Kako malo mjesto doživljava pravi turističko-graditeljski procvat

0
Pelješki most radovi – Foto Tom Dubravec/HANZA MEDIA

Mala Komarna, dosad poznata po svom najpoznatijem vikendašu, dugogodišnjem političaru barba Luki Bebiću, ali u vrijeme Jugoslavije i kao ljetovalište bosanskohercegovačkih moćnika i intelektualaca, postat će u sljedeće tri godine najživlje gradilište u Hrvatskoj, a kad se dovrši najveći most (Pelješki) u zemlji, dobit će i pravu građevinsko-turističku atrakciju!

Komarna je nastala sedamdesetih godina kao vikend-naselje, da bi danas imala nešto više od 170 prijavljenih stanovnika, zimi ih je pedesetak, a ljeti i do dvije tisuće s turistima. Već sada nema dana da pedesetak stalnih stanovnika ne obiđu novinarske ekipe, mještani su se već naviknuli, izvještili u davanju izjava, a svi ponešto znaju i o tehničkoj strani megaprojekta pelješkog mosta vrijednoj 420 milnona eura, od kojih se 85 posto financira nepovratnim sredstvima Evropske unije, dok radove izvodi renomirani kineski građevinski div China Road and Bridge Corporation.

Ne samo da će ovaj most zakoračiti preko Malostonskog zaliva, zagaziti jednom stopom u Komarnu, a drugom u Brijesti na Pelješcu, on će spojiti Hrvatsku nakon ravno 303 godine, koliko je prošlo otkad je Dubrovačka Republika 1718. ustupila područje Neuma Turskom Carstvu. Dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, nosit će četiri prometna traka. EU financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod Stona dužine osam kilometara.

Radovi su počeli, gradilišta s obje strane zaljeva se uređuju, a upravo se polažu piloti za temelje koji će se ukupati u muljevito dno, čak stotinjak metara ispod morske površine. Kineski brod dovezao je 24 pilota duljine od 126 do 128 metara koji se ugrađuju kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta, a bit će postavljena 148 pilota. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini zaljeva oko 70 metara te upumpavanje armiranog betona u cijevi pilota.

Kišnog i hladnog jutra zatekli smo kineske radnike upravo na tom zadatku. S komarnjanske strane bit će u apartmanima smještani kineski i hrvatski inženjeri, a na pelješkoj strani podignut će se kontejnersko naselje za sedam stotina kineskih radnika. Bit će to pravi grad uz more.

– Vidimo ih, prolaze ovuda, malo su u početku bili šutljivi, a sad se već pozdravljaju s mištanima. Glavni kuvar zna reć ‘dobar dan, doviđenja i gut’, a mi, bojin se, još ni beside kineskoga. A čuješ, da je nas sedan stotina u Kini već bi tamo cila zemlja navijala za Hajduka i pivala ‘Marjane, Marjane’ – smije se Komarnjanin Mile Brljević (64), predviđajući kako će do ljeta 2021. kad je završetak radova na mostu, Komarna biti poznata kao Zagreb, stalno su na televizijama i po novinama.

– Ovdje su smješteni inženjeri i radnici koji su neposredno uključeni u projekt, a od Opuzena do Ploča unajmljuju sobe naši i europski kontrolori, promatrači, svi oni kojima je posao nadgledanje, tako da će naši ljudi i zimi i ljeti iznajmljivati a i restorani će biti popunjeni. Sve u svemu lipo. Ima inženjera iz Sarajeva, Beograda, Zagreba, Splita, tako da smo se svi lipo našli na jednome mistu, Kinezi gledaju struku i ništa drugo ih ne zanima, a naše firme iz Doline Neretve radile su pripremne radove, postavljali ograde, polagali asfalt, table, tako da je bilo posla za sve – kaže Mile.

A s kineskim je poslodavcima najbliži Ivo Jerković Bili, okretni 24-godišnjak koji je do 2021. godine otkazao sve najavljene turiste i sedamdesetak ležaja iznajmio inženjerima, prevoditeljima i logistici, a kod njega kineski kuhari spremaju i spizu, dok je i dio ureda smješten kod njega.

Foto Tom Dubravec/HANZA MEDIA

– Prvi su došli u julu, dva šefa i inženjeri, a onda ih je dolazilo još i još i još… Trenutno je kod mene pedesetak kineskih i isto toliko hrvatskih inženjera. Ne može se ne primijetiti ozbiljnost kojom Kinezi pristupaju ovom poslu; pri zapošljavanju traže referencije, sve papire i iskustvo, ne zanima ih ništa ‘preko veze’. Bio je i glavni direktor, jako mlad, čini mi se 1986. godište. Svaki šef ima svoga šefa, a izjave i fotografiranje ili ulazak u zonu gradnje je najstrože zabranjeno bez dozvole s vrha. Nema ćakula i zaustavljanja, nema šanse da se lipa isplati a da ne ide preko računa.

– Većina fizikalaca, koliko sam shvatio dolazi u aprilu i spavat će u kontejnerskom naselju. Mislim da nama koji smo iznajmili apartmane i otkazali našim ljetnim turistima neće biti štete, ali bogme, ne stajem dan-noć, stvarno je puno posla – objašnjava Ivo, koji će pored svog restorana otvoriti ovog ljeta – logično – i kineski restoran.

– Glavni kineski kuhar je profesionalac sto-nasto, hrana koju priprema je izvrsna, samo sam primijetio da stavljaju u sve đumbir. Ako bude moguće, zamolit ću ga za pomoć pri otvaranju kineskog restorana. A znate što mi je bilo najčudnije; ovog ljeta pored tisuća gostiju koje imamo iz cijele Europe, prvi put su mi bili – Kinezi. Je l’ to podudarnost slučajna, a ko zna. Uglavnom bit će nam živo i veselo ove tri godine – kaže Ivo Jerković, koji nas je gliserom provozao oko kineske dizalice, broda s elementima i remorkera usidrenih u malostonskom zaljevu: kad se zabijaju piloti duboko u dno, odjekuje kilometrima uokolo…

Po pustoj, kišnoj i oburenoj Komarni teško je naići na mještanina, ali imamo sreće, namjerili smo se na pravu osobu, Matu Dragobratovića, bivšeg načelnika Općine Slivno i nekadašnjeg predsjednika Općinskog vijeća kojoj pripada mjesni odbor Komarne.

Zanimljivo je kako je Mate dvaput bio na otvaranju radova na pelješkom mostu, a posebno je u javnosti ostalo zapamćeno svečano otvaranje pod vodstvom premijera Ive Sanadera. Sada se ta betonska platforma, s koje se pelješki most trebao dobaciti na drugu stranu – ruši.

– Nije to bilo skroz bezveze kao što se danas u Hrvatskoj smatra za sve, taj je čin bio od psihološke važnosti – da se narod upozna kako je moguće da Hrvatska jednog dana bude konačno spojena. Od tada se neprekidno pričalo o pelješkom mostu, bilo je podmetanja svakojakih, ali uspjeli smo i važnost mosta će biti neizmjerna, kako za nas ovdje, tako i za cijelu državu – smatra Dragobratović, jedan od osnivača HDZ-a, dodajući kako je bez novca most bio samo u snovima, ali ulaskom u EU san je bilo moguće ostvariti.

– Bit će među Hrvatima uvijek onih koji će kritizirati ovaj velebni projekt, ali mi smo jednostavno takvi. Ipak nema sumnje da će ovaj most kao jedan od pet najvećih u Europi privlačiti pažnju kako naših ljudi tako i stranaca, ipak je to jedna rekao bih turističko-građevinska atrakcija – drži Mate, koji svoje apartmane ipak neće iznajmiti kineskim građevinarima.

– Imamo svoje stalne goste iz cijele Evrope i mislim da ne bih profitirao kad bi još i zimi iznajmljivali, a naše tradicionalne goste zaustavili – objasnio nam je Dragobratović, na odlasku poručivši:

– Pelješki most je projekt stoljeća!

/Damir Šarac/

Mladić iz Pljevalja stradao na kruzeru

0
Majesty of Seas

Pljevljak Enis Mahić (26), koji je radio na kruzeru Majesty of the seas, skočio je sa palube u Atlantski okean 24. januara od tad mu se gubi svaki trag, objavili su američki mediji.

Mahić je radio za američku kompaniju Royal Caribbean sa sjedištem u Majamiju.

Američki mediji pisali su da je potragu pokrenula obalska straža i da su aktivno tražili mladića, ali bezuspješno. Kako su javili, straža je dobila poziv od posade broda da je mladić skočio sa palube. Kruzer je u trenutku nestanka mladića bio na Bahamima, u glavnom gradu Nasau i ostrvu Koko Kej.

Porodica Mahić tvrdi da je nakon potrage odlučeno da se prekine sa daljim traženjem mladića, jer je komisija tamošnjih vlasti ustanovila da je nemoguće da neko bude živ poslije toliko dana. Takođe, porodici je rečeno da je Mahić skočio svojom voljom, pa policijska istraga nije ni sprovedena.

“Uglavnom su nam svi dali zatvorene informacije. Stupili smo u kontakt sa kapetanom broda i njegovim kolegama. Svi uglavnom kažu da ništa nijesu vidjeli, niti čuli. Tokom istrage nijesu uzete izjave svjedoka. Oni su sami ustanovili da je uradio to svojom voljom i to je to što se tiče njih. Po nekim saznanjima jedino ko može da pokrene i da preko crnogorske ambasade kontaktira tamošnje vlasti i organizuju makar još jednom potragu za njim je Ministarstvo spoljnih poslova u Crnoj Gori”, kažu iz porodice Mahić za CdM.

Oni su istakli da ne gube nadu i da će makar biti pronađeno tijelo.

“Nema nikakvog razloga da bi Enis sam skočio sa palube. Na tom brodu je fino zarađivao i nije imao nikakvih problema”, navodi porodica.

Grad Kotor i biskupija slave svog zaštitnika po 1210. put u nedjelju 3. februara

0
Sveti Tripun 2017. foto Boka News

Kotorska biskupija i grad Kotor ove godine slave po 1210. put svog zaštitnika Svetog Tripuna 3. februara.

Na Svijećnicu, 2.februara u 18 sati biće svečana večernja i kađenje relikvija Svetog Tripuna.

Centralna proslava je u nedjelju, 3.februara, u 09.30 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.

Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i  pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.

U 10 sati će Bokeljska mornarica izvesti kolo sv. Tripuna ispred katedrale, nakon čega slijedi sv. misa u 10,30 sati. Svečanu sv. misu predvodi mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski.

Sveti Tripun 2017. foto Boka News

Nakon mise biće procesija ulicama grada.

Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 10.februara spuštanjem zastave sveca sa katedrale.

Sveti Tripun proslava 2018. foto Boka News

Sveti Tripun rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).

Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

„Želim dotaknuti nebo“

0
PROMOCIJA KNJIGE

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u srijedu 30. januara u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju predavanje „Od mora do vrha – Iran Damavand 2017“ i promociju knjige „Želim dotaknuti nebo“ mladog koprivničkog visokogorca i putopisca Mateja Perkova.

Mjesec dana provedenih u Iranu bilo je dovoljno kako bi se najviši azijski vulkan (5671 m) ispenjao od obale Kaspijskog mora. Drevna Persija putniku namjerniku kazuje mnogo priča, ali najčuvenija od svih jeste ona o susretljivosti i dobroti njenih stanovnika. Na svom putu koji je počeo od pješčane plaže, Matej je prolazio kroz džunglu, polja riže, planine i veličanstveni kanjon Haraz. Iskusio je ritam milionskog Teherana, degustirao lokalne specijalitete…

Sve to i još mnogo više predstaviće na svom predavanju uz mnoštvo atraktivnih fotografija!

U sklopu predavanja Matej Perkov predstaviće novu knjigu „Želim dotaknuti nebo“. U svojoj knjizi,uz mnoštvo zanimljivih fotografija, autor se potrudio ispričati svoje viđenje planinske romantike. Ljubitelji putopisa s tematikom planinarstva i outdoor sportova uživaće u ovom štivu koje će ih podstaći da razmisle o svemu onom što ih može obogatiti svaki put kada odluče svoje vrijeme provesti u prirodi.

„Tivatska solila“ posebni rezervat prirode – okrugli sto

1
Solila

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Opština Tivat u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i Ministarstvom održivog razvoja i turizma  organizuje Okrugli sto o posebnom rezervatu prirode  “Tivatska solila” koji će se održati u petak 1. februara 2019. godine u Skupštinskoj sali Opštine Tivat, sa početkom u 10 sati.

Na okruglom stolu planirano je da se predstavi nacionalni i međunarodni  okvir za zaštitu močvarnih staništa, primjer upravljanja močvarnim staništima u korist prirode i čovjeka, te rezultati istraživanja biodiverziteta koja su na području Solila sprovedena tokom 2018. godine.

Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat

Međunarodni dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem da se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja.

Na ovoj listi nalaze se dva močvarna područja iz Crne Gore: Nacionalni park „Skadarsko jezero“ i Posebni rezervat prirode „Tivatska solila“.

Luca Tito Faraci, muzičar, strip scenarista i crtač na 50. izdanju Praznika mimoze

0
Luca Tito Faraci

Italijanski polivalentni umjetnik – muzičar, strip scenarista i crtač, Luca Tito Faraci (Luka Tito Faraći) biće gost Četvrtog strip vikenda koji Hercegnovski strip festival (HSF) organizuje u saradnji sa Ambasadom Italije i JUK Herceg festom, a u okviru Dana italijanske kulture na ovogodišnjem jubilarnom 50. izdanju Praznika mimoze.

Ovogodišnji strip vikend održaće se od 14. do 16. februara i posvećen je italijanskom kulturnom strip fenomenu Teksu Vileru (Tex Willer) koji proslavlja 70 godina postojanja.

Faraći je od 2007. do danas uradio nekoliko desetina brojeva, kao i dva maksi izdanja, jednog od najpoznatijih strip junaka – legendarnog Teksa, a pored njega gost na strip vikendu je i sjajni italijanski crtač Walter Venturi (Valter Venturi). Ovaj fenomenalni umjetnik je bio gost 12. izdanja Hercegnoskog strip festivala održanog prošle godine u septembru, a od 2012. godine radi za izdavačku kuću Bonelli Editori pod čijim okriljem se i štampa Teks.

Gosti Četvrtog strip vikenda su i predstavnici beogradske izdavačke kuće Veseli Četvrtak predstavnici Bonelija za ovdašnje tržište, koji će održati predavanje o istorijatu i fenomenu uspjeha na ovdašnjim porstorima stripa Teks Viler, dok će Tito Faraći kao jedan od generalno najboljih poznavalaca Teksa držati uopšteno predavanje o kultnom rendžeru i avanturama kroz koje ovaj strip junak prolazi već 70 godina.

Iizložba 70 godina Texa Willera

Strip vikend će početi u četvrtak 14. februara u 19h otvaranjem izložbe 70 godina Texa Willera u foajeu Dvorane Parke na kojoj će svoje radove predstaviti gosti iz Italije. Sljedeća dva dana će se na potezu Dvorana Park, Gradska kafana, Trg Nikole Đurkovića, HSF striparnica održavati predavanja, radionice sa mladim hercegnovskim crtačima i učenicima, a sve će pratiti standardno crtanje za fanove, berza stripa i poznate HSF žurke.

Karavan 50. Praznika mimoze u Sloveniji

0

Karavan 50. Praznika mimoze stigao je i do Slovenije, gdje danas i sutra najavljuje jubilarno izdanje jedne od najstarijih i najpoznatijih turističko-propagandnih manifestacija u Herceg Novom i Crnoj Gori, koja će trajati od 01. februara sve do 23. marta.

Karavan danas mimozu donosi u dva pobratimska grada – Novo Mesto i Kranj, a sutra u Ljubljanu, gdje će nastupiti na Sajmu turizma i u centru grada.

Gradska muzika, mažoretke, klovnovi i trombonjeri nastupili su na glavnom gradskom trgu u Novom Mestu, uz podršku Mestne godbe Novo Mesto, sa kojima Gradska muzika ima odličnu saradnju. Muzikom, plesom i mimozom pozvali su građane Novog Mesta i Slovenije da posjete Herceg Novi tokom 50 dana 50. Praznika mimoze, tokom kojih će biti upriličeni i Dani Slovenije u Herceg Novom, od 20. marta.

Defileu je prethodio prijem kod župana Opštine Novo Mesto Gregora Macedonia, za delegaciju Opštine Herceg Novi na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem. Tokom prijema, Županu je uručena plaketa 50. Praznika mimoze, u znak zahvalnosti za podršku Karavanu.

Predstavnici dva grada istakli su da se raduju nastavku i njegovanju višedecenijskih pobratimskih veza Herceg Novog i Novog Mesta, te novim mogućnostima za prekograničnu saradnju. Župan Macedoni najavio je da će delegacija Novog Mesta posjetiti Herceg Novi u martu. On se zahvalio na prilici da Karavan posjeti i Novo Mesto, riječima da su Herceg Novi i Mimoza “uvijek dobra vijest”.

Ulcinjska solana zaštićeno područje krajem februara

0
Ulcinj solana
Ulcinj solana

Ulcinjska solana trebalo bi da bude proglašena zaštićenim područjem krajem februara, saopštila je izvršna direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) Jovana Janjušević, navodeći da tek tada počinje pravi i ozbiljan posao.

Evropska unija (EU) je u nedavno objavljenoj Zajedničkog pregovaračkoj poziciji istakla da bez adekvatne zaštite Solane, Crna Gora ne može računati na privremeno zatvaranje poglavlja 27.

Janjušević je agenciji Mina kazala da je ovo daleko najveći stepen podrške EU civilnom sektoru kada je u pitanju zaštita Ulcinjske solane.

“Do sada u pregovorima nijedna zemlja nije imala jedan lokalitet postavljen kao uslov za zatvaranje pregovora što govori prije svega o značaju Ulcinjske solane sa aspekta zaštite prirode, ali i o specifičnostima koje ona nosi kao kompleksan problem za čitavu Evropu“, rekla je Janjušević.

Ona je podsjetila da je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović u aprilu obećao zaštitu Solane do kraja godine, a dostavljanje studije zaštite opštini Ulcinj u roku od mjesec, što se nije desilo.

Informacija o studiji je, dodaje Janjušević, usvojena u oktobru kada je dostavljena i opštini na dalje usvajanje.

“Uprkos svemu zadovoljni smo što je javna rasprava u toku i što po riječima predsjednika opštine možemo očekivati proglašenje solane zaštićenim područjem krajem februara, kada se očekuje vanredan saziv opštinskog parlamenta”, saopštila je Janjušević.

Kako je istakla, taj dugo očekivani trenutak olakšanje je za sve aktere uključene u proces zaštite, ali tek tada počinje, pravi i ozbiljan posao.

“Tek smo ostvarili formalno pravni uslov zaštite, a faktičku zaštitu predstavlja i efikasno upravljanje i odgovoran upravljač, što će biti poseban izazov u narednom periodu“, ocijenila je Janjušević.

Ona je ukazala da je Solana vještački ekosistem koji se bazira i kojem pogoduje industrijska aktivnost proizvodnje soli, te da je njena izvršena u skladu sa pravilima Međunarodne unije za zaštitu prirode.

U konačnoj studiji zaštite, navela je Janjušević, predložene su dvije opcije: park prirode ukoliko se bude proizvodila so ili rezervat prirode ukoliko ne bude proizvodnje.

Dogodine rekontrukcija puta Radovići-Đuraševići?

0
Radovići foto Boka News
Radovići foto Boka News

Predstavnici Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Tivat, sekretarka Jadranka Joksimović i Helga Ivović posjetile su mjesnu zajednicu Krtoli i razgovarale sa njenim rukovodstvom, predsjednikom Savjeta MZ Krtoli Savom Klakorom i članom Savjeta Ilijom Brinićem.

Nakon sastanka koji je inicirao Sekretarijat, Joksimović i Ivović obišle su naselja koja obuhvata MZ Krtoli – Radoviće, Đuraševiće i Gošiće.

„Zahtjevi koje je mjesna zajednica, tokom ove posjete delegirala Opštini Tivat, su prihvatljivi i smatramo da bi lokalna samouprava u narednom vremenskom periodu, tokom ove i sljedeće godine, shodno raspoloživim sredstvima, mogla da obezbijedi njihovu realizaciju.“- saopštila je sekretarka Joksimović.

Savjet MZ Krtoli predložio je adaptaciju kancelarija u Radovićima, odnosno popločavanje i renovinarnje sanitarnog čvora, uređenje prilaza kancelarijama Doma kulture i nivelaciju terena kako bi se spriječilo odlivanje atmosferskih voda prema zgradi. Tokom obilaska Doma kulture u Gošićima, u čijoj je izgradnji učestvovala Opština, predložena je zamjena neonskog osvjetljenja unutar objekta. Tražena je popravka i proširenje betonske ograde igrališta iza Doma kulture u naselju Đuraševići, te postavljanje tartan podloge na dijelu dječijeg igrališta na kojem nije postavljena ova vrsta obloge.

Predstavnici Sekretarijata i Savjeta MZ Krtoli, kako je saopšteno iz Opštine, saglasni su da, s obzirom da se radi o velikoj investiciji koja nije predviđena ovogodišnjim budžetom, u budžet za 2020. godinu bude uvrštena rekonstrukcija puta od Radovića do Đuraševića u čitavoj dužini.

Rotari klub Kotor – Donatorski bal pod maskama

0
Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić

Rotari klub Kotor u subotu 16. februara u Poslovnom centru “Vukšić” (svečana sala D-Event, Radanovići) priređuje donatorski bal pod maskama.

“Bal pod maskama ima dobrotvorni karakter sa ciljem sakupljanja sredstava za nabavku aparata kolposkop za JZU Dom zdravlja Tivat”, poručuju organizatori.

O Rotariju

Rotary predstavlja globalnu mrežu lidera koji se volonterski posvećuju rješavanju humanitarnih izazova u svijetu. Rotary povezuje 1.2 million članova posredstvom 34.000 Rotari kluba u preko 200 zemalja i geografskih regiona. Njihov rad utiče na život kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, od pomoći porodicama u potrebi u svojim zajednicama do borbe za svijet oslobođen dječije paralize (polio-free world).

RC-KOTOR-Bal-pod-maskama-2019