Jeleni Pavlović (32) koja boluje od malignog tumora grlića materice potrebna je pomoć. Jelena je mlada djevojka iz Nikšića, kojom je krajem 2023. godine dijagnostifikovana ova opaka bolest.
Uz podršku velikog broja ljudi, posredstvom platforme humanost.com, prikupljena su sredstva za operaciju i Jelena je uspješno prešla prvu prepreku.
Prema riječima porodice, troškovi liječenja u Turskoj su izuzetno visoki i značajno premašuju finansijske mogućnosti porodice. Zbog toga su primorani da upute apel građanima kao i humanitarnim organizacijama za pomoć u prikupljanju sredstava. Po navodima sa instagram stranice Fondacija Mentorium, potrebno je prikupiti 28.000 eura.
Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti sredstva na žiro-račun koji glasi na njeno ime:
U organizaciji nevladine organizacije Društvo Feral, Budva će od 20. do 23. maja 2026. godine postati kulturno središte regiona zahvaljujući Mimo’s Jazz Festu „A Tribute to Mimo Mitrović“.
Ovaj festival posvećen je očuvanju sjećanja na istaknutog budvanskog džez trubača i trombonistu Nikolu Mima Mitrovića, koji je tokom svog života pronosio slavu rodnog grada širom evropskih džez scena, postavio temelje lokalne džez zajednice i sa velikom ljubavlju prenosio znanje na mlađe generacije. Glavni cilj ove višednevne manifestacije je dalji razvoj džez scene u Crnoj Gori, kao i podsticanje mladih muzičara da razviju svijest i ljubav prema ovom muzičkom pravcu koji trenutno nije dominantno zastupljen u formalnom obrazovnom sistemu.
Svečano otvaranje festivala zakazano je za srijedu, 20. maj, sa početkom u 21 čas na atraktivnom prostoru Između crkava u budvanskom Starom gradu. Ovaj događaj ujedno ima i jubilarni karakter jer se njime obilježava deset godina uspješnog rada Društva Feral.
Program otvaranja počeće nastupom učenika Škole za osnovno muzičko obrazovanje iz Budve koji će izvesti džez obrade po aranžmanima doktora Ivana Ilića, a u programu će učestvovati i Gradska muzika Budve.
Odmah nakon njih, publika će biti u prilici da uživa u koncertu legendarnog gitarskog virtuoza Vlatka Stefanovskog, jednog od najznačajnijih regionalnih muzičara i pionira fuzije džeza, roka i balkanskih etno motiva. Stefanovski, poznat kao osnivač kultnog sastava Leb i sol, predstaviće se budvanskoj publici sa svojim trio sastavom koji čine bubnjar Jan Stefanovski i bas gitarista Ivan Kukić, obećavajući energičan i virtuozan koncert ispunjen prepoznatljivim temama i jedinstvenim improvizacijama.
Poseban i izuzetno važan segment Mimo’s Jazz Festa biće posvećen edukaciji kroz masterclass program koji će se od 21. do 23. maja održavati u prostorima Moderne galerije u Starom gradu.
Radionice su namijenjene učenicima crnogorskih muzičkih škola, a predavači su vrhunski međunarodni džez umjetnici koje je okupio ovogodišnji umjetnički direktor radionica i vođa pratećeg sastava Slaven Ljujić. Među predavačima su slovenački saksofonista i kompozitor Jure Pukl, školovan na prestižnom Berkliju i Novoj školi u Njujorku, zatim kubanski trubač mlađe generacije Jorge Vistel koji uspješno spaja afro-kubansku tradiciju i savremeni džez, kao i francuski pijanista i ugledni pedagog Karim Blal.
Pored njih, znanje će polaznicima prenositi i srpski kontrabasista sa međunarodnom karijerom Miloš Čolović, dugogodišnji crnogorski džez gitarista i profesor Šule Jovović, te crnogorski bubnjar i producent Slaven Ljujić, takođe diplomac prestižnog Berkli koledža u Bostonu.
U sklopu pratećeg programa, u Modernoj galeriji će se u petak, 22. maja sa početkom u 20 časova, održati panel diskusija pod nazivom „Pozitivne vibracije migrantskog džeza“. Razgovor će moderirati doktor Srđa Zlopaša ispred Društva Feral, a u diskusiji o savremenim muzičkim tokovima i iskustvima učestvovaće Maja Popović, Slaven Ljujić, Jure Pukl, Jorge Vistel, Karim Blal, Šule Jovović i Miloš Čolović.
Veliko finale i završni dan festivala, subota 23. maj, donijeće krunu višednevnog rada kroz zajednički nastup učenika koji su pohađali masterclass radionice. Nakon mladih talenata, koncert će održati sastav MIMO Sextet, koji čine svi pomenuti profesori i predavači sa radionica. Ovaj završni muzički program biće održan na sceni Između crkava, čime se zaokružuje vizija festivala kao prostora susreta, slobode, znanja i zajedništva.
Ulaz na sve programe i koncerte tokom festivala je potpuno besplatan za sve posjetioce. Realizaciju ovog značajnog kulturnog projekta, koji potvrđuje snagu budvanske kulturne scene, podržali su Opština Budva i Turistička organizacija Opštine Budva, uz svesrdnu pomoć Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, kao i brojnih lokalnih privrednika, kompanija i pojedinaca koji su prepoznali važnost očuvanja uspomene na Mima Mitrovića.
Vaterpolisti Jadrana i Budve igraće u finalu prvenstva Crne Gore.
Budvani su do finala, prvog nakon sedam godina, došli nakon boljeg izvođenja peteraca.
Primorac je regularni tok dobio 21:15 i izborio peterce, nakon što je Budva pred svojim navijačima slavila 18:9.
Uslijedili su peterci, u kojima je Budva bila preciznija.
Golman Budve Dragoljub Ćetković odbranio je šut Đuru Radoviću, a svi nakon njega bili su precizni.
Za Budvu pogađali su Nenad Dragović, Nebojša Vušković, Matija Brguljan, Mateja Asanović i kapiten Neđo Baštrica.
U ekipi Primorca precizni su bili Marko Mršić, Nikola Brkić, Marko Petković i Stefan Vidović.
Jadran, branilac titule, je i u revanšu na Škveru pobijedio Budućnost 19:8. U Podgorici slavio je 23:9. Novljanima je to 16. finale nacionalnog šampionata i tražiće 14. titulu.
Budvani će 12. put igrati finale, a prvaci su bili 2011. i 2013. godine.
Preminuo je Veljko Barbieri, hrvatski književnik i autor brojnih knjiga o gastronomiji, a vijest o njegovoj smrti Jutarnjem listu potvrdila je njegova kći Sara. Barbieri je imao 76 godina. Rođen je 14. maja 1950. u Splitu, gradu koji će ostati duboko upisan u njegov književni, mediteranski i gastronomski imaginarij.
Barbieri nije bio samo autor recepata, niti samo pisac koji se bavio hranom. Bio je jedan od rijetkih koji su znali pokazati da je kuhinja mnogo više od tanjira: ona je sjećanje, povijest, obiteljski stol, jezik, more, grad, miris djetinjstva i trag civilizacija koje su prolazile Mediteranom. U njegovim knjigama hrana nije bila fusnota života, nego njegov najdublji zapis.
Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je filozofiju i španjolski jezik. Tokom duge karijere pisao je pripovijetke, romane, eseje, kazališna, radijska i televizijska dramska djela, ostavljajući iza sebe opus koji se kretao između književnosti, povijesti, gastronomije i dalmatinske kulturne memorije.
Od književnosti do gastronomije: opus koji je spojio stol i povijest
U književnosti se Barbieri javio romanima, pripovijetkama i esejističkim tekstovima, ali široka javnost posebno ga pamti po njegovu jedinstvenom pristupu gastronomiji. Bio je autor serijala i knjiga koje su hranu izvadile iz običnog kuhinjskog okvira i smjestile je ondje gdje joj je, u njegovu svijetu, uvijek bilo mjesto — u kulturu.
Na Hrvatskoj televiziji vodio je serijal o povijesti hrane Jelovnici izgubljenog vremena, a njegove gastronomske kolumne objavljivane u tjedniku Nacional prerasle su u knjige Kuharski kanconijeri, koje su doživjele više izdanja i prijevoda. Bio je i autor knjiga 134 male priče o hrani, 100 mitova o hrani, Priča o dalmatinskoj kuhinji i Večernje bajke o hrani.
U tim knjigama Barbieri nije samo zapisivao recepte. On ih je vraćao u vrijeme, u prostor i u jezik. Svako jelo imalo je svoju prošlost, svaka namirnica svoje putovanje, svaka kuhinja svoje korijene. Dalmacija, Mediteran, antički tragovi, venecijanski slojevi, otočke kuhinje, pučka tradicija i književna mašta kod njega su se spajali u jednu prepoznatljivu priču.
Autor koji je Dalmaciju čitao kroz mirise, kamen i more
Barbieri je rođen u Splitu, a taj grad i širi mediteranski prostor ostali su trajno prisutni u njegovim djelima. Pisao je o Dalmaciji ne kao o turističkoj slici, nego kao o kulturnom organizmu: prostoru u kojem se susreću povijest, jezik, mitologija, kuhinja, more i svakodnevni život.
Njegova djela poput Split: roman staroga grada, Hvar: kantilene i kartoline, Dioklecijan i kasnija verzija Ja Dioklo Jupitrov sin pokazuju koliko ga je zanimala veza između povijesti i književne imaginacije. Kod njega antički car, stari grad, ribarska kuhinja i obiteljski stol nisu bili odvojeni svjetovi. Bili su dijelovi iste mediteranske slike.
Zato se Barbierija teško može svesti na jednu etiketu. Bio je književnik, gastronom, esejist, televizijski autor, kroničar Dalmacije i jedan od onih ljudi koji su znali da se kultura ne čuva samo u muzejima, nego i u svakodnevnim običajima. U načinu na koji se priprema jelo. U načinu na koji se pamti grad. U načinu na koji se priča prenosi dalje.
Urednički pogled
Barbieri je hrvatskoj gastronomiji dao ono što joj često nedostaje u brzom vremenu: dubinu. Pokazao je da recept bez priče ostaje samo uputa, ali recept s pamćenjem postaje dio identiteta.
Romani, eseji, ratni zapisi i poezija
Iza Veljka Barbierija ostao je širok i raznolik opus. Među njegovim romanima i proznim djelima ističu se Priča o gospodinu Zaku, Zatvor od oleandrova lišća, Trojanski konj, Epitaf carskog gurmana, Odisejev erotikon te pripovijetke poput Novčića Gordiana Pia. Pisao je i o ratnim zbivanjima, među ostalim u dnevniku Tko je sa mnom palio kukuruz, vezanom uz događaje oko Pakraca 1991. godine.
Objavljivao je i poeziju, a 2009. godine izdao je zbirku Sto koraka po šumi. Ta širina pokazuje da Barbieri nije bio autor jedne niše, nego stvaralac koji je kroz različite forme stalno tražio isti dublji sloj: kako se čovjek sjeća, kako pripada prostoru, kako kultura preživljava u jeziku, hrani, gradu i obitelji.
Bio je član Društva hrvatskih književnika i Zajednice hrvatskih umjetnika, a njegovo ime ostat će vezano uz posebnu vrstu pisanja u kojoj se književnost i gastronomija nisu nadmetale, nego se nadopunjavale.
Zašto je njegov odlazak veći od jedne kulturne vijesti
Smrt Veljka Barbierija nije samo odlazak jednog pisca. To je odlazak autora koji je znao spojiti ono što se često nepravedno razdvaja: visoku književnost i svakodnevni stol, povijest i recept, Mediteran i osobnu memoriju, Dalmaciju i svijet.
U vremenu kada se hrana sve češće svodi na fotografiju, trend ili brzu objavu na društvenim mrežama, Barbieri je podsjećao da je jelo priča starija od svakog ekrana. Da iza svakog okusa stoje ljudi, brodovi, ratovi, trgovine, obitelji, siromaštvo, svečanosti, gubici i povratci. Da gastronomija nije samo užitak, nego i arhiv.
Upravo je zato njegov rad važan i danas. On nije pisao samo za kuhare, gurmane ili književne čitatelje. Pisao je za sve koji razumiju da se identitet jednog prostora ne gradi samo velikim događajima, nego i malim stvarima koje se ponavljaju: kruh na stolu, ulje u zdjeli, riba na vatri, vino u čaši, riječ uz objed.
Povodom Međunarodnog dana žena u pomorstvu, u Portonovi marini u Herceg Novom održan je događaj „Ona i more“, u organizaciji Ministarstva pomorstva Crne Gore i asocijacije WISTA Crna Gora, uz podršku zlatnih sponzora Portonovi, Opštine Tivat i Asmira Group.
Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, pomorske privrede, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i privatnog sektora, sa ciljem da oda priznanje ženama koje svojim znanjem, profesionalizmom i posvećenošću doprinose razvoju pomorske industrije i poveznih djelatnosti.
Women in Maritime Portonovi 2026.
Međunarodni dan žena u pomorstvu obilježava se 18. maja na inicijativu Međunarodne pomorske organizacije (IMO), dok je ovogodišnja globalna tema „From Policy to Practice“ („Od pravila do prakse“) bila posvećena konkretnom doprinosu žena razvoju pomorstva i njihovoj sve značajnijoj ulozi u kreiranju pomorskih politika i prakse širom svijeta.
Program je otvorila generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu pomorstva Marijana Sekulović, a tokom večeri prisutnima su se obratili predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i članice asocijacije WISTA Crna Gora.
Women in Maritime Portonovi 2026.
Poseban segment programa bio je posvećen inspirativnim pričama žena iz pomorske industrije. Kapetanica Milena Borozan govorila je o svom putu razvoja od kadeta do kapetana broda duge plovidbe, dok je gošća sa Malte, Tamara Pavlović, podijelila svoja impresivna iskustva iz svijeta pomorstva ali i avijacije.
U okviru događaja predstavljena je i asocijacija WISTA Crna Gora, nacionalna mreža žena u pomorstvu, trgovini i logistici, osnovana uz podršku WISTA International, najveće svjetske organizacije žena u pomorstvu koja okuplja više od 6.000 članica iz preko 60 zemalja.
Portonovi Marina
Kroz razgovore, prezentacije i video obraćanja međunarodnih predstavnika pomorske zajednice, događaj je još jednom ukazao na značaj vidljivosti, podrške i profesionalnog osnaživanja žena u sektoru koji je tradicionalno bio dominantno muški, ali u kojem žene danas imaju sve važniju i snažniju ulogu.
Kao destinacija snažno povezana sa morem, marinom i mediteranskim načinom života, Portonovi sa ponosom podržava inicijative koje promovišu znanje, jednakost, umrežavanje i razvoj pomorske zajednice, stvarajući prostor za dijalog, inspiraciju i povezivanje.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore doniralo je 20.000 eura JZU Specijalna bolnica za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ za nabavku mobilnog video-intubacionog endoskopa.
Riječ je o savremenoj medicinskoj opremi koja omogućava brzu i preciznu vizuelizaciju disajnih puteva, čime se značajno povećavaju bezbjednost pacijenata i uspješnost hitnih intubacija. Ovom donacijom Morsko dobro nastavlja da pruža podršku zdravstvenim ustanovama i doprinosi unapređenju uslova za kvalitetnije i sigurnije liječenje građana Crne Gore.
Avio-kompanija Flydubai uvodi letove za Tivat četiri puta sedmično od 23. maja, čime će putnicima iz Dubaija biti omogućena direktna povezanost sa crnogorskom obalom tokom ljetnje turističke sezone.
“Kristalno čisto more, mirne plaže i pejzaži koji oduzimaju dah samo su dio onoga što očekuje turiste na crnogorskoj obali.”, navodi se u objavi kompanije Flydubai.
Nova linija, dodaju, otvara vrata još većem broju posjetilaca koji žele da iskuse ljepote Crne Gore tokom ljetnje sezone i uživaju u odmoru na obali Jadranskog mora.
U okviru Festivala vjetra 2026, u Staklenoj galeriji kulturnog centra Nikola Đurković u Kotoru, u utorak 19.maja, u 12 sati biće otvorena samostalna izložba Sail & Fly – Boka Kotorska, akademske slikarke Ivane Bjelice. Riječ je o nastavku projekta započetog u Muzeju pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru u okviru
2025, te o posljednjem programu Wind Festa planiranog za ovu godinu u Kotoru.
Ciklus Sail & Fly istražuje susret mora i vazduha – prostor između horizonta i neba, gdje jedrenje postaje metafora letjenja i unutrašnje slobode. Ovim poglavljem fokus je na Boki Kotorskoj, njenim planinama koje se preslikavaju u moru, barkama u tišini, starim gradovima poput Kotora i Perasta, svetlosti koja oblikuje pejzaž i stvara atmosferu bezvremenosti.
Kroz slike, crteže i grafike umjetnica je transformisala prepoznatljive motive u vlastitu likovnu poetiku, istražujući igru svjetla i sjenke, odsjaje i dubine. Izložba se nadovezuje na prethodne cikluse Mediterraneo i Dubine, nastavljajući dugogodišnje istraživanje simbolike vode i njenog unutrašnjeg značenja.
Izložba Ivane Bjelice – Porto Montenegro foto Boka News – arhiva 2025.
Sail & Fly je zamišljen kao putujući projekat – izložba koja će u narednim godinama „ploviti i leteti“ od mjesta do mjesta, uvek iznova istražujući prirodu i kulturu prostora u kojem nastaje, i prenoseći taj doživljaj u novo umjetničko poglavlje.
Programi Festivala vjetra u Kotoru organizuju se u saradnji JK Delfin Tivat sa JK Lahor Kotor, Pomorskim fakultetom Kotor UCG i Kulturnim centrom Nikola Đurković, uz podršku Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.
U okviru programa Festivala vjetra, Biciklistički savez Crne Gore, Biciklistički klub Durmitor, Triatlon klub Herceg Novi i JK Delfin ove godine po prvi put organizuju MTB vikend u Herceg Novom, sa ciljem razvoja urbane i outdoor biciklističke scene, promocije aktivnog turizma i afirmacije Herceg Novog kao regionalne destinacije za savremene sportske događaje.
Prvobitno planirani trodnevni program trebalo je da kulminira trkom Urban Downhill Herceg Novi, spektakularnim spustom hercegnovskim skalinama kroz gradsko jezgro, što bi predstavljalo prvi događaj ovog formata u ovom dijelu Evrope.
Međutim, nakon sprovedene procedure i dobijenog negativnog mišljenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, organizatori su donijeli odluku da se ovogodišnje izdanje urbane trke ne realizuje.
Iako gradska trasa neće biti održana, organizatori ističu da Urban Downhill kao ideja ne odustaje, već da se otvara prostor za ozbiljniji institucionalni dijalog i kvalitetniju pripremu narednog izdanja.
„Ovaj događaj zaslužuje da postane manifestacija cijelog grada. Želimo da u narednom periodu otvorimo konstruktivan dijalog o pravilima, mogućnostima i modelima realizacije kako bi Wind Fest Urban Downhill Herceg Novi u budućnosti bio organizovan na još ozbiljnijem nivou i uz podršku svih relevantnih institucija“, poručuju organizatori.
Program Wind Fest MTB vikenda zato je reorganizovan i nastavlja se na off-road lokacijama u zaleđu Herceg Novog:
U petak, 22.maja, Novljane i goste očekuje Pump Track Session u Igalu, subota, 23.maj, rezervisana je za trening vožnje Borići – Dizdarica, dok će glavni događaj- Wind Fest Downhill trka sa mjerenjem vremena u Borićima biti održana u nedjelju, 24.maja, kao posljednji događaj Festivala vjetra 2026.
Borići
Nova lokacija donosi potpuno drugačiji, šumski i tehnički zahtjevan ambijent na obroncima Orjena, uz zadržavanje takmičarskog i festivalskog duha događaja.
Organizatori pozivaju sve vozače, ljubitelje biciklizma i publiku da podrže prvo izdanje Wind Fest MTB vikenda u Herceg Novom i budu dio razvoja događaja koji ima potencijal da preraste u jednu od najatraktivnijih regionalnih biciklističkih manifestacija.
Takmičari koji su već izvršili uplatu startnine za Wind Fest Urban Downhill Herceg Novi mogu izabrati prebacivanje prijave na trku u Borićima ili refundaciju sredstava, poručuju organizatori.
