U hercergnovskoj opštini od četvrka će biće uveden restrikrivni režim vodosnabdijevanja, zbog radova na sanaciji cjevovoda Plat -Herceg Novi odakle najveća bokeljska opština dobija oko 70 odsto vode.
Za to vrijeme u sistemu za vodosnabdijevanje raspolagaće sa 220 l/s vode iz lokalnih izvorišta.
Potrošači od Sutorine do Savine vodu će imati od 7 do 9 i od 19 do 21 sat, a od Meljina do Kamenara od 5 do 7 i od 17 do 19 sati. Naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobijati vodu, vodom će se snabdijevati iz cisterni, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda.
Predstavnici hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ su zajedno sa kolegama iz Konavoskog komunalnog društva u susjednoj Hrvatskoj, nedavno obišli cjevovod Plat-Herceg Novi i utvrdili da je na određenim dionicama potrebno izvršiti popravke.
“Planirano je da se izvrši reparacija muljnog ispusta, sanacija cjevovoda na mjestima gdje su uočena procurivanja vode, sanacija oštećenih gabiona, izmještanje cjevovoda u reonu Zvekovice i ugradnja dva hidranta u reonu Oboda”, objasnili su iz Vodovoda.
Cjevovod kroz Konavle u susjednoj Hrvatskoj u dužini od 24 kilometra, izgrađen je samo doprinosom građana Herceg Novog, 1980. godine u vrijeme dok smo živjeli u zajedničkoj državi.
Nakon knjige “Legende svjetla” autora Jurice Gašpara, „svjetlo“ dana ugledat će još jedno remek djelo. Ovog puta riječ je o dokumentarnom filmu Igora Goića, snimatelja i Gašparovog suputnika u avanturi 2013. kada su obišli 48 svjetionika uzduž jadranske obale.
Film je nastavak uspješnog projekta „Legende svjetla“ udruge Lux Mediterraneum započetog knjigom Jurice Gašpara čije je prvo izdanje rasprodano, a drugo je već u prodaji. Putovanje koje je trajalo 3 godine, napokon će dobiti svoju točku na “i”, dokumentarac “Legends of The Light” o hrvatskim svjetionicima u trajanju od 45 minuta.
Snimanje “uzelo” tri godine
„Legende svjetla“ u Kotoru
Goić je filmskom kamerom dokumentirao sve: vremenske (ne)uvjete, ljude, suputnike, more, zvijezde, jugo, buru, valove … a kako bi u konačnici dobio jedinstveni filmski uradak u kojem će, na do sada neviđen način, ljudima približiti suživot čovjeka i prirode. Kako onu idiličnu, tako i onu nimalo lijepu stranu u kojoj snaga i nepredvidljivost prirode itekako znaju pokazati zube.
– Dokumentarac je gotov!, uzbuđeno nam je odgovorio Igor Goić na pitanje u kojoj je fazi dokumentarac.
– Još nemamo dogovoreno prikazivanje jer razmatramo opcije, a do tada ću ja sigurno još prtljati po njemu, dodao je u šali.
Samo snimanje Goiću je „uzelo“ tri godine, a gotovo jednako vremena otišlo je i na izradu filma. O tome koliko je imao materijala govori činjenica kako je samo izjava bilo snimljeno oko 30 sati.
– Najviše mi je vremena uzelo snimanje jer ipak je trebalo otići na sve te svjetionike, a kako projekt nije financiran s ničije strane osim nas samih, sve smo morali organizirati da se poklopi s našim slobodnim vremenom, objasnio je Goić razloge zašto je trebalo više vremena za realizaciju dodavši kako su jako zahvalni sponzoru koji im je ustupio jedrilicu na korištenje, a to je Škola jedrenja ANA iz Jezera.
S obzirom na to da se i Igor i Jurica bave ovim poslom, znaju koliko se najam opreme i snimatelja poprilično naplaćuje. Da nisu posjedovali vlastitu opremu i sami bili autori fotografija i filma, još ako se tome doda i uloženo vrijeme, ova avantura bi ih koštala oko 50 tisuća eura, objasnio je Goić. Također, nešto je i opreme stradalo.
– Izgleda da je istina kada kažu da ništa od te opreme ne pluta, našalio se Goić.
Teško je biti objektivan kada se radi o vlastitom djelu, međutim, Goić je po tom pitanju odlučan.
– Ja kao režiser ne smijem biti zadovoljan, kazao je u šali.
– Sad kad gledam sve što sam napravio, naravno da vidim što sam mogao bolje napraviti, izvesti, predvidjeti ili osmisliti, ali to je klasičan problem kod dokumentarnog filma. Nikad ne znaš što te čeka dok ne dođeš na lice mjesta, kazao je priznavši kako je zadovoljan napravljenim.
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News
Zabačeni otoci “izuvaju iz cipela”
Najdraži dio cijele priče teško je izdvojiti jer je sve jedna cjelina, nastavio je Goić.
– Što se tiče filma, teško mi je izdvojiti išta jer sam se dugo tjerao sagledati ga kao cjelinu. Ali po pitanju projekta, onda je to definitivno plovidba po našem prelijepom Jadranu, zabačenim otocima koji te „izuvaju iz cipela“ svaki put kad ih ugledaš. Imali smo veliku sreću što je s nama bio Vlatko Ignatoski, koji poznaje svaku škrapu u svakom kamenu na Jadranu, naglasio je Goić dodavši kako ih je Ignatoski vodio u razgledavanje mnogih morskih špilja i raznih atrakcija za koje malo tko zna.
Sljedeće im je u planu organizirati i realizirati prikazivanja dokumentarca.
Zadrani su, naravno, među prvima koji će imati čast pogledati “Legends of The Light”.
– Kako je Zadar dugo bio naše „gnijezdo“ (meni još uvijek je, Jurica je otišao u Zagreb), odlučili smo da ćemo definitivno jedno prikazivanje napraviti ovdje. Isto tako, bit će prikazan i kod svjetioničara Iće Bulića na svjetioniku Stončica na Visu. No, to će morati biti prikazivanja zatvorenog tipa radi sudjelovanja na festivalima koji su nam jedina nada da nešto s filmom napravimo, kazao je Goić dodavši kako za same festivale još uvijek nemaju ništa potvrđeno.
I dalje se nadaju pomoći od strane institucija jer im one mogu uvelike pomoći oko promocije samog projekta i filma. Daljnja distribucija ovisi o prihvaćenosti od strane publike, kritičara i nekakvim rezultatima sudjelovanja na festivalima što Goić osobno očekuje da bi trebalo dobro proći, ponajprije iz razloga jer je tema prilično siromašno obrađena, a zanimljiva širokoj publici.
– Neovisno o tome što su naša djela, objektivno mogu reći da i film i knjiga imaju stvarnu vrijednost jer obiluju izjavama osoba koji su proživjele i proživljavaju ne baš svakidašnje dogodovštine i živote. Mislim da je upravo ta vrijednost zaslužna za održavanje našeg interesa prema projektu, zaključio je Goić.
Nadzornici Sluzbe zaštite NP Skadarsko jezero i pripadnici Uprave policije su u zajedničkoj akciji suzbili vršenje protivpravne aktivnosti – ribolov podvodnom puškom dana 10. novembra godine u ranim jutarnjim časovima u reonu Starčevo.
„Tom prilikom jedno lice je zatečeno u vršenju nezakonite radnje i procesuirano nadležnim državnim organima. Takođe su privremeno oduzeta sljedeća sredstva: dvije podvodne puške, pumpa, harpun, dvije maske, ronilačko odijelo, torba za ronilačko odijelo, vesla, vanbrodski motor „Suzuki“ 30 KS, dva saka (čuvarica za ribu) i 30 kilograma ribe koja je predata u dobrotvorne svrhe, “ informisao je Nenad Ivanović direktor Nacionalnog parka.
Za navedene protivpravne aktivnosti Zakonom o slatkovodnom ribarstvu propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Ribe i ostala vodena fauna su dobra od opšteg interesa, u državnoj su svojini, i koriste se
na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. S tim u vezi, ističemo da su zabranjene sve aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-istraživačke svrhe. Radi zaštite i unapređivanja ribljeg fonda i očuvanja biodiverziteta ribolovnih voda zabranjeno je, između ostalog, loviti ribu vatrenim oružjem, podvodnom puškom.
zaplijenjena oprema
Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu i zaštitu prostora Skadarskog jezera koje je prepoznato na nacionalnom i međunarodnom nivou po svojim brojnim prirodnim vrijednostima. Jezero je posebno značajno po bogatstvu i raznovrsnosti ribljeg i ptičjeg svijeta, a upotreba nelegalnih sredstva za ribolov uključujući podvodnu pušku, dovodi do narušavanja biodiverziteta.
zaplijenjeno 30 kilograma ribe
U cilju zaštite prirodnih vrijednosti i suzbijanja svih oblika krivolova, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora Parka da se bave ribolovom na zakonom uređen način, odnosno da se suzdrže od nezakonitog vršenja bilo kojih aktivnosti na prostoru Nacionalnog parka. Pozivamo građane da prijave sve eventualne nezakonite radnje koje mogu ugroziti ukupne vrijednosti Skadarskog jezera na dežurni broj telefona 067 310 454.
Izložba legata Miloša Crnjanskog „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom“, povodom proslave Dana opštine Kotor 21. novembra, biće otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.
Povodom 125 godina od rođenja Miloša Crnjanskog, izložba Narodne biblioteke Srbije „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom…“ gostovaće od 16. novembra do 16. decembra u Galeriji solidarnosti Kotor, u okviru svečanosti „Dan opštine Kotor“.
Izložba će biti otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.
Na izložbi će biti predstavljeni dragoceni segmenti Legata Miloša Crnjanskog, koji se nalazi u fondu Narodne biblioteke Srbije.
Posjetioci izložbe biće u prilici da pogledaju reprodukcije piščevih dokumenata, književnih djela u rukopisu, fotografije, knjige sa beleškama, kao i snimak poslednjeg intervjua Miloša Crnjanskog za Televiziju Beograd.
U saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“, na izložbi će biti izložena prva izdanja objavljenih djela Miloša Crnjanskog.
Poseban segment izložbe predstavlja muzika kompozitora Svetislava Božića, inspirisana djelom „Lament nad Beogradom“, koja će biti emitovana tokom trajanja izložbe.
Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Nakon dokumentarnog filma o pomoračkom životu „Modri kavez“, redateljica Bruna Bajić napisala je knjigu „Modri horizonti i njihovi čuvari“ namijenjenu djeci čiji roditelji često putuju, a prvenstveno djeci pomoraca.
Knjiga s audio knjigom i glazbenom podlogom inspirirana je osobnim iskustvima koje je Bruna prošla tijekom djetinjstva, proživljavajući sastanke i rastanke sa svojim ocem.
„Djeca ne razlikuju „Zbogom“ od „Doviđenja“. Kako sam i sama odrastala uz tatu pomorca 30 godina želja mi je pružiti djeci, koja slično žive, miran i bezbrižan san i svijet u kojem ih se u potpunosti razumije i prihvaća njihove osjećaje“, kaže Bruna.
U stvaranju knjige „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja izlazi za 10-15 dana, uz Brunu Bajić bio je uključen i tim stručnjaka iz područja glazbe i psihologije.
Naime, zanimljiv je podatak da je prema istraživanjima najtraumatičniji oblik odrastanja za djecu, nakon gubitka roditelja, upravo život uz stalne rastanke, kako biva u pomoračkim obiteljima. Inače, pomoračka zajednica u svijetu broji preko 10 milijuna ljudi koji dijele sličnu sudbinu.
Knjiga „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja se naslanja na uspješni dokumentarni film „Modri kavez“, obuhvaća 12 priča Brune Bajić te autorske ilustracije Doris Živalj. Glazbeni predložak za svaku priču dao je Ozren K. Glaser, koji je zajedno s Brunom Bajić pripovijeda priče u audio knjizi.
Knjiga će biti promovirana u Splitu i Kotoru, početkom decembra.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je podržalo aktivnosti Opštine Tivat i nadležnih inspekcijskih službi na uklanjanju bespravno izgrađenih objekata na predviđenoj trasi, u cilju uspješnog sprovođenja radova na izgradnji prve faze obalnog šetališta – lungo mare u Krašićima.
Kako je saopšteno iz Morskog dobra, projekat izgradnje šetališta dugog oko 400 metara realizuje se kroz saradnju tog preduzeća i Opštine Tivat, shodno Sporazumu o zajedničkom finansiranju izgradnje lungo mare u Krašićima.
“Javno preduzeće učestvuje sa sredstvima od 185.000 eura, dok je Opština Tivat nosilac aktivnosti na realizaciji projekta”, navodi se u saopštenju.
Podsjećamo, Sporazum o zajedničkom finansiranju, najprije za izradu projektne dokumentacije i elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, a potom i investiranja u prvoj fazu izgradnje šetališta, Javno preduzeće i Opština Tivat potpisali su krajem 2016. godine.
“Ističemo da je jučerašnji primjer uklanjanja bespravnih objekata u Krašićima pravi pokazatelj posvećenosti javnom interesu na prvom mjestu-izgradnji modernog šetališta koje će obalni pojas Krašića učiniti ljepšim i ugodnijim za život mještana i privlačnijim za posjetioce i turiste”, poručuju iz Morskog dobra.
Lokalne turističke organizacije Kotora, Tivta, Budve, Bara, Herceg Novog, i Podgorice organizovaće i ove godine višednevne zabavne programe i koncerte poznatih izvođača tokom novogodišnjih praznika.
Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) saopšteno je da se očekuje da će i ove godine izuzetno kvalitetan, raznovrstan i dinamičan novogodišnji program opravdati taj imidž i privući desetine hiljada gostiju da praznične dane provedu u Crnoj Gori.
U Kotoru, između ostalih, nastupaju Damir Urban, Darko Rundek, Bombaj štampa, Galija, Psihomodo pop i Autogeni trening. Manifestacija Od Božića do Božića održaće se od 23. decembra do 9. januara uz koncert gradske muzike, Novogodišnji bazar, koncerte klasične, klapske i duhovne muzike, Humanitarno zabavno veče i Dječiju novu godinu.
U Tivtu će, između ostalih, nastupati Željko Joksimović, Amadeus bend, Ana Rucner, Boris Novković, Lepa Brena, Ana Kokić i grupa Toć.
Lokalna turistička organizacija Budva organizuje svečani doček na trgu ispred Starog grada, između ostalih, nastupiti će Dino Merlin, Who See, Beogradski Sindikat, Halid Bešlić, Marija Šerifović i Van Gogh.
U organizaciji TO Herceg Novi i hercegnovske Opštine priprema se višednevni muzički program sa bogatim pratećim sadržajima uz doček na platou ispred hotela Igalo. Program će biti prilagođen različitim muzičkim ukusima, pa će doček Nove godine obilježiti hitovi Riblje čorbe, Jelene Rozge, Sergeja Ćetkovića, Ljube Stankovića, kao i didžejeva.
U Baru će, između ostalih, nastupati Aco Pejović, hor Antivari musica sa sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, Sergej Ćetković, Perper i Plavi orkestar.
Izložba “Crnogorski velikan skulpture” posvećene opusu Luke Tomanovića, otvorena je preksinoć u JU “Muzej i galerija” Tivat.
“Kako govoriti o velikom umjetniku ? Možete jedino emocijama. Iskreno, veliki su jedinstveni, veliki su unikatni i njihova djela čine da oni budu besmrtni. Nama- pokoljenjima, ostaje samo jedno – da im se divimo i da proniknemo u svaku poruku njihovog djela.”- kazao je gradonačenik Tivta dr Siniša Kusovac, otvarajući retrospektivnu izložbu umjetnika rođenog prije 109 godina u tivatskom naselju Lepetene.
Izložba djela velikog vajara je postavljena na dva nivoa tivatske galerije, gdje će posjetioci u narednim danima moći da pogledaju skulpture i reljefe iz različitog perioda Tomanovićevog umjetničkog izražavanja.
izložba djela Luke Tomanovića
Na biografske podatke Luka Tomanovića, koji je rođen u Lepetanima 1909. a umro je u Igalu 1992. godine, podsjetila je direktorica JU Muzej i galerija Tivat, mr Jelena Bujišić.
Luka Tomanović je na Cetinju je 1932. godine završio Učiteljsku školu, a do Drugog svjetskog rata službovao je Hercegovini. Od 1941. učestvovao je u NOB i neko vrijeme bio zatočen na ostrvu Mamula. Godine 1952. diplomirao je Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beogradu, a periodu 1953-1964. obavljao je dužnost direktora Umjetničke škole u Herceg Novom. Bio je član ULUCG-a i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Imao je više samostalnih izložbi. Izlagao je na svim značajnim manifestacijama crnogorske likovne umjetnosti u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nacionalnih i drugih nagrada i priznanja. Tomanović je stvorio obimno skulptorsko djelo – spomeničke biste, portrete i intimnu skulpturu, spojivši tradiciju i moderna stremljenja u umjetnosti. Poznata njegova djela su spomenici »Bezmetković« i »Spomenik krivošijskim ustanicima«.
izložba djela Luke Tomanovića
“Iako Tomanović prikazuje moment iz rata, u tim djelima nema prostora patetici naprotiv, odličje su sklada i ravnoteže. Eminentni kritičari ocjenjuju kao vrhunac stvaralaštva u jugoslovenstnim razmjerama, njegove monumentalne spomenike ističući spomenike palim borcima u Herceg Novom i Kotoru. Nezapaženo nisu prolazili ni Tomanovićevi reljefi koje inače, umjetnici uglavnom izbjegavaju. Tomanović je reljefima unapredio svoj sadržaj i poruku, ostavljajući nam veličanstvena djela poput prizora majke i djeteta.”- istakla je Bujišić.
Ona se zahvalila članovima porodice Tomanović i Narodnom muzeju Crne Gore koji su pomogli JU Muzej i galerija Tivat da velikom retrospektivnom izložbom djela umjetnika rođenog u tom gradu, prigodno obilježi manifestaciju “Novembarski dani”, posvećenu 21.novembru – danu Opštine Tivat.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je danas 13. novembra 2018. godine, u 14 časova i 47 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 3 km jugoistočno od Vladimira (Crna Gora).
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 19 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
Na današnjoj pres konferenciji Građanskog pokreta URA predsjednica kotorskog odbora te partije i potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović-Moškov kazala je da kriza vlasti u Kotoru traje gotovo od početka 2018. godine i da je održana samo jedna sjednica Skupštine, dok je drugo po redu zasijedanje u junu mjesecu prekinuto.
Moškov je istakla da je svakako bilo za očekivati da problema u funkcionisanju bude, jer su partije koje čine vlast raznorodne.
„Nesuglasice su počele u februaru kada je sjednica kotorskog parlamenta održana bez prisustva tri odbornika SDP-a koji su pokušali da blokiraju rad Skupštine i donošenje odluka veoma bitnih za normalno funkcionisanja preduzeća „Luka Kotor“. Kriza je kulminirala u junu mjesecu kada su odbornici SDP-a i Nove srpske demokratije glasali protiv kapitalne Odluke o kupovini nekretnina u vlasništvu AD „Jugopetrol“ iako je ista bila sastavni dio kapitalnog budžeta opštine Kotor za 2018. godinu, za koji su samo par mjeseci ranije glasali“, istakla je Moškov.
Ona je navela da od tada 6 koalicionih partnera, pokušavaju putem niza sastanaka, da od pomenuta dva dobiju smisleni i argumentovan odgovor zašto su glasali protiv ovog kapitalnog projekta ali da više od 4 mjeseca on nije dobijen.
Jugopetrol 2 – Škaljari – Kotor
„Projekat kojim Opština Kotor ne samo da uvećava svoju imovinu, za razliku od drugih koji imovinu rasprodaju, nego što je još važnije, ovim projektom stvara preduslove za ostvarenje strateških ciljeva, kao što su smanjenje ogromnih saobraćajnih gužvi koje Kotor ima, obezbjeđenje parking prostora na preko 8000 m2, kao i infrastrukture za svo buduće valorizovanje kotorskih bedema i ruralnih područja u tom dijelu grada“, navela je ona.
Istakla je da Građanski pokret URA pripada onoj grupi političkih subjekata i pojedinaca koji se zalažu da svaka ozbiljna vlast mora imati odgovornost prema onom što radi i mora znati kako i na koji način se strateške odluke unutar koalicionih partnera donose.
„Sigurno da je najbolje da se sve odluke donose konsenzusom, ali ako to nije moguće, onda se mora donijeti pravilo o tome kako donositi odluke od strateškog značaja za grad. Ovo je naročito važno u slučajevima kada oni koji su protiv strateških odluka ne nude nikakve valjane protuargumente. Zbog toga smatramo da je skupštinsko zasijedanje koje je zakazano za petak test zrelosti aktuelne kotorske vlasti a na kojem će biti ponovo uvrštena Odluka o kupovini imovine Jugopetrola u Kotoru“, kazala je Moškov.
Pojasnila je da se radi se o kupovini dvije nekretnine. Prva u industrijskoj zoni na 32.284 m2 sa svom infrastrukturom a druga u Škaljarima na 3.703 m2 sa dva izgrađena poslovna prostora.
Ona je naglasila da je u pregovorima,o kupovini učestvovao i predsjednik Opštinkog odbora SDP-a čiji su odbornici u junu glasali protiv ove odluke.
“Postignuta je kupoprodajna cijena za nekretninu u industrijskoj zoni od 1.850.000 (od ponudjenih 2 mil. eura) ili 57 eura /m2 , što je mnogo niže od trenutnih tržišnih cijena koje se kreću od 80-120 eura /m2 zemljišta na kojima nema ni objekata ni infrastrukture. Pored ekonomske isplativosti i ovako povoljne prodajne cijene, investicija ima opravdanost i u potrebama Opštine za obezbjeđenje prostora za smještaj preduzeća Vodovod, Komunalno i Direkcije za uređenje i izgradnju, koja za svoje potrebe trenutno iznajmljuju prostore”, navela je Moškov.
Jugopetrol 1 – Škaljari – Kotor
Ona je istakla i da nekretnina u industrijskoj zoni ima velike šanse da bude zamijenjena za nekretninu na Tabačini kod ulaza u Stari grad sa sjeverne strane, u površini od 8000 m2, a koja je trenutno vlasništvo CEDIS-A, koji je uputio pismo namjere Opštini Kotor o izuzetnoj zainteresovanosti za ovu razmjenu nekretnina.
“I upravo u toj namjeri je strateški značaj ove investicije od neprocjenjive vrijednosti za Opštinu Kotor”, jasno je poručila Moškov.
Moškov je pojasnila da se druga nekretnina nalazi u Škaljarima na samo 750 metara od ulaska u Stari grad.
“Za nju je postignuta cijena u pregovorima od 800.000 eura (od ponudjenih 972.000 eura) a za nju je i prethodna kotorska vlast donijela odluku o kupovini. Namjena ovog prostora, između ostalog je i premještanje raznih lokalnih organizacija i udruženja iz Starog grada, kojima je Opština dala poslovne prostore bez naknade, u ovom novom prostoru. Time bi se ostvario značajan priliv sredstava u opštinski budžet nastao iznajmljivanjem tih “oslobođenih” prostora u starom gradu. U Elaboratu opravdanosti investiranja je pokazano da bi godišnji priliv od navedenog najma bio između 500 – 800 hiljada godišnje, što bi značilo da bi čitava investicija mogla biti isplaćena za 3-4 godine”, objasnila je Moškov.
Ona je na na kraju poručila kotorskim odbornicima, da bez obzira na političku pripadnost u petak podrže ovu Odluku. Posebno je istakla da realizacija ove investicije ne iziskuje nikakvo kreditno zaduženje jer Kotor ima budžetski suficit od 4,7 miliona eura.
