Županijska lučka uprava primorana je usred postupka poništiti javni konkurs za drugu fazu uređenja luke u Omišu, vrijednu oko 75 milijuna kuna, jer je nadmetanje bilo otvoreno prije potpisivanja ugovora s Ministarstvom prometa o dodjeli bespovratnog novca iz EU-a.
Da je postupak javne nabave za izgradnju 440 metara nove obale sa šetnicom i 80 nautičkih vezova “izguran” do kraja, a kao zadnji dan za slanje ponuda potencijalnih izvođača radova bio je istaknut utorak 27. studenoga, sredstva iz europske blagajne ne bi se mogla iskoristiti. Nije teško pretpostaviti da bi cijeli projekt bio značajno otežan, jer čak 85 posto planiranog ulaganja financira Buxelles posredstvom našeg resornog ministarstva.
Kako doznajemo, regionalna lučka ustanova planira raspisati novi natječaj tijekom iduće godine, a do tada bi se trebao staviti potpis na ugovor o financiranju tog zahvata, ocijenjenog kao “strateški važnog za Splitsko-dalmatinsku županiju”.
– Županijska lučka uprava je, kako bi ubrzala postupak odabira izvođača radova, objavila natječaj prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ovaj projekt. Budući da je potrebno najprije sklopiti ugovor o dodjeli bespovratnih EU-ovih sredstava s Ministarstvom prometa, ponovnu objavu nadmetanja očekujemo početkom 2019. godine – ustvrdio je za naš list Ivo Tomasović, omiški gradonačelnik.
Nova riva trebala bi se izgraditi na potezu od vatrogasnog doma do škvera kalafata Miline, a time bi se uklonio i zavoj koji usporava promet na Jadranskoj magistrali. No, nekoliko puta najavljivani radovi ponovno su odgođeni, nadajmo se samo zbog proceduralnih razloga, pa će Omišani i dalje koristiti svoj porat, izgrađen prije 112 godina, u vrijeme vladavine “cara i kralja” Franje Josipa.
Najveći i najjači avioprevoznik u Evropi, njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa, ulazi na crnogorsko tržište.
Lufthansa će počev od 13.aprila naredne godine, dva puta nedjeljno letjeti iz Njemačke za Tivat i to subotom iz Minhena a nedjeljom iz Frankfurta. Lufthansa je danas stavila u prodaju karte za svoje nove linije iz Njemačke prema Crnoj Gori, a na kojima će saobraćati avioni tipa auirbus A-319.
Dolazak Lufthanse koja je jedan od najjačih tzv.legacy carierr-a na svijetu u Crnu Goru od izuzetnog je značaja za preduzeće Aerodromi Crne Gore i našu turističku privredu uopšte. Plod je to višemjesečnih napora menadžmenta ACG da na naše aerodrome dovedu njemačku aviokompaniju, zbog čega je od početka godine do sada održano više sastanaka čelnika ACG sa rukovodiocima Lufthanse za jugoistočnu Evropu. ACG je ljetos prvo uspio da na aerodrom Tivat dovede članicu Lufthansa Grupe, belgijsku nacionalnu kompaniju Brussels Airlines, a sada i njenog prestižnog njemačkog principala. Prema saznanjima, ključno za taj posao bilo je to što je ACG u međuvremenu počeo izgradnju modernog novog terminala na aerodromu Tivat, vrijednog preko 2 miliona eura, jer će Lufthansa operacije na ovom aerodromu obavljati preko novog terminala.
Inače, preko crnogorskih aerodroma od početka godine do 18. novembra, prešlo je ukupno 2.236.044 putnika, preko 260 hiljada više nego u istom intervalu lani. Aerodrom Tivat imao je 1.110.309 putnika, oko 150 hiljada više nego prošle godine. Oba aerodroma zabilježila su oko 1.000 operacija više nego prošle godine jer je do sredine novembra prihvaćeno i opsluženo ukupno 13.726 aviona.
„Rekli su da nećemo dočekati tri dana a mi evo dočekasmo tri godine. Osnovali smo podružnicu u Herceg Novom, osnivamo podružnicu u Kotoru i trenutno u Boki Kotorskoj imamo preko 800 članova“ – kazao je večeras u Tivtu predsjednik dr Andrija Petković na proslavi trećeg rođendan Bokeškog foruma
„Kazao sam da neću noćas pominjati naše političke protivnike, ali moram da kažem da je bilo mnogo toga ružnog. Zvali su nas separatistima, antidržavnim elementima. Mi se ne borimo da srušimo državu, borimo se da srušimo ovu poganu vlast“ – poručio je Petković.
Treći rođendan BF
„Pitanje koje sebi postavljam cijelu noć je za šta da dignem ovu čašu? Pravda, moral, istina sve su to političke fraze, patetične filozofije optimizma. Dižem ovu čašu za jedinu istinsku vrijednost za koju se Bokeški forum bori. Čovjek sve može da ima, ali jedino za šta treba da se bori i što mu niko ne može pokloniti je sloboda. Dižem ovu čašu za sve slobodne ljude u slobodnoj Boki u oslobođenoj Crnoj Gori“, nazdravio je dr Andrija Petković.
Treći rođendan BF
Bokeški Forum je organizacija, nadvjerska, nadnacionalna, čiji je osnovni cilj očuvanje bokeškog identiteta, kulture i tradicije i spriječavanje daljeg pljačkanja Boke Kotorske.
Poruka „Boka Bokeljima“ je poziv i apel, praktično molba upućena svim dobronamjernim ljudima da sačuvaju bokešku autentičnost, pri čemu posebno ističemo da biti Bokelj ne znači roditi se u Boki, nego je poštovati i cijeniti sa svim njenim specifičnostima, poručili su iz Bokeškog foruma.
Nakon više od sat potrage, dvije djevojke nađene su u rejonu iznad sela Bogdašići na Vrmcu. One su se danas popodne izgubile na brdu.
Obje su nepovrijeđene i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat su ih evakuisali.
Dvije studentkinje su navodno, pješačile izletničkom stazom na Vrmcu, na potezu od Trojice prema Gornjoj Lastvi i nakon sto su skrenule sa puta, izgubile su se u šumi i telefonom pozvale pomoć.
Prema riječima komandira SZS Tivat Zorana Barbića, za djevojkama su tragale tri ekipe sa desetak pripadnika SZS koje su pretraživale teren iz tri različita pravca – od Trojice, Gornje Lastve i naselja Peani.
U koprodukciji Centra za kulturu Tivat i Gradskog pozorišta iz Podgorice u Tivtu su započele pripreme na realizaciji nove pozorišne predstave.
U pitanju je komad “Mali pirat”, kojeg je po motivima istoimenog romana poznatog tivatskog dječijeg pisca Anta Staničića, napisala Aleksandra Glovacki. Režija je povjerena Milanu Karadžiću, a u autorskoj ekipi su još i kostimografkinja Dragica Laušević, kompozitorka Irena Popović Dragović, koreograf Nebojša Gromilić, scenograf Boris Maksimović i dramaturg Dubravka Drakić.
“Mali pirat” je roman Anta Staničića čija se radnja odvija u osamnaestom vijeku, kada su morima harali gusari. U romanu je oslikan život bokokotorskih pomoraca i njihovih narodnih običaja. Ovaj roman pored avanturističkih događaja šalje i poruku o ljubavi, kako prema drugim ljudima i nacijama tako i prema porodici.
U predstavi za sve generacije koja okuplja veliki ansambl igraju: Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Branko Ilić, Miloš Pejović, Goran Slavić, Branka FEmić, Katarina Krek, Jelena Simić, Jelena Đukić, Pavle Popović, Maša Labudović, Marija Đurić, Omar Bajramspahić, Sanja Popović i Jovan Krivokapić, a biće angažovana djeca polaznici škole glume Miloš Kašćelan, Ivan Kašćelan, Aleksa Baćević, Filip Petrović kao i plesne grupe iz Tivta i Kotora.
Premijera predstave u Tivtu je planirana za 20.decembar, dok će podgorička premijera biti sedam dana kasnije 27.decembra 2018. Predstava se radi u susret obilježavanju 110 godina od rođenja jednog od najpoznatijih pisaca dječijih knjiga iz druge polovine dvadesetog vijeka Anta Staničića, koji je rođen 1909. godine u Tivtu.
U Modernoj galeriji (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu, u petak je predstavljena monografija istaknutog budvanskog slikara Jovana Jova Ivanovića, koju su uredile Dragana Ivanović i mr Lucija Đurašković, istoričarke umjetnosti.
Prije početka razgovora o monografiji, predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović se obratio brojnoj publici ispred Moderne galerije, povodom preimenovanja ove galerije u Moderna galerija „Jovo Ivanović“.
Krapović je istakao da je Budva na ovaj način uspjela da se oduži Jovi Ivanoviću, koji je dao ogroman doprinos za svoj grad, nakon čega su on i mr Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve svečano otkrili tablu sa novim imenom.
Nakon toga, publika se uputila u gornju salu Moderne galerije „Jovo Ivanović“ uz zvuke italijanskih kancona koje je Jovo posebno volio. Na početku se ispred JU Muzeji i galerije Budve obratila moderatorka Itana Lalović: „Uvažene dame i gospodo, dobrodošli u Modernu galeriju na predstavljanje monografije Jova Ivanovića. Veliko mi je zadovoljstvo što ste došli u velikom broju, jer ovaj povod to zaslužuje, a vjerujem da ne postoji bolje mjesto za prvo predstavljanje ove monografije od Moderne galerije, koju je upravo Jovo osnovao 1972. godine, i koja od danas nosi njegovo ime.Izdavači ovog kapitalnog djela su JU Muzeji i galerije Budve i Narodna Biblioteka Budve, a projekat su podržali Ministrastvo kulture Crne Gore i Opština Budva.Sada želim da predstavim dame koje će govoriti na predstavljanju. Sa nama su Ljiljana Zeković, istoričarka umjetnosti i Petrica Duletić, istoričarka umjetnosti, koje su recenzentkinje monografije, Dragana Ivanović, istoričarka umjetnosti, supruga i urednica, i mr Lucija Đurašković, istoričarka umjetnosti, koja je glavna i odgovorna urednica ovog izdanja u ime JU Muzeji i galerije Budve. Na predstavljanju je trebao govoriti i dr Miroslav Luketić, koji nažalost zbog zdravstvenih razloga nije mogao da bude sa nama.
Moderatorka Itana Lalović i učesnice Ljiljana Zeković, Petrica Duletić, Dragana Ivanović i mr Lucija Đurašković
Nakon što je moderatorka Lalović pročitala dirljivi tekst dr Luketića koji se našao u monografiji, Ljiljana Zeković i Petrica Duletić su predstavile djelove svojih tekstova iz monografije, koji su njihovi likovni kritički osvrti na Jovovo stvaralaštvo. Nakon njih se obratila Dragana Ivanović, koja nije govorila iz stručnog ugla, već iz ugla supruge i nekog ko je sa Jovom proveo 40 godina. Posebno se zahvalila Opštini Budva na inicijativi za preimenovanje Moderne galerije, svima koji su projekat podržali i pomogli, a istakla je mladog dizajnera JU Muzeji i galerije Budve Velimira Perunovića, koji je zaslužan za vizuelni aspekt monografije. Nakon nje se obratila Marija Ivanović, Draganina i Jovova ćerka, koja je nadahnuto pročitala tekst koji je posvetila svom ocu, i koji je svoje mjesto našao u monografiji. Na kraju se obratila mr Lucija Đurašković: „Kao što smo imali priliku da čujemo, budvanska Moderna galerija svoj osnivački zamajac, trajanje i uspon duguje svom sugrađaninu, slikaru, pedagogu i njenom dugogodišnjem rukovodiocu Jovanu Jovu Ivanoviću. Od početka njenog rada, Jovo je, sa neizmjernom ljubavlju i entuzijazmom u nju ugradio dio svoje vizionarske ličnosti, kao i svoj neobično primamljiv pokretački duh s namjerom da podstakne, oplemeni i razvije kulturni habitus jedne male sredine, kakva je Budva, susretom sa vrhunskim imenima kako domaće, tako i evropske, internacionalne, likovne scene. Samim time je, od svog osnivanja, Moderna galerija njegovala veoma visoke kriterijume pri organizovanju izložbi od izuzetnog kulturnog značaja. Svi velikani likovne umjetnosti XX vijeka sa prostora bivše Jugoslavije, pa i šire, izlagali su u ovoj eminentnoj galeriji koja ubrzo postaje jedna od najznaćajnijih na južnoslovenskom prostoru. Posredstvom svojih prijatelja, istaknutih umjetnika koji su živjeli u Parizu, Bate Mihailovića i Ljubinke Jovanović, Jovo prikuplja i stvara neobično vrijednu zbirku Savremeni ekspresionisti, koja danas predstavlja najznačajniji dio fundusa Moderne galerije. Izložbama visokog ranga i njegovanjem bogatog fundusa svojih zbirki, Moderna galerija nastavlja da traje zaokružujući petu deceniju svog postojanja u nastojanju da se održi na tragu zadatka koji joj je svojim nesebičnim pregalaštvom Jovan Ivanović zadao, izdvajajući je kao jedan od najznačajnijih kulturno-umjetničkih prostora u Crnoj Gori. Uporedo sa zalaganjem i radom na usponu Moderne galerije, Jovan Ivanović ostvaruje svoje impozantno slikarsko djelo. Vječiti zaljubljenik u Budvu, grad u kome je rođen i more kojim je okružen, navodi da svaki pristup tumačenju njegovog slikarstva, pred nama, uvijek nanovo, otkriva, kroz harmonični vatromet boja, raskošno plavetnilo osobene vizije Mediterana. Mediterana ne samo prepunog sunca i mora, već i Mediterana oplemenjenog određenim postulatima koji uključuju karakteristike podnjeblja u kome je rođena drevna evropska civilizacija.
Jer, Mediteran, a posebno Budva, je uvijek bila u Jovovom srcu i duši, kao što će i Jovo zauvjek ostati u srcu i duši njegove Budve i njenih građana. Muzeji i galerije Budve, posebno Moderna galerija, a od danas, ponovimo, Moderna galerija – „Jovo Ivanović“, ovim svojim novim imenom i ovom monografijom daje svoj skromni, ali iskreni doprinos. Na samom kraju, priznaćete, svi već čujemo kako i u našim grudima, kao i ulicama naše stare Budve, ozvanja Bravo Maestro, i neka tako, kao živo sjećanje na našeg Jova, ostane da traje zauvjek!”
Predstavljena Monografija
U toku večeri, između govora učesnica, moderatorka je čitala Jovove citate od kojih izdvajajmo sljedeći: “Plava boja je iz prirode, ja ne mogu bez plave boje koja je glavna boja mog okruženja. Ja i ne pokušavam da naslikam snijeg kada se nađem na planini, jer mi nema ovog kolorita, nema mog plavog podneblja. To su sve plave nijanse koje postoje, tu je jedna riba na samoj obali koja je nemoćna, jer je izašla napolje. Tu su dva raka koja vode ljubav. To je život. Elementi prirode. Oblaci, ptice i ribe…Najmilije mi je gledati te promjene koje me inspirišu. Znači, u meni ima nešto što stanlo bilježi te promjene, u istom podneblju”.
Na samom kraju je prikazan dio emisije na kojoj Jovo pjeva i govori o životu, koji je posebno dirnuo učesnike, koji su tiho uz Jova zapjevali “La nave partira, dove arrivera, questo non si sa…” Veče se kao što je i počela, završila Jovovim omiljenim italijanskim melodijama.
Crni petak stvarno je zaživio u Hrvatskoj. Pokazale su to fotografije ljudi koji stoje u redovima, cijelu noć čekaju da se vrata trgovina otvore i kupuju artikle koje su dugo priželjkivali. I nas u Komori malo su iznenadile slike ujutro, ali ispunile su nas posebnim optimizmom. Iako nismo došli na razinu američkih popusta od 90 posto, Hrvati su prihvatili ovaj događaj i sigurno će ga s nestrpljenjem čekati i dogodine – ističe direktorica Sektora za trgovinu Hrvatske gospodarske komore Tomislava Ravlićm piše novac.hr.
Scene iz Zagreba jučer su uistinu podsjetile na one u SAD-u. Već iza ponoći ljudi su stali u red ispred trgovine informatičkom opremom Links na Trešnjevci, jednoj od rijetkih koja je nudila popuste čak od 70 posto.
Gužve su trajale cijeli dan, a na vratima trgovine stajali su zaštitari koji su regulirali cirkulaciju kupaca – kad bi se trgovina napunila, oni koji su htjeli ući morali su pričekati da netko izađe. Ipak, čekanja je bilo najviše u ranojutarnjim satima, kasnije se promet razrijedio. Kupci koje smo sreli nakon šopinga bili su zadovoljni.
– Kupio sam prijatelju dron za samo 400 kuna. Snižen je 50 posto. Vjerujem da će biti zadovoljan – rekao nam je 24-godišnji Kristijan Marić. U nabavu, doduše ne privatnu, išao je i Damir Žic. – Domar sam u školi, pa su me poslali po novu opremu. Već ju neko vrijeme želimo kupiti, ali smo odlučili pričekati ovo sniženje. Kupio sam projektor i tri LCD televizora. Uštedjeli smo oko 3500 kuna – kaže nam. Razgovarali smo i s osobljem Linksa, koje se dugo pripremalo za crni petak i predvidjelo velike gužve.
– Osigurali smo preko 800 različitih proizvoda iz asortimana informatičke opreme. Tu su grafičke kartice, memorije, tvrdi diskovi, SSD-ovi, ali i sportski satovi, dronovi, PC periferija, igraći dodaci… Prvih sat vremena imali smo i PlayStatione i grafičke kartice, koji su odmah planuli – rekao nam je Ivan Krešimir Janđel, marketinški menadžer u Linksu.
Black friday Foto Ranko Šuvar / Hanza Media
Shodno tome, količine PlayStationa i grafičkih kartica bile su ograničene. – Njih smo intenzivno oglašavali posljednjih deset dana. To je jako brzo otišlo. Kada je riječ, na primjer, o laptopima, imali smo prilično velike količine, otprilike 300 komada po modelu. Oni su na popustima od 30 do 50 posto, tako da su ljudima stvarno primamljivi – kaže Janđel.
Zagrebački šoping-centri bili su krcati, u redovima za plaćanje čekalo se i po pola sata, a mjesta za parking jednostavno nije bilo dovoljno. Od jutarnjih sati Arena je bila krcata ljudima, a mnogi su se tu našli upravo zbog crnog petka. Dvije 19- godišnje studentice javne uprave došle su zbog popusta na kozmetiku u trgovini Pink Panda, a na kraju su se počastile i raznim drugim sitnicama. Zajedno su potrošile oko 1250 kuna i kažu da su uštedjele gotovo 900 kuna.
Navlakuša
Ipak, nisu svi bili oduševljeni rezultatima crnog petka.
– Ovo je teška navlakuša. Došla sam po jaknu u Zari jer su najavljivali popuste od 50 posto, ali na kraju su sniženi samo određeni artikli koje nitko ne želi. Veliko razočaranje – priča nam 30-godišnja Lana Trogrlić iz Splita. S njom se slaže i Mia Prkić, koja kaže da joj je ovo prvi i zadnji put da je “pala na fore” trgovaca.
– Jedino je u Mango uistinu sve snizio 30 posto, a u drugim dućanima snižene su samo pojedine stvari. Čini mi se da kod nas sniženja nisu zaživjela kao vani – zaključuje freelancerica Mia Prkić.
Na društvenim mrežama bilo je dosta nezadovoljnih kupaca koji su ostali bez željenih proizvoda.
– Ispred HG Spota sam čekao od 6.50 sati kako bih kupio jedan jedini sniženi televizor. Bila je riječ o izložbenom primjerku, znao sam da, ako ga želim, trebam ući prvi, a ispred mene je bilo oko 40 ljudi. Oko pola osam do dečki koji stoje na samom početku reda je došao neki čovjek i počeo s njima dogovarati da mu nešto kupe. Kasnije su izašli baš s tim televizorom. Pobjesnio sam, zašto je samo jedan jedini primjerak bio na akciji – zapitao se Antonio Prvonožec.
Black friday Foto Ranko Šuvar / Hanza Media
Rat za TV
Iz HG Spota su nam odgovorili kako je “teško zadovoljiti potražnju po ovako izvrsnim cijenama i naravno da su atraktivni proizvodi nestali već na samom početku”.
Uoči petka pričalo se o potrošnji od otprilike 500 milijuna kuna tijekom ovog novog šoping blagdana, no konačne brojke, koje će biti poznate sredinom idućeg tjedna, ove bi godine mogle nadmašiti očekivanja.
– BDP je ove godine rastao po stopi od 3 posto, pa je itekako moguće da i potrošnja naraste u sličnim razmjerima. Definitivno imamo razloga za optimizam, gospodarski oporavak u Hrvatskoj ovisi o tome koliko su građani spremni potrošiti, pa smo uvjereni da zemlja ide u dobrom smjeru – naglasila je Tomislava Ravlić.
Kao jedan od bitnijih razloga veće kupovne moći građana ističe dvije reforme zbog kojih je neto plaća primjetno rasla i napominje da je u Hrvatskoj prije dvije godine potrošnja rasla najviše od svih zemalja u Europi.
– Mi, zapravo, sada rušimo rekorde iz mjeseca u mjesec jer od kolovoza 2014. potrošnja neprestano raste – pojašnjava Ravlić.
Predstavnici Opštine Kotor nakon požara na Lovanji, u kojem je 7 porodica ostala bez krova nad glavno, izašli su na teren i nakon jednog dana obezbjedili smještaj za preko 20 ljudi romske nacionalnosti, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.
Kažu da su dan nakon požara naselje Lovanja posjetile potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov, sekretarka za kulturu sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović i odbornica GP URA Adela Barba zajedno sa predstavnicima Centra za socijalni rad – područne jedinice Kotor.
„U razgovoru sa tamošnjim stanovnicima dogovorili su koji je najbolji vid pomoći nastradalim porodicama.Već narednog dana Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti organizovao je akciju dodjele pomoći zajedno sa Crvenim krstom Kotora, organizacijom Karitas i tom prilikom je porodicama uručena pomoć u vidu 20 paketa garderobe (jakne, majice, dukserice, trenerke, farmerke, roba za bebe i igračke), 3 paketa prehrambenih proizvoda (ulje, šećer, brašno, tjestenina, supe), 1 paket sredstava za higijenu (šamponi, sapuni…) i 2 paketa obuće”, navode iz Građanskog pokreta URA Kotor.
Ističu da je 20. novembra (nakon elementarne nepogode u vidu poplava u opštini Kotor) Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti u saradnji sa Službom zaštite i spašavanja Kotor sa lokacije Lovanja izmjestio tri romske porodice i smjestio ih u prostor Doma kulture u Škaljarima.
“U Opštini je formiran krizni štab, a evakuisane građane je dočekala sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović. Uz koordinaciju opštinskog štaba, brzom akcijom Karitasa dopremljeno je dvadesetak dušeka i znatno više ćebadi. Večeru je tom prilikom obezbijedio Studentski dom Spasić – Mašera, sokove, mlijeko i čaj obezbijedio je Resursni centar za sluh i govor dok se Mjesna zajednica Škaljari potrudila da evakuisanima prostor bude uslovniji uz korišćenje mokrog čvora”, istakli su oni.
Ukazuju da su dvoje djece sa ozbiljnim oboljenjima tom prilikom ostala bez terapija a da su zalaganjimem opštinskih služba prevezena na pregled, najprije u Hitnoj pomoći Doma zdravlja, a potom dežurnom pedijatru da bi na kraju bila hospitalizovana na Dječjem odjeljenju Opšte bolnice u Kotoru.
“Zahvaljujemo se i građanima Škaljara koji su sampinicijativno donosili garderobu i pokrivače unesrećenim ljudima evakuisanim iz naselja Lovanja. Krizni štab iskoordinirao je i dogovorio da narednih dana službenici Komunalne inspekcije dopremaju obroke porodicama koje će se spremati u Studentskom domu, Resursnom centru i dječijim vrtićima”, navode iz kotorske URE.
Zaključuju i da će Opština Kotor u narednim danima iznaći način da se ljudima koji su ostali bez krova nad glavom obezbjede primjereni i adekvatan smještaj.
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“, koja se organizuje po prvi put, biće održana u Tivtu u sportskoj dvorani “Župa” u nedjelju 25.novembra od 11 sati. Do promjene mjesta održavanja fešte došlo je zbog najave loših vremenskih uslova.
Naime, radi se o pučkoj fešti u spremanju i degustaciji jela spremljenih od bumbara, kao tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa, a sve u cilju poboljšanja turističke ponude u van sezoni i očuvanja starih tradicionalnih gastronomskih recepata kao dio bokeške kultrure, kazali su nam organzatori.
U muzičko zabavnom dijelu programa nastupiti će grupe Toć i Omladinski bend, GPD Tivat, KUD Boka, KUD Nikola Đurković iz Kotora, klape Riva, Maris, Jelena Kažanegra, modno plesni studio Modest i Bellissima.
Teatar 303 je u sklopu proslave “Dana Opštine Kotor” 23.11.2018. pred prepunom sportskom salom OŠ u Radanovićima odigrao za đake, kao i za djecu predškolskog uzrasta iz Radanovića bajku “Princeza i žaba”.
Nakon odigrane predstave glumci su više od pola sata morali u kostimima da se slikaju sa vidno oduševljenim mališanima.
Već u nedjelju 25.11.2018. Teatar 303 poklanja svoju komediju “Hotel Promaja” stanarima doma starih- Grabovac u Risnu, takođe u slopu proslave .
