćenco Marija Koroneli i Perast“, u Muzeju grada Perasta u srijedu su počelo je i zvanično obilježavanje 21. novembra-Dana Opštine Kotor.

Izložbaje priređena povodom 300 godina od smrti Koronelija, najpoznatijeg italijanskog kartografa iz razdoblja Mletačke Republike 17. vijeka, osnivača najstarije geografske asocijacije na svijetu (Accademiae cosmographiecae degli argonauti).

O izložbi i Koroneliju su govorili Dušan Medin direktor OJU Muzeji Kotor, istoričarka umjetnosti Dragana Lalošević i autorka izložbe je konzervatorka/restauratorka Maja Uskoković.

Koroneli je poznat kao teolog, geograf, kosmograf i izdavač, a proslavio se i kao izrađivač globusa velikih dimenzija. Kao kartograf nama je blizak preko izolara ”Mari, Golfi, Isole, Spiagge, Porti, Citta, Fortezze ed altri Loughi dell’Istria, Quarner, Dalmazia, Albania, Epiroe Livadia” i atlasa ”Atlante Veneto” koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta.

Koroneli izložba

Pokrovitelj projekta i Ministarstvo kulture Crne Gore koje je Programom zaštite kulturnih dobara izdvojilo sredstva za konzervaciju malog Koronelijevog atlasa, izolara koji se čuva u Muzeju grada Perasta.

“Fond Muzeja grada Perasta posjeduje zbirku starih pomorskih karata i atlasa, među kojima su dva Koronelijeva atlasa: Atlante Veneto i mali Koronelijev atlas – izolar. Oba atlasa su izložena i nalaze se u stalnoj postavci Muzeja grada Perasta. Atlante Veneto je prvo izdanje iz 1690. godine. Sadrži karte obala Mediterana među kojima je posebno interesantna karta iz 1688. godine na kojoj je predstavljena Jadranska obala, koja se smatra jednom od najboljih karata sa prikazom istočne Jadranske obale. Izolar sa prikazima gradova i utvrđenja, nastao je u periodu 1684.-1699. godine” kazala je Lalošević.

“Večerašnja izložba je kruna niza stručnih aktivnosti i nastojanja gospođe Uskoković da se njen konzervatorsko-restauratorski angažman zaokruži i konačno prezentuj zainteresovanoj javnosti” – kazao je između ostalog Medin.

Koroneli izložba

“Izolar predstavlja zbirku karata priobalnog područja na kojima preovladavaju prikazi i opisi ostrva. Želja Mletačke Republike u doba vrhunca njene moći bila je da pokaže mnogobrojne posjede kojima je raspolagla na području Jadransko-jonsko-egejskog arhipelaga. Kartografskim prikazima ostrva koji su sačinjavali nautičke, korografske i topografske elemente pridodaju se pisani tekst o ekonomskim i političkim prilikama i istorijske crtice iz prošlosti prikazanih oblasti. U izolarima se uz ostrva počinju prikazivati i prioblalna područja. Zbog velikog interesovanja koji se javio kod sve brojnije publike i povećane potražnje za takvim djelima njihova produkcija je morala biti temeljena nad štamparskim tehnikama koje su bile poznate u 15. vijeku” – kazala je autorka izložba Uskoković, podsjetivši da se primjerak Koronelijevog izolara, štampan u Veneciji 1688. godine, čuva u Muzeju grada Perasta.

Koronelijevi radovi su osnova za sve kasnije kartografe i putopisce koji su istraživali ovaj dio Evrope.

Ribari tražili obustavu ispitivanja podmorja

0
protest-ribari

Građanski aktivisti okupljeni oko grupe SOS za Jadran jučer su u barskoj marini zajedno sa sportskim i profesionalnim ribolovcima, te s roniocima, poslali novi apel da se zaustave ispitivanja podmorja u potrazi za naftom.

Ekolozi su ukazali da se ovakvim istraživanjima, za koja se koriste takozvani zračni topovi, nanosi ne samo ogromna šteta po morsku floru i faunu, već se ulazi i u zonu izrazitih seizmičkih rizika jer se ispitivanja izvode u blokovima u kojima je 1979. bio epicentar razornog zemljotresa koji je nanio strahovita razaranja širom Crnogorskog primorja.

Sportski ribolovac Miloš Dašić iz Bara, ekolog Nataša Kovačević iz podgoričkog Green Home, ronilac Zoran Docić iz Ucinja, te Barani profesionalni ribar Dragoljub Bajković i građanski aktivist Mirsad Kurgaš, poručili su da se sva ova ispitivanja provode pod velikim velom tajne, da se o njima javnosti predočava vrlo malo i to samo selektivne informacije, a da su na drugoj strani štete za državu “i budućnost naše djece” po svim parametrima nemjerljive.

Oni su ukazali i da se ovakvom zaštitom Jadrana od bušenja ujedno brani i ustavna odrednica Crne Gore kao ekološke države, napominjući da turizam i naftne bušotine nikako i nigdje ne idu zajedno.

Protest je transparentima s ispisanim parolama podržalo oko 30 građana, kao i ribari koji su ih istaknuli na svoje čamce. Aktivisti su potom isplovili iz marine u nekoliko čamaca i preko megafona informirali prolaznike na Šetalištu kralja Nikole da svi trebaju stati u zaštitu mora kao najvrjednijeg resursa.

/R.Petrić/

Stigao brod za istraživanje nafte

0
Brod za seizmicka istrazivanja POLAR EMPRESS koji dolazi u Crnu Goru

Brod “Polar empres”, koji bi trebalo da počne 3D seizmičko snimanje ulcinjskog podmorja zbog eventualne eksploatacije nafte i gasa, stigao je sinoć oko 22 sata u Bar.

Brod je usidren na oko kilometar od Luke Bar i tu će ostati naredna dva dana, potvrđeno je  iz Lučke kapetanije.

Istraživanja su planirana na 1,2 hiljade kilometara kvadratnih morskog dna na kvadrantima za koje je koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni i Novatek.

Brodu, koji će se narednih nekoliko dana pripremati za radove, Lučka kapetanija Bar će dati slobodan saobraćaj da bi mogao da obavlja operacije. Planirano je da istraživanje traje do 21. decembra, ali ako vremenski uslovi budu pogoršani rok može da se produži.

Uprava pomorske sigurnosti počela je sa emitovanjem upozorenja za pomorce, koje će trajati do kraja 3D snimanja.

Eksploatacija nafte u CG

Dva broda će obavljati preventivnu kontrolu na moru dok ne počnu radovi glavnog broda, kada će biti dozvoljeno i ostalim plovilima da plove uz pristojnu udaljenost od glavnog broda.

Kada se završi snimanje, slijedi očitavanje rezultata snimanja, nakon čega će koncesionar odlučiti gdje će obavljati bušenja. To se očekuje krajem naredne ili početkom 2020. godine zaključio je Lukšić.

Akcija „Za svakog stanovnika po jedna sadnica“ – pošumljavanje Orjena

0
Orjen

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume učestvovaće u petak 16.novebra u pošumljavanju na području Herceg Novog u okviru akcije koja se ovih dana sprovodi širom Crne Gore pod sloganom „Za svakog stanovnika po jedna sadnica“.

Akcija sadnje održaće se na Orjenu, na lokalitetu Vrbanj od 11 sati. U njoj će učestvovati državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industrijiu u Ministarstvu poljoprivrede, Milosav Anđelić sa saradnicima, zatim predstavnici Uprave za šume, Agencije za razvoj i zaštitu Orjena iz Herceg Novog,  predstavnici lovačkog udruženja “Orjen” , učenici SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, planinarska sekcija Osnovne škole “ Milan Vuković”  Herceg Novi, kao i članovi izviđačkog odreda “Orjen”- Herceg Novi.

Vlada Crne Gore je, u okviru brojnih aktivnosti za očuvanje i unapređenje šumskih resursa, opredijelila 200.000 eura za pošumljavanje na cijeloj teritoriji države.

U jesenjoj sadnji na prostoru svih područnih jedinica Uprave za šume biće posađeno 630.000 sadnica, autohtonih vrsta drveća.

Hotelijeri već počeli potragu za sezoncima u Srbiji, BiH i Makedoniji

0
Kuvari

Konobari, kuvari, kuhinjski radnici, sobarice i čistačice koje su se od naporne turističke sezone počele odmarati prije mjesec i pol dana, već su postale najtraženija “roba” jer se potraga za sezonskim radnicima zapravo nije niti završila, već se baš sada zahuktala.

Takva je situacija u hotelskim kućama od Brela do Podgore koje za sezonu 2019. godine traže najmanje 1500 sezonaca koji bi radili u 18 hotela, a osim na Makarskoj rivijeri, Vrgorcu i Imotskom, radnici se traže u Slavoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, piše Slobodna Dalmacija.

Sezoncima koje se doslovno poteže za rukav, nude se prosječne plaće od oko 7000 kuna, smještaj, prehrana, prijevoz, potpisivanje ugovora za stalnog sezonca, pa čak i božićnice, tako da će, sudeći prema informacijama koje smo dobili iz hotelskih kuća, sezona 2019. biti berićetna za radnike, barem one koji će je odraditi u hotelima.

Hoteli Makarska by Valamar sljedeću sezonu, baš kao i nedavno završenu, startaju sa 330 radnika od kojih im je potrebno 170 sezonaca s time da je s njih 90 Uprava potpisala ugovore za stalne sezonce. Prema riječima predsjednik Uprave Joška Lelasa, kao i svake godine, riječ je o radnicima iz Makarske, Vrgorca i Imotskog, a potražnja kreće posredstvom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Hotel “Meteor” vrata otvara u martu, “Dalmacija” u aprilu, “Rivijera” u maju, a idealno rješenje za brz pronalazak sezonskih radnika je nedavno raspisan natječaj za stipendije.

– Potrebni su nam konobari, kuvari, poslužitelji, kuhinjski radnici, sobarice, čistačice, pomoćni radnici i nosači prtljage, zapravo je riječ o kadru koji tražimo svake godine. Za učenike je prvi put objavljen konkurs za stipendije s mogućnost odrađivanja prakse u Hotelima Makarska, a riječ je o zanimanjima kuvar, konobar i slastičar kojima nudimo 1200 kuna mjesečno stipendije za 10 mjeseci i, naravno, zapošljavanje nakon završetka školovanja kao i edukacije i usavršavanja – kaže nam Lelas i dodaje kako je optimističan po pitanju pronalaska sezonske radne snage.

Nešto više od 50 sezonaca dogodine će biti zaposleno u makarskim hotelima “Biokovo” i “Miramare” u kojima je također već dobrano započela potraga za sezoncima. Prema riječima direktora tvrtke Sol turizam Drage Nosića, sezonci će raditi s 50 radnika zaposlenih na neodređeno vrijeme, a najniža plaća je oko 4500 kuna.

– Plan je da do kraja siječnja popunimo sva radna mjesta, a radnike tražimo po cijeloj Hrvatskoj i kompletnoj regiji, uglavnom su to Bosna i Hercegovina te Srbija – kazuje Nosić.
“Miramare” vrata otvara u ožujku ili travnju, a radnicima se nudi topliobrok, a od sljedeće godine i smještaj, dok su plaće konstantno povećavane u zadnje tri godine. Tako je plaća sobarice 4500 kuna plus prekovremeni sati, konobari imaju od 5500 do 6000, kuhari oko 8000, a pomoćno osoblje od 4500 do 5500 kuna.

hotelsko osoblje

– Premda je svaki sezonac zlata vrijedan, i nesporno je da ima krasnih ljudi koji su izvrsni radnici, pojavio se problem oko iznalaska kvalitetnesezonske radne snage na tržištu jer ako ih se plati više ne znači da dobijemo bolje, a muči nas i oporezivanje rada što nas čini nekonkurentnima – kazuje Nosić.

Slična situacija vezana za iznos plata i tržište rada na kojemu se traže sezonci je i u Hotelima Baška Voda u kojima će za hotele “Slavia” i “Horizont”, turističko naselje “Urania” i restorane “Borik” i “Matrioška” biti potrebno 370 radnika od kojih je 250 sezonaca, dok ih 124 rade na neodređeno što nam je potvrdio predsjednik Uprave Jakša Medić.

– Proces potrage za sezoncima kod nas je konstantan, nikada ne prestaje, a za sezonu 2019. godine bit će nam potrebno 250 sezonaca od čega će 50 posto biti ovogodišnjih koji će ponovno raditi u našoj hotelskoj kući. Ugovor za stalnog sezonca potpisan je s 40 radnika, a ostatak tražimo na domaćem tržištu te u BiH i Makedoniji. Sezoncima su plaće veće nego stalnim zaposlenicima, u rasponu od 5000 do 8000 kuna uz smještaj i prehranu – kaže Medić koji nadodaje da se hoteli, izuzev “Slavije” koja radi cijelu godinu, otvaraju krajem ožujka ili početkom travnja.

– Tražimo konobare, kuvare, sobarice, čistačice, pomoćne radnike i zapravo sav kvalificirani kadar – nadodaje Medić.

Isti broj od 250 sezonaca dogodine će raditi u podgorskim Medora hotelima i ljetovalištima u kojima će ukupno u dva hotela i novoobnovljenom kampu “Medora Orbis” startati s radom 320 radnika. Prema riječima voditeljice marketinga i PR-a Marte Kuliš, od 250 sezonaca 70 posto je ovogodišnjih zadovoljnih koji žele nastaviti raditi u kompaniji.

– Cilj nam je zaposliti kvalificirane radnike sa znanjem stranih jezika te ulagati u kadrove kroz stručne edukacije koje im nudimo. Budući da će hotel “Medora Auri” raditi gotovo cijelu 2019. godinu, natječaji za zapošljavanje aktivni su nam već više od mjesec dana – kaže Kuliš.

Napominje kako se za rad u podgorskoj hotelskoj kući prijavio veliki broj kandidata koji odgovaraju traženim profilima pa vjeruje kako neće imati većih problema pri odabiru sezonske radne snage.

– Nudimo mogućnost napredovanja, edukaciju te priliku za usavršavanje i razvoj karijere, a kandidatima s mjestom prebivališta izvan Podgore osiguravamo udoban smještaj u neposrednoj blizini hotela i tople obroke – kazuje Kuliš dodajući kako će hotel “Medora Auri” gostima otvoriti vrata polovicom siječnja, kamp “Medora Orbis” početkom travnja, a hotel “Podgorka” krajem svibnja.

Posebnu priču oko zapošljavanja sezonaca imaju Bluesun hoteli Brela i Tučepi koji u 2019. godinu počinju raditi sa 600 sezonaca u devet hotela, četiri breljanska i pet tučepskih. Ove godine je u Hotelima Brela (“Berulia”, “Soline”, “Maestral” i “Marina”) radilo 340 djelatnika od čega 60 posto sezonaca kojih je u Hotelima Tučepi d.d. – “Afrodita”, “Alga”, “Kaštelet” i “Neptun” i u WOT-u (hotel TUI BLUE Jadran), bilo 400 što čini 66 posto od ukupnog broja djelatnika.

Premda se brojka od oko 600 sezonaca čini zbilja velika, Bluesun hotelima neće biti problem iznaći radnu snagu jer se, kako nam je kazala voditeljica poslova za odnose s javnošću Bluesun hotela Stanislava Čulina, najveći broj sezonskih radnika svake godine zbog višegodišnje suradnje i uzajamnog povjerenja vraća u tvrtku, a kontinuirano se ulaže u plaće i uvjete rada s posebnim naglaskom na podizanje kvalitete života sezonskih radnika.

– Uz platu, našim sezonskim djelatnicima koji su u radnom odnosu u trenutku isplate osiguravamo i božićnicu u iznosu od 2500 kuna, a svima koji dolaze na rad izvan mjesta boravka, osigurani su besplatan smještaj, prehrana i troškovi prijevoza. Upravo s ciljem podizanja kvalitete i unaprjeđenja uvjeta rada,prvi smo hotelski lanac koji je sagradio hotel za radnike u Zadvarju za naše sezonske djelatnike koji rade u Brelima i Tučepima i njihove su reakcije nakon prve sezone bile odlične – veli Čulina.

U hotel u Zadvarju, ističe, uloženo je više od dva milijuna eura, a ima 150 dvokrevetnih soba s kupaonicama, klima uređajima, televizorima i internetom.

Sezoncima je Bluesun organizirao prijevoz više puta dnevno kako bi što jednostavnije mogli doći do mjesta rada, a prijevoz su također mogli koristiti i u svoje slobodno vrijeme. Nadalje, sezonci ne dolaze raditi u hotele tek tako, već im je osigurana edukacija u Bluesun akademiji kako bi usvojili potrebna znanja i usavršili svoje profesionalne vještine pod stručnim vodstvom mentora i Bluesunovih korporativnih šefova.

– Potraga za novim zaposlenicima, kao i i zapošljavanje, nisu ograničeni na jedan period godine, već je to cjelogodišnji, planiran i kontinuiran proces. Buduće zaposlenike tražimo prvenstveno na hrvatskom tržištu rada s osobitim naglaskom na krajeve u kojima se nalaze naši hoteli u svrhu poticanja rasta i razvoja lokalnih sredina, a iz ostalih regija najviše radnika nam dolazi iz Slavonije i središnje Hrvatske – objašnjava Maša Prebeg, direktorica Sektora ljudskih potencijala Bluesuna.

Hoteli u Brelima i Tučepima prve goste dočekat će u aprilu sljedeće godine jer tada već imaju potvrđene tradicionalne grupe autobusera iz Njemačke i Austrije te sportske grupe i kongrese. S obzirom na kasni termin Uskrsa, Bluesun hoteli očekuju odličnu popunjenost, veći broj individualnih gostiju i iznimno dobar Praznik rada kada u hotele stižu domaći te gosti iz Slovenije i BiH, a početak majaa rezerviran je za skandinavske, britanske i njemačke turoperatore koji počinju s punim avio programom tako da će predsezona biti izvrsna.

DPS Kotor: Nerealizovanje strateških planova i pravno nasilje iz dana u dan sve više eskalira…

0
Kotor – foto Boka News

U nefunkcionisanju gradske vlasti i njihovog minimalnog interesovanja za sprovođenje programa za razvoj opštine, moramo skrenuti pažnju javnosti na okolnosti u kojima funkcioniše lokalna vlast u Kotoru, poručuju iz DPS-a Kotor. Saopštenje prenosimo integralno.

“Član 40 Zakona o lokalnoj samoupravi propisuje da se sjednice skupštine opštine sazivaju po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca. Skupštine opštine rade na sjednicama, a ne po sazivima kao državni parlament, te nije moguće zakazati novu sjednicu prije završetka sjednice koja je u toku.

Odbornički klub DPS-a, kao ni ostali odbornički klubovi koji participiraju u radu lokalnog parlamenta nisu dobili očekivano obavještenje o nastavku XVI sjednice, te shodno tome nije bilo moguće zakazati XVII sjednicu, a sve u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom opštine  i Poslovnikom o radu Skupštine.

Razloge za neodržavanje nastavka započete sjednice od 15.maja 2018. godine predsjednica Skupštine nalazi u dopisu predsjednika Jokića kojim isti obavještava skupštinu da povlači sve preostale tačke dnevnog reda. Naravno da predsjednik nije mogao da utiče na institute odborničkih pitanja i odgovora koje postavljaju zainteresovani odbornici i tek nakon što bi se ta tačka dnevnog reda iscrpila stvorili bi se uslovi za zaključenje rada na XVI sjednici Skupštine i omogućilo zakazivanje XVII sjednice.

Predsjednica Skupštine je dobro upoznata da je započetu sjednicu u skladu sa članom 71 Poslovnika skupštine trebalo nastaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je prekinuta na zahtjev odborničkog kluba Demokrata. Predsjednica Skupštine se nije udostojila da poštuje Zakon, Statut i Poslovnik i pozove predsjednike odborničkih klubova na konsultacije, te nakon toga odredi datum nastavka skupštine i utvrdi ima li uslova – kvoruma za održavanje iste.

Nasuprot tome, ona preuzima nadležnosti skupštine obavještavajući predsjednika da “nije u mogućnosti održavanje lokalnog parlamenta zbog razloga objektivne prirode, te da su isti više nego poznati” i “moli da postupi po ovlašćenjima u skladu sa članom 59 Zakona o lokalnoj samoupravi”. Očigledno da su predsjednici Skupštine važniji koalicioni dogovori u odnosu na interese samih građana, pritom, duboko svjesna činjenice da je koalicija u Kotoru pred potpunim sunovratom i da dogovora unutar koalicije odavno nema jer preovladavaju različiti sitni interesi.

DPS Kotor

Uvaženi građani Kotora više su nego svjesni zastoja u funkcionisanju lokalne samouprave, nerealizovanja strateških planova i pravnog nasilja koje iz dana u dan sve više eskalira.

Predsjednik Opštine je protivzakonito preuzeo ovlašćenja i nadležnosti Skupštine opštine propisanih Statutom i Poslovnikom, te donio niz odluka koje se odnose na finansiranje pojedinih segmenata lokalne samouprave pritom zanemarujući činjenicu da raspolaganje novcem svih građana Kotora se može vršiti samo u skladu sa usvojenim finansijskim planovima od strane lokalne skupštine za pojedine budžetske korisnike.

Ostavljamo građanima Kotora da sami procjene o kakvim nezakonitim radnjama se u konkretnom slučaju radi  i da će na narednim skorašnjim izborima znati kome će ukazati povjerenje, a to sigurno neće biti partije koje u ovom trenutku participiraju u vršenju vlasti” – kaže se u saopštenju DPS Kotor.

Nasipanje zemlje u more uništava ekosistem Bokokotorskog zaliva

0
Nasipanje mora foto S.K.

Akvatoriju Bokokotorskog zaliva posljednjih godina je odlagalište svakakvog otpada, a najčešće zemlje i građevinskog materijala, što, tvrde stručnjaci, izaziva promjenu i uništenje lokalnog ekosistema.

Najnoviji primjeri su svakodnevno nasipanje zemlje u Kumborskom tjesnacu gdje kompanija Azmont u sklopu turističkog kompleksa visoke kategorije Portonovi, gradi marinu sa 220 vezova. Mještani navode da već tri mjeseca brod koji izlazi sa gradilišta baš tu istovara zemlju, pjesak i mulj i to više puta dnevno, a da često u moru ima i naftnih mrlja.

Mještani upozoravaju i da u neposrednoj blizini i izvođači radova na gradnji luksuznog hotela kompanije Carine , takođe istovaraju zemlju u more, a peru i kamione mješalice čiji sadržaj se spira u more.

Iz Azmonta tvrde da radove izvode u sklopu uređenja obale na osnovu dobijenog odobrenja, kao i da se izvođač pridržava svih pozitivnih zakonskih propisa i slijedi sva uputstva i preporuke iz elaborata za koji su dobili saglasnost nadležnih organa.

Ističu i da je inspekcija sigurnosti plovidbe  stalno na terenu i vrši kontrolu tih aktivnosti.

“Kumborski tjesnac, pored Veriga  najuži je dio Bokokotorskog zaliva  sa najbržim strujanjem morske vode.Svaka intervencija na tom uskom  dijelu akvatorijum kao što je izgradnja marine ili  nasipanje zemlje može se  štetno odraziti na čitav Bokokotorski zaliv”, tvrdi dr. Ljubomir Radojičić stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja,

On objašnjava da nasuti materijal ostaje za  sva vremena uništavajući lokalni ekosistem,mijenjajući vizure obale i  smanjujući akvatorijum, što je, prema njegovim riječima masovna pojava u zalivu. Nasuta zemlja će zbog aktivnosti mora – valova i brzih strujanja, izazvati zamućenje koje negativno utiče na biljke jer se smanjuje svjetlosti potrebna za fotosintezu.

“Unošenje novog materijala  sa lokacije koju je preko 100 godina koristila vojska nepozntih fizičko-hemijskih karakteristika izazvaće gubitak prirodnih staništa organizama koji žive na dnu mora , a može izazvati I eutrofikaciju koja se manifestuje pretjeranim rastom morske flore (algi) zbog povećanog prisustva hranljivih supstanci”, upozorava Radojičić.

Iz Komunalne policije ističu da nisu imali prijave da bilo ko na teritoriji odlaže zemlju u more. Podsjećamo da je prije dvije godine na obali mora u Bijeloj gdje je komapnija Carine tada gradila hotel Park  u dva navrata evidentiran nezakonit istovar šuta I zemlje, a li da nikada nije utvrđeno ko je za to bio odgovoran. Dobro upućeni tvrde da je najveći broj takvih prijava završio bez kazni za počinioca(e).

Popović radi po starom

“Gradnja hotela u Kumboru, u aranžmanu kompanije Carine Čedmira Popovića i SPC, po ponašanju i poštovanju Zakona, samo je replika izgradnje depadansa  hotela Delfin u Bijeloj čiji je Popović takođe vlasnik Znamo kako je tamo gradio hotel i nasipao  obalu, sve bez  gradjevinske dozvole i saglasnosti JP Morsko dobro, sa  radnicima iz Albanije koji nijesu bili prijavljeni. Nije ga usporilo ni što mu je inspekcija zatvarala gradilište i pečatila objekat”, navodi Nada Popović predsjednica NVO Južni Jadran koji okuplja manjinske akcionare  firme koju je Popović privatizovao.

“Samoinicijativno su skidali Državni pečat i nastavljali da grade  pokazujući svima da zakon za njih ne važi. Istina, zbog evidentnih  krivičnih djela prvostepeno je osudjen u Osnovnom sudu u Herceg Novi na  tri mjeseca,  uslovno godinu dana zatvora”, podsjeća Nada Popović   I tvrdi da se vlasnik Carina danas u Kumboru  u zoni Morskog dobra ponaša identično, a” inspekcije se prave da nijesu odavde”.

/S.Kosić/

Opština Kotor uvećava svoju imovinu – investicija decenije biće ralizovana na sjednici SO?

2

Najznačajnija kapitalna investicija opštine Kotor i nove gradske uprave jeste kupovina nekretnina i nepokretnosti kompanije AD Jugopetrol. Kupovinom tih nekretnina i razmjenom jedne od tih nekretnina sa CEDIS-om za prostor na Tabačini, uz dobijanje dugoročne koncesije za luku Kotor opština bi realizovala projekat decenije.

Kotorske zidine jul 2018.foto Boka News

Kotor je u posljednje dvije godine postao grad odgovornog, domaćinskog i transparentnog upravljanja u kojem se radi po mjeri građana. Za razliku od vlasti DPS-a koja je godinama rasprodavala i uništavala imovinu, aktuelna lokalna uprava želi da uveća vrijednost gradske imovine. Najbolji primjer takvog rada i poslovanja jeste suficit u budžetu opštine koji trenutno iznosi oko 4,8 miliona euraa.

Opština Kotor ima priliku da značajno uveća svoju imovinu kupovinom 32 284 m² zemljišta potpuno komunalno opremljenog sa poslovnim zgradama, radionicama, magacinskim prostorima i internom benzinskom stanicom u Privrednoj (Industrijskoj) zoni i 3 703 m² zemljišta sa 2201 m² korisnog poslovnog prostora u Škaljarima na 750 metara od centra grada.

O ovoj jedinstvenoj investiciono-razvojnoj prilici za opštinu Kotor treba da se izjasne odbornici u petak 16. novembra 2018. godine na XVII sjednici Skupštine opštine Kotor.

RAZVOJNA I EKONOMSKA OPRAVDANOST OVE INVESTICIJE

Prijedlog Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu privrednog društva “Jugopetrol” AD pripremila je potpredsjednica opštine Kotor Ljiljana Popović – Moškov (URA). Sastavni dio odluke je Elaborat o opravdanosti investiranja u kojem je navedena i buduća namjena tih prostora i dvije procjene ovlašćenih procjenitelja o opravdanosti ovog projekta.

Prvobitno ponuđena cijena od strane Jugopetrola bila je 2 972 000 € za obije nekretnine. U pregovorima predstavnici Opštine uspjeli su da spuste tu cijenu za 12% na 2 650 000 za obije nekretnine (800 000 za onu u Škaljarima i 1 850 000 za drugu u Privrednoj zoni). Na taj način ostvarena je ušteda od 322 000 eura.

Za kompletnu nekretninu u industrijskoj zoni na 32 284 m² komunalno opremljenog zemljišta i sa objektima, radionicama i magacinima u pregovorima postignuta je cijena 57 € po m². Primjera radi cijena neurbanizovanog zemljišta bez magacina na sličnim lokacijama na tržištu nekretnina kreće se od 80 do 120 € po m². Za drugu nekretninu u Škaljarima koja obuhvata 3 703 m² zemljišta, i dvije zgrade ukupne korisne površine od 2 201 m² sa sopstvenim parking i magacinskim prostorom postignuta je cijena od oko 330 € po m². Ako se pogleda tržište nekretnina neurbanizovani placevi na sličnim lokacijama prodaju se od 200 do 350 € po m².

Sve analize i elaborati pokazuju da je ovo jedinstvena razvojna prilika za opštinu Kotor, a da je investicija sa aspekta cijena povoljna i opravdana.

kotor

STRATEŠKI ZNAČAJ OVE INVESTICIJE I RJEŠAVANjE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA

Kotor ima manjak poslovnih prostora pa je Opština primorana da za rad svojih preduzeća, direkcija i organizacija iznajmljuje prostore. Javno preduzeće Vodovod uzima pod zakup dio pomenute nekretnine u Škaljarima, dok sa prostorom takođe imaju problema Komunalno, Direkcija za izgradnju i razvoj Kotora i vatrogasna jedinca u Kotoru.

Sa druge strane opština Kotor trenutno svoje poslovne prostore u starom gradu od oko 850 m2 ustupa na korišćenje raznim udruženjima i organizacijama zbog čega gubi mogućnost zarade od izdavanja pod zakup tih prostorija. Prebacivanjem 13 takvih organizacija i udruženja iz starog grada u nekretnine u Škaljarima otvorila bi se mogućnost da Opština godišnje od zakupa zaradi od 700 do 800 000 €. To znači da bi čitava investicija kupovine nekretnina Jugopetrola od 2 650 000 € mogla biti vraćena u periodu 3 do 4 godine.

Strateški značaj ove investicije ogleda se u tome što kupovinom nekretnina Jugopetrola opština stvara preduslove da dođe u posjed lokaliteta CEDIS-a na Tabačini.

Lokacija na TABAČINI od oko 8 000 m2 strateški i prostorno predstavlja najbolju lokaciju za dalji razvoj i izgradnju infrastrukture u Kotoru koja bi u jednoj mjeri riješila problem parkinga automobila i turističkih autobusa u toku ljetnje sezone. Na taj način bi se u jednoj mjeri smanjile saobraćajne gužve u Kotoru u toku ljetnjih mjeseci.

cedis

KO STOPIRA RAZVOJ OPŠTINE?

Odluka o kupovini nekretnina od Jugopetrola bila je razlog prekida prethodne sjednice SO Kotor.

Tada su protiv ove odluke glasali predstavnici DPS-a, Nove srpske demokratije i SDP-a. Posebno čudi odluka od strane odbornika SDP-a, ako imamo u vidu da je predsjednik njihovog opštinskog odbora aktivno učestvovao i vodio pregovore vezane za ovu kupovinu. Odluka odbornika SDP-a i Nove srpske demokratije da glasaju protiv ove odluke dovela je do krize u lokalnoj vlasti.

Sa druge strane odbornici DPS-a pokazali su da ta partija vodi dvoličnu politiku i da im interesi Opštine i građana nisu važni. Odbornici DPS-a su za vrijeme prethodne vlasti u decembru 2015. godine podržali Odluku da se kupi jedna od ovih nekretnina za 972 000 €, a u junu 2018. nisu podržali da se ista kupi za 800 000 eura.

 
ko stopira

POPOVIĆ-MOŠKOV: Mi ne želimo da rasprodajemo već da uvećavamo imovinu opštine

Potpredsjednica Opštine Kotor je u obrazloženju ove investicije navela da ona predstavlja jedinstvenu priliku za opštinu Kotor da uveća svoju imovinu, riješi problem prostorija za opštinska preduzeća i dođe u posjed lokacije na Tabačini koja je ključna za rješavanje dijela saobraćajnih problema u gradu.

„Važno je istaći da se Opština za realizaciju ove investicije ne mora zaduživati, jer ima 4,8 miliona eura suficita u budžetu. Svi argumenti za kupovinu su tu i ekonomski i strateški. Hoće li odbornici braniti interese grada ili će se povinovati interesima parapolitičkih centara moći izvan Kotora vidjećemo na skupštinskom zasjedanju“ – rekla je na kraju potpredsjednica Opštine Kotor i predsjednice OO URA Kotor Ljiljana Popović-Moškov.