AVGUST – PRVO MJESTO – Pero Milković- golub 11.5kg
Prvo mjesto u avgustovskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići osvojio je Pero Milković sa ulovljenim golubom od 11,5 kg.
Golub je uhvaćen štapom na dubini od 39 metara, na sredini tivatskog zaliva, na poznatoj posti Cetinje. Borba je trajala 1 sat.
AVGUST – DRUGO MJESTO – Marić, Stanišić, Đurašković – BRANCIN 7kg
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru – Radanovići osvojili su Marić, Stanišić i Đurašković, sa ulovljenim brancinom od 7 kg. Brancin je ulovljen na udicu parangala kod Gospe od Milosti a mamac je bila lignja.
VGUST – TREĆE MJESTO – Filip Božović – zubatica 5.3kg
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru – Radanovići osvojio je Filip Božović sa ulovljenom zubaticom, teškom 5,3kg. Zubatica je ulovljena na pendulu kod Budve.
NVO “Porat Budva-Pizana” danas u 17 satiu gradskoj luci organizuje mirni protest kako bi iskazali nezadovoljstvo predloženom planu da se na ostrvu Sv. Nikola gradi hotel od 500 kreveta i marina sa 50 vezova.
Ostrvo Sv. Nikola je najveće crnogorsko ostrvo na Jadranu i predstavlja prirodni biser ne samo za grad Budvu već i za cijelu državu Crnu Goru. Kao takvo od neprocjenjive je vrijednosti i značaja da se sačuva od izgradnje hotela i marine za jahte.
Smatramo da je neophodno da valorizacija ostrva ide u pravcu razvoja koncepta park-šume i jednog modernog izletista za mještane, kao i za turiste, sa svim sadržajima koji predviđaju laganu rekreaciju i boravak u prirodi, što nedostaje turističkoj ponudi Budve”, navodi se u saopštenju NVO “Porat Budva-Pizana”.
Ostrvo Sv. Nikola je, kako navode, jedina preostala netaknuta autentična prirodna cjelina koju treba sačuvati za dobro svih nas, kao i generacija koje dolaze. Ono ne pripada samo nama, ostrvo je jedan botanički svijet i stanište ptica, životinja i riba.
Pozivamo sve građane koji podržavaju naše zalaganje za zaštitu ostrva da se pridruže protestu i sa rive daju svoj doprinos i neophodnu podršku”, zaključuju iz NVO “Porat Budva-Pizana”.
Sačekali smo, u Bokeškom Forumu, da se glava ohladi, da bez puno bijesa i varnica pokušamo da na najrealniji način damo svoj sud i ocjenu završnog čina potpisivanja kojim je Siniša Kusovac oteo građanima Tivta blizu 6 miliona eura. Da bez patetike, ozlojeđenosti, populizma i pretjeranih emocija (ma koliko nam srce bilo na mjestu) kažemo šta imamo.
Tivat je Porto Montenegru oprostio, ali Podgorica nikome ne oprašta. Tako je i 100.000 eura već završilo na računu moćne Budućnosti. I neka je… Kupiće se podgoričkoj djeci lopte, dresovi. I treba! Djeca su to…
Ajmo da budemo i eufemistični pa da pokušamo da zamislimo scenario u kojem je tih 5,6 miliona eura raspodjeljeno (mada znamo da nije) na najpošteniji i najkorisniji mogući način i da se niko (mada znamo da jeste) nije “utalio”….
U takvom bajkovitom scenariju, negdje u dalekom Libanu je od ovog tivatskog novca djeci sa posebnim potrebama sagrađen sjajan Centar, a bolnicama i Domovima zdravlja u kojima im je neophodna kvaltetna njega obezbjeđena je najsavremenija oprema. I neka je… I treba! Djeca su to…
U Kanadi je sagrađen sjajan zatvoreni bazen, a dječaci i djevojčice iz, recimo, Montreala ili Vankuvera uživaju u čarima vaterpolo igre. Djeca redovno pohađaju časove plivanja, stasavaju novi vaterpolo i plivački asovi. Zdravi, hrabri… I neka je. I treba! Djeca su to…
A baš u Dubajiu niču, zahvaljujući tivatskom novcu, fenomenalna dječja igrališta i vrtići. Savremeni, u kojima se o svakom djetetu vodi posebna briga. Ne kao u Tivtu u baruštinama, sa dvije klackalice i pola ljuljaške. Prava, kakva gledamo na filmovima. I neka. I treba! Djeca su to…
Osim ovoga, djeca u ovim zemljama od naših šest miliona dobijaju mogućnost da se dodatno edukuju, ulaže se u mlade naraštaje u raznoraznim sportovima (bućanju, jedrenju, košarci, rukometu, fudbalu, tenisu, džudou…). Na modernim tatamijima, u lijepim i toplim sportskim objektima. I neka! I treba ! Djeca su to…
I za kraj ipak… Puni patetike, ozlojeđenosti, emotivnog naboja, ne skrivajući populističku notu, pitamo naše sugrađane jer smo od besramne vlasti odgovor odavno dobili. Sad želimo odgovor Tivćanki i Tivćana. Šta je sa Vašim mališanima? Djeca su i to…
JP Morsko dobro je juče zaključilo Ugovor sa preduzećem “Electro team” d.o.o. iz Budve čiji je predmet izvođenje radova na uređenju pješačke staze na potezu od Risna do Perasta. Ovo je ujedno i IV završna faza izgradnje pješačke staze koja podrazumjeva popločavanje novoigrađene staze duge 2,1 km dekorativnim prefarikovanim betonskim pločama najvišeg kvaliteta. Širina popločane staze iznosiće 1,5 m. Pri izradi projektnog zadatka posebna pažna posbevćena je planiranju specifičnog mozaičnog popločavanja koje treba da bude uklopljeno u već postojeći ambijenta Kotorsko-Risanskog zaliva.
Projekat predviđa i dva stajališta za ukupno 14 parking mjesta, odmor i panoramsko razgledanje obale.
U ovoj fazi, pored popločavanja, staza će biti ograđane zaštinim ogradama uz ivičnjake sa putne strane i sa strane mora.
Izvođač radova će shodno Ugovoru biti uveden u posao početkom oktobra, a previđeno je da radovi traju 100 kalendarskih dana od tog datuma.
Ukupna vrijednost radova na IV fazi iznosi 349.054,94 € sa uračunatim PDV-om.
Po završetku ovog posla predviđeno je postavljanje drvenih klupa, kanti za otpadke i hortikulturalno uređenje staze.
Podsjećamo da je JP Morsko dobro perethodne dvije godine sprovelo intezivne građevinske radove na izgradnji i proširenju same staze, a pred početak ljetnje turističke sezone 2018. Završilo radove na postavljanju javne rasvjete, koja ranije nije postojala na ovom dijelu Jadranske magistrale. Ukupna vrijednost svih radova iznosi cca 650.000,00 €.
Uprava pomorske sigurnosti spasila dvoje poljskih turista
Ekipa Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore spasila je večeras oko 21 sat dvoje poljskih turista koji su se nalazili na ostrvu Sveti Nikola ispred Budve. Oni su tamo prethodno dospjeli tokom dana a na ostrvo ih je navodno, prebacio za sada neidentifikovani taksi-brodić iz Budve.
Uprkos velikom nevremenu, noćnim uslovima, jakom sjevernom vjetru brzine preko 50 čvorova i velikim valovima, spasilački plovilo SAR-1Uprave pomorske sigurnsoti uspjelo je da pristane na Svetog Nikolu, a ekipa je pronašla i evakuisala dvoje uplašenih i promrzlih poljskih turista koji su na ostrvu bili ostavljeni više od tri sata.
Uprava pomorske sigurnosti spasila dvoje poljskih turista
„Turiste smo prebacili u gradsku luku Budva gdje ih je pregledala ekipa Hitne pomoći nakon čega su oni otpušteni i vratili su se u smještaj u kome borave. Sa svoje strane, insistiraću kod policije i ispostave Lučke kapetanije u Budvi da se pokrene istraga ko je od budvanskih taksi-brodara koji se bave pružanjem usluga turističkih izleta, danas dvoje Poljaka prevezao na ostrvo i tamo ih ostavio iako je znao da se sprema nevrijeme i da oni tamo mogu biti ugroženi. Takav postupak je neprihvatljiv i za svaku je osudu.“- kazao nam je večeras direktor UPS Crne Gore Safet Kočan.
U akciji spašavanja poljskih turista sa Svetog Nikole je učestvovala i Stanica pomorske granične policije iz Budve.
Uprava pomorske sigurnosti spasila dvoje poljskih turista
Kočan je kazao da se poljski par nije imao gdje zakloniti na ostrvu i da su, kada su vidjeli da za njih nije došao brodić koji ih je tamo odveo, uspaničili i mobilnim telefonom pozvali u pomoć policiju. Preko Operativno-komunikacionog centra MUP-a oko 19.35 sati poziv za pomoć upućen je ekipi Uprave pomorske sigurnosti, pa je SAR-1 sa posadom koju su činili Jasmin Koković, Stevan Asović, Ekrem Zaganjor, Emir Ćorović i Nikola Bošković, ubrzo isplovio iz Bara na misiju spašavanja koja se, uprkos jakoj buri, noćnim uslovima i teškom moru, ipak uspješno okončala.
Računajuči i večerašnju akciju, UPS je tokom ove turistilke sezone u raznim akcijama na Crnogorskom primorju, spasila čak 127 ljudi čiji su životi bili ugroženi u vanrednim okolnostima i incidentima na moru, a spašena su i ukupno 24 plovila koja su bila u opasnosti.
Na centralnoj proslavi Mediteranskog dana obale, koja se danas održala u Muzeju lijepih umjetnosti u Splitu, na panelu o saradnji PAP/RAC-a sa državama i institucijama Mediterana učestvavao je i Predrag Jelušić, direktor JP Morsko Dobro. Ostali panelisti bili su ambasadorka Francuske u Hrvatskoj Corrine Meunier, profesor Marija Snoussi sa Univerziteta Muhameed V iz Rabata u Maroku, Irina Makarenko iz Komisije za Crno more i Ivica Trumbić predstavnik IOC-UNESCO.
Jelušić je na panelu govorio o značaju saradnje institucija u Crnoj Gori sa PAP/RAC centrom Mediteranskog Akcionog plana, posebno ističući rezultate projekta CAMP Montenegro koji je Ministarstvo održivog razvoja i turizma realizovalo u periodu od 2011- 2017. godine, a u okviru kojeg su pripremljene značajne analize i studije koje su predstavljale podlogu i osnov za izradu Prostornog plana obalnog područja i Nacionalne strategije integralbog upravljanja obalnim područjem. Najznačajniji rezultati projekta CAMP su uspostavljanje odmaka gradnje od obalne linije, eliminasanje gradnje iz najvrijednijih djelova obalnog područja, definisanje obuhvata koji su optimalni za održivu poljoprivredu i održive vidove turizma, analize uticaja podizanja nivoa mora na osjetljive obalne ekosisteme i sl.
Jelušić se osvrnuo na tekuće i buduće aktivnosti u okviru saradnje Crne Gore sa UNEP / MAP-om i PAP/RAC-om, prije svega na projekat GEF Adriatic usmjeren na primjenu ekosistemskog pristupa na planiranje prostora morskog područja, kao i projekte izrade lokalnih planova za integralno upravljanje obalnim područjima. Jelušić je takođe, kao dobru praksu i odgovoran odnos prema održivom upravljanju i zaštiti obale i mora istakao da JP Morsko Dobro u okviru svojih aktivnosti godišnje izdvaja od 300 do 500 hiljada eura za projekte i programe koji su usmjereni na zaštitu životne sredine, kao što su studije zaštite i revitalizacije plaža od erozije, izgradnju infrastrukture i održavanje specijalnog rezervata Solila, monitoring kvalteta morske vode, istraživanje biodiverziteta, istraživanje morskih pećina, morskog dna na području budućih sidrišta i vrijednih lokacija poput lokaliteta Tunja u Budvi.
Takodje, na panelu je afirmisana uloga JP Morsko dobro, kao jedne od institucija sa najdužom saradnjom sa PAP/RAC centrom povodom obilježavanja Mediteranskog Akcionog plana. Jelušić je posebno istakao ulogu JP Morsko dobro u promovisanju zaštite obale i mora kroz saradnju i sa nevladinim organizacijama, koje ostvaruje po pitanju raznih akcija o zaštiti obale, čišćenja i sakupljanja otpada iz mora i sa obale i pozidanja svijesti o značaju ovih pitanja. Poseban doprinos JP Morsko dobro Mediteranskom danu obale su edukativni posteri o temama poput zaštite biodiverziteta mora i obale, obalnim procesima, zaštiti kultutnog blaga podmorja, plažama, plavoj ekonomiji, otpadu u moru i sl. koji se svake godine distribuiraju školama u Crnoj Gori.
Na današnjoj svečanosti, za ambasadorku obale proglašena je hrvatska glumica Zrinka Cvitešić – dobitnica 2014. godine Laurent Olivier nagrade za najbolju glumicu u mjuziklu u Velikoj Britaniji, inače vlasnica maslinjaka i proizvidje maslinovog ulja na Braču i aktivistkinja za zastitiu pririode u Hrvatskoj.
Požar na Pelješcu širi se prema Orebiću, zahvatio je po dvije obiteljske kuće u mjestima Mokalo i Stankovićima, a u gašenje, koje otežava jaka bura, popodne su se uključili i kanaderi.
Orebić požar foto Hina
Prema posljednjim informacijama županijskog vatrogasnog zapovjednika Stjepana Simovića, vatra je ušla u Orebić. Vatrogascima na terenu pridružili su se svi otočni DVD-ovi, Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda i Korčula. Vatrogasci s terena javljaju kako su naleti bure blaži pa su se u gašenje uključila tri kanadera, a u pripremi je i četvrti.
Ulažu se nadljudski napori za obranu kuća, nekoliko ih je već izgorelo u zaseocima Mokalo i Stankovići. Trajekt iz Korčule i dalje pristaje u Trstenik, a vozni red mijenja se u dogovoru s vatrogasnim zapovjednicima. Tri Canadaira CL-415 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH (PP NOS OS RH) upućena su na gašenje požara na području Orebića-Mokalo-Podstup, a na požarište u Orebić stigle su i kopnene snage.
Požar na Pelješcu je zahvatio obiteljske kuće koje brane zračne i kopnene snage, a jaka bura otežava gašenje požara i pristup požarištu. Zapovjednik kopnenih PP NOS OS RH poručnik Danijel Ivanček koji se trenutno nalazi na gašenju požara izjavio je kako već nekoliko sati kontroliraju situaciju na požarištu.
„Branimo okolne kuće i vršimo prigušivanje manjih požara koji nastaju te tako kontroliramo njihovo širenje. Naime, Canadairi gase požar u brdu gdje je velika vatra, a kopnene snage pomažu vatrogascima i lokalnom stanovništvu u obrani obiteljskih kuća.“ Ivanček je ispričao kako su helikopterom MI-8 MTV-1 sletjeli na nogometno igralište, nakon čega su ih vatrogasci prebacili na teren u Stankoviće.
Tokom današnjeg dana 50 pripadnika PP NOS-a Hrvatske kopnene vojske prevezeno je s dva helikoptera MI-8 MTV-1 na požarište Orebić, dok je pet kamiona s opremom i vozilom veze na isto požarište upućeno desantnim brodom-minopolagačem DBM-82 PP NOS-a Hrvatske ratne mornarice.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, na poziv gradonačelnice Gaziantepa (Turska), Fatme Sahin, boravio je u zvaničnoj posjeti tom gradu tokom održavanja prvog Festivala GastroAntep i sastanka pobratimskih gradova.
Kao grad bogate kulturno istorijske tradicije, jedan od najstarijih gradova na Putu svile, koji je sačuvao i uspješno obnovio ostatke starih civilizacija, poštujući i njegujući multikulturalnost, Gaziantep je upisan na UNESCO-vu listu.
Odskoro je ovaj grad zaštitio i svoju izuzetno raznoliku gastro ponudu, koja se kao nematerijalno dobro našla na prestižnoj UNESCO-voj listi.
Gradonačelnica Sahin je ujedno i predsjednica Zajednice turskih opština, koja je nedavno, sa Zajednicom opština Crne Gore potpisala protokol o saradnji čime je dodatno pružena mogućnost i drugim gradovima naše dvije zemlje da se povezuju.
Tokom boravka, predsjednik Jokić je imao brojne susrete sa privrednicima, prestavnicima UNESCO-a, gradonačelnicima pobratimskih gradova gdje su se u okviru okruglih stolova i panel diskusija razmatrale mogućnosti saradnje, razmjenjivala iskustva, kako pozitivna, tako i problemi sa kojima se susreću lokalne uprave i načini na koje se oni pokušavaju prevazići.
U razgovoru sa gradonačelnicom Sahin, predsjednik Jokić je istakao značaj intenzivnog dijaloga između ova dva grada, koji su takođe i članovi „Gradova puta svile“, uputivši joj poziv da sa svojim saradnicima prisustvuje sljedeće godine svečanoj proslavi 40 godina upisa Kotora na listu UNESCO-a, saopšteno je iz Opštine Kotor.
Sa hercegnovske tvrđave Citadela (Mezzaluna) jutros je očišćen veliki grafit i natpis koje su tokom ljeta nesavjesni pojedinci oslikali na zidove ovog mletačkog utvrđenja.
Zahvaljujući saradnji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, nevladine organozacije Sinergija i Gradskog muzeja, angažovana je firma „Cryomont“ koja je za nešto više od sat uklonila oba natpisa. Sekratarijat je organizovao i finansirao čišćenje, na inicijativu Sinergije, a uz stručni nadzor konzervatora iz Gradskog muzeja.
Poruka akcije je jasna – očuvanje kulturnih dobara. Uličnu umjetnost treba podržati, ali samo onda kada je u skladu sa ovom porukom, na primjerenim mjestima.
„U godini zaštite kulturnih dobara treba skrenuti pažnju svima da je kulturno dobro bogatstvo svih nas, te da ga sa odgovornošću i pažnjom moramo štititi i sanirati“, poručuje sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo. Kako dodaje, s tim ciljem je Sekretarijat raspisao likovni i literarni konkurs namijenjen učenicima starijih razreda osnovne škole i srednjoškolcima, na temu “Kulturna baština Novog, spoj prošlosti i budućnosti”.
Akcija uklanjanja grafita sa Citadele trebalo bi da bude model za očuvanje kulturnih dobara, kaže je konzervator Goran Skrobanović, ističući zadovoljstvo što je posao urađen u saradnji lokalne uprave, ustanove kulture i nevladine organizacije. Kako kaže, nevladine organizacije su sjajan pokretač, imaju svježe ideje i treba nastaviti sa učvršćivanjem saradnje.
Skrobanović objašnjava da je posao čišćenja urađen neinvazivnom metodom, te da ga je izvela respektabilna firma. Pritisak je bio 4 bara, što je mnogo manje od 170 bara kakav je uobičajen za pjeskarenje. Na taj način je skinuta boja, a u isto vrijeme ostala patina, potpuno su sačuvani kamen i malter.
„Akcija je mala, ali dosta znači, jer želimo da prenesmo poruku da podržavamo umjetnost, ali ne na bilo kom mjestu. Na tvrđavama ili nekom drugom kulturnom dobru, treba da bude sve privremenog karaktera, odnosno montažno-demontažno, uklonjivo i da nije nešto što trajno obilježava kulturno dobro“, ističe osnivač NVO Sinergija, Vuk Čvoro. On je kreatorima grafita poručio da sljedeći put potraže adekvatno mjesto i legalan način za iscrtavanje murala, jer „nije svaki grafit ni umjetnik za svako mjesto“.
Čvoro podsjeća da je NVO Sinergija prošle godine na istom mjestu organizovala školu restauracije, tokom koje je ojačan zapadni dio tvrđave i makar privremeno spasen od daljeg urušavanja. Želja im je da nastave sa konsolidacijom utvrđenja. Raspoloženi su za saradnju sa opštinskim i državnim institucijama, kako bi se eventualno napravio projekat i apliciralo za sredstva kod međunarodnih fondacija, kako bi bilo moguće pristupiti ozbiljnijim radovima na restauraciji Citadele.
Nacionalni parkovi Crne Gore pripremili su izložbu „Iz riznice Skadarskog jezera” koja je otvorena, 24. septembra 2018. godine, u JU „Muzeji i galerije Podgorice”, povodom obilježavanja 35 godina od osnivanja Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Na početku svečanosti sve učesnike je pozdravio direktor JPNPCG Elvir Klica i istakao da je Ministarstvo kulture prepoznalo značaj izložbe uključivši je u program manifestacije „Dani evropske baštine” koja ima za cilj da podstiče istraživanja, promoviše i štiti jedinstvene kulturne vrijednosti Crne Gore. Takođe je podsjetio da je zbog svojih prirodnih vrijednosti i istorijskog i kulturnog značaja, Ukazom Skupštine Crne Gore, 27.11.1983. godine crnogorski dio Skadarskog jezera proglašen Nacionalnim parkom, za čije je funkcionisanje konstituisana samoupravna interesna zajednica sa sjedištem u Podgorici.
Osim raznovrsnosti prirodnih potencijala, kulturno-istorijska prošlost NP Skadarsko jezero ima poseban značaj, prije svega što se upravo na ovom prostoru stvarao crnogorski istorijski i državni identitet.
„Tokom IX vijeka u basenu Skadarskog jezera začeta je prva državna organizacija Duklja, na čijim se temeljima formirala buduća crnogorska država. Bogato i raznoliko nasljeđe materijalne kulture: arheološka nalazišta, utvrđenja, srednjevjekovni manastiri, crkve, tradicionalna seoska arhitektura, kao i značajno duhovno stvaralaštvo, svjedoče da je prostor Skadarskog jezera bio važno istorijsko, privredno i kulturno središte. Zato crnogorsku javnost još jedanput podsjećamo da su se na ovom prostoru prožimale razne kulture i civilizacije, i da je bogatstvo njegove različitosti nešto na čemu smo posebno ponosni. Zao je naš imperativ da stalno vodimo brigu o zaštiti, očuvanju i unaprjeđenju njegovog bogatstva. To je naš dug i civilizacijska tekovina svakog savremenog društva”, istakao je Klica.
Direktor JPNPCG Elvir Klica na otvaranju izlozbe
Kulturna baština, kao jedan od oblika turističkog proizvoda dobija sve veći značaj kao ključni faktor pri odabiru destinacije za odmor i upoznavanje njenih vrijednosti. U tom smislu Crna Gora ima puno toga da ponudi uključujući i kulturno nasljeđe crnogorskih nacionalnih parkova. Pred nama je vrijeme u kojem ćemo u saradnji sa institucijama sistema, posebno sa predstavnicima lokalnih uprava i zajednica, podsticati razvoj upravo onih projekata koji će, osim očuvanja i promocije prirodnih vrijednosti, u značajnoj mjeri biti posvećeni i popularizaciji bogate kulturno-istorijske prošlosti sa prostora Parkova.”
Čast da otvori izložbu pripala je Neli Savković Vukčević, sekretarki Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog gradakoja jenaglasila damanifestacija „Dani evropske baštine” ima za cilj da jača svijest o našem evropskom kulturnom identitetu kroz intenzivniju razmjenu znanja o zajedničkom nasljeđu satkanom od svih posebnosti brojnih kultura. Da je Evropa zajednička odgovornost pokazuje se upravo ovakvim izložbama gdje se iskustvo pretače od iskona do danas sa posebnim osjećajem za čovjeka i prirodu, manastir i povelju, nošnju i alatku, plodove i predmete, za lijepo i korisno. Ona se zahvalila autorki izložbe i Nacionalnim parkovima Crne Gore i svima koji su učestvovali što „pokazuju da je jezero crnogorska i evropska otvorena živa istina.”
Izložba je rezultat predanog i posvećenog rada istoričarke umjetnosti Radmile Adžić, stručne saradnice za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG. Autorka se zahvalila pokroviteljima izložbe Ministarstvu kulture, Glavnom gradu Podgorica i Investiciono-razvojnom fondu Crne Gore, kao i Javnoj ustanovi „Muzeji i galerije Podgorice” na podršci u realizaciji ovog značajnog projekta.
Radmila Adzic
Izložba „Iz riznice Skadarskog jezera” predstavlja dio manifestacije „Dani evropske baštine“ koju organizuje Ministarstvo kulture već jedanaestu godinu zaredom sa ciljem da se kulturna baština približi i učini dostupnom široj javnosti i istakne jedinstvo raznolikosti zajedničkog evropskog nasljeđa kome pripadamo. Manifestacija se obilježava u jedanaest opština, sa četrdeset programa.
Izložba „Iz riznice Skadarskog jezera” biće otvorena do 14. oktobra 2018. godine.
