Ponovno masovno trovanje životinja – otrov bačen i po igralištima, policija nezainteresovana?

5

Nepoznati počinilac ili počinioci  opet su sinoć pod okriljem noći, na više mjesta u tivatskom naselju Seljanovo, ostavili otrovnu supstancu koja je prouzrokovala smrt nekoliko mačaka. Supstanca plave boje pomiješana sa hranom, ostavljena je duž ulica, na javnim površinama, dorištima stambenih zgrada, čak i igralištima na kojima se okupljaju djeca u tom naselju.

„Jutros nas je ponovno zatekao strašan prizom – otrov rasut po javnim povrpinama i više leševa mačaka koje su uginule u mukama. Ja i jedna djevojka koja je tražila svoju mačku – kućnog ljubimca, pokupile smo gomilu tog otrova, a jedini koji su se odazvali na naš poziv za pomoć su bili pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat. Niko drugi od nadlećnih kojima smo se obraćžali jije se udostojio ni da se pojavi na licu mjesta“- kazala nam je Tivćanka Jana Farkaš.

„Zvala sam Komunalno, ali nedelja je-izgleda da nko ne radi, pa nema odgovora, a zvala sam svaki broj koji postoji. Onda sam zvala policiju. Čovjek mi je dao isti taj broj Komunalnog i rekao mi je “Nemate me što zvat više, ja samo taj broj imam”. Na moje pitanje, a šta da radim sa leševima i sa otrovom, nisam dobila odgovor. Već sam počela da smišljam šta ću sa njima, kad su se pojavili vatrogasci, koji su bez ikakvog negodovanja, puni razumijevanja za situaciju, šmrkom oprali kraj, a potom smo zajedno leševe životinja spakovali u kutije i uklonili”- istakla je Farkaš, zahvaljujući se vatrogascima koji su kako kaže “ponos Tivta”.

Ona je sa druge strane,  zapanjena tako indoletnim odnosom policije prema već drugom slučaju masovnog trovanja životinja na Seljanovu u manje od tri mjeseca.

Naime, ista situacija desila se ovdje krajem avgusta kada je nepoznati trovač takođe po javnim površinama prosuo toksičnu supstanacu od koje je tada uginulo više pasa i mačaka. Nadležni do danas nisu otkrili počinioca iakko je on na ovaj način počinio dva krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti – „ubijanje i mučenje žIvotinja“, ali i „izazivanje opšte opasnosti“ jer je otrovnu supstancu rasuo po javnim površinama kojima se kreće veliki broj ljudi i igra dosta male djece sa Seljanova.

Farkaš ističe da je već tada policiju obavijestila o kakvom se otrovu radi i u kojoj poljoprivrednoj apoteci se on prodaje, ali po njenim riječima, policajci ni tada, a ni danas nisu pokazali interesovanje da se ovim pozabave na pravi način.

Počinje izgradnja “Lungo mare” u Krašićima

0

Izgradnja prve faze „Lungo Mare“ u Krašićima počeće u ponedjeljak, 5.   novembra, najavili su danas iz Opštine Tivat.

Izvođač, kompanija „Artek“ dužan je da završi radove u   roku od godinu. Riječ je o prvoj fazi izgradnje lungo mare staze u dužini od 400  metara od kraja Krašića na dijelu prema Petrovićima, istočno prema   centru tog poznatog vikendaškog naselja na obali poluostrva Luštica u   Tivatskom zalivu.

Investiciju vrijednu 800 hiljada eura koja bi trebalo da postepeno   riješi problem nelegalne uzurpacije i betonizacije obale u Krašićima,   zajedno realizuju Opština Tivat i JP „Morsko dobro“. Opština Tivat je   do sada eksproprisala zemljište, uradila projektnu dokumentaciju i   građevinsku dozvolu, sprovela tendersku proceduru i izabrala izvođača   radova i nadzor.

“Izgradnjom Lungo Mare Krašići I, omogućiće se nesmetano kretanje turista i pješaka obalnim područjem Krašića. „Projekat Lungo Mare Krašići je samo dio ambiciozne zamisli da obalnim   šetalištem duž čitave obale Tivta i Boke stvorimo pješačku   komunikaciju duž čitave rivijere i na taj način omogućimo da u   blagodeti mora uživaju ne samo oni koji žive u prvoj liniji nego i svi   građani i turisti koji dolaze u naš grad i zaliv. Time ćemo pospješiti   privredne aktivnosti, poboljšati kvalitet života građanja te podići   atraktivnost destinacije.”-saopštio je menadžer Opštine Tivat Marko  Petričević.

Na mnogim dijelovima obale građani i turisti već uživaju u ostalim   aktivnostima na moru i uz more. Na žalost  na dijelu obale od   Petrovića do Solila, a posebno na dijelu u dužini od 400 metara u  Krašićima to donedavno nije bilo moguće zbog grube uzurpacije   opštinske i državne zemlje u zoni morskog dobra.

„Neodgovorni pojedinci su parternim uređenjem na opštinskoj i državnoj   zemlji sebi obezbjedili dodatni komfor a na račun svih građana.   Bazenima, ogradama, roštiljima, pergolama, pižulima „pojeli“ su trasu   šetališta Lungo Mare u dijelu zahvata državne studije lokacije za koju  postoji revidovani glavni projekat za izgradnju šetališta.“ -naveo je   Petričević.

Za navedeno područje bio je potpisan ugovor  sa izvođačem i nadzorom   kao i izdata građevinska dozvola za izvođenje radova.

Lungo mare Krašići -animacija

„Zbog situacije na terenu do sada nismo bili u mogućnosti da izvođača   uvedemo u posao. No donošenjem rešenja o rušenju koje je donio  Direktorat za inpekcijske poslove i licenciranje – Direkcija za   inspekcijski nadzor za južni region, te rješenjem o odbijanju žalbi u   drugostepenom postupku, stvorili su se uslovi za početak radova. U   međuvremenu je sa izvođačem radova potpisan aneks po kojem radovi   počinju petog novembra“ -dodao je Petričević, izražavajući zahvalnost građanima Krašića na dosadašnjem strpljenju.

“Pozivamo ih na dodatno razumijevanje u toku zahtjevnih radova koji   predstoje na trasi šetališta u narednom periodu“- istakao je Petričević.

POSTAVLJAJU TAKTILNE POVRŠINE

Taktilne površine kojima se javne saobraćajne površine u Tivtu prilagođavaju kretanju slijepih i slabovidih osoba, u naredna tri dana biće ugrađene na raskrsnicama ulica 21. novembra i II Dalmatinske  ina prilazu JZU „Dom zdravlja“- saopšteno je iz Opštine.

Izvođač radova je kompanija „Tehnotekstil“ Nikšić a vrijednost ugovorenih radova je 5.754,76 eura. Ugovorom je predviđeno postavljanje taktilnih crta vodilja (užljebljena površina) sa čepastim površinama, odnosno taktilnim   poljima upozorenja.

U centru Tivta su do sada taktilne površine ugrađene na raskrsnicama ulica II Dalmatinske i  Palih boraca i na raskrnici ove sa Njegoševom ulicom.

U Herceg Novom procvjetala mimoza

0
Procvijetala mimoza foto Milan Dobrilović

Procvjetala je  prva mimoza na Toploj, zabilježio je naš neumorni Milan Dobrilović i  tako podstakao i našu priču. Herceg Novi će uskoro biti bogatiji za 100 novih sadnica mimoze koje su  obezbjedili  Opština i privatni preduzetnici. Od toga su tri dodjeljene Dadu Vujnoviću koji je tako  dopunio svoju plantažu u Kumboru na kojima kako kaže mimoza još nije procvjetala, javlja Radio H. Novi.

– Rane vrste koje imam nisu još napupčale da bi bile spremne za branje. Trebalo bi da budu tek početkom ili sredinom decembra, eventualno ako budu topliji dani pošto je padala kiša, može da dođe do bržeg rascvjetavanja – rekao je Vujnović i dodao da se ranijih godina i kod njega mogao vidjeti cvijet mimoze početkom novembra.

– Bila su pretopla ljeta, pa počnu septembarske kiše nakon čega je toplo vrijeme u oktobru prouzrokovalo ranije rascvjetavanje mimoze – objašnjava Vujnović.

Na području Herceg Novog danas rastu rana Italijanka, srednja i kasna.

-Rana Italijanka procvjeta obično od početka novembra do decembra, srednja u januaru, a imamo i kasnu mimozu koja potraje do marta. Na ovim prostorima je zastupljena i divlja mimoza od koje nemamnogo koristi jer se pretežno na tržištu traži Italijanka, dok se prije 15 godina više plasirala obična mimoza jer Italijanke nije puno bilo – ističe Dado Vujnović.

Vujnović sa pripremama cvijeta za Praznik mimoze počinje za mjesec kada otprilike i cvjeta prva mimoza, a koju on kako kaže rascvjetava viještačkim putem. Ona sama  počinje da stvara cvijet prije Nove godine. Stablo staro pet godina daje od 40 do 80 kilograma mimoze spremne za izvoz po gradovima regiona najčešće Beograda, Novog Sada, Sarajeva, Banja Luke, Trebinja.

Prve mimoze baš kao i praznik uviejk su povod za radost, nagovještaj Nove godine, novog proljeća, ovog puta i proslave pola vijeka  Praznika mimoze.

Značajnijeg pogoršanja vremena za sada nema na vidiku, isto kao ni prave zime

0
Prčanj foto Z.Nikolić

I dalje nema naznaka hladnijem vremenu, barem ne do polovine 11. mjeseca. Zadržavanje ciklona nad Atlantskim okeanom onemogućava prodore hladnijeg vazduha sa sjevera ili sjeveroistoka te na naše područje donosi topliji vazduh s jugozapada. Tek prema kraju iduće sedmice moguć je postupni blaži pad temperature vazduha.

Značajnijeg pogoršanja vremena i kiše za sada nema na vidiku, isto kao ni prave zime.

U nedjelju će u Crnoj Gori biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima.

Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 3 do 15, a najviša dnevna od 17 do 25 stepeni.

Uglavnom južni vjetar biće slab do umjeren, a na primorju ponegdje pojačan.

Vela Luka dobit će muzej posvećen Oliveru Dragojeviću

0
Oliver Dragojević

Prošlo je tek nešto više od 3 mjeseca od kada nas je napustio jedan i jedini, Oliver Dragojević. Njegova Vela Luka na Korčuli zadnjih je dana bila tužna, ali i ponosna. Rodbina, prijatelji, ali i ostali građani posjetili su grob velikana hrvatske glazbe, ostavivši cvijet, lumin, molitvu.

Oliver nas je napustio, ali njegove pjesme žive i živjet će dok je i Dalmacije. Njegove bezvremene pjesme nezaobilazne su u programu gotovo svih domaćih, ali i mnogih regionalnih radio stanica.

Ne čudi stoga da se u Veloj Luci rodila inicijativa da se ovom našem glazbenom velikanu oda počast na način na koji to zaslužuje. Sve se glasnije priča, a danas smo dobili i službenu potvrdu – Oliver će u samom srcu Vele Luke dobiti svoj muzej! Potvrdio nam je to zamjenik načelnice Vele Luke, Dragiša Barčot.

– Inicijativa za pokretanje muzeja je potekla od same Oliverove obitelji. Svi znamo da je Oliver rođen u Veloj Luci i da je tu proveo djetinjstvo. Sve svoje ljetne i zimske odmore i svaki slobodni trenutak provodio je u Veloj Luci. Tu je sagradio i dvije kuće; jednu na Ratu, a poslije je kupio stariju kuću koju je preuredio i u kojoj je s obitelji najčešće boravio.

Dakle, inicijativa za muzej je potekla od članova njegove obitelji. Bez imalo razmišljanja smo prihvatili tu inicijativu.

Prije deset godina Oliver je dobio titulu počasnog građanina Vele Luke, a predsjednik Općinskog vijeća mu je prije dvije godine uručio nagradu Općine za životno djelo. Stvorio se problem prostora budućeg muzeja, jer ne možete jedan takav muzej smjestiti bilo gdje. Jedna od opcija koje smo imali bila je kupiti jednu staru zgradu, a da bude u centru. Uzeo se u obzir i Kulturni centar, ali smo ga iz određenih razloga odbili. Općina je za lokaciju budućeg muzej odabrala Zadružni dom. To je sigurno najatraktivnija lokacija koju smo uopće razmatrali. Po onome što smo raspravljali, odabrali smo najkvalitetniju opciju, a najvažnije je da se s prijedlogom složila i Oliverova obitelj. Njima se, dakle, od svih ponuđenih opcija upravo ta najviše svidjela. Da budem iskren, svima nam je laknulo kada je postalo jasno da smo svi zadovoljni odabirom lokacije.

Zadružni dom – Vela Luka – foto Dalmacija danas

Inače, stari Zadružni dom Vele Luke izgrađen je odmah iza Drugog svjetskog rata. Tu je ranije bila kino sala tj. dvorana. Danas je to mahom napušteni prostor, a u prizemlju su uredske prostorije; pošta, kafić, Komunalac.

Postoje li ikakvi rokovi u ovom trenutku kada govorimo o početku realizacije ovog projekta?

– Sada smo tek u fazi pronalaska najboljeg rješenja, u fazi prikupljanja ideja, ali i donatora. Znate i sami da je Oliver umro nedavno, a to je veliki projekt koji se ne može realizirati preko noći. Oko projekta sve su se stranke složile, nema za sada nikakvoga problema, a uključio se i Kulturni centar. Oni relevantni čimbenici koji bi trebali biti uključeni, uključili su se. Svi ćemo se maksimalno angažirati da se projekt i ostvari.

Bitno je naglasiti da je gradska uprava na čelu s načelnicom Katarinom Gugić projekt ozbiljno shvatila i da ga planiramo “izgurati” do kraja. Postoje opcije prijava na EU fondove, također da se pokrenu i određene akcije od strane kruga ljudi bliskih Oliveru. Ozbiljnih ideja ne nedostaje, tako da ne sumnjam u uspjeh.

Oliver je odavno zaštitni znak hrvatske glazbe, ali budući muzej vjerojatno će doprinijeti dodatnom brendiranju Vele Luke?

– Uz muzej posvećen Oliveru, u planu je i pokretanje Oliverovih dana koji bi isključivo bili vezani uz obogaćivanje kulturne ponude Vele Luke. Želimo našem Oliveru odati počast u svakom pogledu, a tijekom ljetnih događanja jedan tjedan posvetit ćemo isključivo Oliveru. Mnogi i ne znaju da je Oliver vodio jazz festival koji se upravo njegovom zaslugom održavao u Veloj Luci. Sljedeći tjedan imat ćemo sastanak s Vinkom Barčotom i svim suradnicima kada planiramo odrediti točnu projekciju aktivnosti, želimo definirati kako bi trebali izgledati Dani Olivera Dragojevića.

Zamjenik načelnice nam otkriva koji su sljedeći potezi općinske vlasti vezani uz ovo pitanje.

– Nema sumnje, pred nama je golem posao, počevši od uređenja groblja sv. Roka jer puno ljudi dolazi posjetiti grob. Nastojat ćemo ne zanemariti ništa, svaki kvalitetan prijedlog koji dobijemo je dobrodošao. Razmišlja se o nekim zanimljivim idejama poput fontane u raznim bojama ili Oliverovog kipa u prirodnoj veličini – otkrio nam je zamjenik načelnice.

Nema sumnje, Vela Luka će se Oliveru odužiti na najbolji mogući način.

/Rade Popadić/

U Tivtu najviše zarade u Crnoj Gori

1
Tivat-zarada foto Boka News

Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku MONSTAT prosječna zarada u Crnoj Gori bez poreza i doprinosa, iznosi 512 eura. Najviša je u Tivtu 639, a najniža u Petnjici 399 eura.

Veće plate od prosječnog državnog nivoa imaju zaposleni u Budvi 533, Pljevljima 528, Podgorici 538, Tivtu 639.

Ispod državnog prosjeka ostali su Andrijevica sa 413, Bar 508, Berane sa 468, Bijelo Polje 425, Cetinje 472, Danilovgrad 425 eura, Herceg Novi 444, Kolašin 465, Kotor 504, Mojkovac 503. Ispod linije državnog prosjeka su i Žabljak sa 480, Ulcinj 431, Šavnik 416, Rožaje 447, Plužine 473, Plav 501, Petnjica 399, kao i Nikšić 483 eura.

Prema podacima MONSTAT-a, najveće plate imaju zaposleni u sektorima finansijske djelatnosti, osiguranja i snabdjevanja električnom energijom, a najmanje radnici u sektorima usluga smeštaja i ishrane, trgovini na veliko i malo, i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Potrošačka korpa 639 eura

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za septembar 2018. godine iznosila je 639 eura.

Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 259,90 eura, dok izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 379,10 eura.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u septembru 2018. godine, u odnosu na avgust 2018. godine, zabilježila je rast od 0,05 odsto.

Izdaci za hranu i bezalkoholna pića u septembru u odnosu na avgust, zabilježili su pad od 1,4 odsto, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge, u odnosu na avgust, zabilježili rast od 1,1 odsto.

/M.Dušević/

Titanik 2 isplovljava 2022.

0
Titanik

Dvojnik ‘Titanika’, broda čiji je put preko Atlantika završio tragično, isploviće 2022. i krenuti istom rutom. U njemu će biti gotovo sve identično, od monumentalnog drvenog stepeništa, kabina 1. 2. i 3. razreda s restoranima do palube broda i mosta, prenose inostrani mediji.

Australijska kompanija “Blue Star Line“ je objavila da repliku broda gradi za tajkuna i političara Klajva Palmera (Clivea).

‘Titanik 2’ će moći da primi 2.400 putnika i imaće 900 članova posade.

Cijene karata još uvijek nijesu objavljene, ali s obzirom na to da je u izgradnju već uloženo više od 500 miliona dolara, sigurno je da neće biti pristupačne svima.

Originalni ‘Titanik’ je na svoje prvo i jedino putovanje krenuo 10. aprila 1912, a potonuo je samo pet dana kasnije, poslije sudara sa ledenom santom, u jednoj od najvećih pomorskih katastrofa svih vremena.

Tivat – lokalna uprava podržala snimanje serije “Dug moru”

2
Tivat – mikophotography montenegro – Sveti Marko

Opština Tivat i Turistička organizacija Tivat podržale su sa 20 hiljada eura snimanje igrane televizijske serije od 12 epizoda “Dug moru”, na teritoriji Tivta i Boke u produkciji Monte Royal Pictures iz Kotora.

Saopšteno je da je Opština Tivat opredijelila 15 hiljada eura iz budžeta za promotivne aktivnosti, a TO Tivat pet hiljada.

“Pored vrhunskog dramskog sadržaja serije i angažovanja eminentnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, opredjeljenje da se podrži snimanje ove serije proisteklo je najprije iz činjenice da su produkcija i autori serije odabrali za snimanje najatraktivnije lokacije Bokokotorskog zaliva, opštine Tivat, prelijepe i iznad svega nesvakidašnje ljepote Luštice. Izborom pomenutih lokacija serija “Dug moru”, će nesumnjivo doprinijeti ne samo promociji turizma, već i promovisanju izuzetne pogodnosti i mogućnosti kada su prirodne ljepote Tivta i Crne Gore u pitanju, što će biti izazov i poziv stranim produkcijama da nađu svoje interese da snimaju u Crnoj Gori”, kazali su iz Opštine Tivat.

Navodi se da se ugovorom o sponzorstvu, produkcija obavezala da lokacije i objekte sa teritorije Tivta i Boke u ovom serijalu predstavi na najbolji mogući način.

“U najavnim i odjavnim špicama biće emitovani najljepši kadrovi iz Tivta i Boke. Produkcija će obezbijediti medijsku kampanju koja će pratiti snimanje serije na najljepšim lokacijama poluostrva Luštica, Tivta i Boke. Kampanja će biti realizovana u štampanim i elektronskim medijima te putem društvenih mreža”, piše u saopštenju.

Tivat – mikophotography montenegro

“Dug moru” je triler-drama od 12 epizoda trajanja po 45 minuta čije emitovanje je planirano tokom marta, aprila i na jesen sljedeće godine.

Produkcija je obavezna da snimi tri posebna reklamna spota Tivta i Boke. U spotovima će učestvovati glumci iz serije među kojima su Dragan Mićanović, Vesna Trivalić, Sergej Trifunović, Nada Šargin, Bojan Dimitrijević, Ana Lečić, Mina Softić (Srbija), Marko Petrić i Uršula Najev i drugi (Hrvatska), Bane Popović, Kristina Stevović, Mišo Obradović, Vule Marković, Pavle Popović, Nikola Perišić, Julija Milačić, Aleksandar Radulović (Crna Gora) i drugi. Ove spotove će u promotivne svrhe koristiti Opština Tivat i TO Tivat.

Očekivanja su da će projekat izazvati veliko interesovanje gledalaca u regionu, a producenti vode pregovore sa vodećom svjetskom kompanijom Netflix o plasmanu serije na svjetsko tržište.

Režiser je Goran Gajić, producentska kuća „Monte Royal“ iz Beograda/Kotora a scenarista Stevan Koprivica u saradnji sa Aleksandrom Radunovićem Popajem i Hajdanom Baletić.

Režiser Goran Gajić, među publikom regiona poznat je po filmu „Kako je propao rokenrol“ kao i veoma popularnim serijama „Vratiće se rode“ i “Oz”.

Serija je u žanru drame sa mitskim elementima, koja su ostala u predanjima do današnjeg dana na prostorima Luštice i Boke Kotorske. Kombinacija žanrova u pričanju tople ljudske priče o roditeljstvu i beskrajnoj ljubavi oca prema kćerci, sestre prema bratu, žrtve koje su oni spremni da podnesu, daju atraktivnost projektu i sasvim je u skladu sa svjetskim trendovima u vrhunskoj igranoj produkciji vodećih TV mreža i kanala: Netflix, HBO, Amazon.

Dalmacija ultra trail – izazov i novo iskustvo za Katarinu Crvelin

0

„Trčalo se preko pet planina: Biokova, Mosora, Omiške Dinare, Primorske kose i Kozjaka, pokraj tri rijeke: Cetine, Žrnovnice i Jadra. Povezale su se poznate istorijske i kulturne lokacije, kroz sela i polja“, kratki je izvještaj sa, sada već prepoznatljivog turističko-sportskog događaja, Dalmacija ultra trail, trke koja je održana od 19-21. oktobra u Omišu i njegovom zaleđu.

Utrka je privukla više od 750 takmičara iz 42 zemlje sa svih kontinenata, među kojima su bile i dvije takmičarke iz Boke Kotorske – jedine predstavnice Crne Gore, Miluša Bošković i Katarina Crvelin.

Kotoranka Miluša Bošković, postigla je fantastičan rezultat, istrčala je 103 km za 15 h 30 minuta 42 sekunde, i pobijedila. Tivćanka Katarina Crvelin trčala je 71 kilometar, ali zbog povrede morala je da odustane.

U najtežoj i najdužoj kategoriji, najbrži je bio Slovenac, Ivan Hrastovec sa fenomenalnim rezultatom, 160 km pretrčao je za 19 i po sati, a nakon trke je izjavio: „Sve vrijeme sam samo trčao“.

Dalmacija ultra trail organizovan je kroz četiri različite utrke od 160, 103, 53 i 21 kilometar.

U razgovoru za naš portal, iako nije utrku završila do kraja, Katarina Crvelin je izrazila veliko zadovoljstvo zbog učešća, ali i svog uspjeha.

„Uprkos odustajanju, mislim da je velika stvar istrčati toliko kilometara. Imala sam problem sa patikom i žuljevima, što je redovna pojava u ovom sportu. Ali zbog povrede skočnog zgloba  morala sam odustati. U ovoj kategoriji od 103 kilometra takmičilo se 130 učesnik. Startovali smo tačno u ponoć sa Kliške tvrđave, prema Žrnovnici, pa ka Mosoru koji je bio najteži dio staze. Teren je bio jako krševit. I ono malo šume što je nekada postojalo, izgorjelo je prošle godine u požaru. Ali, trčite kroz jedan divan krajolik gdje se smjenjuju kanjoni uz rijeke i planine sa divnim pogledom na Jadran. Svakako najljepše je ušće rijeke Cetine u Omiš. Iako nije bilo Mjeseca na nebu, čeone lampe i izvanredno markirana staza, bili su sasvim dovoljni da opušteno trčite. Preko 300 volontera brinulo se da sve prođe kako treba. Postojale su kontrolne stanice na kojima ste se mogli okrijepiti i nešto pojesti, odmoriti se. U suštini, ja sam zadovoljna. Imala sam kondiciju, dosta snage, ali me taj pad dosta sputao. To je moja stara povreda skočnog zgloba“ – kazala nam je Crvelin.

Dalmacija ultra trail 2018.

Inače, naša sagovornica se nekada bavila planinarenjem, a već godinama se amaterski bavi trčanjem. Kako nam je kazala, pripremajući se za Dalmacija ultra trail trku, na svaka dva dana trčala je po deset kilometara kroz Boku, malo uz magistralu, pa zatim prema Gornjoj Lastvi, Svetom Vidu, Svetom Iliji niz padine Vrmca…

„Ovogodišnja Dalmacija ultra trail trka za mene je bila jedno novo iskustvo. Željela bih se ovom prilikom zahvaliti mojim sponzorima: Bokeškom forumu, cafe baru City Hall i Radmili Stipanić“ – kazala nam je Katarina Crvelin.

Ona je istakla da u Boki Kotorskoj ima interesovanja za bavljenje ovim sportom i pozvala zainteresovane da se priključe.

“Lička janjetina” upisana u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti i geografskog porijekla

0
EU

Evropska komisija u srijedu je objavila da je još jedan hrvatski proizvod, “lička janjetina”, upisan u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka geografskog porijekla.

Riječ je o provedbenoj uredbi Evropske komisije koja je obvezujuća i u cijelosti se izravno primjenjuje u svim državama članicama.

Oznaka “lička janjetina” podrazumijeva meso janjadi od izvorne hrvatske pasmine ovce, ličke pramenke.

Janjad ličke pramenke za proizvodnju „Ličke janjetine“ kolje se u dobi od 90-160 dana pri tjelesnoj masi od 22 do 36 kg.

Uzgaja se na zemljopisnom području Like, koja se većim djelom nalazi u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj županiji.

Lička pramenka je hrvatska izvorna pasmina ovaca izražene otpornosti, čvrste građe i snažne konstitucije, a obitava na planinskim područjima Like. Uzgaja se na tradicionalan način: na pašnjacima provode veći dio godine tijekom dana, a tijekom noći se smještaju u nastambe.

Tokom zime tradicionalno držanje ličke pramenke ne uključuje selidbu u ravničarske predjele već su u tom razdoblju smještene u stajama.

Evropska unija je još 1992. stvorila prve stabilne sustave za zaštitu i podizanje vrijednosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom geografskog porijekla, odnosno oznakom tradicijskog ugleda hrane.