Započinje 11. Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije FIUMARE 2024, koji će trajati od 11. do 14. septembra 2024. godine. Svečano otvorenje izložbe “Na rotama pomorske baštine” održat će se na riječkom Korzu s početkom u 10:30 sati.
Ova izložba obilježava 15 godina predanog rada na očuvanju i revitalizaciji pomorske baštine te 10 godina djelovanja „Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre – Tradicijska jedra Kvarnera i Istre“.
Nakon otvorenja izložbe, slijedi i svečano otvorenje festivala FIUMARE 2024. Muzej Grada Rijeke obilježit će Dan otvorenih vrata, a posjetitelji će u „Kockici” moći razgledati izložbu „Plavica, Tvornica za preradu ribe Cres” od 10 do 12 sati te ponovno od 16 do 19 sati (ulaz besplatan). U Palači šećera, posjetitelji će od 14 do 19 sati moći razgledati stalni postav posvećen pomorskoj baštini, koji uključuje eksponate poput Prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Merike, te povijesti Rijeke, Jugolinije i Jadrolinije (ulaz slobodan).
Pozivaju se svi zaljubljenici u pomorsku baštinu da podrže najavljene programe i uživaju u bogatoj tradiciji Kvarnera, piše Fiuman.hr.
U Trebinju je registrovano 157.000 noćenja u prethodnih osam mjeseci, što govori o tome da će i ova godina biti istorijska i rekordna, rekao je portparol Turističke organizacije u ovom gradu Nikola Kokić.
Kokić je istakao da je od maja do septembra zabilježeno 100.000 noćenja, a samo u avgustu 27.000, za 4.000 više nego prošle godine.
– Nemamo dilemu da će ova godina biti još jedna istorijska rekordna od kad se bilježi turistički promet u Trebinju, ako pravimo komparaciju sa 2023. godinom koja je bila rekordna, a u kojoj je zabilježeno 201.000 noćenja – dodao je Kokić.
Kad je riječ o turistima koji dolaze u Trebinje, Kokić je naveo da su to dominantno gosti iz regiona, pri čemu turisti iz Srbije čine 45 odsto učešća u turističkom prometu.
Trebinje – foto Boka News
– Tu su i turisti iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Turske, Grčke, a pojavila su se nova tržišta kao što su Holandija, Kina, Španija, Sjeverna Makedonija. Izuzetno smo zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom – rekao je Kokić za Srnu.
On je dodao da je akcenat Gradske uprave, Turističke organizacije, ali i svih iz turističke privrede da se obogaćuje turistička ponuda.
– Ove godine je dominantan vidikovac iznad Trebinja koji je dodatno obogatio ponudu našeg grada. Mostovi u centru su dekorativno osvijetljeni, što je svakako doprinijelo novoj dimenziji grada – rekao je Kokić za Srnu.
On je napomenuo da se grad trudi da svake godine i u javnoj i privatnoj inicijativi ponudi nešto novo za turiste, kako bi Trebinje i dalje ostalo zanimljiva turistička destinacija svima koji dolaze u najjužniji grad Srpske.
Grupa građana iz Kotora pokrenula je potpisivanje peticije kojom traže od lokalne vlasti da riješi probleme svakodnevnog saobraćajnog kolapsa u Kotoru.
Poštovani sugrađani Kotora,
Pozivam vas da potpišete online peticiju zbog saobraćajnog kolapsa na teritoriji Opštine Kotor. Naime, problem saobraćajnog kolapsa je višegodišnji i pokušaji rješenja od strane nadležnih ne samo da nijesu poboljšali situaciju, već novonostalim „rješenjima“ još više dodatno otežali kretanje.
Da bi se ozbiljno pristupilo rješavanju ovog problema ključni oblik konsultovanja je učešće građana, organizacija, organa, stručne i ostale zainteresovane javnosti u procesu donošenja odluka.
Međutim, bez obzira što su provedene javne rasprave i očigledno ne dovoljno transparentne došlo je do velikog propusta gdje je očigledno da ne funkcioniše na terenu plan koji se mjesecima testira na štetu sugrađana. Dakle, neophodno je da se stave van snage donesne Odluke koje ne rješavaju problem.
Dalje, trebaju da se donesu rješenja koja se moraju odmah primjeniti, kao prvo, semafori koji treba da služe za ubrzanje očigledno na terenu ne daju takve rezultate, te je iste potrebno isključiti. Raskrisnicu kod tunela treba rekonstruisati i regulisati je na način da ista bude kružni tok, jer ovakvim postavljanjem semafora nastaje svakodnevni kilometarski zastoj koji nikad nije postojao na putnom pravcu prema Novom naselju.
Takođe jednosmjerna ulica prema vrtiću u Škaljarima da se vrati u prvobitno stanje, jer novim rješenjem još je više zakomplikovala kretanje i stvorila novi čep. Turističkim autobusima nije mjesto iza suda, škole itd. privremeno rješenje iste usmjeriti da turiste primaju i ostavljaju na prostoru bivšeg Auto- remonta.
Ukoliko Opština Kotor ne izađe u susret ovim zahtjevima, krajnja opcija će biti blokada puta, obzirom da je svakako svakodnevno put blokiran zbog njihovih nepromišljenih odluka, kaža se u obrazloženju peticije.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, a sedam osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, a u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Budvi, Nikšiću i na Žabljaku.
Izdata su 243 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 61 prekršajna prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.
Koncert čuvenog grčkog gitariste, pjevača i kompozitora, Jorgosa Dalarasa, kao završni program 18. GASF-a, biće održan u subotu, 14. septembra, u Herceg Novom, sa početkom u 20.00 časova, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare. Zbog nestabilnog vremena, preostaje da se u narednim danima donese odluka da li će spektakl biti upriličen na Kanli kuli ili u Dvorani Park, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.
U susret dolasku u Herceg Novi, Dalaras je poručio da očekuje sjajnu atmosferu ma gdje da se koncert desi i da se raduje da sa novskom publikom zajedno zapjeva neki od svojih i svjetski poznatih hitova.
Osnivač i direktor GASF-a i direktor Guitar art festa u Beogradu, Boško Radojković, pojasnio je da će u petak biti poznato mjesto održavanaja koncerta, u zavisnosti od vremenske prognoze, ali je sasvim sigurno da će publika u Herceg Novom uživati u jedinstvenom spektaklu.
„Zbog kompleksnosti scenografije, već u petak ćemo odlučiti da li će koncert biti na Kanli kuli ili u Dvorani Park, o čemu će publika biti obavještena. U svakom slučaju, ukoliko koncert bude u Dvorani Park, publika će moći da karte kupljene za Kanli kulu odmah zamjeni na ulazu u dvoranu. Početak koncerta je u 20.00 časova. U ekipi koja dolazi sa Dalarasom je pet ljudi koji su zaduženi samo za scenu uz menadžment, kao i 12 muzičara, od kojih su dva vrlo poznata pjevača i 10 muzičara sa kojima konstatno nastupa i ne potvrđuje koncerte ukoliko nema svoju ekipu na okupu i tehniku koja je garant autentičnog zvuka“, kazao je Radojković i najavio da publiku očekuje najmanje 90 minuta programa ispunjenog Dalarasovim hitovima i rebetiko muzikom.
Kako je kazao, premda je veliki koncert Dalarasa bio izazov za cijelu ekipu uključenu u realizaciju GASF-a, smatra da je to prava priča kojom će biti ojačana veza između Grčke i Crne Gore.
„Koliko sam upućen, nije bilo većih grčkih umjetnika bar u zvaničnim festivalskim programima, zbog toga sam i ponosan što prvi put dovodimo ovakvo veliko, kultno ime. Ima danas mnogo ekstremno popularnih pjevača u Grčkoj, ali Jorgos Dalaras je institucija, legenda koja i dalje živi i veoma sam srećan što ćemo imati priliku da ga vidimo i čujemo u Herceg Novom“, kazao je Radojković.
Zahvalio je na skoro dvodecenijskoj podršci cijelom gradu i ljudima koji u gradskim institucijama rade punim srcem.
Od osnivanja, uz GASF je Opština Herceg Novi, a sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, pohvalila je posvećenost i predanost organizatora u pripremi programa ovog festivala.
„Koncert Jorgosa Dalarasa svi željno iščekujemo, ali su i koncerti tokom prvog dijela ovogodišnjeg GASF-a bili posjećeni i organizovani na način kako to svih ovih godina odlično radi ekipa GASF-a. Idemo u susret najvećem koncertu koji bi u jednom dijelu mogao i da nam bude smjernica da bogato novsko kulturno ljeto završavamo narednih godina lijepim koncertom na otvorenoj sceni tvrđave Kanli kula ili Forte Mare“, istakla je sekretarka Zambelić Pištalo.
Tradicionalni pokrovitelji GASF-a su Opština Herceg-Novi i gradska Turistička organizacija, a partneri i prijatelji su ambasade Španije, Švajarske i Grčke, zatim Evropska kuća u Podgorici, delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kompanija Roche, Hotel Sun Resort Herceg Novi, Muzička škola Herceg Novi i Euro Unit, a organizaciju festivala podržao je JUK Herceg fest.
Karavan Hercegnovskog strip festivala juče je gostovao u Tivtu, gdje su umjetnici iz cijelog svijeta crtali za fanove. Ljubitelji devete umjetnosti imali su priliku da se upoznaju i razgovaraju sa majstorima stripa, kao i da na berzi nabave izdanja sa bogate regionalne scene.
Putovanje strip karavana van granica Herceg Novog, preko trajekta, postala je proteklih godina uobičajena praksa pred završnicu Hercegnovskog strip festivala. Organizacija programa i ove godine je realizovana zahvaljujući saradnji i podršci Opštine Tivat.
Među posjetiocima današnjeg crtanja za fanove ispred DTV Partizan bio je i predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović: “Lokalna uprava je veoma zadovoljna modelom saradnje sa Hercegnovskim strip festivalom, kao kulturološkim fenomenom koji širi svoj dijapazon djelovanja i na Tivat, odnosno, ono što bi mi svi željeli, na čitavu Boku kao region”.
HSF karavan u Tivtu
Komnenović naročito ističe značaj ovih programa za upoznavanje najmlađe publike sa stripom: “Ono na čemu smo veoma zahvalni ljudima iz Hercegnovskog strip festivala, jeste ta činjenica da uvijek u Tivat, kao i u Herceg Novi, dovode eminentne autore, stvaraoce sa kojima imaju priliku da se sretnu mališani iz Tivta. To je ono što stvara jednu sinergiju i novu vrijednost. Nastavićemo i dalje da njegujemo tu saradnju i nadamo se da ćemo je u budućnosti i proširiti.”
Pretposljednji dan 18. Hercegnovskog strip festivala zaokružen je koncertom Boka All Stars benda u kultnom amfiteatru dvorane “Park”. Publika je još jednom potvrdila koliko im je ovaj, rezidentski festivalski bend, srcu blizak, plešući uz soul, disco i funk numere koje su na maestralan način izveli vokal Marko Vlahović, džezer Šule Jovović, multiinstrumentalista Goran Gump Milojević, Dragan Ivanović na basu i klavijaturama, bubnjar Martin Đorđević i Rambo Amadeus kao specijalni gost. Da dobra atmosfera potraje i nakon koncerta pobrinuli su se DJ timovi 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
“Želim da ovaj festival postoji makar 118 godina, zato što mislim da je on nešto najbolje što se desilo mom gradu. Takva je čast i zadovoljstvo biti dio svega ovoga i svaki put se ježim kad sam tu”, kazao je Goran Gump Milojević.
On se osvrnuo na sve što je Hercegnovski strip festival prošao od prvog izdanja do danas, navodeći da je zasnovan na entuzijazmu tri čovjeka i da je za njim zahtjevan razvojni put: “Tek će ljudi kroz par godina biti svjesni ko su svi ti ljudi koji su prošli kroz ovaj grad zahvaljujući ovom festivalu, ko su svi ti muzičari koji su imali priliku da prvi put zasviraju na ovakvom festivalu. Strip je samo povod, a slavi se život i radost.”
Strip karavan putuje i danas, i to prvi put van Boke kotorske i na najvišu tačku do sada, žičarom na Lovćen.
U baru Monte 1350, na odredištu žičare koja spaja Boku i planinu, biće od 13 do 17 časova održana sesija crtanja za fanove, kao i škola crtanja u prirodi i tradicionalno crtanje za strip u boci. Za background muzički program zaduženi će biti 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
“Hercegnovski strip festival u svojih 18 godina nastoji da stalno mijenja lokacije, odnosno da se održava na što više lokacija da bismo uključili što veću zajednicu, da bismo mi donijeli kulturu ljudima na vrata. Ove godine prvi put izlazimo van granica Boke, idemo žičarom od Kotora do Lovćena, penjemo se sa 0 na 1350 metara nadmorske visine”, kaže jedan od organizatora, Nebojša Mandić. Kako ističe, 150 gostiju koji su na festival stigli iz 20 zemalja danas će doživjeti ljepote Boke iz još jedne perspektive i uvjeriti se zašto je ovaj zaliv uvršten među 25 najljepših na svijetu.
U večernjim časovima HSF karavan se vraća u matičnu stanicu, Herceg Novi, gdje će ovogodišnje izdanje festivala zaključiti Vojko V, jedno od najvažnijih imena rep scene jugoslovenskog prostora.
Andrija Vujević, kako je Vojkovo pravo ime, stekao je popularnost kao član grupa Dječaci i Kiša metaka. Svoju solo karijeru započeo je 2018. godine pjesmom „Zovi čovika“. Te godine izdao je još dva singla „Pasta Italiana” i „Ne može“, a uslijedio je i prvi solo album, koji mu je donio šest nominacija za Muzičku nagradu „Porin“, od kojih je osvojio tri – za album godine, najbolji album klupske muzike, i najbolji video za spot pjesme „Ne može“.
Program u baru “People՚s” na Toploj počinje u 20 časova, a prije Vojka V nastupiće hercegnovske snage, 2Beat i Groovy Castel Nuovo.
Kao i uvijek, svi programi su besplatni za posjetioce.
Važne informacije i najnovije vijesti o Hercegnovskom strip festivala možete pratiti na: https://stripfestival.me/ i na društvenim mrežama.
Pokrovitelji i partneri 18. Hercegnovskog strip festivala su: Opština Herceg Novi, Opština Tivat, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo turizma Crne Gore, Ministarstvo odbrane Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi, ambasade SAD, Italije, Slovenije, Francuske, Velike Britanije i Španije, kao i preko 60 sponzora među kojima su predstavnici turističke privrede i kompanije iz Herceg Novog i Crne Gore.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem dalipregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva,u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije“Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,a sada ćemo prikazati stanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
Navešćemo, dakle, još neke projekte čija je realizacija više nego izvjesna.
Tu prije svega mislimo na vjetro-park (VE) Gvozd.
Ovdje ćemo taksativno navesti(italic stil – koga opterećuju detalji može preskočiti čitanje), šta je sve neophodno uraditi da bi se počelo gradnjom VE i da bi se vidjelo da procedure uopšte nijesu jednostavne i da je neophodno dosta vremena, i da ne zavisi sve od EPCG.
Projektne aktivnosti na izgradnji VE Gvozd instalisane snage od preko 54MW i očekivane godišnje proizvodnje od oko 150 GWh obuhvataju faznu izgradnju i puštanje u rad sledećih komponenti:
1. Ukupno osam vjetroagregata pojedinačne snage od 6,8 MW uz izgradnju tipskih platoa za montažu vjetroagregata i temelja na koje će se postaviti stubovi vjetroagregata,
2. Transformatorska stanica 33/110 kV Gvozd na projektnoj lokaciji,
3. Rekonstrukcija transformatorske stanice 33/110 kV Krnovo,
4. Izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo, dužine 3125 m,
5. Izgradnja jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić, dužine 14730 m,
6. Rekonstrukcija transformatorske stanice 35/110 kV Nikšić.
I. Potpisivanje Ugovora o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD
Nakon sprovednih pregovora i procesa odgovarajuće due dilligence analize od strane Evropske banke za obnovu i razvoj-EBRD sprovedenih u 2022. godini, te odobrenja Ugovora o kreditnom aranžmanu Odbora EBRD-a sa sjedištem u Londonu a potom i Odbora direktora i Skupštine akcionara, EPCG i EBRD su za potrebe finansiranje projekta VE Gvozd potpisale predmetni ugovor 19. juna 2023. godine.
Ugovorom o kreditnom aranžmanu predviđen je grejs period tokom izgradnje elektrane i iznos kredita od 100% vrijednosti investicije do 82.000.000€ bez traženog učešća EPCG.
II. Izrada tehničke dokumentacije, dobijanje građevinskih dozvola i ekološke saglasnosti
Prateći gore navedeno, realizacija izvođenja radova koncipirana je po osnovu pet građevinskih dozvola koje su dobijene fazno u skladu sa zakonskom procedurom uz prethodno rješavanje odgovarajućih imovinsko-pravnih odnosa, a u skladu sa tehničkom dokumentacijom na nivou Idejnih projekata koja je usaglašena i revidovana.
Zaključno sa avgustom 2024. godine, dobijene su sljedeće građevinske dozvole:
• Građevinska dozvola br. 1 – „Glavna građevinska dozvola“ – Rješenje broj UPI 10-333/23-540/8 od 24.07.2023. VE Gvozd – Vjetroagregati, platoi, podzemna srednjenaponska 35 kV i optička mreža, Interni dalekovodi DV 35 kV;
• Građevinska dozvola br. 2 – Rješenje o odobrenju za građenje UP/Io br. 07-361-92/1 od 10.02.2023. Pristupni putevi – za potrebe izgradnje i puštanja u rad VE Gvozd izgradiće se saobraćajna infrastruktura, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata;
• Građevinska dozvola br. 3 – Rješenje broj UPI 10-333/23-1056/10 od 24.10.2023. Rekonstrukcija trafostanice TS 33/110 kV Krnovo – Izdvajanje 110 kV postrojenja iz postojeće TS 33/110 kV Krnovo i izgradnja novog rasklopnog postrojenja 110 kV Krnovo – Izdvajanje 110 kV postrojenja iz TS 33/110 kV (dio objekta trenutno u vlasništvu KGE), rasklopno postrojenje 110 kV Krnovo (dio objekta u vlasništvu CGES);
• Građevinska dozvola br. 5 – Rješenje broj UPI 10-333/23-947/9 od 11.09.2023.
Izgradnja TS 33/110 kV Gvozd.
Tokom septembra 2024. godine, a nakon već predatog Zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za složeni inženjerski objekat prema Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, očekuje se dobijanje i preostale građevinske dozvole br.4., nakon proceduralnog rješavanja preostalih imovinsko-pravnih odnosa za parcele čiji je vlasnik Država Crna Gora.
o Građevinska dozvola br. 4.
Integracija VE Gvozd u elektroenergetski sistem Crne Gore – Rekonstrukcija TS 35/110 kV Nikšić, dalekovod 110 kV Gvozd-Krnovo, dalekovod 110 kV Gvozd-Nikšić, rekonstrukcija DV 110 kV Bileća-Nikšić.
U odgovarajućem postupku procjene uticaja na životnu sredinu Agencija za zažtitu životne sredine je izdala ekološku saglasnost za projekat izgradnje VE Gvozd.
III. Sprovođenje tenderskih postupaka i odabir isporučioca opreme i izvođača radova
U skladu sa odobrenim ažuriranim Planom nabavki (50427-Gvozg WF Procurement Plan) i po instrukcijama dobijenim od strane EBRD, sprovedeni su na elektronskom Portalu nabavki EBRD-a (ECEPP) sledeći tenderi po važećim pravilima i smjernicama Evropske banke za obnovu i razvoj:
o Tender 1 – Vjetrogeneratori – WTG (Nabavka, isporuka, ugradnja i puštanje u rad vjetrogeneratora i dugogodišnje održavanje)- ponuđači Nordex Njemačka, Goldwind NR Kina, Envision NR Kina
o Tender 2 – Građevinski dio Balance of Plant – C-BoP (Izvođenje građevinskih radova na platoima i temeljima vjetrogeneratora, izgradnja pristupnih i unutrašnjih puteva)
o Tender 3 – Elektro dio Balance of Plant – E-BoP (Interna srednjenaponska mreža (dalekovodi, kablovska i optička mreža)
o Tender 4 – Priključenje na prenosnu mrežu (Izgradnja TS 33/110kV “Gvozd”, Rekonstrukcija TS 33/110kV “Krnovo” i TS 35/110kV “Nikšić 1”, Izgradnja DV 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo i DV 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić)
o Tender 5 – Transformator 33/110kV, 80MVA (Nabavka, isporuka, ugradnja i puštanje u rad Transformatora 33/110kV, 80MVA) – Predmetni proces je završen i Ugovor sa kompanijom COMEL DOO BEOGRAD u vrijednosi 1.250.000,00 € (bez PDV-a) je potpisan 05.12.2023. (br. 10-00-57900).
o Tender 6 – Implementacioni Konsultant (Owner’s Engineer)
Svi tenderski postupci za isporučioce opreme i izvođače radova su u završnoj fazi evaluacije i potpisivanje izvođačkih ugovora je planirano od septembra 2024. godine uključujući i ugovor sa glavnim izvođačem za samu nabavku i ugradnju vjetroagregata kompanijom Nordex iz Njemačke sa kojim su u toku finalni pregovori.
Kada VE Gvozd otpočne sa proizvodnjom električne energije, zadovoljavaće potrebe za potrošnjom el. energije za oko 25.000 domaćinstava, smanjiti gasove sa efektom staklene bašte za 104.000 tona, što je ekvivalentno štetnim gasovima koje ispuštaju 62.000 automobila.
Do kašnjenja u realizacije projekta došlo je usled čekanja da se dobiju određene dozvole i saglasnosti od nadležnih institucija.
Ova kašnjenja su značila gubitak jedne građevinske sezone, prevedeno u novac to bi iznosilo 15.000.000€.
EPCG je sa partnerom Ivikom bila proaktivna i možemo konstatovati da zbog EPCG i Ivikoma ovaj projekat nije kasnio ni jedan minut.
HE Komarnica (172 MW, vrijednost 260.000.000€-290.000.000€)
U saradnji sa EPS-om i projektantima Energoprojektom i Institutom Jaroslav Černi, završen je tehnički dio Idejnog rješenja i Studije izvodljivosti. Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu u postupku pred AZŽS, žalba upućena od strane EPCG.
Instalisana snaga elektrane je 172 MW, a očekivana proizvodnja je 213 GWh. Od strane Vlada Crne Gore EPCG je dobila koncesiju.
Ovaj projekat je na čekanju, i u odnosu na 2022. godinu nijesmo napredovali za 1mm.
Ovdje mora Vlada Crne Gore da prelomi, da li će se projekat nastaviti, ili se definitvno odustaje od HE Komarnica. Možda će razvoj BESS pomoći da se donese konačna odluka.
Ako je za HE Komarnicu nastupio zastoj, HE Kruševo postaje vrlo aktuelna i atraktivna.
Nakon završetka izrade Studije izgradnje HE Kruševo, hidroelektrane snage 82MW i očekivane godišnje proizvodnje od 170 GWh, za projektovanje i izvođenje geoloških istražnih radova.
Ukupna vrijednost projekta HE Kruševo procijenjena je na 160.000.000€. Projekat HE Kruševo je predložen u okviru nacrta NECP-a i Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine.
Projekat HE Kruševo je predložen kao prioritetan projekat MEIR-u za finansiranje od strane WBIF-a / Plana rasta Evropske komisije.
Od strane EPCG poslat detaljan pregled daljih potrebnih koraka sa ciljem potpisivanja Ugovora o izvođenju radova u 2026. godini.
Završena je izrada Studije na nivou Idejnog rješenja za HE Kruševo i izgrađena je hidrološka stanica.
Vrši se permanentno prikupljanje podataka sa stanice i kontrolna mjerenja u skladu sa planom.
Završena izrada inicijative za izmjenu Parka prirode ka Opštini Plužine i poslata je 22.03.2024.
Opština Plužine, u skladu sa zakonom, proslijedila je inicijativu za izmjenu Parka prirode Agenciji za zaštitu životne sredine na dalje postupanje.
U završnoj fazi je priprema tendera za projekat detaljnih geoloških istraživanja za potrebe izrade Idejnog projekta i Izvođenje geoloških i ostalih istražnih radova sa izradom odgovarajućih elaborata i studija.
U okviru najavljene strateške saradnje u septembru je predviđeno potpisivanje Memoranduma o saradnji između EPCG i francuske državne energetske kompanije EDF, sa čijim će stručnjacima biti i razmotrena mogućnist izgradnje reverzibilne HE.
EPCG je svjesna činjenice da se moraju obezbijediti stabilni izvori električne energije, i da nije dovoljna samo proizvodnja iz OIE.
Iz tih razloga urađena je i Studija za Gasne elektrane (Studija za izradu Idejno-tehničkog rješenja za izgradnju gasnih elektrana u Baru, KAP-u i Pljevljima).
Studiju je uradila renomirana kompanija SSA iz Švajcarske.
U narednom tekstu, šestom u ovom serijalu, biće nešto više riječi o poslovnim procesima od vitalnog interesa za poslovanje EPCG.
Policijski službenici Sektora granične policije podnijeli su krivične prijave protiv tri turska državljanina koji se sumnjiče za krivično djelo falsifikovanje isprave, a jedan od njih i za krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
-Šestog septembra oko 22:40 na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisano je vozilo francuskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.D. (59), turski državljanin.
Sa njim su se u vozilu nalazili I.H.A. (24) i Z.D. (59), takođe državljani Republike Turske.
Prilikom kontrole oni su policijskim službenicima na uvid dali francuske dozvole za privremeni boravak za koje se posumnjalo da su falsifikati.
Nakon prikupljenih obavještenja od lica i konsultacije sa postupajućim državnim tužiocem, protiv I.H.A., Z.D. i M.D. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprava i oni su uhapšeni.
Daljim aktivnostima na terenu, nakon prikupljenih dodatnih obavještenja po nalogu postupajućeg tužioca, službenici Stanice granične policije I – Herceg Novi, podnijeli su protiv M.D. i krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi-saopštio je policijski Tim za odnose s javnošću.
U periodu od 2021. do septembra 2024. godine u Risnu realizovan je veliki broj investicionih, komunalnih, kulturnih, humanitarnih dešavanja, kazala je za naš portal sekretarka MZ Risan, Adrijana Petričević.
“Posebno bih istakla humanitarne pomoći na kojima se odazvao veliki broj preduzetnika iz Risna i mnogih drugih privatnih firmi. Navest ću neke od njih: humanitarni bazar za pomoć malenom Feđi Alkoviću, gdje smo mi sa vrtićem JPU Radost Risan i Osnovnom školom “Veljko Drobnjaković” iz Risna organizovali bazar za pomoć dječaku, dodjela 40 paketa pomoći na prostoru Risna, i to u 4 navrata, te bih se posebno zahvalila kompaniji IMLEK i MEGAMARKETU iz Budve na pozamašnoj donaiciji u vidu proizvoda neophodnih za porodice. U par navrata sakupljena je garderoba i obuća za porodice kojima je to bilo potrebno. Takođe bih istakla da smo donirali novčana sredstava DVD « Boka » i « Bogoljub Brezić » u Perastu, izradu dresova za školu fudbala Risan, poklone za najbolje karatiste Risan kao i novogodišnje pakete za djecu Doma u Bijeloj” – kaže Petričević.
Risanski makaruli
Što se kulturnih i zabavnih događaja tiče, MZ Risan je poseban akcenat stavila na djecu i organizovali razne zabavne, kreativne i sportske aktivnosti kao što su: igre bez granica već drugu godinu, dječije novogodišnje i ljetnje žure, razne kreativne radionice, bazare, predstave, kina na otvorenom, razne izlete za djecu vrtića i osnovne škole.
Risan – nekad i sad
“Što se kulturnih dešavanja tiče, organizovani su koncerti za Risansko veče, na trgu tj. pjaci imali smo razne klape, teatre, predstave. Organizovali smo 4 bazara rukotvorina. Istakla bih da je u Risnu bio rekordni broj izlagača čak 72. Dvije godine zaredom, za Novu godinu i sa ukrašenom jelkom od 9 m visine, risansko šetalište je bilo među najljepše okićenim u kotorskoj opštini.
Što se investicionih i komunalnih poslova tiče, istakla bih kompletno sređivanje arli na šetalištu, sadnju 22 masline i raznog cvijeća u kojima su postavljene EKO table, prekriven je Dom kulture platnom sa motivima Risna, asfaltiran put do Čeških baraka, postavljena je komletna nova ograda oko istorijskih iskopina kod škole, kao i nova kovana ograda pri rijeci Spili, sve u cilju da bi odlazak djece u školu bio bezbjedan. Takođe, poslije više od 20 godina, Risan je dobio sportski teren kao i asfaltiran put do škole sa postavljenom horizontalnom i vertikalnom sigalizacijom. Opština Kotor je opremila dnevni boravak za djecu u osnovnoj školi Risan. Sada djeca imaju besplatan topli obrok i njihov produženi boravak je besplatan” – sa ponosom ističe Petričević.
Risansko veče
Sređena je raskrsnica prema bolnici, asfaltirane su i razne kritične dionice po Risnu, zamjenjena i postavljena nova rasvjeta na šetalištu, parku, u ulicama Gabela, Grkavac i Gorica, osvjetljen stari prilaz do škole. Postavljena je zaštitna ograda na arlama kod šetališta, sanirana su oba dječija igrališta i dopunjena mobilijarom, postavljeni su zaštitni stubići ispred nekadašnje Arome, na ulazu u park i na ulazu na šetalište i kod marketa Idea. Zatvorena je najstarija ulica Gabela za saobraćaj, jer je naš cilj zaštiti je i sačuvati, s obzirom da datira iz XII vijeka. Izgrađena su dva nova kontejnerska boksa.
U toku je renoviranje i sređivanje Biblioteke koja je ujedno i prva biblioteka u Crnoj Gori i ista će biti ponovo otvorena.
“Tokom ljetnje turističke sezone imali smo bogat kulturni sadržaj: Risansko veče, Rimsku noć, Svi na Crkvice, predstavu Mace Marinkovića, bioskop na otvorenom, bazar rukotvorina, izložbu « Risan nekad i sad ».
Rimska Noć – Risan 2024.
Za tri godine uspjeli smo uraditi stvari koje koje decenijama nisu. Svaki prijavljeni problem od građana nastojali smo riješiti u što kraćem vremenskom periodu.
Zadovoljni smo što je u dosadašnjem periodu urađeno, pa bih najavila i aktivnosti koje nas očekuju do kraja 2024. godine. Risan će dobiti novi fudbalski teren dimenzija 60×30, sa travom, prskalicama, tribinama, reflektorima, betoniranje starog puta do škole, sređivanje platoa ispred trafika kod pjace” – kazala je Adrijana Petričević.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović obišao je lokacije na kojima je tokom jučerašnjih obilnih padavina pričinjena najveća šteta. Zajedno sa predsjednikom opštine teren su obišli direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić, sekretar za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović i direktor Direkcije za investciije Vlado Brguljan. Oni su posjetili lokacije u Mažini, u naselju Dumidran, novoizgrađeni objekat na Kukuljini i lokaciju na Jadranskoj magistrali kod INA benzinske stanice.
Po riječima direktora Komunalnog preduzeća, u toku jučerašnjeg dana, na terenu je bilo angažovano više od 30 ljudi, sedam vozila, bager i kombinovana mašina, kao i dva kamiona sa kištrama. Dežurne službe ovog preduzeća primile su 180 poziva u periodu od 11 do 23h. Izuzev višekratnih intervencija u Gradiošnici, na potocima Grdanja i Medenica, na Jadranskoj magistrali i na novoj saobraćajnici kod hotela Tivat, na Donjem Seljanovu zabilježen je veliki broj manjih intervencija u centru grada. Na putu prema Solilima, te u Krašićima i Radovićima nije bilo problema, a ekipe su bile angažovane tokom cijelog dana.
Ekipe Komunalnog danas i sjutra biće angažovane na uklanjanju ostataka osulinskog i drugog materijala koji je bujica nanijela iz potoka i kanala.
Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor juče je u toku dana zaprimio između 30 i 40 poziva. Najkritičnije bilo je u Dumidranu, na Jadranskoj magistrali gdje je došlo do izlivanja potoka što je usporavalo saobraćaj na ovoj dionici puta. Službenici Sekretarijata tokom cijelog dana pružali su podršku ekipama Komunalnog preduzeća.
Obilasku terena prethodio je sastanak u kabinetu predsjednika na kojem su sumirane aktivnosti svih službi koje su bile aktivne tokom proteklog dana i noći, uključujući i Službu zaštite i spašavanja. Vatrogasne ekipe regovale su ispumpavajući vodu koja je prodrla u stambene objekte i izvlačeći zaglavljena vozila.
Već danas na teren će po zahtjevima i prijavama građana izaći opštinska Komisija za elementarne nepogode, kako bi bila izvršena procjena pričinjene štete. Problemi koji su evidentirani, a koji mogu biti sanirani od strane Direkcije za investicije biće uvršteni u plan daljih aktivnosti ovog organa.
