Snažan zemljotres, magnitude najmanje 6,4 stepena, pogodio je rano jutros područje južno od grčkog ostrva Zakintosa. Tri osobe su prebačene u bolnicu, a izdato je upozorenje na cunami.
Evropska agencija za zemljotrese EMSC je na Twiteru objavila da je zabilježen blagi porast nivoa mora od oko 20 centimetara, ali napominje da bi na lokalnom nivou porast mogao biti i veći.
Zemljotres je registrovan u 01:54 sati po lokalnom vremenu.
Potres se osjetio čak i u Italiji, Malti, Albaniji i Libiji.
Epicentar je registrovan u Jonskom moru, oko 130 kilometara jugozapadno od Patrasa na Peoloponezu, svega 14 kilometara ispod morskog dna, prenose agencije.
Lokalni informativni sajtovi navode da je oštećen manastir iz 15. vijeka u oblasti Strofades na Zakintosu. Lakša oštećenja pretrpela je i luka Zakintos, u blizini epicentra.
Grčka leži na dvjema tektonskim poločama i podložna je zemljotresima.
U analizi poslovnih rezultata Luke Dubrovnik, koju je prije nekoliko dana pred novinarima dao predsjednik Uprave ove tvrtke Željko Raguž, gradski vijećnici Dolores Lujić i Maro Kristić zapitali su se kako to da Luka Dubrovnik zarađuje milijunske iznose na poslovima gospodarenja otpadom? “Tko svih ovih godina plaća cijenu zbrinjavanja otpada s kruzera na Grabovicu dok Luka Dubrovnik ubire milijunske prihode na poslu kojim se uopće ne bi trebala baviti?”, pitaju se vijećnici u priopćenju, koje prenosimo cijelosti.
– Možda nije uobičajeno u političkoj areni, ali naš princip političkog djelovanja podrazumijeva nešto drugačiji pristup od one klasične, potpuno pogrešne podijele na vlast i oporbu, u kojem će oporba uvijek gaziti vlast, a vlast oporbu, bez obzira na dobre ideje i rezultate s čije god strane oni dolazili.
Mi smo uvijek skloni pohvaliti i podržati sve ono što je dobro, a kritizirati svaku štetnu i lošu inicijativu na isti način.
Prije nekoliko dana smo imali priliku popratiti konferenciju za medije koju je održao novi ravnatelj Luke Dubrovnik gospodin Željko Raguž, koji se pohvalio poslovnim rezultatima u njegovih šest mjeseci mandata od kada je na čelu Luke Dubrovnik. Iznio je cijeli niz projekata koje namjerava pokrenuti, istaknuo svoje pregovaračke vještine s bivšim poslodavcem i pohvalio se novim milijunima koje je on osobno donio Luci Dubrovnik. Zaista za svaku pohvalu, u samo šest mjeseci dosta dobrih rezultata. Iako se u ozbiljnom poslovnom okruženju poslovni rezultati komentiraju nakon završetka poslovne godine i objave službenih financijskih izvješća dobrih vijesti nikad nije dosta.
U analizi poslovnih rezultata za uho nam je zapela informacija kako Luka Dubrovnik zarađuje milijunske iznose na poslovima gospodarenja otpadom.
Naravno, odmah se postavlja logično pitanje je li to posao Luke Dubrovnik i kako to da luka na ovom poslu ostvaruje milijunske prihode?
Najmanje je za to „kriv“ Željko Raguž koji očito ima nos za biznis pa je namirisao da kruzing kompanije mogu podnijeti i veću cijenu zbrinjavanja otpada pa je povećanjem cijene povećao prihode Luke Dubrovnik.
Međutim, pitamo se tko svih ovih godina plaća cijenu zbrinjavanja otpada s kruzera na Grabovicu dok Luka Dubrovnik ubire milijunske prihode na poslu kojim se uopće ne bi trebala baviti?
Odgovor se nameće sam po sebi, plaćaju ga građani grada Dubrovnika i dubrovački poduzetnici.
Sam gospodin Raguž je u prošlom mandatu gradske uprave bio zamjenik gradonačelnika zadužen za komunalna pitanja pa se nebrojeno puta uvjerio u kakvim uvjetima rade radnici Čistoće i s kakvim se sve izazovima suočavaju u svakodnevnom obavljanju poslova. Pored svih napora, pod pritiskom sve većeg broja turista i količine otpada se rapidno povećavaju pa je Čistoća prošlu poslovnu godinu prvi put u povijesti završila u gubitku.
Dok se odlagalište na Grabovici zatrpava smećem s kruzera i izletničkih brodova koji uopće ne plaćaju cijenu zbrinjavanja otpada građani nešto manje, a poduzetnici nešto više snose cijenu proizvedenog otpada i poslovnog uspjeha Luke Dubrovnik. Grabovica je pretrpana, između ostalog i ogromnim količinama otpada s kruzera i uskoro kreće njezina sanacija i zatvaranje, a otpad će se iz Dubrovnika kopnenim putem odvoziti na udaljena odlagališta što će još više povećati cijenu usluga Čistoće.
U najmanju ruku je čudno da ti prihodi, ili bar njihova većina ne sjedaju na račun komunalnog društva Čistoća, a da samim time građani i poduzetnici kroz smanjenje računa ili kvalitetniju uslugu imaju neku „korist“ od tuđeg otpada.
Podredno napominjemo kako nam je žao što će zbog eventualne pravednije raspodjele prihoda od zbrinjavanja otpada između Luke Dubrovnik i Čistoće na bilo koji način biti ugrožen poslovni rezultat Luke, ali smo sigurni za će novi direktor naći načina kako isti ostvariti na nekom drugom mjestu, stoji u priopćenju gradskih vijećnika Dolores Lujić i Mara Kristića.
Stanje u državnoj pomorskoj administraciji Crne Gore je katastrofalno a resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva (MSP) uopšte u svom sastavu nema nijednog funcionoera koji se stara i prati problematiku pomoraca – ocijenjeno je na redovnoj goodišnjoj Skupštini Unije pomoraca Crne Gore (UP).
Ova NVO okuplja aktivne pomorce svih zvanja i rangova, sa ciljem promocije i zaštite njihovih interesa i vraćanja pomorcima adekvatnog mjesta u društvu. Jedna od nekoliko strukovnih udruženja pomoraca u Crnoj Gori, UP je do sada pokrenula više zapaženih aktivnosti na pomoći državnim organima kako bi Crne Gora pratila i odgovorila zahtjevima i standardima koje nameće veoma dinamičan razvoj svjetske pomorske industrije, kao i releventane međunarodne organizacije iz te oblasti poput IMO-a i EMSA-e. Uprkos tome i konstatnom opominjanju nadležnih u MSP koje vodi Osman Nurković (Bošnjačka straka), nekoliko hiljada crnogorskih pomoraca koji plove za strane poslodavce, konstanto imaju problema zbog lošeg rada naše državne administracije, posebno u domenu obrazovanja, obuke i sertfikovanja pomoraca. Stoga crnogorski breveti nerijetko bivaju problematični ili neprihvatljivi adminsitracijama brojnih stranih država, pogotovo zemalja EU koje viju brodovi na kojima naši ljudi plove.
MSP kao krovno ministarstvo za pomorce, nema nijedan dio koji se bavi njima i temama od presudnog značaja za profesiju čiji pripadnici godišnje u Crnu Goru unesu preko 270 miliona eura svježeg novca kroz ono što zarade na stranim brodovima. Niko u crnogorskoj državnoj pomorskoj administraciji nije po službemoj dužnosti obavezan da prati najnovije zahtjeve i standarde IMO, ILO, IHO, EMSA-e i drugih međunarodnih organizacija koje regulišu svjetsku pomorsu industriju, u većini ovdašnjih trening centara za obuku pomoraca vlada javašluk i klijentelizam jer osoblje MSP u njima predaje kandidatima i za to dobija naknadu, a onda je u direktnom konfliktu interesa kada te iste kandidate pušta na ispitima u Lučkim kapetanijama gdje je to osoblje državnih službi u ulozi ispitivača, Crna Gora i danas nema evidenciju svojih pomoraca, niti prati njihovo zapošljavanje, pomorske škole i „fakulteti“ niču kao pečurke poslije kiše u svim primorskim, ali i gradovima u unutrašnjosti države, a za zvanja pomoraca ubrzano se prekvalifikuju ljudi sa diplomama srednjih škola iz regiona koje najčešće nemaju nikakve veze sa pomorstvom – poručili su učesnici Skupštine UP održane u četvrtak u Kotoru. Skupu u amfiteatru kotorskog Fakulteta za pomorstvo, pored ostalih prisustvovali su predstavnici Udruženja pomorskih kapetana CG, Bokeljske mornarice, Trening centra „Azalea“ i više firmi sa kojima UP sarađuje, ali se nije pojavio niko od pozvanih predstavnika državne pomorske administracije.
„Stičem utisak da ti „niži nivoi“ u državnom sistemu sa kojima stalno nastojimo da komuniciramo i ukažemo im na probleme, nemaju dovoljno autoriteta da izguraju tu „našu priču“, tako da nam je namjera da idemo direktno na sastanak sa ministrom Nurkovićem, predočimo mu sve probleme kojih je zaista puno i od njega zatražimo donošenje Strategije razvoja pomorstva u Crnoj Gori koje naša država nema.“- kazao je predsjendik UP, kapetan Nedjeljko Radulović. On i ostali prisutni pomorci koji plove ili komanduju brodvima stranih poslodavaca što su sa teretom kojeg nose, pojedinačno vrijedni i po nekoliko stotina miliona eura, smatraju da MSP i njegovi organi rade principu „teške improvizacije i niko od njih ne preduzima nikavu inicijativu po službenoj dužnosti“.
Luka Kotor objektivom reportera
„Pomorci se moraju vratiti u sistem da bi ga popravljali. MSP je ključno u svemu jer oni moraju iskoordinirati rad ostalih resora Vlade koji imaju uticaja na pomorce poput ministarstva rada i socijalnog staranja, zdravlja i prosvjete. Mi moramo imati sistemski pristup i preduzeti radikalne mjere da brzo i kvaliteho riješimo neka za nas životno važna putanja.“- kazao je kapetan Janko Milutin, ističući kao primjer činjenicu da MSP još ništa nije uradilo da sa svim članicama EU, posebno Grčkom koja ima najveću trgovačku flotu, potpiše bilateralne sporazume o priznanju breveta crnogorskih pomoraca, kako bi oni mogli naći zaposlenje na brodovima koji viju zastve tih država.
Učesnici skupa detaljno su ilustrovali kako se crnogorska državna administracija teško i uz mnogo „gledanja kroz prste“ od strane Evropske agencije pomorske sigurnosti „provukla“ na bijelu listu EMSA 2017. jer joj je devet godina trebalo da ispuni zahtjeve Direktive EU iz 2008. Dogodine crnogorskoj državnoj pomorskoj administraciji slijedi provjera od strane eksperata Međunarodne pomorske organizacije IMO, a pomorci strijepe da će njihovi nalazi biti vrlo loši što bi njih, ni krive ni dužne, moglo vratiti na „crnu listu“, ali ovog puta za mnogo veći potencijalnih poslodavaca iz svih država-članica IMO.
UP POMAŽE PORODICE POMORACA
UP će ove godine od članarine sakupiti oko 15.000 eura. Od toga će 60 odsto novca ići u zajednički fond za pomoč ugroženim ili bolesnim pomorcima i njihovim porodicama. Tako je ove godine već 4.300 eura uplaćeno kao pomoć porodici tragično na brodu „MSC Marina“ preminulog pomorca Vladimira Zablackog.
UP će uskoro u Škaljarima otvoriti kancelariju u kojoj će stalno zaposliti jednog administrativnog radnika, a nastavljaju sa brojnim stručnim, organizacionim i humanitarnim aktivnostima koje su pokrenuli u proteklih par godina.
U intervjuu datom Radiju Tivat 12. avgusta tekuće godine ne davno na tu funkciju imenovana direktorica tivatskog JU „Muzej i galerija“ kazala je, između ostalog, da se njena institucija, tj. zgrada, nalazi u „jedinom dijelu starog grada (Tivta)“. Na stranu to što Tivat nije baš poznat kao grad koji- za razliku od mnogih drugih gradova na jadranskoj obali- ima kompaktno staro (srednjovjekovno) urbano jezgro; ono što mnogo više zabrinjava kod ove izjave je- najblaže rečeno- apsolutna nepromišljenost nekoga ko nešto ovako može izreći, a pri tome se nalazi na jednoj odgovornoj funkciji u lokalnoj upravi.
Nažalost, gafovi poput ovog nisu- u Tivtu i u Crnoj Gori- izuzetak, nego pravilo: konstitutivni i nužni dio izopačenog- poltronsko-partitokratskog- sistema koji su ustoličili vladajuća partija i njeni koalicioni partneri. Jer: kako uopšte očekivati da na mjestu direktora/direktorice neke lokalne institucije ili lokalnog preduzeća bude odgovoran i znaven čovjek kad je predsjednik Opštine Tivat prije nekoliko dana uhvaćen- crno na bijelo, sa sve čistim dokazima- u teškim malverzacijama sa placevima i stanovima?! (Ovo što je upravo rečeno ne znači da je unaprijed isključeno da direktor/direktorica neke institucije u današnjoj Crnoj Gori budu znaveni i odgovorni. Konačno, i u Tivtu imamo primjere kvalitetnih direktora; ne mnogo njih, nažalost. Ali i takvima je moguće da dođu na tu funkciju isključivo ako uzmu partijsku knjižicu DPS-a, SD-a ili HGI-ja, što često znači da na neki način moraju pogaziti svoju individualnost i lično dostojanstvo). I, pri tome, taj predsjednik Opštine Tivat nijednom nije čak ni pomislio da dâ ostavku na svoju funkciju a kamoli da je- shodno osnovnim demokratskim i moralnim uzusima- momentalno podnese.
Kao što ni predsjednik Dux Croatorum, koji je inače poslanik HGI-ja u Skupštini Crne Gore i predsjednik skupštinskog Odbora za eurointegracije- za kojeg je „Agencija za sprječavanje korupcije“ takođe prije nekoliko dana konstatovala da je, u postupku raspolaganja državnom imovinom, tj. objektom Doma kulture u Donjoj Lastvi, ugrozio javni interes- ni u jednom trenutku nije pomislio da javnosti uputi barem izvinjenje (a integriše nas u Evropsku Uniju i promoviše evropske vrijednosti; da nije tužno, bilo bi smiješno i obrnuto).
Dakle, u tako trulom društvu kao što je aktuelno crnogorsko, sa potpuno poremećenim sistemom vrijednosti, ni izjava direktorice jedne tivatske kulturne institucije o starom gradu Tivtu nije nikakvo čudo, naprotiv. Dok budemo živjeli u društvu čije su vedete ljudi koji govore o starom gradu Tivtu, znaćemo da živimo u velikim problemima.
Pitanje je: dokle ćemo živjeti u takvom društvu? Odgovor treba da daju građani.
Evropski seizmološki centar registrovao je večeras u 19 sati zemljotres slabije jačine, 2,9 stepeni Rihterove skale sa epicentrom 12 km sjeveroistočno od Risna.
Žarište ovog potresa locirano je na dubini od 10 kilometara.
Povezanosti Crne Gore sa Republikom Hrvatskom, od ključnog značaja je Mediteranski koridor, tj. Jadransko-jonska saobraćajnica duž crnogorskog primorja. Ovaj koridor direktno povezuje Republiku Hrvatsku, Republiku Albaniju i jednim dijelom Bosnu i Hercegovinu sa Crnom Gorom.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković kazao je na Evropskoj konferenciji o putevima u Dubrovniku, da je Crna Gora za potrebe ovog projekta dobila grant za pripremu tehničke i studijske dokumentacije u iznosu oko 7 miliona eura, dok je za ko-finansiranje izgradnje dijela obilaznice Budve, na ovom koridoru, ove godine na Samitu predsjednika Vlada Zapadno-balkanske šestorke odobren grant u iznosu oko 40 miliona eura.
Vezano za oblast infrastrukture, ministar Nurković kazao da je Crna Gora u okviru 20-te runde Zapadno-balkanskog investicionog okvira (WBIF) aplicirala za sredstva od 2.5 miliona eura, za izradu projektne dokumentacije (Idejnog projekta i Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo) za pod-dionicu obilaznice oko Herceg Novog, koja se nalazi na trasi brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja. Odluka o dodjeli sredstava se očekuje u decembru 2018. godine na 20-tom WBIF Upravnom odboru, koji se održava u Luksemburgu. Na inicijativu ministra Nurkovića, dvije strane su dogovorile formiranje Komisije na nivou resornih Ministarstava koja bi radila na usklađivanju kontaktne tačke brze saobraćajnice između dvije države.
Glavna tema ovogodišnjeg skupa u Dubrovniku su Koridori za zajednički prosperitet i održivu mobilnost. Ministar Nurković se prije konferencije i bilateralno sastao s ministrom mora, saobraćaja i infrastrukture Republike Hrvatske, Olegom Butkovićem. Dva ministra su izrazila zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom resornih Ministarstava i razmijenila iskustva u oblastima infrastrukture, pomorstva, željeznice i vazdušnog saobraćaja.
Opština Tivat u naredne četiri godine namjerava da iz sopstvenog budžeta i drugih izvora poput stranih donacija, IPA i fondova Vlade Crne Gore, u „realno ostvarive“ svoje razvojne projekte uloži preko 30 miliona eura. Piše to u nacrtu Strateškog plana razvoja Opštine za period 2019-2022. godina a o kome je sinoć održana centralna javna rasprava.
Strateški plan sadrži 35 projekata, a pripremila ga je posebna Radna grupa rukovodilaca lokalne uprave u saraddnji sa Konsultativnom grupom što je činilo više istaknutih lokalnih privrednika, javnih i kulturnih poslenika.
„Cilj plana je da obezbjedi pametan, održiv i inkuzivan razvoj naše Opštine u naredne četiri godine.“- kazala je članica Radne grupe, interna revizorka Opštine Tivat Jela Mrdak. Među prijetima koji su definisani kao prioritetni, pored ostalih su izgradnja više novih saobraćajnica, dva kružna toka na Jadranskoj magistrali, rekosntrukcija magistrale kroz centar grada u bulevar, izgradnja servisnog centra u Gradiošnici, Vatrogasnog doma, Policijse stanice, spratne garaže u centru Tivta, unapređenje objekata obrazovanja, izgradnja ili rekosntrukcija više društvenih i objekata kulture i sporta, uvođenje redovnog pomorskog linijskog saobraćaja, proglašenje Vrmca zaštičenim parkom prirode…. Najskuplji prlanirani projekat je izgradnja obilaznice oko Tivta procijenjene vrijednosti čak 57 miliona eura, ali se kako se čulo, za njenu relizaciju moraju pribaviti sredstva sa strane, prije svega iz državnog budžeta.
Zanimljivo je da je na spisku projekata koji su ušli u Strateški plan i „izgradnja objekata za riješavanje stambenih potreba funkcionera i lokalnih slubenika i namhještenika“ za što administracija aktuelnog gradonačenika dr Siniše Kusovca (DPS) namjerava da u naredne četiri godine potroši čak 3 miliona eura, višestruko više nego što će koštati izgradnja mnogih sada gradu nesostajućih i prijeko potrebnih infrastrukturnih objekata. Učesici rasprave kritikovali su ovakvo opredjeljenje, posebno imajući u vidu skandal u koji se pretvorila prije dvije godine milionski vrijedna investicija Opštine u gradnju 144 stana solidarnosti na Seljanovu u kojima su se mnogi opštinari „skućili i po drugi put“, kao i malverzacija čelnika lokalne uprave Tivta sa opštinskom imovinom koja im je u vidu placeva ili bespovratnih kredita data u nekoliko navrata da riješe pitanje svog krova nad glavom.
Građani su iznijeli niz primjedbi i sufestija, upozorivši opštinare da Strateški plan uopšte ne pominje poglavlje informisanja kao jedno od bitnih za građane, nedovoljno pažnje obraća na neke od gorućih problema sa velikom stopom nezaposlenosti u Tivtu, nedostatkom plažnog prostora ili lošom infrastrukturom.
Vlasnik kompanije „Mesopromet“ iz Bijelog Polja i čkan Predsjedništva DPS Crne Gore Hilmija Franca koji je na javnu raspravu došao u pratnji predsjednika lokalnog parlamenta i bivšeg gradonačelnikaTivta Ivana Novosela (DPS), založio se da u Strateški plan razvoja grada do 2022. uđe i iseljavanje neformalnog romsko-egipćanksog naselja „7.jul“, a koje se nalazi na zemlji što ju je Franca u međuvremenu kupio u blizini tivatske sportske dvorane i na jednom njenom dijelu podigao novi hotel kategorije 4 zvjezdice.
Romsko naselje – foto arhiv Boka News
„Ja bih pod broj jedan predložio da se obezbjedi lokacija za izgradnju stambenih jedinica za riješavanje romske i egipćanske populacije sa lokaliteta Kava. Mislim da bi se moglo naći riješenje za to i mi ćemo se Radnoj grupi objratiti sa našim zaključcima i idejama stim u vezi. Pod broj dva, treba predvidjeti izgradnju ili rekonstrukciju nove gradske sportske dvorene na postojećoj lokaciji, a gdje bi mogli da nađete partnera i u našoj kompaniji jer mi na tom prostoru imamo veliki kompleks svojih objekata i nekoliko lokacija što se vežu sa parcelama koje su u vlasništvu Opštine.“- kazao je Franca. On smatra da bi Opština trebalo da izgradi novu ulicu i veliki parking u kompleksu gdje su koncentrisani njegovi poslovni interesi u Tivtu, a koji pored ostaloga, predviđaju i izgradnju novog sporstko-turističkog kompleksa na Kavi i Bonićima.
„Imam običaj da kažem da je to jedan mali Porto jer je ovo ulaz u grad Tivat, a znamo da je Porto Montenegro na izlazu iz grada. Ovaj kompkes bi bio prava stvar i interesantan za građane, mlade ljude i sportuiste. Dao bi nam on mnogo nekih zajedničkih interesa i treba da budemo na istom zadatku u interesu i grada i naše kompanije“- kazao je bjelopoljski biznismen.
Franci je inače, Novosel dok je bio gradonačenik, obećao uklanjanje neuglednih baraka „7.jula“, a Opština je u međuvremenu već i krenual da postepeno o svom trošku iseljava to neformalno romsko naselje
Nakon što je oslobodio Bagdad od vladavine strašnog vezira Vizija, Aladinu je postalo dosadno u palati, a još nije bio siguran da li će pitati princezu da se uda za njega. Međutim, strašni diktator Šah Zaman dolazi u Palatu i najavljuje da je došao sa namjerom da preuzme grad i oženi princezu. Aladin nema izbora nego da pobjegne iz Palate. Pokušaće da oslobodi svog drevnog Duha i da se vrati da oslobodi grad i spasi svoju nevestu.
NOĆ VJEŠTICA
Džejmi Li Kertis vraća se svojoj kultnoj ulozi Laure Strod koja se nalazi u svojoj ultimativnoj borbi sa maskiranom osobom, koja je progoni već četiri decenije, od kada je uspjela da izbjegne sigurnu smrt u Noći vještica.
Potpisan Memorandum o saradnji sa Gradom Antalijom
Tokom održavanja “Foruma gradonačelnika puta svile”, čiji je domaćin ove godine bio Grad Antalija, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i gradonačelnik Antalije Menderes Mehmet Tevfik Türel, potpisali su Memorandum o prijateljskoj razmjeni i saradnji.
Grad Antalija, sa više od milion i po stanovnika i stalnom tendencijom rasta, predstavlja turistički centar kako Turske tako i cijelog Istočnog Mediterana. Kruzing turizam, obrazovanje, kultura, sport, zaštita životne sredine, samo su neke od oblasti u kojima je dogovorena saradnja.
Brojni festivali, a posebno Međunarodni klavirski festival, već godinama unazad okupljaju u Antaliji najbolje izvođače sa svih kontinenata, te pružaju mogućnost da se ovim Memorandumom poveže i obogati festivalska ponuda grada Kotora.
Čelni ljudi dva grada dogovorili su susret u Kotoru tokom sljedeće godine kada se očekuje veliki broj zvanica povodom obilježavanja 40 godina od upisa Kotora na UNESCO-vu listu.
U međuvremenu, razmotrit će se konkretni projekti i pokrenuti realizacija istih.
Izložba pod nazivom „Crteži” Tamare Žderić – akademske slikarke iz Beograda biće otvorena u Gradskoj galeriji u četvrtak 25.oktobar u 19 sati.
Umjetnica je osnovne i master studije slikarstva završila na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu gdje je trenutno na doktorskim studijama slikarstva.
Član je ULUS-a od 2018. godine. Priredila 37 samostalnih, žiriranih izložbi širom zemlje, ali i u inostranstvu.
Učestvovala je na većem broju grupnih izložbi.
Dobitnica je tri nagrade za crtež od kojih se izdvaja druga Nagrada iz Fonda za crtež „Vladimir Veličković”.
