Crna Gora je šampion Evrope. Crna Gora ima najbolji vaterpolo tim uzrasta do 18 godina. Naši igrači su u finalu šampionata Evrope bili ubjedljivi protiv Srbije (13:9) i sa šest pobjeda u Oradei (Rumunija) pokazali dominaciju kakva odavno nije viđena u mlađim kategorijama.
Bronzanu medalju osvojila je Grčka pobjedom nad Italijom 12:11.
Praktično sve dileme, ako ih je bilo, naš tim je otklonio u trećoj četvrtini u kojoj je stekao kapitalnih šest golova prednosti (12:6). Rival se približio na minus od dva gola u uvodnim minutama iste dionice (8:6, 2.30), nakon čega su izabranici Nebojše Milića serijom 4:0 praktično mogli već da slave veliki trijumf.
Slično nešto bilo je i u polufinalu protiv Italije, kada su “ajkule“ u trećoj četvrtini vodile 10:5. A da mogu do visokog plasman pokazali su crnogorski reprezentativci u grupnoj fazi pobjedama upravo protiv Srbije, Španije i Hrvatske.
Mladi vaterpolisti CG šampioni Evrope
Ovo je ukupno 14. medalja naših mlađih selekcija na velikim takmičenjima, a upravo su sve do medalja dolazile jer su bile obučene za visoke ciljeve.
U današnjoj pobjedi istakli su se Gojković sa četiri gola, Stupar i Bošković dali su po tri, Vukanić je dao dva, a gol Đorđe Pejović. Golman Marko Pejović upisao je 15 odbrana.
Naši momci su u polufinalu bili uspješniji od Italijana (10:6) i upisali ukupno peti trijumf u Oradei. Upravo su od Srbije bili bolji (10:9) u grupnoj fazi, kada su slavili protiv Hrvatske i Španije.
Turistička sezona u Herceg Novom je dosta dobra, a prema najavama grad očekuje i odlična postsezona, kazao je predsjednika Opštine Stevan Katić.
Katić podsjeća da je Herceg Novi uveliko prepoznat kao grad kulture i grad festivala.
On je najavio da intenzivna festivalska dešavanja neće jenjavati ni u postsezoni, odnosno u septembru i oktobru.
“Trudimo se da imamo sadržaje za sve generacije. U avgustu smo organizovali preko 80 dogđaja. Ljudi su definitivno ljudi zadovoljni. Očekuje nas Filmskik festival koji počinje 23. avgusta, u toku je Trg od ćirilice, a nakon toga i Džez festival, a Herceg novi ima kvalitetan, i u regiou prepoznatljiv strip festival, festival klapa i festival horova“, naveo je Katić za Mediabiro.
Prvi čovjek Herceg Novog kaže da očekuju i dobru postsezonu ističući da su turistički radnici i hotelijeri zadovoljni bukingom za septembar i oktobar.
On je, međutim, ukazao da je tokom jula bila slabija poTrošnju kada su posrijedi ugostgiljski objekti, plaže.
Plaža Herceg Novi
Katić, takođe, naglašava da je Herceg Novi prva opština koja je već izašla i sa novogodišnjim programom, najavljujući da će ubrzo izaći i sa programom za naredni Praznik mimoze.
On naglašava da će sve to hotelijerima omogućiti da na vrijeme pripreme kvalitetne paket aranžmane.
Predsjednik Opštine Herceg Novi kaže da je najviše gostiju iz regiona, ali ukazuje da je registrovan blagi pad broja gostiju iz Srbije, zbog političke situacije u toj zemlji.
On ističe da je sve više gostiju iz Zapadne Evope.
Herceg Novij je, s ponosom ističe prvi čovjek grada, napravio veliki iskorak i kada su posrijedi hotelski kapacatiteti.
„Možemo gostima da ponudimo kvalitetan smještaj u hotelima kategorije četiri, pet zvjezdica“, rekao je Katić.
On, takođe, kaže da postoji veliko interesovanje i za obilazak zaleđa, te da uveliko rade na revitalizaciji pješačkih staza, kulturno istorijskih objekata…
„Radimo revavitalizaciju tvrđave Forte Mare, Kanli kula. Prvi put se sada, nakon Drugog svjetskog rata, radi i Španjola, a radimo i jednu panoramsku gondolu. Tako da nudimo lijepe i kvalitetne sadržaje“, kazao je Katić.
Španjola- Herceg Novi- vizuelizacija Enforma
On,takođe, podsjeća da postoji i veliki potencijal na prostoru Luštice, resursa koji je ostao netaknut.
„Tu postoji puno projekata. Tamo radimo velike projekte kada je u pitanju putna infrastruktura, takođe dovodimo i vodu tamo. Radimo sve ono što je do Opštine kako bi sve bilo spreno za doček zainteresovanih investitora za gradnu rizorta na poluostrvu Luštica. Tu postoji velika šansa“, navodi Katić.
Stevan Katić
On, međutim, ukazuje da bi moguća barijera, ne samo Herceg Novom, već i Kotoru u Tivtu, moglo da bude stanovište UNESCO-a po pitanju zabrane izgradje, odnosno stavljanja moratorijuma.
„Tako da moramo da vidimo kako će se odvijati taj segment priče. Moramo da vidimo kako će da se zaštite sve prirodne ljepote i da se sve radi u skladu sa uslovima koji nam dolaze. Nije poenta ni da se sve izgradi, već da vodimo računa o životnoj sredini i ambijentu u kojem živimo“, poručio je Katić.
Na plaži Ploče u Budvi danas je došlo do eksplozije boce za ronjenje, usljed čega su povrede zadobile dvije maloljetne osobe.
– Danas je na plaži Ploče eksplodirala boca za ronjenje u dijelu gdje se izdaje oprema za ronjenje. Prema prvim informacijama jedno lice je zadobilo teške tjelesne povrede u predjelu gornjeg ekstremiteta, strani državljanin star 14 godina i njemu se ukazuje ljekarska pomoć – naveli su iz policije.
U HMP Budva javilo se na ukazivanje ljekarske pomoci i još jedno maloljetno lice iz Republike Srbije, sa lakšim povredama.
– Policija i druge službe su na terenu radi utvrdjivanja svih činjenica i okolnosti događaja, preciznog utvrđivanja načina na koji je došlo do eksplozije i eventualnog daljeg preduzimanja aktivnosti iz svojih nadležnosti – dodaje se u saopštenju.
Budvanska policija rasvijetlila je dvije krađe izvršene na štetu turista iz Sjeverne Makedonije i Bugarske, uz intenzivne operativne aktivnosti na otkrivanju i procesuiranju imovinskog kriminaliteta.
“Na osnovu prijava oštećenih, službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva identifikovali su i locirali S.H. (46) i D.S. (31) iz Sarajeva, državljanke Bosne i Hercegovine, koje se sumnjiče da su počinile tešku krađu na drzak i organizovan način”, saopštila je Uprava policije.
Prilikom pregleda kod osumnjičenih pronađen je novac u iznosu od 920 eura, za koji se sumnja da potiče iz izvršenja krivičnog djela.
Kako se sumnja, one su krađu izvršile tako što su turistima koji su obilazili Stari grad u Budvi iz torbi ukrale novčanike sa novcem i dokumentima.
Po nalogu državnog tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru, S.H. i D.S. su uz krivičnu prijavu lišene slobode.
Iz Uprave policije poručuju da nastavljaju aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela i podizanju nivoa bezbjednosti tokom ljetnje turističke sezone, kako bi domaćim i stranim turistima bio obezbijeđen siguran i prijatan boravak na crnogorskom primorju.
Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku kojom se Državnom hidrometeorološkom zavodu odobrava posebna upotreba pomorskog dobra za postavljanje 28 meteorološko-oceanografskih plutača u Jadranskom moru.
Odobrenje se daje na razdoblje od 35 godina, a ukupna površina pomorskog dobra koje je obuhvaćeno ovom odlukom iznosi 6.171 četvorni metar. Plutače će biti raspoređene u gotovo svim primorskim županijama te na području brojnih gradova i općina duž Jadranske obale.
Ove specijalizirane plutače imat će važnu ulogu u prikupljanju podataka o morskim strujama, temperaturi mora, valovima, ali i atmosferskim uvjetima poput vjetra i tlaka zraka. Sustavno prikupljanje podataka omogućit će preciznije prognoze vremena i stanja mora, što je od posebne važnosti za sigurnost plovidbe, ribarstvo, turizam te za istraživanja vezana uz klimatske promjene.
Postavljanje mreže plutača predstavlja značajan iskorak u unaprjeđenju pomorskih i meteoroloških istraživanja te jačanju sustava sigurnosti na Jadranu.
Kreativna ekipa maštovitih žena, polaznica škole Nade Radović je u saradnji sa poslenicama OJU Muzeji Kotor izradila seriju suvenira u tehnici dobrotske čipke sa motivima živog simbola Kotora i to umijeće pokazala uživo
U okrilju drevne topole, zaštićenog spomenika prirode na Pjaci od Kina, okružene umjetničkim instalacijama sa motivima stabla, vrijedne ruke kotorskih čipkarica predstavile su svoju vještinu izrade dobrotske čipke stvaranjem novog kotorskog suvenira.
Odjevene u bijelo ruho, vezilje iz Tivta, Kotora, Risna, Grblja, blistale su privlačeći poglede radoznalih posjetilaca, dok su elegantnim pokretima ruku provlačile iglu i konac kroz minijaturnu šemu. Pod budnim okom mentorke Nadežde Nade Radović, svaka čipkarica radi na svoj način: iscrtava motiv, veze čipku osnovnim bodovima- uglatim i okruglim, završava finesama.
-Topola “obučena” u čipku – evo najoriginalnijeg kotorskog suvenira. Zahvaljujući dr Dušici Ivetić to nije bilo teško, ona em zrači ljepotom, em ljepotu nudi, jer je akadamski slikar. Ona je odmah shvatila ono što sam joj iznijela, a zajedno smo prenijele tu ideju trima veziljama-učiteljicama (Dubravka Ivetić, Dida Čečur i Ljubica Krivokapić), koje su onda angažovale još nekoliko vezilja i tako je krenulo. Dogovorile smo se da motiv zaštićenog stabla bude apliciran samo na privjescima, kaže prof. Nada Radović, koja je prije pet godina u saradnji sa OJU Muzeji Kotor pokrenula Školu izrade dobrotske čipke. Dugo je razmišljala kako da osmisli suvenir Kotora, dok nije došla na ideju da kroz dobrotsku čipku uokviri “crnu topolu”, živi simbol Staroga grada. Kreativna ekipa maštovitih žena već je izradila jednu seriju suvenira, a na prezentaciji na Pjaci uživo je tekao proces izrade novih. Nedavno je „Balkanska muzejska mreža“ u Sarajevu proglasila najboljim balkanskim muzejskim suvenirom broš od čipke, nastao u ovoj radionici OJU Muzeji Kotor.
Medaljoni nagrađeni u Sarajevu
Povezale vjekove kroz trajnu vrijednost
-Znači mi jako puno što radim čipku, jer u današnje vrijeme koje anulira sve što je vrijedno i značajno, dobro je da ovakve radionice postoje, da svojim radom sačuvamo naslijeđe, da ga “otrgnemo od zuba vremena”, da povežemo vjekove kroz trajnu vrijednost unikata, kaže Angelina Janković, članica karnevalske grupe “Karampana”, koja se takođe uspješno bavi i izradom murano-stakla, drevnom vještinom porijeklom iz Venecije.
-Lijep je osjećaj da ovim radom čuvamo naslijeđe, čipka traje uz ljubav kojom je pravimo. Uz angažovanje prof. Nade Radović ona je zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, ali nam je sada cilj da bude zaštićena kao svjetsko kulturno nasljeđe UNESCO-a, kaže Indira-Dida Čečur iz Risna, jedna od instruktorki za obuku u izradi čipke. Ona je tokom ovog performansa izvezla minijaturu, koju će uokviriti u medaljon. Ističe da svake godine dolaze nove polaznice koje toliko zavole čipku da se onda druže tokom cijele godine, osim ljetnje sezone. Za pet godina Školu dobrotske čipke je prošlo oko 50 žena, od kojih njih oko 15 aktivno radi stvara. Najavljuje novi ciklus obuke u okviru Škole izrade dobrotske čipke koji će krenuti od oktobra.
– Dosta se konca potrošilo, ali zadovoljstvo je veliko, kaže Sandra Luković iz Tivta i dodaje da je najvažnije kad se radi šema na početku da se kostur cijeloga rada uradi kvalitetno, čvrsto i dobro, kako bi motiv ostao kompaktan kad se digne sa podloge.
Doprinos kolektiva OJU Muzeji je u toj održivosti sa ciljem zaštite nematerijalne kulturne baštine i vještine, kojoj su dali savremenost kroz promociju i posebno kroz način predstavljanja.
Umjetničke instalacije sa čipkom
Umjetnost prije svega
– Osmislili smo nove postamente koji daju vizibilitet sa obje strane, čipka postoji u prostoru, daje joj formu umjetničke instalacije. Htjeli smo da svaki posmatrač ima mogućnost da doživi ove radove sa svih strana i da shvati koliko predanosti truda zahtijeva svaki centimetar tog rada, kaže direktorka Dušica Ivetić, ističući orijentiranost ove ustanove na izlazak u javne otvorene prostore, a prema smjernicama Međunarodnog savjeta muzeja ICOM-a.
Ove godine je ICOM nominovao za nagradu dokumentarni film “Pacienca” na temu čipke, u produkciji OJU Muzeji, u režiji Dušana Vulekovića, dok su iz UNESCO-a su stigle pohvale.
-To nam govori da smo na dobrom putu, da to malo što radimo na lokalnom nivou je dobro i da ICOM to prepoznaje.
Cacara, rad Nade Radović
Nova-stara cacara
Nada Radović piše knjigu o dobrotskoj čipki, čije se objavljivanje očekuje do Nove godine. Ona je takođe obnovila izradu “cacare”, ženske noćne kape, na način da je svojim radom spojila stare komade veza kotorskih čipkarica.
-Poslije 500 godina ovo je prva cacara, a nastala je tako što sam svojim radom spojila čipkani rad Eugenije Milošević iz Dobrote i maramicu staru više od 100 godina, koju je izradila moja majka Marica Nikolić Radović, povezujući ih u cjelinu, objasnila je Radović, pozivajući “gradske oce” da osnuju Muzej Grada Kotora, u kome bi i dobrotska čipka našla svoje mjesto.
Dvije osobe povrijeđene su juče nakon što je automobil udario u gomilu ljudi ispred Kraljevske palate u centru Stokholma, javio je švedski javni servis SVT.
Incident se desio oko 16.30, a policija, hitna pomoć i vatrogasci odmah su stigli na lice mjesta.
Prema informacijama policije, dvije povrijeđene osobe su prevezene u bolnicu sa teškim povredama.
Vozač automobila, koji je ostao na licu mjesta i sarađivao sa policijom, uhapšen je i osumnjičen za nemarno ponašanje u saobraćaju i izazivanje teških tjelesnih povreda.
Portparol policije Mats Erikson isključio je mogućnost da se radi o terorističkom napadu ili da je nesreća namjerno izazvana.
Tema apartmanizacije u Hrvatskoj postaje sve važnija jer izravno utječe na kvalitetu, održivost i konkurentnost našeg turizma. Kakve posljedice taj trend ostavlja na tržište, cijene smještaja i dugoročni razvoj hrvatske turističke ponude?
Izidora Marković Vukadin s Instituta za turizam, kazala je u emisiji “Studio 4” HRT-a kako je svima jasno da u Hrvatskoj imamo jako gustu izgradnju. No, ne može se, kako kaže, govoriti o cijeloj obali kao preizgrađenoj.
– Postoje mjesta gdje imamo pretjeranu izgradnju, no što se tiče apartmanizacije, podaci govore kako u zadnjih 5 godina imamo novih 223 tisuća registriranih ležajeva, od njih je 220 tisuća u nekomercijalnom sektoru, 80-ak tisuća je u komercijalnom sektoru i u hotelima je nešto manje od 4 tisuće ležajeva, a u kampovima nemamo rast iako su oni bili naša perjanica, naglasila je.
Ističe kako se investicije jednostavnije ostvaruju u obliku apartmana.
– Kroz turizam se stvara nova financijska vrijednost. U Hrvatskoj najviše volimo ulagati u nekretnine, govori.
Dodaje kako nitko od naših konkurenata nema toliko privatnog smještaja kao što ima Hrvatska.
– To je dobro, ali s vremenom ova pretjerana ekspanzija pokazuje da imamo veliku masu nečega što se ne može kontrolirati, u prvom smislu u odnosu na kvalitetu, ali veliki dio registriranih se trudi imati kvalitetu, naglasila je.
Ističe kako nesrazmjer cijena i kvalitete ponude ne može dugoročno funkcionirati.
Što se tiče usporedbe s konkurencijom glede privatnog smještaja, skuplji smo od Turske.
– Treba sagledati zašto ljudi putuju u Tursku, a zašto u Hrvatsku. Mi imamo bazu vjernih gostiju i dok imamo ljude koji su navikli na određenu destinaciju automobilom, privatni će smještaj prosperirati, kazala je.
Dodaje kako je neprihvatljivo bujanje privatnog smještaja, ali i bujanje cijena, što će se korigirati, kako kaže, samo od sebe.
Što se tiče novog Zakona o turizmu, sve destinacije u Hrvatskoj koje su u prvoj i drugoj kategoriji razvijenosti su dužne napraviti studiju prihvatnog kapaciteta.
– Kroz to ministarstvo daje alat destinacijama da one same mogu odlučivati što žele dalje, naglasila je.
Turizam kroz apartmanizaciju utječe pozitivno na povećanje prihoda, ali naša infrastruktura nije planirana za ovakvo bujanje apartmana.
– To znači veliki problem jer prostor postaje prenapučen, devastiran, rekla je.
Naglašava da država ima strateški okvir, ali ako nema nadzora na lokalnoj razini, nema ništa od toga.
– Smatram da je privatni smještaj prednost Hrvatske, ali pod kontroliranim uvjetima, dodaje.
Crnogorskom premijerom dugometražnog igranog filma „Vidra“ (Otter), reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića i dodjelom nagrade „Milan Žmukić“ legendarnom piscu, scenaristi i reditelju Dušanu Kovačeviću, jednom od najznačajnijih autora jugoslovenske i regionalne kinematografije, otvoren je 38. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival.
Pred publikom na prepunoj pozornici Kanli Kule poklonila se brojna ekipa filma „Vidra“ na čelu sa Vuletićem, koji je izrazio zadovoljstvo što film crnogorsku premijeru ima u Herceg Novom.
Ovogodišnja tema otvaranja festivala „Bilo jednom u Herceg Novom“ bila je posvećena gradu koji ima pregršt neispričanih priča, od kojih bi svaka mogla biti film.
Program otvaranja su vodili glumački par Miloš Pejović i Marija Bergam, a Himnu Crne Gore i Odu radosti izveo je hor Vokalisti pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarevića.
Svečanosti su prisustvovale brojne zvanice izu svijeta filma i javnog života, koje su prethodno prošetale crvenim tepihom podno Tore.
Otvarajući festival, pisac, scenarista i reditelj Dušan Kovačević evocirao je uspomene na svoje stvaralačke početke i ljude sa kojima je gradio svoju bogatu karijeru u pozorištu i filmu dugu 50 godina.
Otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi
„Radio sam sa svim velikim glumcima i rediteljima bivše Jugoslavije. Danas se i dalje družim sa ljudima iz tog svijeta: iz filma, književnosti, pozorišta, i imao sam sreću da kroz život steknem mnogo prijatelja. U pozorišta sam ušao kao student treće godine akademije i zatekao sam ih u njihovim najboljim godinama. A kako je vrijeme prolazilo, većina njih je otišla. Danas, kada gledam svoje filmove, u njima prepoznajem ljude sa kojima sam nekada sjedio i radio. Ti moji prijatelji pretvorili su se u imena ulica, trgova i spomenike“, rekao je Kovačević.
Prisjetio se i saradnje sa Milanom Žmukićem, producentom prvog filma Beštije koji je radio 1976. godine.
„Sa Milanom sam radio i on je bio u pravom smislu gospodin, čovjek od znanja i od riječi. Posle „Beštija“ nastavili smo sa radom, od „Ko to tamo peva“ preko Maratonaca i „Sabirnog centra“ do brojnih drugih filmova sve do njegovog odlaska“, naveo je Kovačević koji je proglasio festival otvorenim.
Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović, istakla da je za 38 godina Filmski festival u Herceg Novom izrastao u jednu od najvažnijih kulturnih adresa Crne Gore.
Otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi
„Prikazati film na pjaceti starog grada , ili dokumentarni film u bašti kuće Iva Andrića, a da ne govormo o počasti da ti se igrani film prikaže na Kanli Kuli, vjerujem da i već samo za sebe predstavlja doživljaj. A još kada film bude jedan od onih, zbog kojih volimo film, koji dodirne dušu i nekako je izmijeni. Od onih, ne nužno pobjedničkih, nego onih što se pamte“, navela je Vujović.
Ocijenila je da je kinematografija ojačala.
„Samo između 2021. i 2024. godine podržano je više od 120 filmskih projekata, u iznosu većem od četiri miliona eura, dok je u ovoj godini, podržano 39 projekata sa 1,36 miliona eura. Taj kontinuitet ulaganja stvorio je plodno tlo za razvoj crnogorskog filma i jasno je vidljiv u programu našeg festivala“, istakla je Vujović.
Podsjetila je da je crnogorska kinematografija ojačala na međunarodnoj sceni – od Berlinalea do Roterdama, Soluna i Talina, svi znaju za Filmski centar Crne Gore i naše sineaste.
„Ovo je pokazatelj predanog dosadašnjeg rada i zaloga za budućnost“, poručila je Vujović.
Govoreći o ovogodišnjoj selekciji dugometražnog filma, ministarka je istakla da se ponose sa osam crnogorskih ostvarenja, od čega pet većinskih.
„Takođe, primjećujemo da su većina filmova koprodukcije iz regiona. Time film potvrđuje da smo dio jednog prostora, i da zajedničkim znanjima stvaramo raskošne priče, da širenjem znanja i povezivanjem možemo kreirati filmove vrijedne svjetske pažnje. U takvoj atmosferi saradnje, privlačimo i pažnju evropskih i svjetskih producenata i oni se odlučuju da podrže naše filmsko stvaralaštvo“, rekla je Vujović.
Otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da ga raduje što novske tvrđave, trgovi i ulice i ovog avgusta postaju mjesto povezivanja filmskih stvaralaca iz naše države, regiona i Evrope, prostor za profesionalno umrežavanje i saradnju između autora, producenata i distributera.
„Naročito je važno da istaknem značaj koji ovaj festival ima za razvoj publike – on nudi priliku da posjetioci, posebno mlađe generacije, upoznaju različite filmske estetike i razviju osjećaj pripadnosti zajednici koja cijeni umjetnost, što je od suštinskog značaja za održivost kulturnog života grada“, kazao je Katić.
Prema njegovim riječima, potvrđuje se to i ove godine da je među gostima, autorima i u organizacionom timu veliki broj onih koji su film zavoljeli upravo na hercegnovskom festivalu.
Otvoren 38. Filmski festival Herceg Novi
„Među njima su autori i naši Novljani – Ivan Salatić, Maja Todorović, Ivan Marinović“, dodao je Katić.
Istakao je da za njih u lokalnoj samoupravi, značaj ovog festivala prevazilazi ono što nam donosi sedam dana programa, „on je najjači argument da Herceg Novi zovemo gradom filma“.
“Strateško usmjerenje lokalne uprave je da Herceg Novi pozicionira kao atraktivnu destinaciju za snimanja. Tokom posljednjih nekoliko godina u našem gradu je snimano nekoliko filmova i serija, uskoro počinje snimanje još jedne regionalne serije, a interesovanje da svoje projekte realizuju u Herceg Novom iskazalo je više produkcija iz okruženja, Evrope i svijeta”, rekao je Katić.
Više informacija o programu FFHN koji će trajati narednih 7 dana i tokom kojeg će biti prikazano više od 60 ostvarenja dostupno je na veb sajtovima https://filmfestival.me/ ihttps://www.hercegfest.me/ kao i na kanalima na društvenim mreža.
Pokrovitelji 38. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festivala su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.
Pred nekoliko hiljada posjetilaca u akvatorijumu kotorskog zaliva, održana je tradicionalna fešta nad feštama – Bokeška noć. Jedinstvena manifestacija još jednom je potvrdila zašto se ubraja među najznačajnije događaje u kulturnom i turističkom kalendaru Boke.
Defile maštovito ukrašenih barki otvorila je Gradska muzika Kotor, zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“. Publika je imala priliku da uživa u 34 raskošne kreacije kotorskih meštara, koje su u tri đira prodefilovale zalivom, boreći se za nagradni fond od 3.000 eura.
Nagrađene barke
Žiri u sastavu: režiser Vladimir Perović (predsjednik), dekanica Pomorskog fakulteta Tatjana Dlabač i slikarka Ružica Rebronja, imao je težak zadatak da izabere najbolje.
Prvo mjesto i nagradu od 1.500 eura osvojila je barka “Biseri se ne bacaju pred svinje”, mladog meštra Ivana Kašćelana.
Drugo mjesto i 1.000 eura pripalo je kreaciji “Starac i more”autora Miodraga Milovanovića.
Bokeška noć 025. – DRUGA NAGRADA
Treće mjesto i 500 eura zaslužio je Jovica Lalošević sa barkom “Lj kao ljuljaška”.
Bokeška noć 2025 – TRECA NAGRADA
Nakon proglašenja najboljih, publiku je oduševio spektakularni muzički vatromet sa mora, za koji je bilo zaduženo renomirano preduzeće Mirnovec.
Slavlje se potom preselilo u Stari grad, gdje je na više lokacija održan bogat muzički program. Na Trgu od oružja nastupili su Fankulo bend & Doris Dragović, kod Sv. Tripuna publiku su zabavljali Prizma bend & Perper, na Pjaci od brašna svirali su The Grupa & DJ Dimi, dok su na Pjaci Svetog Luke nastupili Kristijan Molnar, Luka Tarle & DJ Buba.
Bokeška noć 2025. vatromet
Organizator manifestacije bio je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju Turističke organizacije Kotor i pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Posebnu zahvalnost organizatori su uputili generalnim sponzorima – Hyatt Regency Kotoru, „Luka Kotor“ AD i „13. Jul – Plantažama“, koji su značajno podržali ovogodišnje izdanje.
ŽIRI
Zahvalnost je upućena i brojnim kompanijama, institucijama i ugostiteljima koji su pomogli da Kotor 23. avgusta zablista u punom sjaju, među kojima su: Forza Cattaro, Kafe bar „Siempre“, Authentic pub Bandiera, Golden Group, Knjaz Miloš, Hotel Vardar i Gradska kafana Dojmi, The Square Pub, Buggy Safari Montenegro, Restoran „La Piazzetta“, Pomorski muzej, Konoba „Scala Santa“, Kotorska suvenirnica, Metropolis Media, Restoran „Taraca“, Restoran „City“, Picerija „Sara“, Gorsen Cosmetics, Nativa doo, All Ing doo, Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor, Bella Boka i Bex doo.
Bokeška noć 2025. – publika
Medijsku podršku manifestaciji dali su: RTCG, Radio Kotor, Radio Elmag, Radio El, Radio Mag, Radio Arena, Radio D, Kotor.info, Boka news, Culture corner, Feral Bar, Share Montenegro, Dnevne novine Pobjeda i Dan.
Bokeška noć 2025. vatromet
Pod sloganom „Fešta nad feštama“, Bokeška noć i ove godine potvrdila je da je riječ o događaju koji spaja tradiciju, kreativnost i zajedništvo, te da samo udruženim snagama Kotor može da zablista u punom sjaju.
