19 C
Kotor

Slušaj online radio

„Boka kotorska okom fotografa Laforesta” povodom Dana evropske baštine

1

„Boka kotorska okom fotografa Laforesta” naziv je izložbe fotografija koja je otvorena sinoć u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru povodom obilježavanja Dana evropske baštine.

Izložbu je otvorio dr Stevan Kordić Kada koji je istakao da kada govorimo o kulturnoj baštini i fotografiji prva asocijacija je dokumentarna.

„Fotografija je davno obezbijedila svoje mjesto kada je u pitanju dokumentarnost veza sa kuturnom baštinom. Mađutim, ono što se ponekad ne vidi tako dobro je da je ona sama po sebi jedan umjetnički medij. Ove fotografije koje se nalaze pred vas su jedno svjedočanstvo spoja dokumentarnog i umjetničkog dijela. Druga asocijacija je prikaz arhitekture i prirodnog pejzaža zaliva. Jedini tekst koji mi pada na pamet gledajući ove fotografije je upravo odluka UNESCO-a da nas uvrsti na listu svjetske kulturne baštine i to naročito na onaj dio koji kaže da je Boka ostvarila taj jedinstveni spoj tradicionalnog graditeljstva i prirodnog okruženja što je upravo ona univerzalna vrijednost koja nas stavlja na tu prestižnu listu. Na ovim fotografijama mi imamo priliku da vidimo „zlatno doba“ prošlog vijeka kada kreću najnoviji trendovi razvoja koji nisu uticali tako destruktivno kao ovi danas, koji su nas doveli u situaciju da izgubimo taj status. U cilju održanja tog statusa pozivam vas da nakon ove izložbe ne odemo samo sa idejom kako je Boka bila nekada lijepa i kako nam je porodica Laforest to omogućila da to možemo vidjeti, već da damo napor  kao građani ovog grada da taj status i dalje sačuvam”, kazao je Kordić.

Boka kotorska okom Laforeata

„Ideju za realizaciju ove izožbe došla sam kada sam počela da obrađuje zbirku negativa na staklu, gdje se kao jedna veća cjelina izdvojila tema predjeli nа kojima је Boka viđena iz raznih uglova, sa mora, kopna, planinskih visova, rascvjetala i pod snijegom“ – kazala je autorka izožbe muzejska savjetnica Jelena Karadžić.

Za ovu priliku izdvojeno је 131 negativa na staklu koji prikazuju Kotor, Dobrotu, Perast, Risan, Prčanj, Herceg Novi, Tivat, Donju Lastvu i Lepetane. Posebnu cjelinu čine fotografije koje prikazuju Bokokotorski i Kotorski zaliv fotografisani sa Lovćena i Vrmca. Izoženo je 90 fotografija, podijeljenih u 7 cjelina u okviru kojih su navedeni gradovi i mjesta. Sve izrađene fotografije niје bilo moguće izložiti ра је napravljena neophodna selekcija. Autori fotografija su Franc i njegova supruga Gabrijela Laforest, međutim fotografskim zanatom bavili su se i njihovi potomci, njihove ćerke, sin Feliks i njegova ćerka Lidija. Fotografski atelje Laforest više od 100 godina bio je prisutan u Boki Kotorskoj, u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom, Kumboru, kazala je Karadžić.

Boka kotorska okom Laforeata
Boka kotorska okom Laforeata

Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović naglasio je da je Pomorski muzej Crne Gore i ove godine uključen u obilježavanje međunarodne inicijative Dani evropske baštine.

,,Manifestacija koju 50 zemalja potpisnica Evropske konvencije o kulturi tradicionalno obilježavaju svakog septembra, bazirana је na organizovanju događaja na lokalnom i nacionalnom nivou, a u odnosu na jedinstvenu temu, koja se bira nа evropskom nivou. Ovogodišnja tema Dana evropske baštine је “Umjetnost dijeljenja”. Izložbom “Boka Kotorska okom fotografa Laforesta” sažima se važnost dijeljenja kulturne zaostavštine jednog podnebija pa je iz tog razloga Pomorski muzej Crne Gore izabrao izložbu iz vrijedne donacije gospođe Lidije Laforest iz Zagreba. Prezime Laforest u Boki Kotorskoj, kao i šire u okruženju, simbol je za izradu fotografija visokog umjetničkog nivoa. Fotografija kao faktografsko svjedočanstvo о životu, ljudima i pejzažima, predstavlja trenutak zaustavljen u vremenu i živu sliku života i izvor je istorijske, etnološke i sociološke građe”, kazao je Radulović.

U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica Nevila Klakor.

Jedriličari Delfina na 18. regati Mala Mrduja u Splitu

0
Regata

Osam jedriličara JK Delfin u klasi Optimist takmiči se na regati 18. Mala Mrduja – memorijal Boris Vujinović, koja se u organizaciji JK Labud održava u Splitu.

Nakon prvog dana jedrenja i tri regate po maestralu, naš aktuelni državni prvak u klasi Optimist,Pavle Musić je na 7. mjestu u generalnom plasmanu i na 2. mjestu u konkurenciji do 12 godina. Mladi Viktor Lesjak, kome je ovo prva regata van Boke, zauzeo je odlično 13. mjesto. Slijede zatim Marko Ljubojević 16.,  Tea Čelanović 21. Vasilije Kurbnaović 22., Petar Klakor 23., Andrija Marković 29. i Nikolina Klakor 33..

Regata se nastavlja u nedelju, kada su na programu još dva jedrenja. Danas je u Splitu po prognozi jaka bura s olujnim, povremeno i orkanskim udarima.

Prema prognozi srednja brzina vjetra će biti 10-15 km/h, a najjači udari vjetra 65-90 km/h. Tako je i start čuvene 87. Mrdujske regate, inače planiran u subotu, pomjeren za nedelju. Na startnoj listi nalazi se 141 jedrilica, razvrstane u 17 klasa.

Dan otvorenih vratra – Jadran ugostio đake

1

Mornari jedrenjaka “Jadran” i vazduhoplovci Vojske Crne Gore ugostili su danas više stotila učenika iz cijele zemlje tokom Dana otvorenih vrata.

Školski brod „Jadran“ posjetili su učenici 11 srednjih škola sa sjevera Crne Gore, iz Pljevalja, Bijelog Polja, Kolašina, Mojkovca, Berana i Žabljaka.

“Učenici su uživali u dvosatnom krstarenju Bokokotorskim zalivom, tokom kojeg su se upoznali sa brodom, njegovom bogatom istorijom a u neposrednoj komunikaciji sa posadom, dobili su korisne informacije o vojnom pozivu, aktivnostima i planovima kada je u pitanju Vojska Crne Gore”, kazali su iz Ministarstva odbrane.

Vazduhoplovstvo Vojske Crne Gore u Podgorici ugostilo je preko 200 učenika osnovnih i srednjih škola iz Podgorice, Danilovgrada, Nikšića i Cetinja sa nastavnim osobljem, kao i dva podgorička vrtića uzrasta od 3 do 5 godina u pratnji vaspitačica”, naglasili su iz Ministarstva odbrane.

Dana otvorenih vrata- Vojska CG

Djeca su kroz dvosatni izlet na vojnom aerodromu imala priliku da pogledaju tehničko-taktički zbor, gdje im je prikazan dio vazduhoplovne tehnike koju posjeduje Vazduhoplovstvo.

Kako su istakli, ovogodišnji Dan otvorenih vrata, uoči proslave Dana Vojske Crne Gore, okupio je veliki broj omladine i djece, koji su izrazili veliko interesovanje, te iskazali zahvalnost na pozivu i želju da masovnije uzmu učešće u budućim aktivnostima Vojske u saradnji sa mladima.

Opasna vrsta pojavila se u Jadranu – može li doći i do nas?

0

Talijanski mediji su tokom prošlog vikenda izvijestili o pojavi invazivne i vrlo opasne morske vrste u Jadranu, tačnije između obala Barija i Pescare, a u razgovoru za Dnevnik Nove TV stručnjak iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Jakov Dulčić, kaže kako je šansa da ta vrsta završi i na našoj obali zapravo vrlo mala.

Portugalska galija foto Pixelschubsers

Opasna i invazivna morska vrsta, portugalska galija, poznata još i kao portugalska lađica (Physalia physalis), pronađena je u talijanskom priobalju tokom proteklog vikenda, a kako su izvijestili talijanski mediji, organizam je zatečen u moru između Barija i Pescare.

Dva načina dolaska u Jadran

O tome kako je taj organizam završio u talijanskim vodama i prijeti li invazija i na našoj obali Jadrana, stručnjak za oceanografiju, Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu kaže:

“Postoje dva vrlo aktivna načina kako je ta vrsta mogla završiti u Jadranskom moru. Prvi su balastne vode, ujedno i najopasniji način unosa nekog invazivnog organizma u novu sredinu. Velik broj brodova niti nema filtre za balastne vode koje bi trebali imati”, ističe Dulčić.

Kod sistema koji propušta balastne vode Dulčić posebno ističe takozvana “morska prsa” na brodovima, u koja invazivni organizmi često jednostavno znaju samo uplivati i tako završiti u novoj sredini.

Photo: Boka News

“Drugi način na koji je ta vrsta mogla završiti u Jadranu jest putem strujanja, koja se inače odvijaju između Jonskog i Jadranskog mora”, kaže Dulčić i dodaje kako tu postoje istočna i zapadna strujanja, koja zapravo pogoduju i produktivnosti Jadranskog mora, jer Jadran nije previše bogat hranjivim solima.

Vjerojatno je riječ o transportu putem balastnih voda

Kotor – Otvorena izložba slika “263 dana” Dubravke Milivojević

0

Izložba pod nazivom ,,263 dana” Dubravke Milivojević, akademske slikarke iz Kotora, otvorena je sinoć u Gradskoj galeriji Kotor.

Dobrodošlicu prisutnima ispred Gradske galerije Kotor poželjela je Tatjana Kriještorac.

“Naša gošća je Dubravka Milivojević koju Kotorani više znaju po izrazu pokreta, plesu, školi salse, zumbe. Ono što ovdje nas mnogo više zanima jeste ova zanimljiva likovna manifestacija. Ovo je za autorku specifična izložba nastala u specifičnom momentu njenog života” – kaže Kriještorac.

Autorka Dubravka Milivojević je kazala da je izložba “263 dana” posvećena njenom sinu Milošu.

„Izložba predstavlja opus slika i crteža iz jednog sasvim posebnog perioda života, stvorenih paralelno sa novim životom koji je rastao i razvijao se unutar mene. Izložba 263 dana označava period od začeća do rođenja. Za mene je jako značajan period kao i za svaku ženu. Na njoj preovladava pokret i ples, ali to su emocije koje su u drugom stanju bile najizraženije” – objašnjava Milivojević.

Istaknuti crnogorski umjetnik Draško Dragaš rekao je o izložbi:
“Kroz široko polje djelovanja unutar klasičnih likovnih disciplina kao što su slikarstvo i mozaik, preko samosvojstvenog odnosa svjetlosti i pokreta izraženog fotografijom, do performansa koji u okviru trougla tijelo-pokret-prostor Dubravka Milivojević na dobar način vizuelizuje sopstvena poimanja čovjeka i razmišljanje o slobodi umjetnika.

Apstrahujući figuru unutar umjetničkog djelovanja, te stavljajući je u simbolične položaje i ravni u odnosu na imaginarni prostor slike kao i kroz izbor palete i način slikanja umjetnica, ne dajući konačne odgovore posmatraču ostavlja zapitanost nad njegovim – umjetnikovim bitisanjem.

Performans, video rad i foto sa druge strane kroz interakciju sa publikom su, takođe vizuelna, druga strana medalje i sa slikama čine cjelinu, te time predstavljaju jasno iskazano i zaokruženo biće umjetničkog djela”.

Izložba slika ,,263 dana” Dubravke Milivojević

Dubravka Milivojević je rođena 1986. godine u Beogradu. Diplomirala je intermedijalno slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof. Dragana Karadžića.

Dobitnik je nagrade za najbolji crtež na FLU. Učestvovala je na internacionalnim seminarima tokom studija kao predstavnik Crne Gore u Portugalu, Sloveniji i Srbiji. Nosilac je priznanja grada Cetinja (Trinaestonovembarska nagrada). Učestvovala je na više grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Bavi se slikarstvom, fotografijom, video art-om i plesnim performansom. Istraživanje kroz više medija omogućava joj slobodu i širinu izražavanja. Član je ULUCG od 2015. godine. Nastavnica je likovne kulture u OŠ “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti i “Ivo Visin” na Prčanju.

Izložbu slika i crteža Dubravke Milivojević “263 dana” u Gradskoj galeriji Kotor možete pogledati u narednih petnaest dana.

Autoput će CG imati u decembru 2019?

0
Auto put kroz CG – foto Bemax

U izgradnji prioritetne dionice autoputa od Smokovca do Mateševa ima određenog kašnejnja, završetak radova se ne može precizno definisati” ali je procjena da će kasniti oko pola godine, kazao je direktor jedinice Monteputa nadležne za upravljanje projektom autoputa Goran Vujović.

Ugovoreni rok za završetak radova koje vodi kineska kompanija CRBC je maj 2019, tako da se, po procjeni Vukovića, oni mogu okončati u novembru ili decembru te godine.

Ranije je i ministar saobraćaja Osman Nurković najavio kašnjenje realizacije najkrupnijeg i najskupljeg projekta u istoriji Crne Gore, ali i prekoračenje troškova za 10 odsto. To bi cijenu gradnje povećalo sa 809 miliona na skoro 900 miliona eura.

Vujović je u emisiji “Načisto” Televizije Vijesti objasnio i spornu situaciju sa petljom Smokovac, ocjenjujući da ona nije zaboravljena u projektu.

“”Sve potrebe urađene su u projektnom zadataku, između i ostalog petlja Smokovac, vodosnadbijevanje i priključci za struju”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, radi se i priključak od Mataševa na regionalni put R13.

“Prva faza ne predviđa izgradnju kompletne petlje Smokovac već samo priključak na regionalni put, riječ je o saobraćajnici dugoj 1,5 kilometara”, dodao je on.

Vujović je, komentarišući navode ministra Nurkovića da postoji spor sa Kinezima zbog nedovoljno definisanog ugovora, rekao da je često prisutno nerazumijevanje i različito tumačenje dokumenata.

“Rezultat pregovora je da je izvođač primijetio da ne postoji vodosnadbijevanje za potrebe lokalnog stanovništva”, tvrdi Vujović.

Vujović je kazao da njegova aktivnost od prvog dana imala isti zaključak.

“Kada je projektni zadatak urađen, on je dat investitoru te da su imali predviđen preiod za primjedbe. Ostala je njihova obaveza da izrade struju”, dodao je on.

Izvođač je, prema njegovim riječima, kasnio na izradi projekata petlje Smokovac i priključenja struje i vode.

On je kazao da neće dozvoliti da Crna Gora dođe u situaciju da ne naplaćuje prihode od autoputa, a da joj potraživanja stignu na naplatu.

“Svjesni smo situacije i pokrenuli smo proceduru za ugovaranje naknadnih radova koji će biti urađeni preko stranih ili domaćih izvođača”, dodao je Vujović.

On je kazao da će cijena koštanja izgradnje dionice autoputa po kilometru biti oko 20 miliona eura dok je bivši potpredsjednik Vlade Žarko Rakčević je u prilogu prikazanom u emisiji kazao da će autoput koštati oko 28 miliona eura po kilometru te da se u javnosti često ne spominje iznos kamate koji bi trošak za autoput doveo na oko milijardu i 150 miliona eura.

“Ostaćemo na parčetu autoputa”, rekao je Rakčević i ocijenio da partnerstva za drugu i treću dionicu mogu biti opasna za javne finansije koje su, kako je dodao, “u realnom problemu”.

Vlada će morati da ukine poreske olakšice za jahtaše, hotelijere…

3
Porto Montenegro vez za jahte duge 250 metara

Niža stopa poreza na dodatu vrijednost na usluge u marinama, kao i poreska izuzeća koja sada važe za izgradnju autoputa, investicije u luksuzne hotele, fabrike prehrambrenih proizvoda i za proizvodnju električne energije, uskoro više neće važiti jer ni jesu u skladu sa pravnom tekovinom Evropske unije, a Ministarstvo finansija do kraja godine mora da uradi izmjene zakona o PDV-u.

To je zaključeno juče na sjednici Vlade nakon rasprave o informaciji o ispunjavanju mjerila za privremeno zatvaranje pregovora o pogavlja 16 porezi.

“Što se tiče poreskih izuzeća koji su propisani Zakonom, neophodno je sagledati potrebu za ukidanje izuzeća za izgradnju autoputa, investicije u hotelske objekte, kapacitete za prehrambenu industriju i proizvodnju električne energije.

Niža stopa na usluge u marinama, takođe, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU, kao i promet ljekova koji se propisuju i izdaju na teret Fonda zdravstva i oporezuju nultom stopom”, navodi se u ovoj informaciji.

Dvojicu smo spasili u zadnji tren, nestala djevojka je, nažalost, napravila veliku grešku…

0
Bura – Slobodna Dalmacija

Vrijeme je bilo grozno. Uopće ne znam kako se troje surfera odlučilo zaputiti na pučinu i surfati u takvim uvjetima. Mi smo ih dalekozorom gledali s kraja i vidjeli smo da će se dogoditi nešto loše jer su meteorološki uvjeti bili takvi da se gotovo ni brodom nije moglo isploviti, a kamoli daskom za surfanje.

Moj imenjak Matej Barhanović i ja odmah smo sjeli u moj plastični brod dužine 10 metara, kojim prevozim ronioce na ronjenje, i zaputili se spasiti to troje surfera – kazuje nam Splićanin Matej Lisičar, vlasnik Centra ronjenja “Dolphine” s Bola na Braču, koji je u ponedjeljak negdje oko 13 sati, zajedno sa svojim prijateljem krenuo u pogibeljnu akciju spašavanja troje surfera koji su se zaputili na pučinu u blizini Bola.

Kako nam kaže Matej, surferi su bili na otprilike milju i pol udaljeni od kraja, odnosno na pola puta između Brača i Hvara, u Hvarskom kanalu.

A ujutro je sve bilo mirno

– Vjetar je bio strašan. Mislim da je puhao više od 40 čvorova. Da smo kojim slučajem samo pet ili deset minuta kasnije krenuli u akciju spašavanja, ne znam što bi bilo s nama. Vjetar i more su se “digli” doslovno u pet minuta.

Samo jutro nije upućivalo na to da će biti takvo nevrijeme, vrijeme je ujutro bilo najnormalnije. Po prognozi se znalo da se sprema pogoršanje vremena, ali nitko nije očekivao ovakvo nevrijeme.

Iz škole surfanja “Zoo Station” stalno su opominjali surfere da ne idu na more jer se očekuje nevrijeme. Međutim, neki su se zaputili na more usprkos upozorenjima, kazuje Lisičar.

Dolaskom na poziciju na kojoj su bili surferi, dva Mateja zatječu samo dvojicu surfera.

– Bili su jako prestrašeni, gotovo u stanju šoka. Jedva smo ih uspjeli “ubaciti” u brod jer je vrijeme bilo takvo da smo se gotovo “okrenuli” s brodicom. O snazi vjetra i valova, možda najbolje govori podatak da im daske nismo uspjeli ukrcati u brodicu.

Spasili smo jednog surfera iz Češke i jednog Boljanina. Ljudi su bili u takvom šoku da nisu progovorili ni jednu riječ. Samo znam da Meksikanku nismo zatekli s njima i da smo ih upitali je li ona već izišla na kopno ili je još negdje u moru. Po svoj prilici Meksikanka je skočila u more puno prije negoli se more dodatno uzburkalo, pa ju je najgore vrijeme zateklo u moru.

Imala je realne šanse doplivati do obale, ali ponavljam da se more uzburkalo i vjetar je “poludio” doslovno u pet minuta. Ovu dvojicu smo doveli do kopna i samo su nam rekli “hvala” i pobjegli glavom bez obzira – kazuje Lisičar.

Vremenske prilike po kojima su surferi izišli na more rijetko su viđene na Bolu.

Ovo nismo nikad vidjeli

– Takvo (ne)vrijeme, odnosno takvu promjenu vremena, nismo vidjeli nikada. Djelovalo je nestvarno. More je “uskuvalo”, od bure se stvorila “morska magla” i velika pjena i nije se ništa moglo vidjeti – zaključuje Lisičar.

Potraga za nestalom Meksikankom Valerijom Valderramom Santos (25) iz mjesta Leona u Meksiku, koja je u Bol došla s prijateljem Španjolcem, nastavila se i jučer ujutro, a u potragu su isplovili brodovi Lučke kapetanije Split, ispostave Lučke kapetanije Split iz Milne, plovilo Pomorske policije i jedno plovilo Obalne straže, a u pripremi je bio i jedan helikopter.

Kako neslužbeno doznajemo, njezin prijatelj Španjolac je u stanju šoka i ne može vjerovati što se dogodilo. On i Valeria su se izmjenjivali na toj surferskoj dasci i samo nekoliko minuta prije negoli se nesreća dogodila promijenili su se.

Španjolac je došao do Zlatnog rata i izišao na kopno, dok je dasku uzela Valeria koja se otisnula na more. Nakon nekoliko minuta more je “uskuvalo”, vjetar se “digao” i njoj se izgubio svaki trag.

Je li mlada Meksikanka i u trenutku izlaska ovog teksta još uvijek živa, teško je reći. No, mnogi njezin slučaj sada povezuju s nedavnim slučajem Britanke Kay Longstaff(46), koja je u hrvatskim teritorijalnim vodama nedavno skočila u more sa sedme palube kruzera “Norwegian Star”. Ona je u moru plutala, plivala i održavala se na morskoj površini više od 10 sati, nakon čega su je neozlijeđenu pronašli spasioci.

Međutim, vremenske prilike i temperatura mora u trenutku nesreće Kay Longstaff bili su kudikamo bolji, bila je bonaca, a morska temperatura je bila za četiri do pet stupnjeva viša.

Prema službenoj informaciji iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, u ponedjeljak je odmah nakon spašavanja dvojice surfera, u 13.10, putem broja 112 Split, javljen Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru iz Rijeke nestanak meksičke surferice, nakon čega je pokrenuta opsežna potražna akcija.

Zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta za plovidbu, u 15.30 uključen je i potražni zrakoplov Pilatus iz sastava Obalne straže RH. Istodobno je svim sudionicima u pomorskom prometu u području potrage odaslana obavijest o nestaloj osobi preko obalnih radiopostaja.

Pokušala je plivati do obale

Nestala Valeria posljednji put je viđena 200-injak metara od bolske obale, kada je pokušala plivati do obale zbog čega je pustila dasku, no zbog naleta jakog vjetra i visokoga mora, izgubljena je iz vida. Pilot potražnog zrakoplova Obalne straže u 16.03 uočio je napuštenu surfersku dasku tri nautičke milje jugozapadno od Bola, ali, nažalost, ne i nestalu surfericu.

Jučer je u potragu, osim brodova, bio uključen i helikopter HRZ-a u kojemu je bio tim Specijalnih snaga (ronioci), no ni oni do sada nisu imali sreće.

U Bol je odmah nakon dobivanja informacije o nestanku meksičke državljanke pohitao i Marin Bosotina, počasni konzul Meksika, koji je meksičkim vlastima i državljanima bio od velike pomoći i prije nekoliko godina, kada je u kolovozu 2012. u Splitu, na Marjanu, mučki ubijena Selena Macedo Graciano.

I sam konzul htio se uključiti u potragu svojim gliserom, kojim je do Bola došao iz Marine, ali mu to nadležni u akciji spašavanja nisu dopustili zbog velike opasnosti na moru.

Pripadnici DVD-a iz Starog Grada pretraživali su obalu sjeverne strane otoka Hvara u potrazi za nestalom Meksikankom koju je bura mogla nositi prema Hvaru.

Odlikovanje za potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića

0
General Salujanov odlikovao potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića

Jedan od najvećih živih legendi ruske armije, Heroj Sovjetskog Saveza general Aleksandar Salujanov, ovih dana je boravio u Crnoj Gori u cilju osnaživanja odnosa dvije zemlje. Tom prilikom je posjetio i Herceg Novi, čijeg je potpredsjednika Miloša Konjevića odlikovao medaljom 85. godina VDV-a – ordenom heroja Rusije  generala Margelova.

General Salujanov je istakao da duboko cijeni to što u Herceg Novom postoji crkva posvećena jednom od najslavnijih ruskih vojnih komandanata, admiralu Svetom Fjodoru Ušakovu, kao i to što su naši sugrađani u teškim vremenima za Rusiju prije jednog vijeka otvorenog srca primili ruske izbjeglice, o čemu svjedoči i danas sačuvano rusko groblje pored crkve Svetog Fjodora Ušakova.

General Salujanov navodi da je bilo više razloga zbog čega je ovo priznanje potpredsjednik Konjević zaslužio.

-Gradonačelnik Ribinska Denis Dobrjakov lično me upoznao o aktivnostima koje je uprava grada Herceg Novog preduzela da se u ovoj složenoj etapi u međusobnim odnosima Rusije i Crne Gore, kada su odnosi zvaničnih vlasti na najnižem nivou u istoriji, kroz potpisivanje Sporazuma sa gradom Ribinskom i simbolično sačuvaju bratski odnosi naših zemalja. Dobrjakov me takođe informisao da ste ove godine organizovali i Dane ruske duhovnosti i kulture, da je to zaista bila odlično osmišljena manifestacija, za koju se lično nadam da će postati tradicionalna, kazao je general Salujanov prilikom posjete našem gradu.

Potpredsjednik Konjević je tokom sastanka sa generalom Salujanovim istakao važnost očuvanja istorijskih veza i potrebu za daljim osnaživanjem veza naroda i gradova, uz potvrdu da će Dani ruske kulture i duhovnosti i sledeće godine naći mjesto u kalendaru kulturnih dešavanja Herceg Novog.

Prilikom posjete generala Salujanova, direktoru preduzeća “Čistoća” Vladimiru Arsiću su uručene poklon ikone, u znak podrške i priznanja na uspostavljanju bratskih odnosa dva naroda.

General Salujanov živi u Moskvi i obavlja dužnost zamjenika predsjednika Asocijacije Heroja Rusije.

Blago u podmorju – jedni istražuju, drugi pljačkaju

0
Ronioci

Teško je reći da li je veći izazov da se pronađe i zaštiti blago sa potopljenih brodova u crnogorskom podmorju, koje datira čak i iz perioda prije nove ere, ili borba sa organizovanom pljačkom, krijumčarenjem i rasprodajom predmeta neprocjenjive vrijednosti.

Pustošenje podmorskih arheoloških lokaliteta traje decenijama, a prvo ozbiljnije istraživanje počelo je prije manje od deset godina.

Arheolog Tanja Jabučanin kaže za TV Magazin da je teško opisati riječima o kakvoj se vrijednosti radi.  Ona je kazala da je ove godine počela druga faza projekta “Valorizacija potencijalnih arheoloskih nalazišta u Crnoj Gori”.

“U planu je obilazak svih evidentiranih i zakonom zaštićenih lokaliteta, a njih nema mnogo. To su risanski akvatorij, uvala Bigovica kod Bara, olupina broda kralja Nikole u luci Bar i novoupisana olupina Galijun kod rta Kabala u hercegnovskom akvatoriju. Uz četriri zaštićena, postoji još 26 poznatih lokaliteta”, kazala je Jabučanin.

Ministarstvo kulture je nadležno za razvoj podvodne arheologije i prati sve aktivnosti u toj oblasti, u saradnji sa brojnim domaćim institucijama i ekspertima, prvenstveno sa Centrom za arheologiju i konzervaciju, američkom nautičkom fondacijom i Regionalnim centrom za obuku ronilaca.

Ministar Aleksandar Bogdanović kaže da oni podržavaju sve aktivnosti, kada se radi o podvodnim arheološkim nalazištima, ne samo istraživanje, već i obuku i edukaciju kadra.

“Smatramo da je to potencijal koji moramo da čuvamo, jer to podvodno blago jeste predmet pažnje i imamo nadu da u narednom periodu možemo napraviti opipljive rezultate”, kaže Bogdanović.

Ronioci Global Underwater Explorersa
Poto: Richard Lundgren (GUE)

Iako je rad u podmorju veoma zanimljiv i sa posebnim adrenalinskim nabojem, rijetki su oni koji mogu da se bave ovom granom arheologije, koja je dugo zanemarivana.

Marija Jabučanin kao arheolog, ali i ronilac prava je osoba koja moze da kaže šta su ključni problemi. Ona navodi da je potrebno p rventsveno znati šta imamo, da bismo to mogli da zaštitimo, avažno bi bilo i osnivanje Centra za podvodna arheološka istraživanja. Nedostaje i zakonski okvir.

“Potreban je zakon koji bi se ticao podmorja, a u podzakonskim aktima nema pravilnika o ronjenju na arheološkim lokalitetima“, kaže ona.

Da je nedostatak zakonske regulative u ovoj oblasti goruće pitanje, tvrde i u Centru za obuku ronilaca, čiji direktor Vesko Mijajlović navodi primjer evidentnog uništavanje dva lokaliteta u blizini budvanske obale, iz IV i III vijeka prije nove ere.

“Propis koji je postojao, ukinut je 2011, a upravo u to vrijeme smo napravili značajna otkrića. Nakon toga svi pokušaji našeg Centra da učinimo nešto, da se naprave propisi koji će ponovo uspostaviti kontrolu u oblasti podvodnih aktivnosti, nisu uspjeli. Nema pomaka, iako je Vlada u međuvremenu donijela tri zaključka”, kaže Mijajlović.

Dok brojne institucije i stručnjaci rade u različitim segmentima istraživanja i očuvanja hidroarholoskih lokaliteta , pljačkaši, krijumčari i ilegalno trežište umjetnina takođe nastavljaju svoj posao .

U narednom TV Magazinu govorićemo detaljnije o tome kako blago crnogorskog podmorja pred očima svih nas nestaje, čime se krijumčari služe i da li smo svi odgovorni kada je naša kulturna baština ugrožena.

/Olja Bulatović/