Peti po redu Božićni bazar hotela Regent održan je ovog vikenda na natkrivenoj terasi Murano restorana u sklopu hotela.
Prvog dana uslijed lošeg vremena posjeta je bila nešto lošija, ali je zato, su danas sunce i visoka temperatura za ovo doba godine izmamili veliki broj posjetilaca.
U duhu praznične atmosfere sedamnaest izlagača predstavili su svoje originalne proizvode kreirane u duhu Božića, od nakita, božićnih i novogodišnjih dekoracija, drvenih jelki, ručnih radova, suvenira, domaćih gastronomskih proizvoda, arancini, sirupi od sokova, džemovi…
Sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro predstavio se sa prazničnim delicijama, tradicionalni božićnim kolačima, toplom čokoladom, kuvanim vinom, kuvanom, čajom…
Božićni bazar 2018.
Posebnu pažnju posjetilaca izazvala je ponuda slanih delikatesa, poput više vrsta kobasica, čime je Božićni bazar dobio posebnu gastro dimenziju.
Regentov Božićni bazar biće održan 22. i 23. | 29. i 30. decembra od 12.00 do 16.00 sati.
Novi odlazni terminal površine 1.300 kvadrata na Aerodromu Tivta biće zvanično otvoren u ponedjeljak 24.decembra, a najvjerovatnije će ga oficijelno inaugurisati i u rad pustiti predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković – nezvanično saznajemo u preduzeću Aerodromi Crne Gore.
Novi privremeni objekat odlaznog terminala tivatske vazdušpne luke sagrađen je za manje od tri mjeseca, a gradila ga je podgorička kompanija „Fidija“. Terminal je namijenjen odlazećim putnicima, ima šest check-in šaltera za registraciju putnika i predaju prtljaga, kao i prostorije za predstavnike aviokompanija. Tu su i službene prostorije za predstavnike Uprave policije i Uprave carina, kao i toaleti za putnike. U sklopu objekta je i nov prostor za sortiranje prtljaga sa svom pratećom opremom uključujući i dvije nove linije za kontradiverzionu kontrolu.
unutrasnjost novog terminala
Vrijednost novog objekta sa svom opremom je oko 2,2 miliona eura, sagrađen je na slobodnom prostoru sa sjeverozapadne strane aktuelne aerodromske terminalne zgrade, a kompletno ga je iz sopstvenih sredstava finansiralo ACG.
Završetkom novog odlaznog terminala stvoriće se znatno komforniji uslovi za putnike na tivatskom aerodromu gdje je najveći problem mala i neuslovna terminaln zgrada od oko 4.000 kvadrata, projektovana za godišnji kapacitet od 400.000 putnika, a kroz koju će ove godine proći ukupno čak preko 1,2 miliona putnika.
Planirano je da tokom ove zime na Aerodromu Tivat radi novi terminal, dok će stara terminalna zgrada u tom periodu biti van upotrebe radi djelimične obnove i modernizacije pred nastupajuću ljetnju turističku sezonu.
„Znakovi vremena“ naziv je knjige autora, novinara i publiciste Ranka Pavićevića koja je predstavljena u u subotu u Centru za kulturu Tivat.
Knjiga sadrži 75 intervjua, koje je Pavićević vodio, tokom duge i plodne novinarske karijere, sa najpoznatijim stvaraocima iz svijeta književnosti, pozorišta, likovne umjetnosti i muzike iz zemlje, regiona i svijeta, a zbog odličnog prijema kod čitalaca i stručne kritike, nakon godinu dana, doživjela je i drugo izdanje.
O knjizi pored autora, govorili su predsjednik Upravnog odbora Matice Boke, novinar Željko Komnenović, novinar i direktor Radio Tivta Dragan Popadić, dok je izvode iz knjige čitala, novinarka Tamara Vučinović.
Promocija knjige Ranka Pavićevića u Tivtu
„Knjiga koja je večeras pred nama stvarana je dugo, nastajala u tri ipo duge i plodne karijere Ranka Pavićevića. Sama imenaa Rankovih sagovornika čije misli su sabrane u ovoj knjizi navodi na strahopoštovanje, neprolazne vrijednosti, vrhunske intelektualne domete u književnosti, likovnoj i filmskoj umjetnosti“ – kazao je Komnenić.
U knjizi „Znakovi vremena“ se nalaze razgovori sa: Desankom Maksimović, Borislavom Pekićem, Danilom Kišom, Miroslavom Antićem, Miloradom Pavićem, Matijom Bećkovićem, Vidom Ognjenović, Rankom Jovovićem, Čedom Vukovićem, Momom Kaporom, Marijom Vargasom Ljosom, Emirom Kusturicom, Radem Šerbedžijom, Živkom Nikolićem, Dadom Djurićem, Ljubom Popovićem, Oljom Ivanjicki, Filom Filipovićem, Marinom Abramović, Jadrankom Jovanović i mnogim drugim poznatim stvaraocima
„Rankovi intervjui dođu kao udžbenik novinarstva, kao dobra osnova o bitisanju na ovim prostorima. U knjizi nema intervjua sa političarima, jer ih je Ranko napravio bezvrijednim. Što bude vrijeme više prolazilo uvjeren sam da ova knjiga će biti vrijednija. Ona je pečat jednog vremena. Ovo je priča i o slobodi i njenom ostvarivanju na ovim prostorima…“ – kazao je između ostalog Popadić.
Promocija knjige Ranka Pavićevića u Tivtu
Autror je podsjetio da je knjiga nastajala 35 godina.
„Smatram je neprocjenjivo vrijednom, osim moje porodice i par prijatelja ovo je moje najveće bogatsvo. Nisam želio trčati za političarima i slušati njihove prazne priče. Siguran sam da mi svi kada bi više čitali živjeli bi u boljim uslovima i okolnostima. Kada malo čitamo malo i mislimo… Vjerujte čitanje razmišljanje i druženje sa mojim sagovornicima kroz ove intervijue predstavljaju moje bisere koje sam tražio svuda po svijetu i oni su me učinili nevjerovatno duhovno bogatim čovjekom… “ – istakao je Ranko Pavićević
Organizatori prezentacije su bili Matica Boke i Cetar za kulturu Tivat.
Arhivistkinja u Istrorijskom arhivu Kotor punih trideset sedam godina, šest godina načelnik odsjeka Arhiva Kotor, Državne arhivske službe Crne Gore (DACG), Snežana Pejović za naš portal govori o aktuelnim problemima ove institucije.
„Da je Istorijski arhiv Kotor kao nekada ostao samostalna institucija koja odlučuje na stručan i kvalitetan način, ne bismo imali probleme koje imamo već godinama. Svedeni smo na odsjek, pretvoreni u servis Uprave za katastar. Za kupiti sijalicu moramo pitati (DACG). Arhiv mora biti institucija kulture, a ne Državne uprave… “
Snežana Pejović – Istorijski arhiv Kotor
Istorijski arhiv Kotor je osnovan 30. novembra 1949. godine i ove godine proslavio je 69 godina postojanja. Međutim, taj jubilej nije javno obilježen, zašto?
Snežana Pejović: Političkom odlukom od oktobra 1992. godine koja se nije zasnivala na stručnim potrebama razvoja arhivske službe i potrebama Crne Gore, ukinut je Istorijski arhiv Kotor i mi smo postali dio centralizovane arhivske službe koja pokriva cijelu teritoriju Crne Gore. Tada su i u drugim opštinama koje nisu imale arhivsku službu, formirane arhivske jedinice. U uslovima centralizacije ne možete samostalno donositi odluke o obilježavanju nekih značajnih datuma. Dakle, postoje ograničenja čak i u stručno-naučnom radu i za sve moramo pitati dozvolu, što se jako negativno odražava na razvoj Istorijskog arhiva Kotor koji se sasvim drugačije razvijao kroz svoje postojanje.
Mi smo za obilježavanje 50 godina našeg arhiva, 1999. godine, od tadašnjeg direktora Državnog arhiva Crne Gore, Rajka Kalezića koji je imao poseban odnos prema najstarijoj i najvrjednijoj kulturnoj baštini koja se čuva na teritoriji Crne Gore, dobili dozvolu za obilježavanje jubileja i štampana je knjiga. Šezdeset godina postojanja nismo posebno obilježavali, ali naredne godine imamo namjeru. Ipak, ne zavisi od nas.
Istorijski arhiv Kotor
Arhivski izvori su čuvari kulturnog identiteta. Vi čuvate građu staru sedam vjekova?
Snežana Pejović: Arhivski izvori su vrlo važni za razvoj i očuvanje kulturnog identiteta. Čitanje i objelodanjivanje arhivskih izvora doprinosi da se mnoge stvari riješe, spozna istina. U tom smislu, uloga arhiva je generalno vrlo važna, a posebno kada imate jedan ovakav istorijski arhiv koji čuva građu staru sedam vjekova. Tu su sadržani značajni podaci ne samo za Boku Kotorsku već i za širi region, kao i za sve države koje su bile na ovim prostorima.
Crna Gora, nažalost, još uvijek nema registar kulturnih dobara, što je nedopustivo, pa se dešava situacija kao u Nacionalnom muzeju u Cetinju da eksponati nestanu. Davne 1964. godine kada je rađen popis u Istorijskom arhivu Kotor, četrdeset posto arhivske građe je upisano kao kulturno dobro Crne Gore. Prema informacijama iz Ministarstva kulture i Direktorata za kulturna dobra, s obzirom da je zgrada Istorijskog arhiva spomenik, sve što se nalazi u njoj uključujući dakle i arhivski materijal, građu, smatra se kulturnim dobrom.
Inače, u arhivistici mi mjerimo građu dužnim metrom, pa imamo oko 1000 metara stare arhivske građe, 143 arhivska fonda, 54 lična i porodična fonda.
Koji je najvrjedniji dokument Istorijskog arhiva Kotor?
Najstariji dokument je iz 1309. godine, a u pitanju je kupoprodajni ugovor koji je sačinjen u sudsko-notarskoj kancelariji, originalni dokument sa potpisom notara Petra Vitina. Dakle, u tom vremenu na cijelom područiju Jadrana postojali su notari.
Snežana Pejović: Naime, 1997. god. na Državni arhiv je sa raznih strana izvršena jedna vrsta pritiska da se arhivska građa austrougarskog katastra preuzme, iako je ona bila u Upravi za katastar, pritom u vrlo lošem stanju, oštećena, karte su geometri nosili po terenu… Po zakonu arhivi ne preuzimaju nesređenu arhivsku građu. Međutim, mi smo morali preuzeti takvu građu. Imali smo problema sa prostorom za njen smještaj, tako da smo je smjestili u improvizovanom depou. Nismo dobili osoblje koje bi se bavilo tom građom, sve je bila improvizacija i nepovoljno za nas.
Onda se dogodio bum sa prodajom zemljišta i pošto posao nije odrađen kvalitetno sa novim katastarskim premjerom u Upravi za nekretnine, mi smo postali servis građana. Trebalo je tu arhivsku građu odmah digitalizovati, kopije da budu u katastru, a originali obrađeni i arhivirani kod nas. U takvim uslovima, na nas je krenula lavina korisnika koja još traje, u dokazne svrhe, sa svim problemima. Mi koji bi trebalo da radimo sasvim jednu drugu djelatnost, nažalost pružamo usluge po pravilu nezadovoljnim građanima. Objašnjavamo zašto su rupe u mapi, zašto nema pojedinih listova, radi se o katastraskoj opštini Kotor i Tivat. Kao da smo servis Uprave za nekrertnine… i još doživljavamo neprijatnosti od tih građana. Arhivisti bi trebalo da obrade arhivsku građu i učine je dostupnom nauci.
Kolege naučnici iz Evrope, prilikom posjete našem Arhivu, bili su zaprepašteni da imamo toliki broj korisnika koji rukuju našim originalima, što je prosto nedopustivo za arhivske standarde. Ali, nažalost, to je tako.
Arhiv Kotor
Osnovni problem je centralizacija Istorijskog arhiva Kotor?
Snežana Pejović: Institucije se ne mogu formirati na silu. Tada smo dokazivali da arhiv ne može biti upravna organizacija, da on mora biti institucija kulture i da na taj način brine o toj kulturnoj baštini. Imali smo čitav niz dokaza da to neće ići dobrim putem i da će doći do degradacije onoga što se godinama stvaralo, što se i desilo. Nije se ovdje slučajno sačuvala građa od 14. vijeka do danas, da nisu sve te administracije koje su prolazile imale dužan odnos poštovanja prema ovoj vrsti kulturnog nasljeđa.
Moram podsjetiti da smo uspjeli, kada je donijet novi zakon 1992. godine da Istorijski arhiv Kotor bude sektor sa svoja dva odjeljenja unutar Državnog arhiva Crne Gore. Konačno 1999. godine, bez konsultacija struke, Državni arhiv je nasilno odvojio dva odsjeka (Sektor za arhivsku građu od posebnog značaja za državu Crnu Goru i Sektor za prikupljanje i čuvanje arhivske građe u nastajanju). Napravljeno je nešto što se ne radi u arhivistici.
Jedan od problema je i taj što se u našoj djelatnosti samo u izuzetnim slučajevima daju originali na korištenje Ali, mi nemamo nikakve preduslove da bismo tako postupali. Nažalost, na portalu Državnog arhiva nema ni pomena da je Istorijski arhiv Kotor prvoosnovani arhiv u Crnoj Gori. Trenutno ne postoji dobra službena komunikacija sa direktorom Sašom Tomanovićem koji nas proziva zašto nastupamo na pojedinim skupovima Tražio je da lično vrši kontrolu stručnih i naučnih radova koje bi trebalo da prezentujemo na skupovima…
Degradacija ovakvih ustanova, postavljanje rukovodećeg kadra kroz koalicione sporazume, proizvela je situaciju da već 26 godina nisu prepoznali da ovdje imaju arhiv koji je specifičan. Dakle, kroz kadrovsku politiku morali bi prepoznati stručnjake iz arhivske struke koji bi ušli u suštinu problematike. Za nas bi najbolje bilo da se vrati status koji je Istorijski arhiv Kotor imao ranije. Ipak, to ne može napraviti nas šestoro zaposlenih, niti imamo te mehanizme…
Bilo je svojevremeno obećanja iz Opštine Kotor zbog zapostavljanja ove institucije i značaja arhivske građe koju imamo, da će pokrenuti inicijativu da Istorijski arhiv Kotor dobije status kulturne institucije i da obavlja poslove iz svoga domena. Nažalost, do danas ništa nije urađeno.
Ministar kulture Bogdanović je upoznat sa cijelom problematikom. Prilikom posjete našem Arhivu početkom godine, istakao je da bi najbolje bilo da Istorijski arhiv Kotor bude samostalna institucija, ali da bi trebalo u tom slučaju mijenjati Zakon o državnoj upravi. EU zahtjeva da se Državna uprava reorganizuje, tako da kada bi se naši poslanici u Skupštini Crne Gore založili za tu promjenu, dobili bismo pravo rješenje za našu instituciju.
Istorijski arhiv Kotor – zaposleni
Uprkos svim problemima, sa svojim timom učestvujete na međunarodnim skupovima i naučno-istraživačkim radom doprinosite opštoj evropskoj kulturnoj baštini?
Snežana Pejović: Od kada smo centralizovani, mi stalno imamo problem sa važnom dužnošću arhivista da valorizuje arhivsku građu i kroz taj rad je prezentuje kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Trenuto imamo problem sa aktuelnim direktorom zbog poziva koji se upućuju Istorijskom arhivu Kotor da nastupamo na međunarodnim simpozijumima, zbog vrijednosti i značaja arhivske građe koju imamo, a drugi odsjeci nemaju te pozive.
Uprkos svemu, kod zaposlenih insistiram da radimo ono što je Istorijski arhiv oduvijek radio, a to je publikovanje arhivskih izvora i približavanje arhivske građe javnosti na razne načine. To znači da izađemo iz Arhiva i na stručan i kvalitetan način prezentiramo arhivske izvore i ukupan rad koji je javnosti dosta nepoznat. To je prilika da se popularizuje arhivska djelatnost i ljudi usmjere da koriste primarne izvore, jer je tu u suštini istina.
Kako koristite sredstva koja ostvarujete od korisnika vaših usluga?
Kada korisnici koriste arhivsku građu te usluge se naplaćuju po vladinoj uredbi. Na godišnjem nivou ti prihodi su negdje oko 20.000 eura, ali mi od toga nažalost nemamo ništa. Sve ide u državni trezor.
Osim mnogo otpada, more je proteklih dana na hercegnovske plaže nanijelo i velike količine podmorske trave Posidonia oceanica, u narodu poznate kao murava, jedne od najrasprostranjenijih i najdugovječnijih biljaka Sredozemnog mora. Nazivaju je i pluća mora a, prema riječima stručnjaka, ugrožena je ljudskim aktivnostima.
Viši istraživač u Institutu za biologiju mora u Kotoru dr Vesna Mačić kaže da je vidljivo da su površine livada manje u odnosu na prije 20 do 30 godina.
Ova endemska biljka Sredozemlja najviše je ugrožena ribolovom kočom i dinamitom, sidrenjem, polaganjem kablova i cijevi na morskom dnu, nasipanjem plaža, odlaganjem otpada i zemlje, kao što je, između ostalih, i ono nastalo odlaganjem zemlje i šuta u more kod Kumbora.
Kompanija “Azmont” koja u Kumboru gradi turistički kompleks visoke kategorije je zbog izgradnje lukobrana i marine u more deponovala ogromne količine građevinskog materijala. Iz kompanije su naveli da imaju urađene elaborate i sve potrebne dozvole za te aktivnosti. I sa gradilišta u neposrednoj blizini gdje kompanija “Carine” gradi hotel, prije petnaestak dana, za samo dva dana u more je bačeno preko 30 kamiona zemlje kako bi se proširila obala. I u Bijeloj, ispod hotela “Park “koje je vlasništvo kompanije “Carine”, na obali su deponovani ogromni kubici kamena.
Posidonia oceanica -MURAVA koju je more izbacilo na obalu foto RHN
“Zamućenost mora koja se i preko Google Earth mogla pratiti od Kumbora do Meljina predstavlja opasnost po opstanak Posidonica oceanice. Zbog smanjenja prozirnosti vode, ta trava ne može da vrši fotosintezu, pa je tako osuđena na izumiranje. Posidonia je jako osjetljiva i sporo raste, a još sporije se obnavlja, pa su zbog njenog nestanka ugrožene i druge morske vrste. Na njenim livadama živi ili se razvija 20 odsto poznatih sredozemnih vrsta, a livade su stanište, mrestilišta i hranilišta za više od 100 vrsta riba, od kojih većina ima privredni značaj. Biljka je značajna jer sprečava eroziju morskog dna, vežući plodno tlo, a takođe je nezaobilazna u lancu stvaranja kiseonika i “provjetravanja” mora. Kvadrat ove biljke svakog dana proizvodi 14 litara kiseonika”, objašnjava Mačić.
Naslage odbačenog lišća murave imaju veliku važnost u ublažavanju djelovanja erozije, odnosno odnošenju i trošenju sedimenta s obale, posebno za vrijeme jakih talasa. Takođe, brojni organizmi se hrane organskim detritusom koji nastaje raspadanjem naplavljenog lišća. U Boki Kotorskoj Posidonia oceanica je ugrožena na mnogim mjestima. U hercegnovskom akvatorijumu potpuno je nestala u moru kod hotela “Plaža”. Viši naučni savjetnik dr Ljubomir Radojičić tvrdi da je Posdonia posebno ugrožena u Topljanskom zalivu i na ušću rijeke Sutorine. Radojičić, koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, upozorava da nestajanje murave može da ugrozi stvaranje ljekovitog blata, peloida, u čijem nastanku posebnu ulogu imaju morske cvjetnice od kojih je najpoznatija Posidonia oceanica.
Murava je zaštićena u skoro svi zemljama Sredozemlja. Između ostalih štiti je Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore EU. U Crnoj Gori je zaštićena Zakonom o zaštiti biljnih i životinjskih vrsta iz 2006. godine. Ove godine biće urađeno mapiranje morskog dna od Njivica do Zelenike, koje će pokazati i u kakvom su stanju podmorske livade murave, ali je dosadašnja zaštita ostala samo na papiru.
Nekada su muravom punili jastuke i liječili grlo i kožu
Poput kopnenih biljaka, Posidonia gubi lišće i obnavlja ga svake godine, a odbačeno se lišće tokom jeseni akumulira na obali. U prošlosti je, diljem Sredozemlja, suvo lišće posidonije imalo široku primjenu. Upotrebljavalo se za termoizolaciju štala, punjenje madraca i jastuka. U Veneciji se koristilo za pakovanje poznatog venecijanskog stakla kako bi se zaštitilo od oštećivanja prilikom transporta, a Egipćani su svježem lišću posidonije prepisivali ljekovita svojstva za bolno grlo i probleme s kožom.
U Boki su u toj morskoj biljci, izvađenoj iz vode, čuvali agrume, jer biljka ima i antibakteriološka svojstva.
Krk ima jasnu namjeru biti prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu, jedan je od zaključaka Sedme energetske konferencije otoka Krka koju je organizirala udruga Eko Kvarner u subotu u krčkoj Velikoj vijećnici.
Konferencija je održana u sklopu projekta “Krk – energetski neovisan i CO2 neutralan otok” koji će Eko Kvarner realizirati u suradnji s Europskom udrugom za rizike azbesta (European Asbestos Risk Association – EARA) iz Trsta i Gradom Krkom, a uz potporu Europske inicijative za zaštitu klime njemačkog Ministarstva okoliša, zaštite prirode, gradnje i nuklearne sigurnosti.
U projekt je uključeno svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku, a cilj je poticaj daljnje energetske tranzicije Krka prema obnovljivim izvorima energije.
Otok Krk već ima energetsku zadrugu, katastar krovova i nekoliko solarnih elektrana, od kojih je najveća na deponiju otpada Treskavac u vlasništvu otočne komunalne tvrtke Ponikve.
Na konferenciji je pojašnjeno kako projektirati i instalirati malu fotonaponsku elektranu u Hrvatskoj, potom osmišljavanje i optimizacija upravljačkog sustava za velik broj izvora energije te metodologija pametne integracije obnovljivih izvora energije. Također se razmatralo ekonomske i zdravstvene aspekte postavljanja solarnih panela te pratećih pozitivnih efekata ugradnje solarnih panela, od gospodarskih pa do zdravstvenih.
Kroz projekt “Krk – energetski neovisan i CO2 neutralan otok” će se potaknuti daljnju energetsku tranziciju energetsku tranziciju otoka Krka prema obnovljivim izvorima energije, a cilj je instaliranje novih 250 do 500 solarnih panela snage do 5 kW na otoku Krku, čija ukupna snaga bi bila do jednog MW, do konca 2021. godine.
Morski ekosistem ugrožen je u cijelom Mediteranu, pa i u Jadranu – upozoravaju stručnjaci. Velik broj komercijalnih ribljih vrsta na rubu je opstanka. Zbog toga su nužne mjere zaštite.
“Devedeset i tri posto svih procijenjenih ribljih stokova odnosno resursa koji postoje u Sredozemnom moru, uključujući i Jadran – su u izrazito lošem stanju! To znači da su sa svojim utjecajem ljudi uspjeli dovesti pitanje stanja ekosustava na rub”, kaže Danijel Kanski, voditelj programa za more u WWF-u Adria.
Na rubu istrebljenja bila je i populacija škampa. Iščezli su iz ribarskih mreža, a njihovo je mjesto popunila danas sveprisutna i na tržištu mnogo jeftinija kozica. Pa su i sami ribari tražili mjere zaštite – tvrdi šibenski profesionalac s diplomom iz morskog ribarstva.
“Formirana je jedna, stručno rečeno – no take zona – odnosno zona apsolutne zabrane ribolova u prostoru međunarodnih voda Jabučke kotline – dakle u hrvatskom ZERP-u i u talijanskom dijelu međunarodnih voda, koja sad već daje rezultate koji su vidljivi u oporavku škampa i oslića”, rekao je Petar Baranović, profesionalni ribar i diplomirani inženjer morskog ribarstva.
Jer Jabučna je kotlina mrijestilište mnogih morskih vrsta. Pa i škampa. U mreži su sada češće, a primjerci su veći.
Promjena mentaliteta, edukacija te suradnja ribara, znanosti i resornog ministarstva – dobitna je formula za odgovorno ribarstvo. No problem je – ilegalni ribolov. I prodaja ribe izravno ugostiteljima – bez računa. Kontrola – zapinje!
“Imamo 12 ribarskih inspektora na cijelu hrvatsku obalu, a imamo 250 iskrcajnih luka duž hrvatske jadranske obale”, kaže Kanski.
Alarm se oglasio i zbog ugroženosti najvažnije komercijalne vrste – srdele! I tu su slijedile mjere zaštite. Čini se – uspješno.
Zbog mrijesta srdele – od 16. decembra na snagu stupa zabrana ribolova. Sve do 14. februara 2019. No do Badnjaka će je moći loviti plovila manja od 12 metara – kako bi se stoljetna hraniteljica ljudi ipak našla na blagdanskom stolu.
Specijalistička ordinacija za kožne i venerične bolesti “Dr Štilet” svim građanima želi sretne predstojeće božićne i novogodišnje praznike.
Specijalistička ordinacija za kožne i venerične bolesti “Dr Štilet” bavi se dijagnostikom i liječenjem akutnih i hroničnih bolesti kože, kose i noktiju kao i polno prenosivih bolesti. Takođe, radimo i dermatohirurgiju, tzv.radiotalasno uklanjanje svih benignih promjena iznad površine kože (mladeži, fibromi, kondilomi, papilomi, bradavice, hiperkeratoze, ksantelazme…).
U našoj specijalističkoj ordinaciji se bavimo i estetskom dermatologijom:– Popunjavanjem bora i volumena usana hijaluronskom kiselinom – Remodulacija lica hijaluronskom kiselinom – PRP- podmladjivanje putem sopstvene plazme (Platelet Rich Plasma) – Botox – Injekcijska lipoliza – Hemijski piling
Činjenica da smo lideri na teritoriji Crne Gore u oblasti estetske medicine potvrđuje i to što naša ordinacija raspolaže najsavremenijom laserskom opremom koja uspješno riješava sve veće estetske probleme.
Urolog Dr Predrag Aleksić u ordinaciji “Dr Štilet”
Dr. Aleksić
U ordinaciji “Dr Štilet” u Tre Canne u Budvi, jednom mjesečno ordinira specijalista urolog Dr Predrag Aleksić, načelnik urologije VMA u Beogradu.
Dr Predrag Aleksić, ordiniraće u subotu 22. decembra 2018.godine u ordinaciji “Dr Štilet”.
Ukoliko vaše dijete ima problem sa čestim urinarnim infekcijama, učestalim noćnim mokrenjem kao i problem fimoze (otežanu, djelimičnu ili poptpunu nemogućnost prevlačenja kožice (prepucijuma) muškog polnog uda, obratite se ljekaru specijalisti, Dr Predragu Aleksiću.
Kontakt telefon ordinacije: 069/307-377 i 067/307-029
Dr Predrag Aleksić je rođen 1963. godine. Medicinski fakultet završio je u Beogradu, a specijalizaciju iz urologije u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu 1999. godine.
Od tada je stalno zaposlen u Klinici za urologiju VMA gde se trenutno nalazi na poziciji Načelnika 2. Odeljenja ove klinike.
Magistarski rad je odbranio 2007. godine, a doktorsku tezu 2009. godine. Docent je na Katedri za hirurgiju VMA.
Autor je ili koautor u više stručnih i naučnih radova publikovanih u stručnim časopisima.
Nosilac je Ordena zasluga za narod Beli Anđeo. Član je Srpskog ljekarskog društva, Udruženja urologa Srbije i Evropskog udruženja urologa.
Prvi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održaće se u Kotoru od 20. do 22. decembra 2018. godine, pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, u organizaciji OJU „Muzeji“ Kotor i JU Centra za kulturu „Nikola Đurković“, Kotor, a po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.
Cilj Festivala je da se skrene pažnja na značaj relevantnih sadržaja u izdavačkoj produkciji Crne Gore u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore, kao i da se ukaže na globalne trendove multidisciplinarnog pristupa ovim oblastima, istaknu društvena odgovornost i etički principi u sferi kulture.
Trodnevni multimedijalni program pod nazivom KULTURNA BAŠTINA Pro futuro okupiće na jednom mjestu produkciju CANU i drugih crnogorskih izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija… Pored više promocija izdanja tokom svakog dana festivala predviđena je izložba starih i rijetkih knjiga Muzeja grada Perasta (OJU Muzeji Kotor), kao i okrugli sto na temu Zelena kultura nakon projekcije dva američka dugometražna dokumentarna filma. Gost Festivala je Udruženja izdavača iz Sarajeva (BiH).
Prvi put u Crnoj Gori biće nagrađene knjige koje ostvaruju važan naučni doprinos, doprinose inovativno-obrazovnoj praksi, kao i vrijedno reprint izdanje stare knjige koja ima obilježja neprolazne vrijednosti.
Festival se održava od 20. do 22. decembra od 10 do 20 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu, a filmovi i okrugli sto u Kinu Boka, odnosno multimedijalnoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“.
Svečano otvaranje festivala je 20. decembra u 19 sati u Galeriji solidarnosti, gdje će se istog dana u podne otvoriti i Izložba stare i rijetke knjige Muzeja grada Perasta. Uručenje priznanja biće trećeg dana, prilikom svečanog zatvaranja Festivala, u 19.30 sati.
Probno testiranje (commissioning) projekta energetskog povezivanja Crne Gore i Italije, uspješno je započeto. Proba je počela juče prvim funkcionalnim testiranjem konvertorskog postrojenja u Lastvi, potvrđeno je Televiziji Crne Gore iz italijanske Terne i Crnogorskog elektroprenosnog sistema.
Provjera funkcionalnosti cijelog sistema projekta podmorskog kabla trajaće nekoliko mjeseci, nakon čega slijedi komercijalna upotreba početkom druge polovine naredne godine. Projekat energetske interkonekcije Crne Gore sa Italijom, prvo je spajanje regiona te vrste sa Evropskom unijom koju našu zemlju pozicionira kao energetsko čvorište na Balkanu.
Energetsko povezivanje Crne Gore i Italije polako ulazi u završnu fazu. Nakon što je kabl dužine 455 kilometara, od čega je većina pod morem, postavljen prošle godine, juče je uspješno završeno početno testiranje konvertorskog postrojenja u Lastvi. Testiranje koji podrazumijeva stratesku saradnju i koordinaciju operatora prenosnog sistema Crne Gore i Italije, CGES-a i Terne, trajaće nekoliko mjeseci. Komercijalna upotreba podmorskog kabla, odnosno tranzit električne energije izmedju Balkana i Evropske Unije, putem prenosnih sistema Crne Gore i Italije, očekuje se početkom druge polovine naredne godine.
Projekat podmorskog kabla strateški je važan za region, jer je to prva energetska interkonekcija Balkana sa EU. Očekivani benefiti su brojni a važnost projekta za Crnu Goru, apostrofirao je i predsjednik Milo Đukanović, prilikom posjete kompaniji Terna u julu.
“Ovo nije samo projekat dva preduzeca pa čak ni dvije države. To je jedan moćan infrastrukturni link, koji povezuje Balkan sa Evropom i to su oni linkovi koji su upravo potrebni danas kada razmišljamo o tome kako pomoći Balkanu da ubrza svoj hod ka dostizanju evropskog kvaliteta života”, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Crna Gora će po završetku projekta, dobiti poboljšanu prenosnu mrežu, sigurniji energetski sistem, posebno primorje, što će biti od velikog značaja za buduće investicije u turizmu. Da će kablom, osim struje i profita, u našu zemlju “doplivati” i druge koristi, nedavno se saglasio i premijer.
“Biti energentrsko čvorište regiona podstiče investitore iz energetskog sektora da ulažu u CG. Nema danas svjetske kompanije koja se ne interesuje za CG zbog projekta podmorskog kabla “, kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Energetsku vezu Italije i Crne Gore Evropska komisija proglasila je projektom javnog interesa. U realizaciju najsavremenijih tehnoloških rješenja, dosad neviđenih na Balkanu, učestvovali su svjetski brendovi – Tošiba, Prizmijan i Neksans.
