Promovisana “Knjiga o jugu”, zbirka eseja Jurice Pavičića u kojima opisuje Dalmaciju, Jadran i Mediteran

0
Knjiga o jugu – Cropix / Autor: Nikola Vilić
 

U punoj Gradskoj knjižnici Marka Marulića u srijedu je promovisana “Knjiga o jugu” , zbirka eseja Jurice Pavičića  u kojima opisuje Dalmaciju, Jadran i Mediteran.

Kako je rekao autor knjige, radi se o zbirci u kojoj je 15-ak eseja o Dalmaciji, Jadranu, Mediteranu i antropologiji sadašnjice, pogotovo od 20. i 21. stoljeća. Njegove su teme zdanja koja govore o novijoj povijesti kao što je tučepski Hotel Jadran, zajednička industrijska povijest na primjerima Jugoplastike i Dalmatinke i neke od figura dalmatinskog 20. stoljeća, kao što su Dika Marjanović Radica i Tomislav Ivić.

Kako je rekao Pavičić, u knjizi je serija tekstova koji se bave hrvatskim i europskim jugom od eseja o “trajektu, vikendicama, do renaulta 4,  kao i o  Radici, ženi koja je sačuvala kulinarsku tradiciju Dalmacije i Tomislavu Iviću, legendarnom i najtrofejnijem hrvatskom treneru.

Autor se godinama surađujući s dnevnim novinama bavio svojevrsnom antropologijom Jadrana. Ideju za knjigu mu je dao znanstvenik Ivo Žanić koji mu je savjetovao da sve tekstove prikupi u jednu knjigu. S tom je idejom došao u “Profil” pa je počelo prikupljanje tekstova koji su se uklapali u taj koncept. Potom je sistematski počeo pisati tekstove za koje mu se činilo da nedostaju u takvoj knjizi, jer se ne može napraviti knjiga o jugu, a da u njoj nema nešto o nogometu.

“Jug danas živi dvije paralelne stvarnosti, jedna je ona polinezijskog turizma, ona u kojoj on mora biti još ljepši i stariji, jer je to slika koju se prezentira turistima, a druga slika je ona jednog zabačenog predgrađa Europe, tehnološki zaostalog, nedovršene modernizacije s problemima, od duga do smeća. To je jedna stvarnost u kojoj žive južni Talijani, Grci i mi i to je zapravo velikim dijelom tema ove knjige”, rekao je Pavičić.

Pavičić je dodao kako je polovica tekstova u knjizi već objavljena, većinom u “Jutarnjem listu”, dio tekstova je objavljen u časopisima ili za neke specifične prilike, pa tako u knjizi postoji i tekst o  košarkaškom klubu Jugoplastici koji je izišao u monografiji, dok je četvrtina tekstova neobjavljena.  Svi su tekstovi u knjizi osuvremenjeni s obzirom da je Pavičić u njih unosio nove podatke i činjenice, stvari koje su se u međuvremenu događale, pa tako ne postoji niti jedan tekst koji je potpuno nepromijenjen izašao u knjizi.

 Urednica knjige Adriana Piteša je rekla da joj se ideja o knjizi odmah svidjela zato što ona osobno jako voli kada Pavičić piše o tim temama “jer je u tome najbolji.”   S glavninom knjige bili smo gotovi u srpnju, no nije je htio pustiti dok ne dovrši tekst o Tomislavu Iviću i Diki Marjanović Radici., rekla je Piteša.

“Knjiga o jugu” je jedna od onih knjiga koja se čeka, rekao je na promociji sveučilišni profesor Srećko Jurišić dodajući  da je ta knjiga bila potrebna hrvatskoj književnoj sceni i općenito kulturi. To je knjiga koja govori o Jadranu, Dalmaciji i Mediteranu, te predjelima koji su iz hrvatske “mainstream” kulture i politike isključeni.

“Jurica Pavičić to radi kompetentno s odličnim jezikom i velikim znanjem. Naravno, njegova je proza interesantna, provokativna i poziva na duboko promišljanje o toj temi”, zaključio je Jurišić.

Pavičić je rođen 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina. Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku.  Kao književnik debitirao je 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Vinka Brešana “Svjedoci”, uvršten u konkurenciju Berlinskog filmskog festivala gdje je nagrađen i ekumenskom nagradom.  Pavičić je za scenarij nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli. Napisao je romane Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica, Žena s drugog kata, Crvena voda te zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu.

Izdavač knjige koja ima nešto manje od 300 stranica je Profil.

Ima ulja, nema maslina

0
maslina

Ove zime je na primorskim pjacama manjak domaćeg maslinovog ulja. Maslinari kažu da loš urod nije jedini uzrok, ali i ne očekuju nestašicu na tržištu jer su crnogorske trgovine preplavljene uvoznim uljem. Zagovaraju veću kontrolu uvozne robe, a kao mali proizvođači smatraju da samo edukacijom potrošača o tome što je pravo maslinovo ulje mogu zaštititi svoj proizvod koji se u narodu smatra i lijekom.

Na primorskim pjacama je ovih dana teško naći domaće maslinovo ulje. Berba je dala malo ploda jer je ljetošnja kiša spriječila oprašivanje, pa se nije mnogo plodova “vezalo”, kako to kažu maslinari. A ono ploda što je preostalo, uništila je maslinova muva jer mnogi maslinari ne štite svoja stabla, objašnjava predsjednik Udruženja maslinara u Baru Ćazim Alković.

“Ove godine skoro da nema roda, to su minimalne količine i to samo kod onih maslinara koji su imali izdvojene maslinjake i koji su štitili svoja stabla; a takvih je malo, mogu se na prste izbrojati”, kaže Alković.

Više je razloga zbog kojih se najveći dio maslinovih stabala na barskoj rivijeri ne štiti od maslinove muve i sličnih štetnika, od manjka mehanizacije do teško pristupačnih maslinjaka.

Ipak, Alković glavni uzrok vidi u nečem trećem – tradicionalnom vjerovanju da maslina ne traži mnogo brige.

“Još uvijek kod naših maslinara nije razvijena svijest o potrebi zaštite, već se ljudi uzdaju u žarko ljeto koje sprječava razvoj maslinove muve. Kad je vlažno vrijeme, jednostavno se rod prepusti nestajanju”, ističe Alković.

Ipak, i pored slabog uroda se kod prodavača na barskoj maslinijadi ipak nađe barske žutice, te veoma cijenjene autohtone sorte.

Maslinovo ulje

“Ove godine je rod manji od prošlogodišnjeg, a ono malo što se ubralo održavamo u rasolu”, kaže prodavačica Emina.

Njena komšinica Besa prodaje kilo plodova za pet do sedam eura, zavisno od sorte; litar maslinovog košta deset eura, ali ono djevičanskog kvaliteta je uvijek skuplje, zavisno od toga je li hladno cijeđeno “ispod kamena” (u starinskim mlinovima) ili mašinom.

U Baru je oko 150.000 maslinovih stabala. To su uglavnom stara stabla čiji su maslinjaci posljednjih godina podmlađeni sa oko 30,000 zasađenih mladica.

Nema zvaničnih podataka o tome koliko se u rodnim godinama proizvede maslinovog ulja, no u Udruženju maslinara procjenjuju da ta brojka zna da dosegne oko 500 tona.

Zbog slabe maslinarske godine je ove zime moguće poskupljenje maslina i domaćeg maslinovog ulja, ali ne i njihova nestašica. Jer, Crna Gora uvozi velike količine, često i nedovoljno kontrolisanog maslinovog ulja, kaže Alković.

Maslina

“Mi ne možemo da zabranimo uvoz. Tržište je slobodno. Ali, smatram da bi kontrola uvoza trebalo da bude mnogo stroža. Naravno, zalažemo se i za kontrolu domaćih proizvoda, ali smatramo da kontrola uvoze robe mora biti na višem nivou: onako kako se kontroliše naše ulje koje prodajemo na pjacama, da isto tako kontroliše ono koje uvoze veliki lanci i prodaju na rafovima u našim prodavnicama”, objašnjava Alković.

Maslinari se trude i da edukuju potrošače o tome što je kvalitetno maslinovo ulje. Iako je riječ o proizvodu koji se u narodu smatra i lijekom, česte su zablude pri procjeni maslinovog ulja, kaže ovaj dugogodišnji proizvođač.

“Jeste li znali da boja nema uticaja na kvalitet maslinovog ulja? U profesionalnim uslovima se ulje ocjenjuje u tamno plavim čašama da ocjenjivač ne bi vidio boju jer ona nema uticaja na kvalitet, a može imati uticaja na ocjenjivača. S druge strane, maslinovo ulje ima tri osnovne pozitivne karakteristike koje se moraju naći kod ekstra djevičanskih ulja, to su voćnost, gorkost i pikantnost. Znači, kad otvorite ulje, ono mora da miriše na nešto svježe, voćno; njegova gorkost su polifenoli koji su blagotvorni za naše zdravlje, a pikantnost osjećate pri degustaciji kao blago peckanje u grlu. Ako ono traje kratko, par minuta, znači da je ulje kvalitetno. Ali, ako se to peckanje pretvori u pečenje, onda je to ulje upaljeno (užeglo)”, objašnjava Alković.

Maslinari smatraju da je edukacija potrošača, kako bi znali prepoznati kvalitetno maslinovo ulje, jedini način na koji kao mali proizvođači mogu zaštititi svoj domaći proizvod od nelojalne konkurencije.

/J.Vukićević/

Školski bazari – Kad se naše ruke slože Sve se može, sve se može !

0
Školski bazar

OŠ “Drago Milović“ iz Tivta tradicionalno četvrtu godinu za redom organizuje školske bazare u područnim jedinicama i centralnoj školi. Ove godine bazar u Gradiošnici biće organizovan danas, u Donjoj Lastvi sutra, dok će u centralnoj školi bazar biti organizovan u ponedjeljak 17. decembra.

„Tu su neke lutkice, neke zanimljive dječije kreacije, pa se uključe i nastavnici i roditelji, starija djeca pomažu mlađoj, a to je ustvari i cilj da nešto zajednički odradimo, a onda da se pripremimo za veliki opštinski bazar“- kazala je direktorica škole Ružica Lazarević.

Škola svake godine učestvuje na opštinskom humanitarnom bazaru, za koji imaju pripremljen dio ponude.

„Tradicionalno u ponedjeljak 17-tog, kod nas će doći će Šanta Panta koji će nas malo zabaviti. Inače, ove godine će školski bazar biti organizovan u fiskulturnoj sali, tu nam je Sportska dvorana pomogla da stacimo tepihe kako bi zaštitili parket. Biće više mjesta, biće preglednije, nadam se da će to proći sve kako treba“- poručila je Lazarević.

Kao i prošle godine, dio novca prikupljenog na bazaru, biće opredijeljen u humanitarne svrhe.

„Dogovorili smo se da odjeljenske starješine sa svojim odjeljenjima, kako se dogovore, jedan dio opredijele za humanitarne svrhe, a drugi da se dogovore sa svojim Savjetom roditelja i sa djecom naravno u šta će iskoristiti taj novac. Mislim da djecu od malena treba tako učiti da budu humani i da se tako ponašaju, jer to je uslov da sutra budu dobri, veliki ljudi“- kazala je Lazarević.

Iz škole pozivaju roditelje, sugradjane da dodju i isprate školske bazare.

Nova pravila za koncesionare luka

1
Tivat – mikophotography montenegro

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna zakona o lukama, kojim se predlaže uvođenje novog termina gradske luke, koja će se koristiti prvenstveno za potrebe komunalnih vezova.

Generalni direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Vladan Radonjić, kazao je da ta luka neće biti isključivo korišćena za komunalne vezove, već će se značajan dio njenog kapaciteta moći koristiti i u komercijalne svrhe.

“Ukoliko koncesionar gradske luke preuzme korišćenje cijelog gradskog područja, imaće pravo slobodnog formiranja cijena lučkih usluga za komercijalne vezove na tom području, dok će za maksimalni iznos naknade za lučke usluge za komunalne vezove tražiti odobrenje preduzeća, ukoliko je riječ o luci od lokalnog značaja ili organa uprave”, rekao je Radonjić nakon sjednice Vlade.

On je podsjetio da se za potrebe kompletnih servisa stranih i domaćih jahti razvijaju brodogradilišne luke. Među njima su već proglašene brodogradilišna luka Bonići Tivat i Bijela, za koje je 30. novembra potpisan koncesioni ugovor.

Navarov servisni centar u Bonicima

“Novonastale marine i one koje tek treba da postanu umnogome se razlikuju od marina koje duži niz godina postoje na crnogorskom primorju i koje se koriste u najvećoj mjeri za potrebe lokalnog stanovništva”, naveo je Radonjić.

Prema njegovim riječima, sa ciljem uspostavljanja bolje kontrole i upravljanja Predlogom zakona su precizirane nadležnosti upravljača i stvorene su dodatne obaveze koncesionara i preduzeća koje ima zaključen ugovor o korišćenju luke i njenog dijela.

“Jasno je definisan pojam operativne obale i komercijalnih vezova. Najbolji primjer razlike između ta dva pojma ogleda se u trenutnoj aktivnosti plovnog objekta registrovan za prevoz putnika ili privredni ribolov”, kazao je Radonjić.

Zavisno od trenutne aktivnosti plovnog objekta, on se za komercijalne aktivnosti mora koristiti tačno naznačenu operativnu obalu u luci, a kada je u fazi mirovanja, obično zimi, može koristiti komunalne i komercijalne vezove na privezištu.

“Takvu situaciju imamo i danas na terenu, ali nemamo jasno definisano područje luke, koje je označeno kao operativna obala i na koje bi se ubuduće naplaćivala naknada za trenutno obavljanje komercijalnih djelatnosti i dijela luke privezište na kojem postoje komercijalni i komunalni vezovi i drugačiji režim tarifiranja za duži boravak na vezu koji može biti komercijalni ili komunalni”, objasnio je Radonjić.

Najviše novca uložiće u puteve

1
Tivat – Centar

Opšina Tivat je za narednu godinu planirala kapitalni budžet u ukupnom iznosu od 12,724 miliona eura. Ukupan budžet grada za 2019. uključujući srsedstva za rad lokalne uprave i transfere lokalnim JP i JU, inače, iznosiće 20,96 miliona eura.

Administracija gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) namjerava da tokom naredne godine realizuje 4,23 miliona eura kapitalnih izdataka za lokalnu infrastrukturu za projekte koji su već ugovoreni ali nisu završeni ili još nisu ni započeti. Od toga je najviše novca – 2 miliona eura predvišđeno za plaćanje druge faze izgradnje MR1 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay, a koju gradi kompanija Bemax. Za prvu fazu izgradnje obalnog šetalištaBelane koja se obećava i konstanto odlaže već godinama, planirano je pola miliona eura, za prvu fazu lungo mare pješačke staze u Krašičima 350 hiljada eura, dok je 303 hikjade eura opredijeljeno za nastavak rekonstrukcije i opremanja velike dvorane Centra za kulturu. Iznos od 400 hiljada eura odvojen je za gradnju Vatrogasnog doma što je takođe investicija koju Opština Tivat obećava, ali ne uspijeva započeti već godinama, dok je upola manje novca opredijeljeno za treću fazu izgradnje saobraćajnice u Cacovu – takođe jedan od projekata koji se „kilavo vuku“ već godinama.

Kusovac je planirao da naredne godine Opština izdvoji čak 2,3 miliona eura za eksproprijaciju, od čega će 1,3 miliona poći samo na plaćanje privatne zemlje Krtoljana koje je Opština uzurpirala prije četiri godine kada je počela gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini, a sada plaća sudske sporove sa mještanima – pravim vlansicima tih nekretnina. Za plaćanje kreditnih rata njemačkoj KfEW banci za gradnju kanalizacione i vodovodne mreže, lokalna uprava dogodine će potrošiti 490 hilljada eura, za investiciono održavanje javnih objekata biće izvdvojeno 114 hiljada eur, dok je za „ostale kapitalne izdatke“ predviđen iznos od 240 hiljada eura. Za izgradnju vodovoda i kanalizacije opredijeljeno je 250 hiljada eura, dok je najvrijedniji novi projekat izgradnje lokalne komunalne infrastrukture koji će biti započet naredne godine – nova MR2 pristupna saobraćajnica za Luštica Bay, procijenjena na 1,65 miliona eura.

Opština je u kapitalni budžet za 2019. uvrstila i izgradnju kružnih tokova na Jadranskoj magistrali u Kukuljini i kod stare zgarde Opšztine u centru Tivta, a što takođe obećava i nerealizuje već godinama. Za te dvije raskrnice opredijeljeno je 900 hiljada eura, dok će sanacija potpornih zidova na lokalnom putu za Gornju Lastvu kpštati 50 hiljada. Za uređenje sportskih terena u Donjoj Lastvi određeno je 250 hiljada eura, 300 hiljada koštaće nastavak izgradnje Kotorske ulice na Seljanovu, gradnja objekta za Dnevni centar za djecusa posebnim potrebama vrijedna je 400 hiljada, dok je za „modernizaciju saobraćajne infrastrukture“ određeno 1,3 miliona eura.

Australija ‘ubila’ 80% plastičnih kesa

0
Australija – plastične kese zamjenila za…

Za samo tri mjeseca, Australija je smanjila upotrebu plastičnih kesa čitavih 80 posto, prenose inostrani mediji.

Ovaj preokret je u velikoj mjeri zasluga dvaju najveća lanaca supermarketa, Coles i Woolworths, koji su odlučili da plastičke kese zamijene onima za višekratnu upotrebu koje koštaju 15 centi.

Prema statističkim podacima, zemlje istočne Azije – Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland – su glavni proizvođači plastičnog otpada koji završava u okeanima.

Kotor – besplatan autobuski prevoz za Žabljak na otvaranje zimske turističke sezone

0
Žabljak – Durmitor

U cilju promocije turističkih potencijala sjevera Crne Gore Turistička organizacija Kotor, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, omogućiće besplatan prevoz Kotor-Žabljak-Kotor i korišćenje usluga na skijalištu Savin Kuk u subotu 15. decembra.

Polazak iz Kotora je u 8 sati, povratak sa Žabljaka u 20 sati.

Detaljnije informacije o ponuđenom sadržaju dostupne su u priloženoj agendi. Broj mjesta je ograničen. Kontakt tel. 032 322 886

ZVANIČNO OTVRANJE ZIMSKE SEZONE – SKI OPENING ŽABLJAK 2018

SUBOTA 15.12.2018.

08:00h    Polazak ispred Zavoda za zapošljavanje

10:30h – 16:00h Program na skijalištu Savin Kuk

Program za djecu:

Animator za najmlađe
Dva instruktora za učenje djece skijanju
Besplatne plastične sanke
Besplatne karte za avanturistički park + igra luk i strijela
Program za odrasle:

Besplatane karte za avanturilčki park + igre luk i strijela
Besplatan ski pas
Besplatna šetnja krpljama
Zabavni program:

DJ
Mažoretke
Pravljenje i degustacija kačamaka sa kuvarima
Degustacija pića
15:30h   Organizovan prevoz sa skijališta do Trga durmitorskih ratnika

16:00h – 20:00h Program na gradskom trgu:

Defile mažoretki
Koncert grupe Senkina djeca
Degustacija hrane i pića (roštilj, palačinke, kuvano vino, pivo, sokovi…)
Paljenje svjetiljki za jelku
Vatromet
20:00h  Povratak sa Trga durmitorskih ratnika za Kotor

20. Hercegnovska likovna scena

0
HN likovni scena

U Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ 13. decembra (četvrtak) u 19 sati biće otvorena 20. Hercegnovska likovna scena. U postavci, u oba izložbena prostora,  će se naći 60 radova 54 autora: slike, grafike, crteži, skulpture i instalacije.

Iz Gradske galerije podsjećaju da već treću godinu na likovnoj sceni učestvuje veliki broj izlagača, autora koji se likovnom umjetnošću bave  profesionalno ili amaterski. Cilj je, kako navode,  da Galerija bude mjesto okupljanja ljubitelja likovne umjetnosti kojih u Novom nije mali broj.

-Svojim konceptom likovna scena želi da motiviše veliki broj ljubitelja likovne umjetnosti- stvaralaca, da predvođeni vrhunskim i ostvarenim autorima, i sami budu dio likovnog bića grada. Uz 20. Hercegnovsku likovnu scenu priređen je katalog za koji je predgovor napisala istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik koja će i otvoriti izložbu-saopštili su iz Gradske galerije.

Hercegnovska likovna scena će trajati do početka februara 2019. godine kao uvod u 52. Hercegnovski zimski salon.

Kvarnerski dan turizma – u četiri godine turistički promet porastao za gotovo 30 posto

0
nagrade-turizam – foto riječanin – RTL

Kvarner i ove godine bilježi rekordnu turističku godinu, a stalno raste i u protekle četiri godine te je ove u odnosu na 2014. godinu zabilježen rast turističkog prometa od gotovo 30 posto, istaknuto je danas na Kvarnerskom danu turizma na kojem su dodijeljena i priznanja najuspješnijim turističkim djelatnicima s područja Primorsko-goranske županije. Na tradicionalnom skupu, kojega organizira Turistička zajednica Kvarnera, najuspješnijom destinacijom za ljetni odmorišni turizam proglašen je Mali Lošinj, a najuspješnija destinacija turizma zdravlja je Opatija. Nagradu za održivi turizam dobila je Javna ustanova Priroda – Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli. Najbolja kvarnerska plaža je Rajska plaža u Loparu, turistički događaj godine je Rabska fjera, a inovacija godine u turizmu Podvodni park Punat.

Direktor HTZ Kristjan Staničić, glavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić i direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov također su u svojim obraćanjima izrazili zadovoljstvo turističkim rezultatima  i čestitali najboljim turističkim djelatnicima, institucijama i proizvodima na Kvarneru u 2018. godini.

Župan primorsko-goranski i predsjednik Turističke zajednice Kvarnera Zlatko Komadina rekao je da je i ova turistička godina na Kvarneru bila rekordna. U prošle četiri godine turistički promet je stalno rastao te je ove u odnosu na 2014. zabilježeno povećanje turističkog prometa od gotovo 30 posto. U proteklom mandatnom razdoblju došlo je, osim povećanja noćenja na Kvarneru, i do znatnog povećanja broja putnika u Zračnoj luci Rijeka, istaknuo je Komadina.

Direktorica Turističke zajednice Kvarner Irena Peršić Živadinov posebno ističe veliko povećanje prometa u predsezoni, na što je utjecalo i brendiranje različitih segmenata turističke ponude na Kvarneru kao što su outdoor aktivnosti, gastronomska ponuda, zdravstveni turizam i slično. Sve to dovelo je i do sustavnog povećanja kvalitete smještaja i ponude na Kvarneru, kazala je.

Na Kvarnerskom danu turizma posebna priznanja za visoke obljetnice organiziranog turizma dobili su Novi Vinodolski, Crikvenica, Punat i Šilo, i to za 140, 130, 110 odnosno 90 godina turizma. Dodijeljene su i nagrade u akciji 22. Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, kao i nagrade u kategoriji “Čovjek ključ uspjeha – djelatnik godine 2018.”.

Uz ostale, godišnju turističku nagradu “Anton Štifanić” dobio je vlasnik kampa Bor na otoku Krku Mate Mrakovčić, dok je posebno priznanje za poseban i trajan doprinos razvoju turizma dobio Ranko Vlatković, dugogodišnji direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Beču koji je ove godine otišao u mirovinu.

Posadi senjske kapetanije priznanje za veliki podvig

0
priznanje

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je posadi brodice Lučke kapetanije Senj »RH 3 SE – Nehaj« priznanje za traganje i spašavanje na moru. Uručeno je na prigodnoj svečanosti održanoj u okviru Dana pomorstva i unutarnje plovidbe što su održani u Zadru, piše Novi list.

Dana 22. rujna ove godine po orkanskoj buri ispred Senja posada brodice Lučke kapetanije u sastavu kapetan Lučke ispostave Sveti Juraj Vladimir Biondić, voditelj brodice Tomislav Zrinski i inspektor sigurnosti plovidbe kapetan Neven Tomljanović, u duhu svoga posla je po iznimno lošim vremenskim uvjetima spasila dvojicu hrvatskih državljana s brodice koja je bez pogona nekontrolirano plutala nošena jakom burom snage i više od 40 čvorova, na valovima i do 1,5 metara visine, prema otoku Krku.

Posada Lučke kapetanije Senj spasila je dvojicu nautičara doslovce u posljednji tren jer se taj dan radi jake bure nije moglo očekivati da će itko, pogotovo ne u Velebitskom kanalu, isploviti na more. Prema riječima Vladimira Biondića, senjska Lučka kapetanija je dojavu o nautičarima ispred Senja dobila od Središnjice za traganje i spašavanje iz Rijeke kojoj su dvojica ugroženih nautičara javila da se nalaze na brodici na oko milju i pol ispred Senja, da im je motor ostao u kvaru te da im treba pomoć.

Posada na gliseru

Poziv je Središnjica proslijedila Lučkoj kapetaniji Senj, čiji su zaposlenici odmah isplovili kako bi spasili dvočlanu posadu na šestmetarskom gliseru.

– Ja sam se slučajno našao u posadi za spašavanje jer moj posao zapravo i nije traganje i spašavanje. Međutim, upravo radi nevremena kolege su me zamolile da im se priključim jer bi, s obzirom na orkansku buru, dobro došao još jedan član posade. Bura je poznata kao vjetar koji mijenja svoju brzinu, a tada je već puhala jačinom od više od 20 čvorova i bila je u jačanju. U početku od valova i morske pjene ništa nismo vidjeli nego je postojala komunikacija preko mobitela između našeg zapovjednika i nautičara na gliseru i putem takve komunikacije smo do njih navođeni, a vidjeli smo ih tek kada smo se približili na nekih 400 metara – prisjeća se inspektor Tomljanović.

Posada na gliseru bila je preplašena, prisjeća se Tomislav Zrinski i dodaje da su na brod Kapetanije najprije prebacili mladića, a zatim i drugog člana koji je u početku odbijao prijeći, bojeći se što će biti s gliserom i to je otežavalo spašavanje jer je po jakoj buri bilo teško držati balans između brodica. Konačno, prešao je i drugi nautičar, a nakon smirivanja bure gliser je neoštećen pronađen ispred otoka Krka.

Ponosan čovjek

Za ovaj podvig senjski pomorci bili su nominirani i za Plavu vrpcu Vjesnika 2018. koja im nije dodijeljena, ali su dobili priznanje za samu nominaciju.

– Već sama činjenica da sam ja osobno kao i Tomislav Zrinski prvi put sjedio kao jedan od ne tako puno nominiranih kandidata za dobivanje Plave vrpce Vjesnika, dovoljna je da čovjek bude ponosan. Moj kolega Vladimir Biondić bio je već dobitnik Plave vrpce Vjesnika, što je također jedna od velikih stvari… biti dio ekipe koja je učinila nešto dobro i hrabro. Slušati o dodjeli, nije isto kao i doživjeti to, biti prisutan te vidjeti sve te velike i male ljude koji su bili zamijećeni.

Mislio sam da će to biti samo još jedna od formalnih stvari, no onda se vidjelo da to nije tako. Da nismo bili na dodjeli, bilo bi nam krivo. Iako nismo dobitnici Plave vrpce, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prepoznalo je čin koji nadilazi granice našeg uobičajenog posla te su nam uručili Priznanje za traganje i spašavanje na moru. Čovjek poželi da svake godine bude na takvome mjestu. No, nažalost, to bi značilo i da je bilo još opasnih situacija gdje se netko igrao Boga – zaključuje kapetan Tomljanović.

I iako je u duhu posla, i iako imaju jaki brod i iskustvo, trebalo je imati hrabrosti izaći na podivljalo more da bi se spasili životi. Sve čestitke hrabrim dečkima Lučke kapetanije Senj!