Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) je odbilo zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske (MPC) da zadrži krstionicu na vodi, koja je podignuta na ponti na Ostrvu cvijeća.
Iz Direktorata za inspekcijske poslove MORT-a ranije su Srpskoj pravoslavnoj crkvi naložili da ukloni nelegalni objekat u tivatskom zalivu i krstionicu sruši do 20. decembra prošle godine.
Iz MPC su tada kazali da nisu bili upoznati sa time da je za objekat površine 11,33 metra kvadratna potrebna tehnička dokumentacija, te da će je, pošto su upoznati sa tim, zatražiti naknadno, “jer nemaju namjeru da izbjegnu obaveze prema državi”, prenosi portal Vijesti.
Iz MPC su tada, pored ostalog, kazali da je na spornoj lokaciji, prema planskim dokumentima, predviđena gradnja vjerskog objekta. Tvrdili su i da je u pitanju privremeni objekat, nakon čega su uložili žalbu na rješenje inspekcije o rušenju, ali je njihov zahtjev ponovo odbijen.
Poštovani čitaoci, donosimo vam prelijepe snimke Crne Gore koje nam je dostavila kompanija 360monte.me
O Crnoj Gori kao posebnoj turističkoj destinaciji, spoju mora i planina, jezera i rijeka mnogo je napisano.
Brojni turisti kojih je iz godine u godinu sve više, posebno su oduševljeni čudesnim spojem prirodnih ljepota na malom prostoru. Plavo more iz kojeg izviru planine, jezera i rijeke, spoj arhitekture, tradicije i različitih kultura, bogatstvo su različitosti koje izgleda svi drugi više prepoznaju i poštuju nego mi sami…
Koncert klavirskog kvinteta STRETTO biće održan u ponedeljak 28. januara u crkvi Svetog Duha (koncertnoj dvorani kotorske muzičke škole „Vida Matjan”), sa početkom u 19 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura obavljaće se na blagajni Kulturnog centra na dan održavanja koncerta od 10 do 12, kao i dva sata prije početka koncerta u crkvi Svetog Duha (od 18 do 20 sati).
Klavirski kvintet “Stretto”, oformljen je 2017. godine. Čine ga perspektivni mladi umjetnici: pijanistkinja Milena Nikočevic, violinistkinje Eleonora Nikolić i Milena Vuković, violistkinja Mirjana Jovanović i violončelista Lazar Bubanja.
“Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”, naziv je izložbe postavljene u Hrvatskom pomorskom muzeju Split povodom dvjestote obljetnice svjetioničarske službe na hrvatskoj obali, koja službeno počinje puštanjem u rad pomorskog svjetionika u Savudriji 1818. godine.
Svjetionik, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra koje svjedoči o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji, još početkom devetnaestog stoljeća projektirao je Pietro Nobile u duhu klasicističke arhitekture, a u funkciji je i danas.
U Hrvatskom pomorskom muzeju Split u Tvrđavi Gripe nalazi se niz artefakata i zanimljiva zbirka pisane građe, koji svjedoče o počesto mukotrpnom životu na svjetionicima od Trsta do krajnjeg juga naše obale; rečeni svjetionik u Savudriji tu, pak, nije “školski primjer” jer se nalazi na obali.
Najudaljeniji od nje, međutim, jest svjetionik na Palagruži, iznimno strateški važan i zbog toga višekratno bombardiran u Prvom i Drugom svjetskom ratu; na njemu, kao i na još nekolicini naših svjetionika lociranih doslovce na golom grebenu, i danas je pri nepovoljnim vremenskim uvjetima teško pristati čak i manjim brodovima.
Ipak, u davna vremena bez helikoptera za opskrbu, kao danas na nekim od sedamnaest još uvijek naseljenih svjetionika, nije bilo druge nego potegnuti do Palagruže, Blitvenice ili Svetog Andrije na jedra ili vesla – i tu, za svjetioničara i njegovu obitelj, u mnogim pričama provesti ostatak života.
Kruh s osam kora
Doista, počesto je nekoliko generacija “otuklo” životni vijek na svjetionicima, čija tradicija zapravo seže još dublje u prošlost.
Napominje to dr. sc. Danka Radić, ravnateljica muzeja, te je uz kustosicu Petru Blažević i Antoniju Perković iz tvrtke Plovput d.o.o., koautorica izložbe koja će ususret Noći muzeja biti pojačana za impresivnu seriju tematskih fotografija eminentnih hrvatskih autora, koju je pripremio Fotoklub Split i Željko Višić iz Plovputa d.o.o.
– Svjetioničarska aktivnost zapravo započinje još u doba antike, a počesto su se uz goli plamen kao luč, svjetioničari koristili i staklenim lećama zahvaljujući starogrčkim znanstvenim stečevinama vezanim uz privlačenje i usmjeravanje svjetlosnih zraka.
No, služba svjetioničara postaje iznimno cijenjena tek u doba Austro-Ugarske, kad djelatnici dobivaju svečanu uniformu (primjerak izložen u našem muzeju u sklopu ove izložbe otvorene do ožujka datira iz sredine 20. stoljeća) te pisani naputak da, ako dođe “inšpekcija”, moraju biti propisno odjeveni u istu – objašnjava dr. Radić.
Devedesetak predmeta te, za sada, “samo” stotinjak fotografija i razglednica (iz zbirke Luke Dragičevića i Hrvatskog hidrografskog instituta Split) mjestimično na potresan način svjedoči o teškom životu ljudi vezanih uz svjetionik, uvelike više nalik zatvoru Alcatraz negoli nečijem domu.
Poigramo li se riječima, možemo mirne duše konstatirati da je prije stotinjak godina – ako je pomorstvo bilo “kruh sa sedam kora” – svjetioničarstvo bilo i kruh s osam. Mnogi koji su se otisnuli na majušni škoj koji danonoćno zapljuskuje more, naime, natrag na kopno više nikad nisu ni stigli…
Drevni uređaji
– Pisani dnevnik, najstariji koji imamo, iz 1925. godine, govori, uz tehničke podatke o pristigloj opskrbi i radovima na popravku svjetionika, veoma šturo i o smrti četveromjesečne kćerkice, imenom Marija Petričević, tadašnjeg svjetioničara na otočiću Sveti Andrija kod Dubrovnika, uslijed nepoznatog uzroka.
Vjerojatno je beba pokopana na samom otoku jer su ljudi u tim okolnostima morali biti bolno praktični; bili su i sami sebi liječnici, kućni majstori za sve popravke – uključujući i saniranje enormne posolice, ribari, čak i pekari jer je dostava hrane stizala samo nekoliko puta godišnje i u sklopu nje brašno za povremeno umijesiti kruh, te slične najosnovnije namirnice koje su im pomagale u preživljavanju, napominje, pak, Petra Blažević.
Svjetioničari su, dakako, morali poznavati tehničku stranu svoga posla, te baratanje drevnim uređajima koji se također nalaze izloženi u muzeju, uz “aparaturu”, poput kante za petrolej ili rogova za maglu; kasnije se rečenom instrumentariju priključio radiotelegrafski uređaj, koji je nekoć svima iz “gente di mare”-miljea izgledao kao posljednji krik tehnike, a definitivno je otišao u ropotarnicu povijesti početkom ovog tisućljeća.
Sve se to može razgledati u Hrvatskom pomorskom muzeju Split uz, rekosmo, impresivnu seriju arhivske fotodokumentacije koja svjedoči i o naporima svjetioničara vezanim uz pošumljavanje otoka, dovođenje životinja i poljoprivredne radove; da, svjetioničar je morao biti i stočar, i ratar kako bi preživio dugu godinu, a posebice zimu na škojiću, u nezamislivoj izolaciji…
Taj posao doista nije bio za svakoga, nego nekoga tko može podnijeti samoću; a zna se da je samoća velika bolest. Dirljivo je saznati da ima otočića sa svjetionikom udaljenim samo nekoliko milja od kopna, poput, primjerice, Olipe kod Dubrovnika, za koje je vrijedila izreka “tako blizu, a tako daleko”.
Iznajmljivanje svjetionika
– Svjetioničari su nekad doista mogli lijepo vidjeti kopno, a do njega bi im mjesecima bilo neizvedivo ugaziti zbog nemogućih vremenskih uvjeta barčicom na vesla koju su imali, ili čak ni to – istaknula je Blažević.
Zbog svega navedenog, svjetionici su više od arhitekture; to su svjedoci teškoga života i jake pomorske tradicije u kojoj su mnogi žrtvovali vlastite živote kako bi drugima u mrklom mraku pokazali put kroz nemirno more…
I zbog toga dr. Danka Radić drži pohvalnom inicijativu tvrtke Plovput d.o.o., koja danas skrbi o svjetionicima i drugim objektima sigurnosti plovidbe, da dade u najam neke od njih kako bi se od te zarade moglo financirati njihovo održavanje i spriječiti gašenje svakog života u njima.
Kompanija „Kroling“ iz Danilovgrada postala je novi vlasnik atraktivnih i vrijednih nekretnina u srcu Boke Kotorske, na Prčanju jer je odlukom Vlade Republike Srbije, nekretnine prčanjskog Instituta „Vrmac“, dobila u zamjenu za sopstvevnu šestospratnicu u Beogradu. Uprava za nekretnine Crna Gore upisala je u srijedu „Kroling“ kao novog korisnika nekretnina na Prčanju, a kao osnov njihovog sticanja navedena je „odluka državnog organa“.
Vlada Srbije krajem decembra prošle godine donijela je odluku da se imovina te države u Crnoj Gori a čiji je korisnik Institut za rehabilitaciju iz Beograda – Institut „Vrmac“ na Prčanju, ustupi „Krolingu“ u razmjeni „po principu ekvivalentnih tržišnih vrijednosti“, za nepokretnost danilovgradske firme u centru Beograda, u Ulici Majke Jevrosime u beogradskoj opštini Stari Grad. Ovdje je „Kroling“ čiji je vlasnik i osnivač Željko Mišković, vlasnik objekta koji ima šest spratova, prizemlje i podrum, ukupne površine 1.937,5 kvadrata.
U zamjenu za tu zgradu koja je prema procjeni srpskog Ministarstva finasija, vrijedna 3.698.100 eura, „Kroling“ je dobio objekte hotela „Vrmac“ sa bungalovima i pratećim sadržajima, medicinski objekat Instituta na obali mora sa pomoćnim objektima, te zgrade „Njegoševa vila“ i „Ruski dom“ na Prčanju. Ukupna površina tih 28 zgrada i pripadajućeg zemljišta je 31.536 kvadrata. Vrijednost svih objekata i zemljišta Instituta „Vrmac“ ovlašćeni pricjenjivač Rajka Popović iz Podgorice koju je decembra prošle godine angažovala Direkcija za imovinu Republike Srbije, iznosi 3.270.000 eura. To znači da je Popovićeva procuijenila da sve zgrade i zemlja na izuzetno atraktuivnim lokacijama „na pjeni od mora“ na Prčanju, vrijede tek oko 103 eura po kvadratu.
Ministarstvo zdravlja Srbije tada je već imalo na stolu pismo namjere „Krolinga“ iz septembra 2018. da danilovgradska firma kupi imovinu Instituta „Vrmac“, nakon čega „Kroling“ početkom decembra, srpskog Direkciji za imovinu predlaže razmjenu nepkretnosti u Beogradu i Prčanju. „Kroling“ je, kako se navodi u popratnoj dokukentaciji Vlade Srbije koju „Vijesti“ posjeduju, izrazio spremnost da se, ukoliko procijenjena vrijednost njegove nekretnine u Beogradu bude manja od one u vlasništvu države Srbije na Prčanju, Vladi u Beogradu doplati razliku, odnosno da se odrekne razlike u novcu ukoliko zgrada u Beogradu bude vrijednija od kompletne velike imovine na pjeni od mora u Boki.
„Razmjena predmetnih vrijedniosti je opravdana jer Republika Srbija nema planirana i obezbjeđena sredstva za pribavljanje potrebne nepokretnosti (zgrade u Ulici Majke Jevrosime u Boegradu, prim.aut.) koja može služiti za smještaj državnih organa, organizacija, međunarodnih i domaćih organizacija, stranih predstavništava itd, za koje postoji stalna potreba za adekvatnim poslovnim prostorom. Pored toga prostor koji se pribavlja u javnu svojinu, odgovara svojim karakteristikama, te je mogućnostima i pozicijom jedinstven na toj lokaciji centra grada u blizini najznačajnijih državnih institucija. Nepokretnost koja se pribavlja u javnu svojinu je u dobrom stanju a vrijednost iste je oko 430 hiljada eura veća od procijenjene tržišne vrijednosti nepokretnosti u Crnoj Gori koja je u svojini Republike Srbije i koja nepkrtenost je u lošem i dijelom ruševnom stanju, te bi eventualno dovođenje iste u funciju, zahtijevalo velika novčana ulaganja.“- stoji u obrazloženju odluke Vlade Srbije od 27.decembra prošple godine o zamjeni nepokretmosti sa „Krolingom“.
Vrmac Markov rt
Iako Vlada Srbije tvrdi da je Institut „Vrmac“ bio „u lošem stanju, dijelom ruševan i nefunkcionalan“, taj zdravstveno-ugostiteljski objekat je svo ovo vrijeme radio i zarađivao na tržištu, a njegove usluge prodavale su broje turističkeagencije iz zemlje i inostranstva. Dio starih njegovih objekata na Prčanju iako nije bio u dobrom stanju, koristio se cijelo vrijeme za smještaj porodica jednog broja radnika Instituta. Glavni objekat na Prčanju koji je kontinuirano na usluzi turistima, raspolaže salama za rekreaciju, velikim restoranom, uključujući bazen sa toplom morskom vodom i raznu medicinsku opremu budući da je sredinom prošlog vijeka poslovao kao lječilište za plućne bolesti, a kasnije kao ustanova zdravstveno-turističkog tipa. Tu su i sopstvena plaža i sportski tereni.
U Institutu „Vrnac“ inače, zaposlena su 32 radnika koji sada strijepe za svoja radna mjesta jer još uvijek nije zvanično potpisan psorazum o promjeni poslodavca i preuzimanju zaposlenih između Instituta i „Krolinga“. Po tom dokumentu, danilovgradska firma trebala bi da preuzme sve radnike sa novim ugovorima o radu koji ne mogu biti nepovoljniji za zaposlene od aktuelnih, te da aktuelni kolektivni ugovor koji važi u toj firmi, nastavi da se promjenjuje još najmanje godinu.
OPŠTINA KOTOR JOŠ SE SUDI SA SRBIJOM
Opština Kotor još vidi sudski spor protiv beogradskog Instituta za rehaabilitaciju u vezi imovine Instituta „Vrmac“.
Opština je tokom postupka je tvrdila da Sporazumom o integraciji, usvojenom 1989. godine, pravo vlasništva nad nekretninama Zavoda za rehabilitaciju „Vrmac” Prčanj nije prešlo na Institut za rehabilitaciju Beograd. U tužbi je isticala da je Narodni odbor Sreza Bokokotorskog 1952. godine donio rješenje kojim osniva Ugostiteljsko preduzeće „Vrmac” Prčanj, dajući mu na upravljanje osnovna sredstva vrijednosti 4.013.703 dinara i obrtna sredstva u iznosu od jednog miliona dinara. Na osnovu toga je, kako se navodi u tužbi, NOSB-Savjet za privredu privredno komunalno odjeljenje donijelo rješenje 30. 11 1952. godine kojim se UP „Vrmac” Prčanj upisuje u registar državnih privrednih preduzeća. Proširujući svoju djelatnost UP „Vrmac” preraslo u Specijalizovanu zdravstvenu ustanovu „Vrmac” Prčanj, a kasnije u Zavod za rehabilitaciju a imovina koju je Narodni odbor Opštine Kotor dao na upravljanje i korišćenje, u zemljišnim knjigama upisuje se kao društvena svojina sa pravom upravljanje i korišćenja SZU „Vrmac” Prčanj. U tužbi je istaknuto da je članom 4 Samoupravnog sporazuma o promjenama u organizovanju Radne organizacije donijetog 1989. godine, definisano da Institut Beograd „preuzima sva sredstva, prava i obaveze osnovnih organizacija RO „Vrmac” Prčanj, a kako isti nije imao prava vlasništva nad nekretninama, to nije mogao prenijeti više prava nego što ima, pa se upisano pravo vlasnosti „društvena svojina” nije moglo prenijeti na beogradski Institut“.
Sa druge strane iz Instituta za rehabilitaciju Beograd su tokom sudskog procesa naglašavali da Institut ima svojstvo Javne ustanove jer je njegov osnivač Republika Srbija. Ukazivali su da su, prema Zakonu o sredstvima u svojini RS i druge organizacije čiji je osnivač Republika Srbija, u državnoj svojini, pa da su nepoketnosti koje su predmet spora „eks lege” u državnoj svojini, a tuženi je njihov korisnik. S tim u vezi isticali su da je u ovoj parnici kao tuženi potrebno da bude označena i Republika Srbija kao titular prava svojine na predmetnim nepokretnostima.
Opština Kotor, tvrdili su iz Instituta, nije dokazala da je pravni sljedbenik NO Sreza Bokokotorskog, a raniji Zavod za rehabilitaciju „Vrmac” Prčanj bio je pravni sljedbenik UP Vrmac Prčanj. Posebno su ukazivali da nepokretnosti koje su predmet tužbe nisu ni postojale u vrijeme osnivanja UP „Vrmac” 1952. godine, i da su objekti uglavnom izgrađeni znatno kasnije, najvećim dijelom nakon izvršene integracije i to sredstvima Instituta i SIZ-a zdravstvene zaštite iz Beograda.
Crna Gora ima sposoban ljudski kadar, kvalitetnu infrastrukturu i jasnu poslovnu viziju kada je u pitanju rješavanje pitanja budućeg upravljanja Ulcinjskom solanom, ocijenili su iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG).
U Zajedničkoj poziciji Evropske unije, koju je objavila Kancelarija za evropske integracije, navodi se da bez adekvatne zaštite Ulcinjske solane, Crna Gora ne može računati na privremeno zatvaranje Poglavlja 27 – životna sredina i klimatske promjene.
Direktor NPCG, Elvir Klica kazao je u intervjuu agenciji MINA da su pred institucijama komleksni zadaci, kada je riječ o pristupanju EU i zatvaranju Poglavlja 27, ali vjeruje da oni nijesu neriješivi i nepremostivi.
Postoje svi potrebni kapaciteti
»Smatramo da Crna Gora u potpunosti raspolaže sposobnim stručnim kapacitetima za realizaciju neophodnih aktivnosti kada je u pitanju zaštita Solane, kao i da je uspostavljanje održivog finansijskog mehanizma, infrastrukture i dugoročne strategije, izazov za čiju realizaciju je neophodno uključivanje međunarodne podrške«, rekao je Klica.
Klica je istakao da JPNPCG, pored domaćih ornitologa, kada je riječ o zaštiti ptica, ima kvalitetnu saradnju i sa međunarodnim stručnjacima.
On je demantovo tvrdnje vezane za stav da Crna Gora nema sposoban ljudski potencijal, kvalitetnu infrastrukturu i jasnu poslovnu viziju kada je u pitanju rješavanje pitanje budućeg upravljanja Ulcinjskom solanom.
»To potkrepljujemo jasnom činjenicom da je pitanje Solane bilo jedno od ključnih determinanti za otvaranje pregovaračkog Poglavlja 27«, kazao je Klica.
On smatra da otvaranje Poglavlja 27 u startu eliminiše svaku dilemu o navodnom nedostatku jasne vizije, stručnih i naučnih kapaciteta za dugoročno i održivo rješenje upravljanja Ulcinjskom solanom, kao i svim segmentima koji uključuju pregovarački proces koji je vezan za njega.
Prema njegovim riječima, zatvaranje Poglavlja 27 zahtijeva integralni pristup zaštiti životne sredine i zaštiti prirode u cjelini.
»U dugoročnom procesu realizacije svih obaveza koje su postavljenje institucijama sistema, Nacionalni parkovi će takođe biti uključeni i bitće u prilici da doprinesu uspješnosti zatvaranja ovog kompleksnog i zahtijevnog Poglavlja«, naveo je Klica.
Kako je rekao, oni će stručnim i naučnim kapacitetima biti na raspolaganju nadležnim državnim institucijama, međunarodnim ekspertima, kao i NVO sektoru i svojim resursima dati doprinos prilikom pregovaračkog procesa koji je vezan za Poglavlje 27.
»U tom kontekstu naš poseban fokus biće usmjeren na zaštitu prirode, upravljanje zaštićenim područjima i njihovim staništima, što se svakako odnosi i na područje Ulcinjske solane«, kazao je Klica.
Solana je pod stalnom kontrolom
Iz NPCG su naveli da je cilj uzimanja u zakup imovine Solane nastavak aktivnosti na zaštiti i unaprijeđivanju uspostavljenog ekosistema u zakupljenom području, obezbjeđivanju fizičke i tehničke zaštite i imovine i sprječavanju vršenja protivpravnih radnji.
»JPNPCG je realizovao set aktivnosti kojima je praćena distribucija i kontrolisano stanje populacija halofitske vegetacije i ornitofaune na prostoru Solane«, kazao je Klica.
Prema njegovim riječima, na osnovu realnog stanja i potreba za očuvanjem ekosistema, definisana je potrebna dinamika vodnog režima na bazenima solane u cilju održavanja povoljnih uslova za razvitak halofitske vegetacije i povoljnih uslova za boravak ptica.
Kako je rekao, redovno se vrši kontrola vodnog režima u cilju održavanja povoljnog hidrološkog stanja na bazenima.
»U cilju transparentnosti rada, takođe je konstituisano Savjetodavno tijelo za solanu koje je sastavljeno od predstavnika ključnih institucija u cilju zaštite solane koje su blagovremeno informisale, pored institucija sistema, i zainteresovane ambasade i Delegaciju Evropske komisije u Crnoj Gori«, rekao je Klica.
On je naglasio da je JPNPCG prošle godine uz pomoć Vlade i Ministarstva održivog razvoja i turizma riješilo problem popravke postojeće i nabavku nove pumpe.
»Kao ključan izazov u upravljanju vodnim režimom izdvaja se sanacija narušenih nasipa i bentova za čiju rekonstrukciju su neophodna značajna finansijska sredstva«, naveo je Klica.
Direktor NPCG Klica
Monitoring sprječava krivolov
On je rekao da angažovana Služba zaštite koju je NPCG angažovalo redovno kontroliše prostor na Solani.
Kako je rekao, u saradnji sa nevladinom organizacijom Centar za zaštitu i proučavanje ptica, vrši se monitoring nelegalnih aktivnosti na prostoru Solane.
»Isto tako, institucije sistema vrše redovni zimski cenzus vodenih ptica (International Water Bird Census – IWC) kojim se prati stanje i brojnost ptičjih populacija na Solani«, precizirao je Klica.
On je podsjetio da je Služba NPCG spriječila krivolov ptica, u starom dijelu Solane gdje je lov strogo zabranjen, 22. decembra prošle godine, o čemu je obavijestila Upravu policije.
»JPNPCG, sa svojim kapacitetima, uz podršku NVO i civilnog sektora preduzima neohodne mjere kako bi se na ovom području sačuvao ptičji fond«, kazao je Klica.
On je naveo da je u prethodnom periodu riješen problem pumpnih postrojenja popravkom postojeće i nabavkom i instaliranjem nove pumpe na pumpnom sistemu Đerane.
Ulcinj solana
Potrebna stalna ulaganja
Klica je kao ključni izazov u upravljanju vodnim režimom izdvojio sanaciju narušenih nasipa i bentova za čiju rekonstrukciju su, kako je naveo, neophodna značajna finansijska sredstva.
»Adekvatna zaštita Solane je proces tokom kojeg je potrebno unaprijeđivati njene ključne aspekte. Isto tako, u cilju optimalnog funkcionisanja vještačkog ekosistema kao što je Ulcinjska solana, potrebne su značajne investicije i ulaganja«, naveo je Klica.
U tom pravcu, dodao je on, pored konstruktivnog angažmana svih institucija i organizacija koje učestvuju u zaštiti ovog prostora, međunarodna iskustva u upravljanju Ulcinjskom solanom mogu poslužiti kao dobar model njene buduće intitucionalne zaštite.
»Jedan od primjera dobre prakse upravljanja sličnim područjima može poslužiti model funkcionisanja i upravljanja Parka prirode Sočeveljske soline u Sloveniji«, kazao je Klica.
Herceg-Novi danas je bio u znaku narandžastožute boje. Manifestacija Mala fešta od naranče održana po peti put u organizaciji NVO Ruke, okupila je velik broj Novljana i njihovih gostiju.
Na lijepo uređenim štandovima 35 izlagača izložilo je gastro delicije spremljene od naranče, suvenire, rukotvorine i domaće proizvode.
U ponudi su bili džemovi od pitome i ljute naranče, mandarine, arancini, likeri, kolači, bilo je suvenira, kozmetike na bazi naranče, sadnica …
Mala feštsa od naranče 2019.
Na 15 donatorskih stolova ponuđene su gastro delicije iz hotela, restorana, organizacija, pojedinaca. Prikupljen sredstva biće donirana djeci sa invaliditetom, kroz projekat “Patronaža u sistemu obrazovanja” koji realizuje Kolo srpskih sestara u Herceg Novom.
Milina Kovačević foto Boka News
„Mala fešta od naranče je najomiljenija fešta u našem Udruženju. To je fešta sa kojom smo 2015. započeli ciklus stađunskih fešti. Ova manifestacija je od samog početka izazvala veliko interesovanje, naših sugrađanki kada su počele da rade džemove, sokove, arancine, torte…
Danas je sa nama 35 izlagača na temu naranče, koji osim iz Herceg Novog i Boke dolaze iz Bara, Budve, Nikšića, Podgorice. Organizovali i gastro radionicu o specijalitetima koji se mogu spremiti od naranče, koju vodi naša Novljanka poznata gasto blogerka Mira Marttineti, koja se aktivno bavi istraživanjem u oblasti gastronomije. Ona je osim tradicionalnih predstavila i neke svoje nove inovativne recepte“ – kazala nam je Milina Kovačević predsjednica NVO Ruke.
Članicama udruženja “Ruke” koje su organizovale ovu feštu, svoje iskustvo i znanje, koje je stekla u inostranstvu, prenosi Maja Erenji, zadužena za umjetničko uređivanje i brendiranje manifetacije.
Ona je izrazila je zadovoljstvo organizacijom, ponudom i posjetom.
Maja Erenji – foto Boka News
„Ja uvjek smatram da može bolje. Komentari su zadovoljavajući, kažu nije ovo više Mala fešta od naranče, odrasla je, velika je… Mi volimo što je zovemo Malom feštom od naranče, jer nismo pretenciozni. Našim aktivnostima potičemo kreativnost kod ljudi što možemo i konstatovati kada pogledamo što je sve izloženo od gastronomije do rukotvorina, suvenira. Nadamo se da će ovi proizvodi imati veću vidljivost u turističkoj ponudi našega grada “ – poručila je Maja Erenji.
Na Vrbanju iznad Herceg Novog planinari PK “Subra” pronašli su u četvrtak mrtvog srndaća. To se desilo kada je nelovni dan, naglasili su iz Parka prirode Orjen.
Iako se u početku sumnjalo da je srndać ustrijeljen, predsjednik Lovačkog društva “Orjen” Ljubiša Matković kaže da je obdukcija utvrdila da su srndaća ubili psi lutalice.
“Bili smo spremni da podnesemo prijavu protiv nepoznatog počinioca, ali i za ovo ne možemo reći da je olakšavajuća okolnost, jer su u pitanju psi koje su nesavjesni vlasnici ostavili na Vrbanju i koji u čoporima napadaju divljač”, kazao je Matković.
On objašnjava da su čopori pasa evidentirani na Vrbanju, na Dizdarici i Ublima i da tamo gdje se oni pojavljuju praktično nema divljači i lovišta su skoro osiromašena.
“Dva vikendaša su do sredine avgusta prošle godine imali čopor pasa koji su bili pušteni preko sedmice i koji su napadali mladunčad i odraslu divljač, i to po noći kada divljač izlazi da jede. Tako se uništavaju legla. Od kafane na Vrbanju prema granici sa Republikom Srpskom, na Dizdarici i na Ublima praktično nema više zečeva”, kazao je Matković.
On je najavio da će Lovačko društvo po završetku lovne sezone preduzeti odstranjivanje pasa lutalica iz lovišta. Matković kaže da ima nesavjesnih lovaca, odnosno krivolovaca i da je krivolov posebno izražen na Vrbanju. Nedavno su procesuirali krivične počinioce, koji su bili kažnjeni.
“Trudimo se da preventivno reagujemo i da krivolov smanjimo na najmanju moguću mjeru”, ističe Matković.
Glavni državni arhitekta dr Dušan Vuksanović u dva navrata je prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje novog poslovnog objekta Centralne banke Crne Gore, a koji vrhovna monetarna institucija namjerava graditi na svom placu u centru Tivta.
Vuksanović je prvo u aprilu prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje „edukativno.konferencijskog centra“ CBCG u Tivtu jer je u tom pomentu bilo isteklo važenje DUP-a Tivat-Centar iz 2007. Vuksanović, kako se navodi u riješenju o odbijanju zahtjeva CBCG od 20.aprila 2018., nije od te institucije na čijem je čelu guverner Radoje Žugić (DPS() tada dobio ni traženo pisano izjašnjenje, niti usmenu izjavu na svoj zahtev CBCG da se ova po Zakonu o upravnom postupku, „izjasni o rezultatima ispitnog postupka i načinu ostvarivanja toga prava“.
CBCG je glavnom državnom arhitekti ponovno u julu prošle godine, podnijela zahtjev za izdavanje saglansosti na idejno riješenje novog velikog poslovnog objekta u Tivtu, ali je Vuksanović i njega odbio krajem septembra. U tom riješenju Vuksanović je konstatovao da CBCG koja mu je podnijela idejno riješenje koje je već napravila firma „MMK Control“ iz Bara, nije ispoštovala zakonsku proceduru koja traži da se za izradu idejnog riješenja na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dolumnetacija za objekte za potrebe državnih organa, lokalne uprave, zdravstvenih, porovjetnih, kulturnih, naulnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini, „obavezno raspisuje javni konkurs“.
„Postupak raspisivanja i sprovođenja javnog konkursa predstavlja obavezu za objekte iz člana 54 Zakona o planiranju porostra i izgradnji objekata, u koje spada i predmetni objekat – edukativno-konferencijsog centra u Tivtu. U tom postupku se dobija idejno arhitekstonsko riješenje, na osnovu kojeg se izrađuje tehnilka dokumentacija proisana zakonom.“- naveo je glavni državni arhitekta u riješenju kojem je odbio i drugi zahtjv CBCG. Zanimljivo je da Vuksanović u obrazloženju navodi da mu je institucija na čijem je čelu Žugić, u svom naknadnom izjašnjenju, tvrdila da „nije dužna da sprovoditi javni konkurs budući da nije državni organ“.
„Da je sprovođenje javnog konkursa u suprtnosti sa Zakonom o CBCG u odnosu na koncept nezavisnosti koji uključuje institucionalnu, personalnu i finansijsku nezavisnost, te da Zakon o državnoj imovini CBCG prepoznaje kao državni organ samo iz razloga što raspolaže državnom imovinom.“- citira Vuksanović u svom riješenju djelove izjašnjenja CBCG. Državni arhitekta je sve te primjedbe vrhovne monetarne vlasti odbacio konstatujući da i CBCG mora ispoštovati proceduru predviđenju Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je od nje ne isključuje to „što se u konkretnom, radi o instutuciji koja ima samostalnost i finansijsku nezavisnost“.
Gradnja novog objekta CBCG u Tivtu jedna je od tačaka sporenja guvernera Radoja Žugića i smijenjene viceguvernerke Irene Radović na aktuelnom suđenju za mobing koje je u toku u Podgorici na osnovu privatne tužbe Radovićeve protiv Žugića i CBCG.
„Jedan od poslova na koje mi je guverner Žugić trazio da stavim potpis jeste izgradnja objekta od 5.700 kvadrata u Tivtu, vrijednog nekoliko miliona eura. Ja sam to kategorički odbila jer je on taj objekat kvalifikovao kao neprofiran kako se ne bi plaćao porez. Takođe je od mene tražio izmjenu zapisnika. Tražio je da ja budem potpisnik nelegelne gradnje objekta u Tivtu”-navela je Radovič u utorak, dajući iskaz pred sudom.
Žugić kojeg dio političke i stručne javnosti u aktuelnoj aferi “Atlas” optužuje zbog nedovoljno efikasne i selektivne kontrole banaka, inače, već je prethodno preduzeo niz aktivosti na smanjenju transparentnosti rada CBCG, drastično povećavajući spisak dokumenata iz rada vrhovne monetarne institucije koji su zaštićeni različitim stepenima tajnosti. Menadžment CBCG je prije dva dana zabraniio zaposlenima i pristup eksternim e-mail domenima i online servisima za dijeljenje podataka iz mreže vrhovne monetarne institucije, printscreen funkcionalnosti na računarima zaposlenih i korišćenje cd/dvd drajva na računarima zaposlenih. To je iz CBCG obrazloženo kao “aktivnosti koje su dio kontinuiranih napora CBCG usmjerenih na podizanje nivoa bezbjednosti informacija”.
PLAC KUPILI PRIJE 12 GODINA ZA GRADNJU OBAVEZNOG SEKUNDARNOG SJEDIŠTA CBCG
Bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS) juna 2007. prodao je, uz saglasnost odbornika u lokalnom parlamentu, CBCG katastarsku parcelu broj 972/2 upisanu u list nepokretnosti 3105 KO Tivat, ukupne površine 2.958 kvadratnih metara.
Opštinsko zemljište na i tada i sada neuređenom i neizgrađenom platou oivičenom Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom u centru Tivta, centralnoj monetarnoj vlasti prodato je po cijeni od 600 eura za kvadrat, odnosno za ukupnu sumu od 1.774.800 eura. Kankaraš je tada obrazložio da je ova prodaja u interesu Tivta gdje je CBCG tada prema zvaničnom objašnjenju, trebala da izgradi i otvori svoje rezervno sjedište koje centralna monetarna vlast mora da ima po zakonu. Po opštinskoj odluci iz juna 2007., trebalo da bude izgrađen poslovni objekat sa suterenom, prizemljem, spratom i potkrovljem „u funkciji administrativne djelatnosti“, ali CBCG nije nikada pristupila njegovoj gradnji, pa je ova atraktivna lokacija u samom centru Tivta i danas potpuno neuređenja i daje veoma ružnu sliku.
World’s biggest square sail launched at Brodosplit
Brodosplit je u petak u partnerstvu s grupacijom Fincantieri predao ponudu za restrukturiranje Uljanik Grupe, izvijestili su u petka navečer iz splitskog brodogradilišta.
“Možemo potvrditi da je Brodosplit u partnerstvu s Grupacijom Fincantieri danas predao ponudu za restrukturiranje Uljanik Grupe”, navodi se u kratkom priopćenju Brodosplita. Dodaju kako o pojedinostima same ponude u ovom trenutku ne mogu govoriti, prije nego je pregleda Uprava Uljanik Grupe i nadležne institucije Republike Hrvatske.
Brodosplit je ranije potpisao više ugovora s talijanskom grupacijom Fincantieri o međusobnoj suradnji.
Predsjednik Uprave pulskog Uljanika Emil Bulić izjavio je ranije danas u Puli kako je procesu dubinskog snimanja poslovanja Uljanika pristupilo ukupno šest tvrtki. Proces dubinskog snimanja poslovanja Uljanika zaključen je u četvrtak u 18 sati, a večeras u 20 sati istekao je rok za predaju obvezujuće ponude potencijalnog strateškog ulagača Uljenik Grupe
Uprava Uljanika ponude bi u ponedjeljak trebala predstaviti ministru gospodarstva Darku Horvatu.
