U galeriji Ljetnjikovca Buća u subotu od 19 časova u organizaciji NVO „Bokeški Forum“ održaće se promocija zbirke poezije „Jedna ljubavna“.
Ova zbirka štampana je nakon konkursa na kojem je prvo mjesto osvojila Aleksandra Matić iz Srebrenice. Odluku o pobjedniku donio je žiri u čijem sastavu su bili: Katica Čavor, Ivana Kružić, Mašo Čekić i Nikola Marković. Stihove iz zbirke čitaće učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće Mia Kružić.
Kompletan prihod od prodaje zbirke NVO „Bokeški Forum“ doniraće za liječenje Tivćanina Save Rilija.
Producentu koji u Crnoj Gori uloži najmanje 100.000 eura za snimanje filma, izmjenama Zakona o kinematografiji – o kojima će se poslanici izjasniti narednih dana – garantuje se povraćaj 25 odsto uloženih sredstava, umjesto dosadašnjih 20 odsto. Time se, prema riječima direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo pri Ministarstvu kulture, Dragice Milić, stvaraju uslovi za povećanje inostranih snimanja, koja nas godinama zaobilaze a koja zemljama regiona donose značajne prihode.
Ona vjeruje da povećanje stope za povraćaj sredstava može pozitivno uticati na mnoge aspekte naše kinematografije.
„Omogućava se angažman profesionalaca u filmskim produkcijama i koprodukcijama, obezbjeđuju se poslovanje i saradnja producentskih kuća, povećava se iskorišćenost naših filmskih kapaciteta, promovišu izuzetne lokacije za snimanje, doprinosi popunjenosti turističkih kapaciteta i stvaraju se uslovi za razvijanje nove grane turizma, tzv. filmskog turizma“, kaže Milić za Portal Analitika.
Primjena podsticajnih mjera u zemljama regiona – u kojima je stopa povraćaja takođe 25 odsto – ukazuje, prema riječima naše sagovornice, na činjenicu da se za svaki euro uložen po ovom osnovu državi vrate tri.
„Takođe, mnoge evropske zemlje koje kroz ovaj podsticaj razvijaju filmski turizam ostvaruju znatan ekonomski profit. Primjera radi, prema svojevremeno dostupnim podacima, Velika Britanija po ovom osnovu prihoduje skoro tri milijarde eura godišnje, a svaki deseti posjetilac u toj državi je filmski turista. Srbija je u 2011. godini prihodovala 8,5 miliona eura, Mađarska ostvaruje 90 miliona eura godišnje, dok Češka, odnosno Prag, prihoduje 50 miliona eura“, naglašava Milić.
U Domu starih “Grabovac” u Risnu “oživjeli” su nekadašnji praznik, 29. novembar Dan Republike, dan kojim se u bivšoj SFRJ obilježavala godišnjica Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine. Korisnici Doma starih jednoglasno su pjevali pjesme iz NOR-a, i prisjećali se davnih dana i radnih akcija.
Osamdesetčetvorogodišnji prof. Radoje Radulović je prijatno iznenađen programom koji su iz uprave osmislili za njih.
“Ja sam već 4 godine ovdje i ovo je prvi put da imamo ovakav program, to je veliko iznenađenje, a ja kada bih imao moć, vratio bih ono staro vrijeme da idemo ponovo na neke zajedničke akcije, zajedno da gradimo, i da budemo ljudi na prvom mjestu i rodoljubi. Bio sam učesnik na pet radnih akcija i ne mogu to nikada zaboraviti”, ističe Radulović.
Devedesetogodišnji Đuro Pribilović, kaže: “Ja sam učestvovao u ratu, kao dijete od 14. godina, i pamtim mnogo toga, vrijeme socijalizma je nešto najdragocjenije, tu su mi najljepše uspomene, tu je moj život. Bio sam učesnik i na radnim akcijama i u partijskim školama. Mnogo sam iznenađen programom večeras, vratili su me u neko drugo vrijeme”.
Petar Pajković- šef socijalne službe u Domu starih vjeruje da će ovaj program postati tradicionalan u njihovom kalendaru događanja.
“Većina korisnika doma stvarala je ovu zemlju i oni još uvijek doživljavaju praznik kao svoj, i vrlo rado ga se sjećaju. Mi mlađi ne pamtimo, ali znamo upravo najviše iz priča naših korisnika”, kaže Pajković.
Korisnici su nedavno ima i “Noć mode”, redovno im uprava doma organizuje izlete, pozorišne predstave, projekcije filmova, i trude se da bude što više društvenog angažovanja, jer se na taj način ljudi u domu osjećaju korisnim i zadovoljnim. Ono što je novina je da objavljuju i časopis “Glas Grabovca” koji izlazi jednom mjesečno, gdje tekstove pišu upravo korisnici.
Milosav Miško Prelević, organizator i učesnik programa ističe da su pjesmama iz NOR-a, poezijom i igrom vratili brojne korisnike u neko drugo vrijeme, a da se podsjete pionirske zakletve, korisnici i učesnici su nosili marame i kape.
U programu su učestvovala i djeca koja su polagala pionirsku zakletvu, pjevala i glumila.
Pjesnici Milosav Miško Prelević, Miroje Vuković i pjesnikinja Vjera Bojanić, govorli su stihove, a za muzički dio programa osim hora Doma starih “Grabovac” zadužen je bio umjetnik Marinko Pavićević.
Prva izložba suvenira i razglednica iz prošlosti Tivta otvorena je u četvrtak u OŠ “Drago Milović“ u sklopu Novembarskih dana.
Izložbu su pripremili i profesori i nastavnici Aktiva za istoriju i geografiju, uz pomoć učenika i njihovih roditelja.
Izloženo je blizu 100 predmeta koji su izazvali veliko interesovanje učenika.
Najveću pažnju učenika privukli su pegla stara 160 godina.
“Marljivo se radilo na pripremi izložbe koja mnogo znači za njegovanje kulture i tradicije našeg kraja. Svi izloženi predmeti sakupljeni su sa teritorije naše opštine“ – kazala je Ružica Lazarević, direktorica OŠ“Drago Milović“.
Zajednička akcija Ministarstva održivog razvoja i Opštine Tivat, u cilju zaustavljanja nelegalne gradnje, počela je u četvrtak koordinisanom kontrolom koju na terenu sprovode urbanističko-građevinski inspektori za južni region u saradnji sa inspektorima komunalne policije i inspekcije.
Ove službe radiće zajedno na terenu u narednom period – saopšteno je iz Opštine Tivat. Iz lokalne uprave tvrde da je zajendička akcija državnih i opštinksih inpektora organizovana na inicijativu predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca, “kako bi se iskontrolisali radovi na terenu, utvrdilo činjenično stanje i zaustavila nelegalna gradnja.”
Na cijelom području Opštine Tivat koja je prostorno najmanja u Crnoj Gori, trenutno je aktivno oko 80 manjih ili većih gradilišta. U proteklom periodu ovdje je podignut veliki broj nelegalnih objekata, od kojih su neki na trasama javne infrstarukture ili na samoj obali mora na državnom zemljištu, a koji i do danas uprkos donijetim riješenjima o rušenju, nisu uklonjeni.
“Prikazati 2,5 milenija razvoja pomorstva, uz unošenje obilje podataka i znalački korištene literature, bio je zahtjevan zadatak za čije uspješno riješavanje je bila sposobna osoba smo iskonski vezana sa morem kroz dugu porodičnu i zavičajnu tradiciju, ali istovremeno i osoba naoružana eruditskim i enciklepidijskim poznavanjem više naučnih oblasti… Ova knjiga predstavlja najznačajniji naučni prilog izučavanju i popularisanju naše bogate pomorske prošlosti” – poručio je mr Jovan Martinović, na promociji knjige „„Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva“ autora prof. dr Antuna Sbutege koja je održana u četvrtak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Brojne posjetioce i zvanice pozdravio je u ime domaćina, Andro Radulović direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, koji je istakao da je izdavanjem knjige „Historija pomorstva Crne Gore“ još jednom potvrđena činjenica da su Boka Kotorska i Crna Gora nepresušno izvorište za proučavanje istorije i kulture naroda koji su je stvarali.
„Nadam se da će knjiga poslužiti kao veliki motiv i putokaz za još intezivnije i obimnije poduhvate sa ciljem proučavanja naše prošlosti“ – kazao je Radulović.
„Ne znam koliko sam je pisao, nije bilo kratko, reći ću vam da bibliografija ima 750 jedinica i oko 1140 fusnota… Ova knjiga plod je čitavog mog života, od kada sam u najranijem djetinstvu ušao uša svijet pomorstva, okružen pomorcima, istoričarima, dokumentima, tehničkim djelima i predmetima koji svjedoče pomorsku historiju“ – kazao je vidno zadovoljan Sbutega.
Ova knjiga nije enciklopedija, niti imam pretenzija da ovom knjigom u potpunosti elaboriram ovu temu, ona je samo prva da bi postakako druge autore da pišu na ovu temu, poručio je autor.
„Povjest našeg pomorstva je tako duga i bogata događajima, interesantnim ličnostima da je bilo vrlo teško i zahtjevno sažeti u jednoj knjizi zbog čega sam morao mnogo toga izostaviti. Glavni, intimni motiv, da napišem ovu knjigu je osjećaj duga prema članovima moje obitelji koji se više od 400 godina bave pomorstvom, kojima sam posvetio ovu knjigu, ali ne samo njima već i prema svim pomorcima u toku povjesti ovog kraja i brojnim hristoričarima pomorstva, prethodnih generacija kojima dugujem svoja životna usmjerenja, kulturu znanja i identitet. Ona je napisana iz osjećaja duga prema sadašnjim i budućim generacijama, kao pokušaj da se na njih prenese bar dio tih znanja i vrijednosti. Bio je to komplikovan i dug posao ali je bila uzbudljiva intelektualna avantura“ – kazao je između ostalog Sbutega.
Historija pomorstva Crne Gore – Antun Sbutega foto Boka News
On je kroz istorijski prikaz, razvoja pomorstva u Crnoj Gori, apostorfirao da je primorije i danas najrazvijeniji dio Crne Gore, gdje su u toku najznačajnije strane investicije.
„I sada Crna Gora diše preko svoje obale iako nije toga uvjek svijesna. U Crnoj Gori ima najmanje 6.000 aktivih pomoraca, po čemu je na broj stanovnika na prvom mjestu u svijetu, od kojih više od 95 posto plovi na stranim kompanijama, čiji se prihod procjenjuje na preko 200 miliona eura, i to je najveći prihod koji Crna Gora ostvaruje. Prihod od turizma u Crnoj Gori se očekuje od milijardu eura, ali to je ukupan prihod, od čega je čisti profit od turizma između 100 i 150 miliona, a u ovih pomorskih 200 miliona nema nikakvih troškova. I pored škola, više centara za obuku pomoraca Crna Gora nema jasnu i dugoročnu pomorsku politiku.
Najvažniji cilj ove knjige je da ne samo da proširi svijest o začaju historije pomorstva, već da potakne institucije države i društva, pomorce da kreiraju razvojnu politiku bez koje se ne može efikasno razvijati pomorstvo i valorizovati primorski položaj države, koja je još jednom naglašavam, njena najvažnija privredna grana“ – poručio je Sbutega.
Izdavanje ovog kapitalnog djela realizovano je zahvaljujući podršci Ministarstva kulture Crne Gore, Pomorskog muzej Crne Gore Kotor i Bokeljske mornarice.
Prof.dr Antun Sbutega je univerzitetski profesor u Crnoj Gori i Italiji, član Reda malteških vitezova i bivši ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici u Vatikanu, Admiral Bokeljske mornarice od 16. juna 2016. Napisao je više knjiga.
Jovan Martinović: “Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog i svjetskog pomorstva“ obrađuje ulogu pomorstva kao bitnog faktora u razvoju naše civilizacije
Historija pomorstva Crne Gore – foto Boka News
U ovoj knjizi kompoziciono su poglavlja ustrojena po hronološkom redoslijedu od najstarijih do nedavnih faza razvoja pomorstva a unutar svakog poglavlja sprovođeno je dolijedno fokusiranje pažnje sa širokog područija na Mediteranu i Jadranskom moru pa preko Crnogorskog primorija do usmijeravanja na konkretno područije Boke Kotorske kao jednog od prioriteta u izučavanju ukupne materije.
U poglavlju o razvoju pomorstva u Starom vijeku obrađeni su počeci pomorskog prometa na obali Mediterana i razvoj pomorstva na Jadranu u Starom Rimu, pa preko period ranog Srednjeg vijeka, od V – XI stoljeća te kasnog Srednjeg vijeka od XI – XV stoljeća formiranja države Duklje, perioda kada Venecija postepeno preuzima sve gradove na primoriju. Krajem XV stoljeća Turci zauzimaju Herceg Novi i Risan.
Pred kraj XVI stolječa odigrala se pomorska bitka kod Lepanta nakon koje su uprkos porazu Turci osvojili južne gradove Bar i Ulcinj.
Tokom XVII stoljeća nastavljaju se borbe protiv Turaka i afričkih gusara, koji su napadali na pomorski i trgovački promet na Jadranu, što je izazvalo konačni izgon Turaka iz Heceg Novog i Risna, te omogućilo nesmetani razvoj pomorstva i svih naselja oko zaliva, razvoj pomorskog školstva kulture i obrazovanja…
Kraj XVIII stoljeća predstavlja vrhunac zlatnog brodarstva na jedra. U XIX stoljeću dolazi do prvog velikog udara na pomorstvo ovog područija u vrijeme Napoleonovih ratova kada je trgovačka flota bila destkovana. Tokom daljeg razvoja pomorstvo Boke se oporavlja ali krajem tog perioda jedrenjaci nestaju uslijed konkurecije savremenijih i sigrnijih parabroda, tako da je početkom XX vijeka ugašeno pomorstvo na jedra.
Između dva svijetska rata pomorsto u svijetu je doživjelo procat ali se u Boki sporo razvijalo. U knjizi je iscrpno obrađen poslijeratni razvoj pomorstva u svijetu na Mediteranu i Jadranu, pri čemu je obrađen period pomorstva u periodu socijalističke Jugoslavije, u kojem su pomarske kompanije iz Crne Gore igrale značajnu ulogu. U posljednjem poglavlju obrađena je kriza i nestanak pomorskih kompanija od 1991 – 1996. godine kao i pokušaj obnove trgovačke flote u nezavisnoj Crnoj Gori od 2006. do 2016.godine.
Prethodna vlast u Budvi dugi niz godina je obećavala da će Opština uvesti red u zoni privremenih objekata, što ipak nije bio slučaj. Nova gradska uprava je Planom privremenih objekata izbrisala 250 privremenih lokacija tezgi, štandova, kioska, ugostiteljskih terasa sa gradskih šetališta, čime će, kako je istakao predsjednik Krapović, doći kraj tome da se Budva naziva vašarom, javlja Radio Budva.
Nacrt programa je znatno izmjenjen u odnosu na prethodni plan, kazao je sekretar Sekreterijata za urbanizam i održivi razvoj, Stevo Davidović.
“Sadrži ukupno 405 lokacija i ukupno je oko 250 lokacija manje u odnosu na prethodni plan”, rekao je Davidović.
Iz NVO “Bazar” su saopštili da će organizovati mirne proteste kako bi iskazali nezadovoljstvo predloženim Planom privremenih objekata, koji, kako navode, ugrožava interese učesnika sajamske manifestacije „Bazar robe široke potrošnje“ i okuplja više od 40 preduzeća i preduzetnika.
“Odlučili su da izbrišu 250 lokacija na šetalištu. Javila im se vizija da to treba odmah uraditi ostaviti veliki broj ljudi bez posla, a nije im se javila vizija da na takav način zatvaraju vrata našim gostima, koji zbog ponude i zabavnog programa dolaze u Budvu”, rekao je Banović predsjednik NVO “Bazar”.
Funkcioner Demorata Mijomir Pejović kazao je da lokalna vlast samo ispunja predizborna obećanja.
“Upravo je u ovom petogodišnjem planu inkorporirano sve ono što sadrži naš izborni program, na osnovu koga smo i dobili prilično veliku podršku ljudi. Samim tim, mi samo sprovodimo ono za šta su nam naši sugrađani dali glas”, naveo je Pejović.
Komentarišući najavljeni protest, Pejović ističe da su neki od tih ljudi vlasnici hotela u Budvi.
“Kako ih ostavljamo bez hljeba? Ako već neki od njih poseduju velike hotele, a drugima su ucrtani hoteli na lokacijama za koje se bune. Predlažem da se kadniduju na sledećim izborima sa tim Programom, pa ako zavrijede povjerenje građana, neka ga onda sprovode”, zaključio je Pejović.
Predsjednik Opštine Dragan Krapović je ranije na Javnoj raspravi poručio u punoj Sali Skupštine opštine, da je došao kraj tome da se Budva naziva vašarom i da je sada vrijeme da se napravi rez.
Povodom 21. novembra Dana Opštine Kotor, predsjednik Vladimir Jokić, sa predsjednicom Skupštine Opštine Dragicom Perović danas je priredio prijem za članove Bokeljske mornarice i Gradske muzike Kotor.
Predsjednik Opštine, Vladimir Jokić, zahvalio se predstavnicima Gradske muzike na njihovim aktivnostima u cilju promocije i očuvanja kulturne tradicije grada. On je istakao da će opština nastaviti sa pružanjem podrške Gradskoj muzici, a čemu je primjer opredjeljivanje opštinskih sredstava Gradskoj muzici za kupovinu novih uniformi.
Prijem u SO
Istaknuti članovi Bokeljske mornarice, jedne od najstarijih bratovština pomoraca na svijetu,predvođeni admiralom prof.dr Antunom Sbutegom, izrazili su zahvalnost za podršku koju lokalna uprava pruža u cilju zaštite i očuvanja ove organizacije. Predsjednik Jokić naglasio je spremnost za dodatni angažman i pomoćopštine mornarici, pogotovo u svijetlu kandidature Bokeljske mornarice za status svjetske kulturne baštine UNESCO, u svojstvu nematerijalnog kulturnog dobra, čije će prihvatanje, kako su se saglasili prisutni, predstavljati nemjerljiv značaj za mornaricu, grad i državu.
Predsjednik Jokić najavio je intenziviranje saradnje opštine i dvije organizacije, koje predstavljaju simbole kulture i tradicije Kotora, i njihovo aktivno učešće u okviru proslave četrdeset godina od upisa Kotora na listu svjetske kulturne baštine UNESCO, jubileja koji će biti obilježen naredne, 2019. godine.
Predstava SEVEROISTOK Torstena Buhštajnera, u režiji Jane Maričić gostuje na Velikoj sceni Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor u ponedeljak 03. decembra, sa početkom u 20 sati. Predstava je realizovana u koprodukciji “Bitef teatra” i “Beoarta” iz Beograda.
Glume: Katarina Žutić, Jovana Gavrilović i Milica Janevski.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće na dan igranja predstave na blagajni Kulturnog centra u ponedeljak od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
Komad je nastao po istinitim svjedočenjima preživjelih u talačkoj krizi u Moskvi 2002, kada je grupa čečenskih terorista upala u jedno pozorište i zahtjevala da Rusi povuku svoje trupe iz Groznog.
Čečenka, Ruskinja iz publike i Letonka, koja je spasavala žrtve, iznose svoja potresna sjećanja i ponovo ih proživljavaju.
Ova predstava premijerno je izveden 2006. godine u pozorištu “Royal dramaten” u Stokholmu, igran je u 22 države, a preveden na 14 jezika.
Avion let L410 Turbolet u vlasništvu Van Air Europe sa 19 sjedišta, a trenutačno u najmu za TradeAir, sa sedam putnika i tri člana posade na obavljanju PSO linija oko 12:45 sletio je na pogrešni, zatvoreni dio piste u Zračnoj luci Dubrovnik.
Avion na liniji Rijeka-Split-Dubrovnik sletio je u dubrovačku zračnu luku na dio piste koji je zatvoren zbog radova te se tako našao između kamiona i ostale građevinske mehanizacije kojima se izvode radovi.
Avion je desetak minuta stajao na pisti, a Avioradar.hr doznaje kako su na pistu izašle žurne službe zračne luke – vatrogasci i hitna. Nakon toga zrakoplov je samostalno, uz pratnju vatrogasaca i hitne, napustio taj dio piste, parkiran na stajanci te je obavljen iskrcaj putnika. Na letu je bio i član Avioradar.hr.
Putnici o incidentu nisu obaviješteni nego im je posada rekla kako su malo uranili te da zbog toga zrakoplov stoji na pisti.
