Novljanin uhapšen zbog dječije pornografije: Slao neprimjeran sadržaj djevojčici?

0
Pornografija Web Ilustracija -Pixabay

Policija Herceg Novog privela je u sklopu akcije “Posmatrač”  F.V. (19) zbog sumnje da je počinio krivično djelo dječije pornografije.

Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, Interpol Podgorice je obavješten da je majka jedanaestogodišnje djevojčice iz jedne zemlje u okruženju podnijela prijavu da nepoznato lice posredstvom jedne društvene mreže šalje njenoj ćerki pornografske sadržaje u vidu fotografija kao i poruke neprimjerene sadržine.

“Službenici Odsjeka su odmah postupili po prijavi i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti koje su rezultirale identifikovanjem F.V. kao osumnjičenog da je počinio navedeno krivično djelo. Takođe, postupajući na osnovu naredbe sudije za istragu Osnovnog suda u Herceg Novom, policijski službenici su izvršili pretres prostorija koje koristi F.V. kao i pregled digitalnih uređaji. Tom prilikom su pronađene fotografije koje predstavljaju biće krivičnog djela dječja pornografija.  Pretresom su takođe pronađena i oduzeta dva mobilna telefona koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

O svemu je obaviješten nadležni državni tužilac koji je naložio da se krivična prijava protiv F.V. podnese u redovnom postupku

“Podsjećamo da je ovo sedmo lice koje je identifikovano i protiv kojeg je podnijeta krivična prijava u skopu akcije „Posmatrač“ koja je započeta 2016. godine, a koju službenici Uprave policje sprovode u saradnji sa tužilaštvom. Takođe, u okviru navedene akcije izvršeno je više od sedam pretresa stambenih prostorija prilikom kojih je oduzeto više personalnih računara i mobilnih uređaja. Do sada su sužbenici policije, u okviru akcije „Posmatrač“ oduzeli više od 420.000 fotografija i video snimaka sa sadržajem dječje pornografije”, navodi se u sopštenju Uprave policije.

Mostar: Godišnjica rušenja Starog mosta

0
 Mostar-Godišnjica rušenja mosta – foto Anadolija

Uz zvuk sirene i skok bez aplauza obilježena je danas 25. godišnjica rušenja Starog mosta u Mostaru.

Stari most je srušen 9. novembra 1993. godine, nakon serija granatiranja HVO-a u Mostaru. Bio je djelo turskog neimara Hajrudina, a sagrađen je u razdoblju između 1557 – 1566. godine.

Obnova Starog mosta počela je 2000. godine, a 2004. rekonstruirani most je otvoren, prenose mediji.

Naredne godine Stari most je uvršten na UNESCO popis zaštićenih spomenika. Novac za izgradnju je prikupljen kreditom Svjetske banke, donacijama Turske, Italije, Holandije i Hrvatske.

Bijela – Prvi brod sa gritom isploviće u januaru

2
Čišćenje brodogradilišta trajaće do 2020. godine, (Foto: Ministarstvo turizma i održivog razvoja)

Prvi brod sa gritom isploviće iz Brodogradilišta Bijela u januru 2019. godine, poručio je danas predsjednik renomirane francuske kompanije “Valgo Fransoa Buše”, a povodom zvaničnog početka radova na čišćenju i odvoženju toksičnog otpada iz brodogradilišta.

Na konferenciji, kojoj su prisustvovali predstavnici Vlade, lokalne zajednice, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori i poslovni parnteri Valga, prisutnima se obratio i ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović, koji nije krio zadovoljstvo činjenicom da se u Bijeloj, kako je kazao, odrađuje veliki posao.

Radulović i Buše danas su obišli Brodogradilište i ozvaničili početak radova.

“Cilj projekta je čišćenje Brodogradilišta Bijela, da bi se na tom prostoru započeo novi projekat. U brodove će biti tovareno po 7.000 tona grita”, saopštio je Buše.

On je istakao i da postoje mnoge poteškoće u jednom ovakvom radu.

“Ovakav rad zahtijeva mnogo opreznosti, naročito u fazi upravljanja opasnim materijalima, kao što su grit i azbest. Već pet mjeseci priprepramamo ovaj projekat. Okupljamo i pripremamo ekipu, osiguravamo mjesto, pripremamo dokumentaciju”, objasnio je Buše, dodajući da će se glavni radovi odvijati u dvije faze.

Čišćenje brodogradilišta trajaće do 2020. godine, (Foto: Ministarstvo turizma i održivog razvoja)

Prva podrazumijeva evakuaciju opasnog materijala, prije svega grita i remedijacija zemljišta zagađenog ugljovodonicima i uljem.

“Drugo, ova remedijacija koju obavljamo na mnogo načina će pomoći Crnoj Gori. Zaposlićemo nove radnike, sačuvaćemo svjetsku baštinu zaštićenu UNESCO-om. Tu smo da pomognemo u procesu evropskih integracija i otvaranju poglavlja 27”, kazao je Buše.

Radulović je kazao da je svjestan da se u posljednje vrijeme mnogo priča o zaštiti životne sredine, ne zbog, kako je rekao, poglavlja 27, već zbog zdravlja.

Bijela Brodogradilište – grit –  foto Boka News

“Industrijski otpad je i sada veliki problem u Crnoj Gori, ali smo uspjeli da pokrenemo rješenje ovog problema. Imamo četiri ekološki rizične tačke, jer pored grita tu su i Termoelektrana i Jalovište Gradac u Pljevljima, kao i KAP u Podgorici”, objasnio je on.

Prema riječima ministra, projektna dokumentacija za sanaciju ekološki rizične tačake u TE “Pljevlja” je privedena do kraja.

“Priprema se i projektna dokumentacija za Podgoricu, dok je pri kraju posao u Gradcu u Pljevljima. Ipak, zvanično smo počeli od najtežeg projekta sanacije, odnosno odvoženje grita. Ovaj grit nije bezazlen, a uz njega će se obavljati i čišćenje od ulja i deterdžentskih sredstava”, ističe Radulović.

Dodao je i da očekuje da posao bude završen do marta 2020. godine.

“Nakon završetka posla, možemo da počnemo priču sa investitorima za nešto novo na ovoj lokaciji, na šta ćemo svi biti ponosni”, zaključio je ministar.

Tivatski gradonačelnik održao press konferenciju, poručio da je zadovoljan postignutim

3
Sa pressa u Opstini

Opština Tivat do danas je u ovoj godini prihodovala 15.617.000 eura, što je 78 posto od budćetom za 2018. planiranih ukuopnih prihoda od 20,2 miliona eura. Do 9.novembra realizovano je 3.493.073 eura kapitalnih investicija što je samo 30 odsto od ukupnog za ovu godinu planiranog kapitalnog budžeta koji iznosi 11.641.000 eura.

Uprkos tome, gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) koji je ove podatke saopštio na današnjoj konferenciji za štampu, kaže da je zadovoljan ostvarenim rezultatima lokalne uprave.

„Osim već realizovanih i projekata koji su u toku, ugovorena je realizacija još nekoliko značajnijih i skupljih investicija, poput druge faze MR1 saobraćajnice za Lušticu, nastavka rekonstrukcije sale Centra za kulturu i obnove kompeksa Buća-Luković, što sve daje realnu pertpostavku da ćemo do kraja godine uspjeti da realizujemo 50 odsto planiranih kapitalnih izdataka.“- kazao je Kusovac podsjetivši da je Opština Tivat 2017. završila sa realizovanih 51 odsto planiranih kapitalnih ulaganja. On se pohvalio činjenicom da su Tivćani dobre platiše poreza na nepokretnosti pa je lokalna uptava po tom osnovu već naplatila 4,5 miliona eura koliko je bio očekivani prohod od tog poreza za cijelu 2018.

„Opština Tivat je likvidna, nema kašnjenja u izvršavanju bilo kojih budžetskih obaveza i sve se isplačuje na vrijeme“- istakao je Kusovac koji je sa saradnicima predstavio 50 stavki radova, usluga i nabavki roba što je Opština proteklih mjeseci uradila u poboljšanju komunalne opremljenosti grada i uslova života Tivćana.

Kusovac i menadžer Opštine Marko Petričević (DPS) govorili su i u Strateškom planu razvoja Tivta za period 2019-2022. koji će se naći pred odornicima na sjednici SO 16.novembra, istakavši da je taj dokumnet „zvijezda vodilja i jasan marker što će lokalna uprava uraditi u naredne četiri godine“. Na pitanje naše pitanje kako na Strateški razvoj grada u pozitivnom smislu utiče riješevanje stambenih pitanja lokalnih funkcionera i namještenika za što po tom planu namjeravaju da potroše 3 miliona eura , Kusovac je odgovorio da „treba doći di strateškog cilja u razvoju grada, a  ljudi i ljudski resusri su krucijalni faktor uspjeha u tome“, znog čega treba brinuti o njihovim potrebama.Kusovac je kazao da se odustalo od ideje da se na placu iza hotela „Pine“ na istoimenoj gradskoj rivi gradi stambena zgrada za lokalne funkcionere i direktore opštinskih firmi „jer je to previše atraktiuvna lokacija za takvu valorizaciju“, te da će se ona bolje iskoristiti. Istakao je da će Tivat do 1.januara 2019. sigurno dobiti glavnog gradskog arhitektu koji je po atuelnom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, već odavno trebalo da bude izabran, ali da lokalna uprava još nema konkretno ime  kome će biti povjerena ta za razvoj opštine voma važna funkcija.

Petričević je najavio da će u ponedjeljak ujutro biti sprovedena u djelo dva pravosnažna riješenja o rušenju bespravnih objekata koji zadiru u trasu prve faze lungo mare šetališta u Krašićima, a da je firma koja će graditi prvih 400 metara dužnih šetališta, podgorički „Artek“ uvedena u posao 5.novembra.

„U stalnom smo kontaktu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma  u vezi rušenja tih pergola i terasa koje su ušle u trasu šetališta. Svi koji na sličan način uzurpiraju opštinsku imovinu će isto tako proći i neće biti odstupanja“- obećao je Petričević, koji je pozvao novinare da u ponedjeljak prisustvuju rušenju u Krašićima.

Park prirode „Orjen“ i zvanično je postao član mreže Parkova Dinarida

0
Orjen – Dinaridi

Na upravo završenoj IV Međunarodnoj Konferenciji Parkova Dinarida – “Ljudi i zaštićena područja”, Park prirode „Orjen“ i zvanično je postao član Mreže Parkova Dinarida, koju od sada, sa našim i učlanjenjem Specijalnog rezervata Tivatska solila, čini  92 zaštićena područja  iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.

-Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo što je Park prirode Orjen postao član ove mreže. Uvjerena sam da će nam članstvo u mreži Parkova Dinarida biti od velike pomoći u procesu valorizacije Orjena, odnosno kreiranju strategije očuvanja njegovih vrijednosti i razvoju turizma, kazala je izvršna direktorica Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Milja Vitorović.

Ovo učlanjenje otvara put tješnjoj saradnji sa drugim zaštićenim područjima širom regiona, a uslijedilo je nakon upisa Parka prirode „Orjen“ u centralni registar zaštićenih područja i osnivanja Agencije za razvoj i zaštitu Orjena kao privrednog subjekta (DOO).

Konvoj terenaca na Orjenu

Konferencija u Bečićima imala je fokus na razvoju zaštićenih područja kroz proaktivno uključivanje lokalnih zajednica u procese upravljanja iz oblasti zaštite prirode, edukacije, turizma  itd. Pored  toga, konferencija je predstavljala priliku za članove mreže da čuju više o evropskim fondovima kao jednom od najvažnijih instrumenata za kofinansiranje projekata unapređenja zaštićenih područja i da učestvuju u planiranju daljih pravaca razvoja mreže i zajedničkih regionalnih inicijativa.

Asocijacija “Parkovi Dinarida – mreža zaštićenih područja Dinarida” osnovana je u Podgorici krajem 2014. godine, a  sjedište mreže je u Podgorici.

Dubrovačka žičara – Neki su oduševljeni, drugi se žale na cijenu i preduge redove

0
Žičara Dubrovnik

Žičara koja vodi na Srđ svakako je jedna od turističkih atrakcija koja se izuzetno dobro prodaje sudeći po dugim redovima kojima Dubrovčani svakodnevno svjedoče za vrijeme turističke sezone.

No, iako je jedinstven doživljaj vidjeti panoramu Dubrovnika sa Srđa i dok je većina gostiju zadovoljna uslugom, ipak se neki imaju zašto požaliti.

Naime, prema jednoj od najvećih platformi kojom se služe brojni putnici, TripAdvisoru, žičarom su gosti vrlo zadovoljni odnosno ocjenili su je s visokih 4.5.

Recenzija ima preko 11 hiljada, a gosti su iz svih djelova svijeta.

“Wow, predivan pogled. Ovo je ono što svatko treba vidjeti kada dođe u Dubrovnik,” samo je jedan od brojnih pozitivnih komentara, a svi su uglavnom pogledom oduševljeni.

“Gost je uvijek u pravu,” često se može čuti uzrečica kada se govori o ugostiteljstvu i turizmu. Naravno, to u praksi ne mora uvijek biti tako, ali ipak kako bi imali zadovoljne korisnike usluga i proizvoda potrebno im je udovoljiti.

Važno je prihvatiti i kritiku, a provjerili smo što su to kritizirali oni koji su posjetili žičaru.

Oni koji su bili iznimno nezadovoljni, a tih je sudeći po ocjenama bilo samo 88, žalili su se prije svega da “nije vrijedno novca” odnosno da je 150 kuna kojih su platili previše za ono što su dobili.

“Predugi su redovi, ne isplati se čekati, radije uzmite taksi,” jedan je brojnih komentara.

Ukupno je 205 komentara gostiju su nezdovoljni, a oni koji smatraju da je iskustvo prosječno je gotovo 900.

Kad se uzme u obzir ukupan broj ocjena, većina gostiju je zadovoljna.

Uskoro otvaranje novog terminala Aerodroma Tivat (foto)

0

Gradnja novog, privremenog terminala za odlazeće putnike na aerodromu Tivat primiče se kraju.

Kako su iz kompanije Aerodromi Crne Gore saopštili terminal će uskoro biti otvoren.

Podsjetimo, gradnja privremenog objekta površine 1.300 m2 koji će omogućiti veći komfor putnicima, bržu i kvalitetniju uslugu kao i bolje uslove rada za radnike Aerodroma Crne Gore, počela je polovinom avgusta.

Terminal je namijenjen odlazećim putnicima, imaće šest check-in šaltera za registraciju putnika i predaju prtljaga, kao i prostorije za predstavnike aviokompanija. Imaće službene prostorije za predstavnike Uprave policije i Uprave carina, kao i toaleti za putnike. U sklopu novog objekta je i nov prostor za sortiranje prtljaga sa svom pratećom opremom uključujući i dvije nove linije za kontrolu.

Pogledajte fotografije sa gradilišta.

Fregata zamalo potopljena u sudaru sa tankerom

0
Tankerfrigate foto www.maritimebulletin.net

Norveška fregata F- 313 „Helge Instad“, teško je oštećena u sudaru sa grčkim tankerom „Sola TS“ koji se dogodio juče rano ujutro, u Sjevernom moru sjeverno od luke Bergen u Norveškoj.

U tom incidentu lakše je povrijeđeno sedam od ukupno 137 članova posade norveškog ratnog broda. Ostali su svi evakuisani sa fregate koja je zbog teških oštećenja i velike rupe što je zadobila na desnom boku, prijetila opasnost da potone. Zbog toga je preko 500 miliona dolara vrijedna „Helge Instad“ nekoliko sati nakon sudara, dotegljena i namjerno nasukana na obalu, pa brod sada leži  nagnut na desni bok pod velikim uglom, sa potpuno potopljenim krmenim dijelom koji je ispod morske površine.

Grčki tanker „Sola TS“ od 112.939 tona, u sudaru je samo lakše oštećen i prema medijskim izvještaima, iz njega se nije prosula nafta kojom je nedugo prije incidenta, taj brod bio natovaren na  naftnom terminalu Sture u Norveškoj.

Fregata „Helge Instad“ je sa svojih 5.290 tona znatno manji brod od velikog grčkog tzv. Aframax tankera, pa nije ni čudo što je pretrpjela velika oštećenja u sudaru sa masom od skoro 113.000 tona koja joj se, pod za sada nerazjašnjenim okolnostima, zabila u desni bok. „Helge Instad“ jedan je od najmodernijih i najskupljih brodova ratne mornarice Norveške. Ova 134 metra duga fregata je četvrti od pet brodova u klasi „Fridtjof Nansen“ i izgrađen je 2009. u Španiji. Vipenamjenske fregate ove klase opremljene su jednim od najmodernijih trodimenzionalnih radara na svijetu – američkim Locheed Martin AN-SPY 1F, a od naoružanja imaju topove, protivavionske i protivbrodske rakete, kao i torpeda, te nose po jedan protivpodmornički helikopter.

U vrijeme sudara sa grčkim tankerom, fregata „Helge Instad“ učestvovala je u velikoj NATO vojnoj vjećbi „Trident Juncture“ koja već danima traje u Norveškoj, a u kojoj inače, učestvuju i pripadnici VCG.

Incident sa norveškom fregatom samo je jedan u nizu sličnih koji su se NATO ratnim brodovima desili u posljednjih par godina, a u kojima su dva američka razarača imala sudare sa civilnim plovilima, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara, a razarači klase „Arleigh Burke“ pretrpjeli su značajna i veoma skupa oštećenja.

Eko centar Delfin: Izrada Nacrta lokalnog plana zaštite životne sredine

0

Eko centar Delfin, kroz projekat „Za životnu sredinu – Učestvuj i odlučuj”, radi Nacrt lokalnog plana zaštite životne sredine za opštinu Kotor.

Pored Eko centra, koji je nosilac projekta, u izradi plana učestvuju predstavnici javnih institucija i nevladinih organizacija, nezavisni stručnjaci, kao i građani učešćem na tribinama te javnim raspravama koje će organizovati Opština Kotor.

Projekat je, objašnjava Radunović, kompleksan i sastoji se iz nekoliko faza, a njegovo trajanje ograničeno je na 18 mjeseci, od 1. januara ove do 1. jula 2019. godine.

Ukupna vrijednost projekta je 56 hiljada eura, od čega je Opština Kotor, putem konkursa o finansiranju nevladinih organizacija, izdvojila gotovo 40 hiljada, dok je preostali dio obezbijedio Eko centar Delfin.

Crnogorski velikan skulpture – Luka Tomanović

0
Plakat

Izložba “Crnogorski velikan skulpture” posvećene opusu Luke Tomanovića, biće otvorena u JU “Muzej i galerija” Tivat u ponedeljak 12. novembra.

Ova izložba je postavljena na na dva nivoa tivatske galerije, gdje će posjetioci moći da pogledaju skulpture i reljefe iz različitog perioda Tomanovićevog umjetničkog izražavanja.

Luka Tomanović, vajar, rođen je u Lepetanima 1909. a umro je u Igalu 1992. godine.  Na Cetinju je 1932. godine završio  Učiteljsku školu, a do Drugog svjetskog rata službovao je Hercegovini. Od 1941. učestvovao je u NOB i neko vrijeme bio zatočen na ostrvu Mamula. Godine 1952. diplomirao je Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beogradu, a periodu 1953-1964. obavljao je dužnost direktora Umjetničke škole u Herceg Novom. Bio je član ULUCG-a i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Imao je više samostalnih izložbi. Izlagao je na svim značajnim manifestacijama crnogorske likovne umjetnosti u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nacionalnih i drugih nagrada i priznanja.

Tomanović je stvorio  obimno skulptorsko djelo – spomeničke biste, portrete i intimnu skulpturu, spojivši tradiciju i moderna stremljenja u umjetnosti. Poznata njegova djela su spomenici »Bezmetković« i »Spomenik krivošijskim ustanicima«.

O stvaralačkom radu Luke Tomanovića govoriće direktorica JU “Muzej i galerija” Tivat mr Jelena Bujišić, dok će izložbu sa početkom u 20 časova otvoriti predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac.