Prosječna zarada zaposlenih u preduzećima i javnim ustanovama čiji je osnivač i jedini vlasnik Opština Tivat, trenutno iznosi nešto više od 482 eura – proizilazi iz analize podataka dostupnih u finansijskim izvještajima, odnosno finansijkim planovima tih privrednih subjekata.
U četiri preduzeća i tri javne ustanove čiji je osnivač tivatska Opština, trenutno su ukupno zaposlena 232 radnika, od čega najviše – 106 zaposlenih radi u Komunalnom preduzeću. Sa 56 radnika, drugi po obimu najveći poslodavac među ovim firmama i ustanovama je preduzeće Vodovod i kanalizacija, u JU Centar za kulturu radi 22, preduzeću Parking servis 19, Autobuskoj stanici Tivat 14 zaposlenih, dok JU Sposrtka dvorana ima 9, a JU Muzej i galerija 6 radnika.
Najveću prosječnu platu u iznosu od 551 euro, primaju zaposleni u Centru za kulturu Tivat čiji je direktor Neven Staničić. U jednom od najuspješnijih lojalnih preduzeća – Vodovodu i kanalizaciji kojim rukovodi Alen Krivokapić (DPS) prosječna zarada je 549 eura, dok u JU Muzej i galerija kojoj je na čelu mr Jelene Bujišić (DPS) zaposleni u prosjeku primaju po 522 eura.
Samo te tri opštinske firme i ustanove u Tivtu su po platama iznad državnog prosjeka koji prema posljednjim podacima Monstata, iznosi 512 eura. Ipak i ove tri firme su po primanjima njihovih radnika daleko od ukupnog prosjeka svih isplaćenih zarada u Tivtu koji po Monstatu, iznosi 675 eura.
U Komunalnom preduzeću gdje je direktor Vlado Đukićć (DPS), prosječna zarada iznosi 460 eura, koliko i u preduzeću Parking sistem na čijem je čelu Slaviša Ognjanović (DPS). Parking servis je sa prosjekom od samo 319 eura po zaposlenom donedavno bio na dnu liste opštinskih preduzeća i ustanova po visini plata, što je rezultiralo velikim nezadovoljstvom i brojnim sukobinama sindikata i većeg dijela zaposlenih sa direktorom Ognjanovićem, ali je u međuvremenu u toj firmi potpisan novi Kolektivni ugovor. To je rezultiralo i znatnim povećanjem plata, pa tako sada čak i najmanja zarada koju prima neki zaposleni u PST iznosi 417 eura.
U JU Sportska dvorana kojoj je na čelu Dalibor Petković (SD) i zaposleni u prosjeku primaju po 426 eura, dok je prosječna plata u preduzeću Autobuska stanica Tivat kojim rukovodi Zoran Stanković (DPS) 410 eura.
Unija lokalnih javnih emitera Crne Gore najoštrije je osudila napad na potpredsjednika Upravnog odbora ovog udruženja i direktora Radio Tivta, Dragana Popadića.
Popadić, jedan od osnivača ULES CG, dugogodišnji član UO i direktor lokalnog javnog emitera u Tivtu, ugledni novinar i publicista, danas je policiji prijavio da ga je sugrađanin napao zbog navodnog izvještavanja medijske kuće na čijem je čelu.
“Apelujemo na nadležne organe da ispitaju navode i zaštite slobodu informisanja i integritet novinara i novinarske profesije, i očekujemo da će adekvatno reagovati. Nedopustivo je da se novinari presreću po ulicama i da im se prijeti po bilo kom osnovu. Zbog toga, kao i u svim sličnim ili još ozbiljnijim situacijama koje su se dešavale u Crnoj Gori, stajemo u odbranu profesije i slobode medija. Posebno napominjemo da ovo nije prvi put da se vrši pritisak na članove našeg udruženja, direktore i novinare, bilo verbalne prirode ili putem saopštenja i plasiranja dezinformacija”- stoji u saopštenju ULES-a kojeg potpisuje predsjednik UO Dragić Rabrenović.
Iz ULES- su najavili da će, obzirom da je Popadić kao predstavnik ULES CG član radne grupe za izradu Zakona o elektronskim medijima, predložiti da se u ovaj akt “uvrste članovi koji će garantovati zaštitu novinarske profesije i ličnosti, kao što godinama zahtjevamo i zaštitu građana od zloupotrebe medija u različite svrhe.”
Direktor Radio Tivta Dragan Popadič prijavio je danas tivatskoj policiji uticajnog lokalnog biznismena Rada –Gaga Arsića, zbog napada i prijetnje.
„Kada sam se vraćao sa saučešća iz Gradske kapele, na obližnjem parkingu sreo me Rado Arsić zvani Gago i zaustavio želeći da popriča o pisanju Radio Tivta o sudskom sporu koji vodi njegova porodica. Ironično je, Radio Tivat o tome nije ni pisao, već je taj slučaj zanimao neku drugu redakciju. Odbio sam da razgovaram sa njim i nastavio da hodam. On je pošao za mnom, uhvatio me za ruku i počeo da prijeti da ću mu platiti kad odem u penziju. Rekao sam da ću ga prijaviti policiji, a on je uzvratio „Samo probaj“. Prijavio sam ga policiji koja je od mene uzela izjavu veoma profesionalno. Ubijeđen sam da će profesionalno obraditi ovaj slučaj. “ – rekao je novinarima Popadić.
Policija je danas poslijepodne uzela izjavu i od Arsića koji je negirao da je napao Popadića i prijetio mu.
“Ne znam o čemu se radi i nemam nikakvog razloga da prijetim ili napadam Popadića. Vrlo sam neprijatno iznenađen”-kratko nam je rekao Arsić.
Načelnik OB Tvat Dragan Kontić je kazao da su njegovi službenici odradili propisanu procedure u vezi prijeve Popadića, uzeli izjave od oba aktera događaja i predmet će dalje zavisno od procjene dežurnog tužioca koji je sa njime upoznat, biti tretiran u prekršajnom ili eventualnom krivičnom postupku.
Brod KOTOR kompanije Dabinovic koji vije zastavu Svetog Vincenta i Grenadina
Vlada je na sjednici u četvrtak dala saglasnost ministru pomorstva Osmanu Nurkoviću da potpiše Sporazum o međusobnom priznavanju obuka i sertifikacije pomoraca sa pomorskom administracijom Svetog Vincenta i Grenadina.
To je od izuzetnog značaja za crnogorske pomorce jer Sveti Vincent i Grenadini – mala ostrvska država u Karipskom moru važi za jednu od najvećih tzv. zastava pogodnosti pod kojima svjetski brodari registruju svoja plovila. Trenutno je zastava Svetog Vinceta i Grenadna na 20 mjestu u svijetu po veličini trgovačke flote koja je vije. Pored ostalih, pod ovom zastavom plove i četiri tzv. handy size broda za prevoz rasutog tereta – „Kotor“, „Dobrota“, „Ljuta“ i „Kamenari“, jedine veće privatne bokeljske brodarske kompanije – firme Dabinović iz Monaka, a koja zapošljava isključivo naše pomorce.
„Potpisivanje Sporazuma o prepoznavanju obuka i sertifikaciji pomoraca za službu na plovnim objektima registrovanim u Svetom Vinsentu i Grenadinima, između Pomorske uprave Svetog Vinsenta i Grenadina u ime Vlade Sv. Vinsenta i Grenadina i Ministarstva saobraćaja i pomorstva u ime Vlade Crne Gore, znači da će naši pomorci moći bez ikakvih problema da zasnuju radni odnos na brodovima koji plove pod zastavom Sv. Vinsenta i Grenadina, jer se Sporazumom potvđuje da su uvjerenja koja pomorcima izdaje Crna Gora i Sv. Vinsent i Grenadini potpuno u skladu sa mešunarodnom STCW Konvencijom”- saopšteno je iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja uz napomenu da je slične sporazume MSP već potpisalo sa pomorskim administracijama Portugala, Norveške, Antigve i Barbude, Hong Konga, Bahamima i Japanom, a u pripremi je i takav sporazum sa Grčkom koja je takođe jedna od svjestkih pomiorskih velesila po broju trgovačlih brodova koji viju njenu zastavu.
Zanimljivo je međutim, to što je pomorsku zastavu i registar male karipske ostrvske državice Sent Vincent i Grenadini, svojevremeno bukvalno izmislio jedan naš čovjek – pomorski preduzetnik i brodovlasnik, osnivač kompanije Dabinović iz Monaka, pokojni Božo A. Dabinović iz Dobrote kod Kotora.
Samo godinu nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije, Sent Vincent je 1980. posto član Međunarodne pomorske organizacije IMO, a Božo Dabinović je kao povjerenik za pomorske poslove (u praksi ministar pomorstva te države), maksimalno iskoristio svoje dobre poslovne veze iz svijeta pomorstva, privlačeći pod novu i jeftinu zastavu Svetog Vincenta sve veći broj trgovačkih brodova i udarajući temelje nečemu što je danas jedna od po brojnosti flote, najjačih pomorskih zastava svijeta. Članovi porodice Dabinović iz Švajcarske, Monaka i Argentine i danas su vrlo uticajni i aktivni su kao zvaničnici pomorske administracije Svetog Vincenta i Grenadina.
Cijene usluga rominga između zemalja regiona biće od 1. jula 2021. godine izjednačene sa cijenama u domaćem telefonskom saobraćaju, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije. I ove godine će doći do smanjenja cijena rominga, ali neće biti izjednačene sa domaćim saobraćajem.
“To znači da će operatori moći da pretplatnicima koji koriste roming usluge u državama regiona naplaćuju dodatne naknade, koje će biti limitirane novim sporazumom sve do 1. jula 2021. godine”, kazali su iz EKIP-a.
Predstavnici EKIP-a su podsjetili da su se u okviru Digitalne strategije za Zapadni Balkan, vlade država regiona obavezale da rade na smanjenju cijena usluga međunarodnog rominga u regionu.
“Planirano je da Regionalni roming sporazum šest država Zapadnog Balkana Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije bude potpisan ove godine, a u toku su konsultacije u vezi sa tačnim terminom potpisivanja”, rekli su predstavnici EKIP-a.
Tim sporazumom predviđeno je dalje smanjenje cijena roming usluga u regionu, na način na koji je to bilo urađeno i u zemljama Evropske unije, u periodu neposredno prije izjednačavanja cijena sa domaćim saobraćajem.
“Smanjenje cijena roming usluga u regionu je planirano da se sprovede u dvije faze. Prva, tranziciona faza će početi ove godine, dok će druga početi da se primjenjuje 1. jula 2021. godine, kada će cijene usluga rominga između zemalja region na biti izjednačene sa cijenama u domaćem saobraćaju”, precizirali su predstavnici EKIP-a.
Oni su saopštili da su u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumom BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore iz septembra 2014. godine, između operatora koji posluju u ove četiri države regiona smanjene cijene usluga međunarodnog rominga u tri faze. Prva faza smanjenja cijena je počela da se primjenjuje 1. jula 2015. godine, druga jula 2016. godine, a treća faza smanjenja cijena 1. jula 2017. godine. Treća faza u snižavanju cijena roming usluga je i dalje u primjeni. Trenutna maksimalna maloprodajna cijena odlaznog poziva u romingu je 0,19 eura po minuti (€/min), cijena dolaznog poziva iznosi 0,05 €/ min, cijena SMS poruke iznosi 0,06 €/SMS, a cijena usluge prenosa podataka iznosi 0,20 eura po megabajtu. Ove cijene su bez poreza na dodatu vrijednost.
Dani italijanske kulture u Herceg Novom počeli su sinoć izložbom u čast 70 godina stripa Teks Viler, koju je otvorio ambasador Italije u Crnoj Gori Nj. E. g. Luka Zelioli. Uslijedilo je veče italijanske gastronomije u punoj sali Gradske kafane, uz poznate italijanske note.
”Ova manifestacija za Ambasadu ima poseban značaj, jer je u okviru Praznika mimoze koji slavi 50. godina po prvi put prisutna i Italija”, poručio je ambasador Zelioli.
Ambasador je pozdravio ljubitelje i autore stripa, ističući da mu je posebna čast da bude opet u Herceg Novom i zahvaljujući se na pozivu Opštini, ”Herceg Festu” i Hercegnovskom strip festivalu. Posebno hvala uputio je predstavnicima izdavačke kuće Boneli koji su gosti Herceg Novog ovog vikenda, Valteru Venturiju i Titu Faraćiju, kao i crtaču Paskvaleu Del Vekiju koji je poslao svoje radove.
”Izloženi radovi večeras svjedoče o uspješnoj kulturnoj priči, o jednom liku koji već godinama fascinira nekoliko generacija čitalaca. Teks Viler je čovjek od prava, vođen strogom etikom koja brani bilo koga ko se nađe u nekoj teškoj situaciji, bez obzira na godine, rod, religiju ili etničku pripadnost”, istakao je ambasador Zelioli govoreći o jednom od najvažnijih likova italijanskog stripa, koji je postao međunarodni klasik.
OtvaranjeDani italijanske kulture
”Ako je Supermen, da citiram još neki poznati strip, nemogući san, Teks Viler je, po mom mišljenju, san koji bi se mogao i ostvariti. Lijepo je nadati se, a možda upravo u tome leži beskrajni šarm tog lika koji nikada neće umrijeti”, zaključio je Zelioli, inače i sam veliki fan strip umjetnosti.
”Herceg Novi i Italija su odavno povezani. Povezuje nas, prije svega, prelijepo Jadransko more, odavno nas povezuje strip, i evo od večeras i mimoza”, istakao je menadžer Opštine Herceg Novi Dragan Šimrak pozdravljajući prisutne u ime grada domaćina. Zahvalio se organizatorima i Ambasadi Italije, ističući da je veliko zadovoljstvo što imamo Dane Italije na jubilarnom Prazniku mimoze.
On je dodao da je ove godine prvi put ostvarena saradnja dva festivala po kojima je Herceg Novi prepoznat, Praznika mimoze i Hercegnovskog strip festivala, čime ”dobijamo jednu novu vrijednost”.
Jedan od crtača stripa Teks Viler i prijatelj Hercegnovskog strip festivala Valter Venturi rekao je da je zaljubljen u Crnu Goru, a sa Herceg Novim ima ”neku čudnu konekciju” i zato je opet ovdje.
Otvaranje Dani italijanske kulture
”Prihvatio sam poziv ljubitelja stripa iz Herceg Novog da opet budem tu, upravo zbog te konekcije. Neobično je naći neko mjesto gdje ljudi toliko vole strip, a čak je i Ambasador Italije veliki ljubitelj stripa, a pogotovo Teksa. To se ne može naći uvijek”, rekao je Venturi, dodajući da sve prijatelje iz Italije poziva da dođu u Herceg Novi.
Specijalni gost ove manifestacije Tito Faraći, jedan od scenarista i promotera stripa, kazao je da ga je u Herceg Novi dovelo prijateljstvo, koje je i glavna tema stripa Teks Viler.
”I ja sam kao Tekst. Došao sam u Herceg Novi i našao sam ljude koji pažljivo čitaju sve Teksove epizode. Znači, našao sam prijatelje od prvog dana”, rekao je Faraći. Ističući da je misija Teksa ”da spoji krajeve svijeta”, izrazio je želju da opet bude gost Herceg Novog.
Muzičari koji su izvodili poznate italijanske pjesme, duo The Cheep Seats koji čine Đulija i Dijego, drugi put nastupaju u Crnoj Gori, u Herceg Novom.
OtvaranjeDani italijanske kulture
”Ljudi ovdje su jednostavno predivni, imaju čisto srce i znaju kako da dočekaju svoje goste”, podijelili su njih dvoje svoje utiske.
Vikend pred nama obilovaće sadržajima posvećenim Teksu Vileru, italijanskim i autorima stripa iz regiona, najavio je jedan od organizatora Jovan Subotić, objašnjavajući da se radi o četvrtom strip vikendu.
Za petak je najavljena radionica Venturija, Faraćija i domaćih autora u Srednjoj mješovitoj školi ”Ivan Goran Kovačić” i predavanje Milka Peka u kafeu ”Kino”. U subotu slijede predavanja o Teksu Vileru i master klas sa crtačima u Gradskoj kafani, a uveče velika žurka pod maskama na temu Divlji Zapad u ”Peoples beach baru”. Oba dana nas očekuju berza stripa i crtanje za ljubitelje stripa.
Ovog vikenda na programu 50. Praznika mimoze su i: veče mediteranske pjesme ”Barka mala”, večeras od 20 sati u Gradskoj kafani, Salon vina u subotu, 16. februara od 12 sati u hotelu Lazure, otvaranje izložbe Karneval minijatura 16. februara u 19 sati u foajeu Dvorane Park, Dječiji maskenbal u Institutu Igalo 17. februara, a na sportskom programu ”Montenegro Mimosa Kup 2019” i otvoreno prvenstvo Crne Gore u plivanju.
Iz Južnoafričke republike, s 4. Svjetskih ribolovnih igara stižu sjajne vijesti o uspjesima hrvatskih ribolovaca. U ženskoj konkurenciji tehnikom dalekog bacanja surf casting, titulu svjetske prvakinje osvojila je Marina Mavrinac Matulja, članica SRD Zubatac iz Lovrana.
U istoj disciplini, ekipa vatrenih udičarki osvojila je brončanu medalju. Osim Marine Mavrinac Matula, pod vodstvom izbornika Srećka Šobota i trenera Luke Bučevića lovile su članice ribolovnog društva Zubatac iz Zadra, Ardena Bajlo, Ela Galzina, Nikolina Kotlar i Tea Radil, te Sanja Lotspaic iz Ičića.
Tradicionalni prčanjski karneval biće održan u subotu 16. februara. Karnevalska povorka krenuće glavnom saobraćajnicom u 15 sati i 30 minuta od Osnovne škole “Ivo Visin” na Prčanju, a suđenje i spaljivanje ovogodišnjeg krivca za sve nedaće koje su zadesile mještane u protekloj godini, biće održano u centru mjesta na mulu.
Nakon toga, od 16 sati i 30 minuta u Domu slobode počeće dječji maskenbal.
Organizatori, NVO „Bope” i Mjesna zajednica Prčanj, su i ove godine obezbijedili nagrade za najbolje maskiranu djecu.
Tradicionalna “Pašticada” biće održana u Domu slobode, sutra sa početkom u 19 sati.
Crveni Krst Kotor i Kulturni centar ,,Nikola Đurković / Gradska biblioteka i čitaonica Kotor danas u 18 sati u multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju dodjelu nagrada povodom literarnog konkursa koji je raspisao Crveni krst Kotor na temu ,,Niko ne treba da ostari sam ( Ernest Hemingvej).
Stručni žiri radio je u sastavu: dr Isidora Milivojević, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo i predstavnica Crvenog Krsta Kotor Anet Marović.
Kako saopštavaju iz Kulturnog centra, nakon dodjele nagrada i čitanja radova nagrađenih učenika uslijediće predstavljanje projekta „Zajedno aktivni” koji je realizovala Nevladina organizacija “Evropske demokratske inicijative” u Domu starih u Risnu u periodu od marta do novembra 2018. godine. Najavljeno je da će o ovom projektu govoriti direktorka Nevladine organizacije “Evropske demokratske inicijative” Liljana Jovović i asistentkinja u projektu Anka Perović.
“Projekat “Zajedno aktivni” je multidisciplinarni projekat koji je implementirala Nevladina organizacija “Evropske demokratske inicijative”, a predstavlja dio projekta „Inicijative za socijalno uključivanje starijih osoba” koji finansira Evropska Unija, Austrijska agencija za razvoj i Crveni krst Austrije. Projekat se realizuje u 5 zemalja regiona i za cilj ima jačanje kapaciteta 50 organizacija civilnog društva u podizanju svijesti i uticaju na procese donošenja odluka u vezi socijalnom inkluzijom starijih osoba u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Makedoniji. Cilj nam je da naše mlade sugrađane koji će prisustvovati ovom događaju upoznamo sa načinom na koji i oni mogu da se uključe i doprinesu poboljšanju kvaliteta života i povećanju socijalne uključenosti starijih osoba u društvenu zajednicu i ispunjavanju njihovog slobodnog vremena različitim kreativnim aktivnostima” – navodi se u saopštenju Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od karcinoma Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) će ove godine pomoći uljepšavanje Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Kotoru.
U saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja – Odsjek za grafiku CDPR će, kako je saopšteno, opremiti Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru grafikama i crtežima studenata profesorice Marije Kapisode i studenata FLU sa Cetinja – Odsjek za grafiku.
“Tako zahvaljujući studentima grafike i crteži uz svesrdnu pomoć Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) oko njihovog opremanja, krase sve dječje, ljekarske i sestrinske sobe, kao i ambulante Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Kotoru i djeci svakako čine boravak mnogo prijatnijim za vrijeme nadamo se uspješnog liječenja i oporavka”, navodi se u saopštenju.
Kako dodaju iz CDPR-a prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacije roditelja djece oboljele od kancera (ICCCPO) i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera (UICC), oko 250.000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se 90.000 ne uspije izboriti sa bolešću dok svega 20 odsto ima pristup modernom liječenju.
IZ CDPR-a ističu da je karcinom drugi najčešći uzrok smrtnosti djece u dobi od jedne do 14 godina.
Djeca koja žive u nerazvijenim zemljama čine oko 80 odsto ukupnog broja djece na svijetu. Neka od njih su oboljela od malignih bolesti i nemaju pristup modernom liječenju.
Međunarodna konfederacija organizacija roditelja djece oboljele od karcinoma (ICCCPO) osnovana je prije dvadesetpet godina, tj. maja 1994. godine u Valensiji – Španija i okuplja udruženja porodica djece oboljele od karcinoma iz preko šezdeset zemalja.
Iz CDPR-a napominju da je cilj i svrha obilježavanja Međunarodnog dana djece oboljele od raka da se podstakne podizanje društvene svijesti o problematici raka kod djece i kako prepoznati bolest na vrijeme, kako se boriti i kako i na koji način svako od nas može učestvovati u stvaranju široke mreže solidarnosti u cilju pomoći i podrške oboljelim mališanima i njihovim porodicama.
Na sreću, dodaju, procenat izliječenja je veći nego kod odraslih i njih preko dvije trećine se izliječi, dok je preživljavanje na više od pet godina podignuto i do 90 odsto zahvaljujući kombinaciji hemoterapije, hirurgije i postoperativnog praćenja djece.
Cilj je i da se kod drugih još težih oboljenja, preživljavanje produži takođe na više od pet godina.
Iz CDPR navode da je najčešće maligno oboljenje kod djece je akutna leukemija, gdje je procenat izliječenja najveći, preko 70 odsto, a terapija traje 105 nedjelja. Simptomi tog oboljenja su, kako navode, brzo zamaranje, blijedilo, odbijanje hrane ili sisanja, pojavljivanje modrica, tačkica na koži i upalnih infekcija koje traju duže što je uobičajeno.
“Kada se govori o preventivi, posebno se ističe da trudnice treba da izbjegavaju infekcije, isto tako zračenje nikako nije dozvoljeno, pušenje i alkohol, a pored toga, buduće majke treba da vode računa o načinu ishrane i života. Istovremeno treba znati da je poslije porođaja obavezno dojenje djeteta, jer je to svakako veoma uspješna preventiva”, zaključuje se u saopštenju.
