Broš od čipke kotorskih “Muzeja“ proglašen je najboljim balkanskim muzejskim suvenirom po najnovijem izboru organizacije “Balkanska muzejska mreža“ sa sjedištem u Sarajevu.
U konkurenciji 18 suvenira uglednih muzejskih kuća iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Grčke, Bugarske, Rumunije i Albanije, stručni žiri je izabrao kotorski suvenir ističući ga po kreativnosti i inovativnosti izrade te snažnoj povezanosti sa lokalnim kulturnim nasljeđem i tradicijom.
Broš od čipke OJU Muzeji Kotor
Podsjetimo, „Muzeji“ su 2024. godine u okviru kampanje “Ponesi nasljeđe“ javnosti premijerno predstavili broš sa minijaturama od dobrotske čipke koje su radile učesnice muzejske radionice.
Dobrotska čipka je 2013. godine proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore.
Preduzimajući intenzivne planske preventivne i represivne aktivnosti u cilju zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, sa fokusom na suzbijanje zloupotrebe i ulične distribucije opojnih droga, službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su tokom prve polovine avgusta 2025. godine procesuirali 10 osoba, saopštila je Uprava policije (UP).
Iz policije navode da su, od ukupnog broja procesuiranih, tri osobe uz krivične prijave privedene Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da su počinila krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
“Protiv sedam osoba su, nadležnom sudu za prekršaje, podnijete prekršajne prijave shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga”, kazali su iz policije.
Takođe, tokom pojedinačnih aktivnosti, službenici Jedinice za borbu protiv droge Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi pronašli su i oduzeli: 90 grama marihuane, više od 90 grama hašiša, 200 mililitara hašiša u tečnom stanju, 21 sličica LSD-a, oko 13 mililitara LSD-a u tečnom stanju, pet grama ekstazija, manju količinu kokaina, kao i meksičke pečurke.
Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore blokiraće Bokokotorski zaliv tokom narednih dana, kazao nam je predsjednik te strukovne organizacije Marko Kise.
On je kazao da će ribari naknadno saopštiti tačno mjesto blokade Boke Kotorske, ali da bi mogla biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige.
“Blokada zaliva nije popularna mjera, u vrijeme turističke sezone kada je ogromana pomorski promet, ali mi smo primorani na taj korak. Divoljno smo upozoravali na probleme u crnogorskom ribarstvu, koji postoje već petnaestak godina. Blokada Bokokotorskog zaliva je naš odgovor ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću jer nije odgovorio na naše zahtjeve, koje smo na adresu Ministrstva poljoprivrede uputili krajem jula, kada smo i najavili štrajk ribara zbog nagomilanih problema u ribarstvu” – kazao nam je Kise.
Koča – foto IBM
Istakao je da su ribari iz Nacionalnog udruženja profesionalnih ribara prijavili protest Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali da će tačan datum i mjesto blokade objaviti tek dan prije blokade.
“Kako čitam na portalima, šalju nam se poruke iz Direktorata za ribarstvo preko medija, što smatram neprimjerenim. Ako žele da problem riješimo zajednički za stolom spremni smo na pregovore, ali ne preko medija već u direktnoj komunikaciji…” – poručio je Marko Kise predsjednik Udruženja proizvođača ribe.
Burzanović: Blokada zaliva nije rješenje, pozivamo na dijalog
Blokada Bokokotorskog zaliva koju je najavilo Nacionalno udruženje profesionalnih ribara je potez štetan za privredu, turizam i građane i komplikuje konstruktivni dijalog koji bi donio rješenje, poručila je direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović. Ona je u pozvala ribare da razgovorima dođu do rješenja problema.
Katarina Burzanović – Direktorica Direktorata za ribarstvo – foto Boka News
„Pozivamo na racionalan i institucionalan pristup kroz formiranje međuresorne radne grupe u kojoj će učestvovati predstavnici Vlade, lokalnih samouprava i ribara — kako bi se identifikovali konkretni koraci, ali i jasno razgraničila nadležnost po pitanju svakog zahtjeva, kao i selektovali realni i nerealni zahtjevi. Na taj način javnost će biti objektivno informisana o onome što se može riješiti odmah, a šta zahtijeva zakonske izmjene i međuresornu saradnju“, istakla je Burzanovićeva.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara nezadovoljno je stanjem u tom resoru. Kažu da ih ima više od 100 i da će blokirati Bokokotorski zaliv jer Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije reagovalo na njihove zahtjeve.
Traže da im Ministarstvo opredijeli 10 odsto taksi naplaćenih od kruzera i glisera u zalivu, po osnovu štete koju trpe zbog njih.
Zahtijevaju i da se odredi cijena goriva kao zvaničnog naftnog derivata (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, te da im se obezbjede ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, posebno u Ulcinju i Herceg Novom.
Umjetnička radionica izrade mozaika održaće se 19. i 21. avgusta u okviru Feel Hub koncepta Luštica Bay-a. Učesnici će, uz umjetnicu Vildanu Kilian, otkriti kako prirodni pigmenti, meditacijska geometrija i kamen iz crnogorskih krajeva mogu postati moćni mediji za kreativni izraz i unutrašnju ravnotežu.
Polazište radionice je drevni simbol Quadratura circuli – kvadratura kruga – koji simbolizuje harmoniju između materijalnog svijeta (kvadrat) i duhovnog svijeta (krug). U prvom dijelu radionice, učesnici će prvo izvesti meditacijski geometrijski crtež, a zatim ga oslikati prirodnim pigmentima ili mastilom, objašnjava Vildana Kilian, crnogorska umjetnica sa međunarodnim iskustvom poznata po radu sa prirodnim pigmentima i sakralnom geometrijom.
Na radionicama će učesnicima biti dostupna posebna paleta pigmenata prikupljenih iz različitih dijelova Crne Gore, koje umjetnica koristi u svom umjetničkom radu. Polaznici će imati priliku da ih miješaju starim tehnikama i alatima, dok će pigmenti, po tradiciji, biti čuvani u školjkama. U drugom dijelu radionica, fokus će biti na mozaiku inspirisanom sakralnom geometrijom i rimskim mozaicima Risna. Polaznici će moći prenijeti svoj geometrijski crtež u mozaik od kamenčića sa obale ili osmisliti slobodnu formu u kombinaciji boja i struktura.
„Radionica počiva na nekoliko principa, a posebno smo impresionirani idejom korišćenja materijala iz prirode, povezivanja meditativnog crteža sa taktilnim radom u kamenu, te nudjenja prilike za razmijevanje sakralne geometrije. Sigurni smo da će rezultat biti stvaranje mini zajednice kroz fokus i zajednički umjetnički proces, navode organizatori.
Radionica je namijenjena isključivo odraslima (18+), a moderaciju i prevod vodiće Kristina Kestner, umjetnička direktorka NVO Artro.
Vildana Kilian je crnogorska umjetnica sa međunarodnom karijerom, čiji rad spaja tradicionalne materijale i tehnike sa savremenim konceptima umjetnosti i meditacije. Svoje projekte realizovala je u brojnim galerijama i kulturnim centrima u inostranstvu, a posebno je posvećena radu sa prirodnim pigmentima i tehnikama koje čuvaju vezu sa zemljom i prirodnim ciklusima. Inspiraciju često pronalazi u sakralnoj geometriji, mediteranskom pejzažu i materijalima koji nose trag vremena.
Kanader je najefikasnije sredstvo za gašenje požara. Jedna vodena “bomba” koju ispušta u sekundi mijenja 200 vatrogasaca na terenu. Ovaj vazduhoplov, za svega 12 sekundi “pokupi” u rezervoar oko 6.000 litara vode klizeći po površini mora ili jezera. Sedmodnevni požari rasplamsali su polemiku o tome zašto Crna Gora nema bar jedan kanader.
Da su postojeći kapaciteti Crne Gore za borbu protiv požara širokih razmjera nedovoljni, ocijenio je i premijer Milojko Spajić 12. avgusta. Presudna pomoć u gašenju požara stigla je preko Mehanizma civilne zaštite Evropske unije i NATO Centra za koordinaciju odgovora na katastrofe. Među njima i dva kanadera, iz Hrvatske i Italije. Gasili su požare uglavnom u nepristupačnim brdima na primorju između Bara i Budve i okolini Podgorice, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Spajićevo obećanje da će kupiti kanader
A u vrijeme prošlogodišnjih požara, u avgustu 2024. premijer Spajić je obećao da će Vlada pronaći sredstva da “kupi makar jedan kanader”. Kada su ga novinari, avgusta ove godine, podsjetili na neispunjeno obećanje rekao je da se kasni sa ratifikacijama međuvladinih sporazuma na osnovu kojih Vlada može da uđe u nabavku.
– Kasnimo zbog političke klime koja nije bila dobra. Ta tema je malo ispolitizovana. Ali intenzivno radimo na tome i desiće se vrlo brzo – rekao je Spajić 14. avgusta. Uz obećanje iz 2024. da će kupiti bar jedan kanader premijer je tada optužio Demokratsku partiju socijalista (DPS) da je devedesetih, dok je bila na vlasti prodala četiri kanadera za 8,3 miliona eura. DPS je bio na vlasti od početka devedesetih do 2020. godine kada je na izborima izgubio vlast.
Ko je devedesetih prodao kanadere Grčkoj?
Prodaja četiri kanadera, prema novinskim arhivima, dogodila se u vrijeme Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), zajednice Srbije i Crne Gore, formirane nakon raspada bivše Jugoslavije. Tadašnja Vojska zaplijenila je četiri kanadera iz Hrvatske, početkom devedesetih, tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Savezna Vlada, koja je bila pod dominantnim uticajem Slobodana Miloševića, prodala je avione Grčkoj, zajedno sa rezervnim dijelovima.
Prema pisanju nezavisnog dnevnika Naša Borba, jednog od rijetkih nezavisnih glasila tog vremena, posao su dogovorili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević i grčki premijer Andreas Papandreu. Na osnovu toga je Papandreuova vlada 1995. donijela odluku o kupovini četiri kanadera “CL 215” koji su te godine prebačeni u Grčku. Posao je i pored sumnjivog vlasničkog statusa kanadera, “sklopljen” tek početkom 1997. za 24,4 miliona dolara preko kiparske offshore firme, navodi se u tekstu Naše Borbe od 4. juna 1997.
Hrvatski “Večernji list” je objavio da su, dio sukcesije vojne imovine bivše Jugoslavije na koje Hrvatska polaže pravo i četiri kanadera koje je početkom devedesetih “uzela” Crna Gora. Hrvatska je 3. avgusta ove godine, u protestnoj noti drugim povodom, najavila “detaljnu analizu vojne sukcesije”, a prema kojoj kako tvrde, Crna Gora duguje Hrvatskoj više od dvije milijarde dolara. Države nastale raspadom SFRJ su 2001. godine u Beču potpisale Sporazum o pitanjima sukcesije.
Kanader mora da ima dvije posade
Ovaj hidroavion može da ostvari do šest naleta u satu u zavisnosti od blizine vode. Posadu čine kapetan, kopilot i tehnički član posade. Svaki kanader mora da ima najmanje dvije posade. Ona mora da bude vrhunski obučena zbog uslova u kojima se leti kao što su: smanjena vidljivost, nepristupačni tereni i teške konfiguracije, šume, ponekad i teški udari vjetra. To je objasnio komandant Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Miroslav Kovač za portal Udruženja profesionalnih vatrogasaca Hrvatske.
Kanader košta oko 50 miliona eura, a operativni troškovi sata letenja su nekoliko hiljada eura. Osim vrhunski obučenih pilota i stručnjaka za njihovo održavanje, serijska proizvodnja je limitirana na oko pet godišnje, pa se na isporuku čeka godinama. Proizvodi ih kompanija De Havilland Aircraft Limited iz Kanade. Prvi model izgradio kanadski proizvođač aviona Canadair, a prvi let je obavljen 1967. godine.
U Evropi oko stotinu kanadera
Hrvatska ima šest kanadera, dok ih u Evropi ima oko stotinu. Evropska komisija je prošle godine obezbijedila 600 miliona eura za kupovinu 12 novih koji će biti smješteni u šest država EU: Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Portugaliji i Španiji. U Hrvatskoj će biti smještena dva kanadera, čija je vrijednost 105 miliona eura, što će biti plaćeno iz evropskog budžeta. Pored toga, dio država članica EU je naručilo još deset vazduhoplova.
Mehanizam civilne zaštite EU koordinira i finansira pomoć koja je na raspolaganju, osim članicama EU, i Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Moldaviji, Ukrajini, Islandu i Norveškoj.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je po dolasku u Washington da se nada da će “zajednička snaga” Ukrajine s američkim i europskim kolegama prisiliti Rusiju na mir.
– Zahvalan sam predsjedniku Sjedinjenih Država na pozivu. Svi podjednako želimo brzo i pouzdano završiti ovaj rat, rekao je Zelenski u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram nakon dolaska u Washington kasno u nedjelju.
– I nadam se da će naša zajednička snaga s Amerikom i našim europskim prijateljima prisiliti Rusiju na pravi mir, poručio je.
Bilateralni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim održat će se u ponedjeljak u 13,15 sati sati po mjesnom vremenu (17,15 sati po GMT-u) u Bijeloj kući, priopćila je Bijela kuća u nedjelju u izjavi za medije.
Tramp pozvao ukrajinskog predsjednika da postigne dogovor
Trump je u nedjelju na svojoj platformi Truth Social pozvao ukrajinskog predsjednika da postigne dogovor o okončanju troipolgodišnjeg sukoba s Rusijom.
Predsjednik Ukrajine Zelenski može gotovo odmah prekinuti rat s Rusijom, ako to želi, ili može nastaviti boriti se. Nema povratka Krima koji je dao Obama… i NEMA ULASKA UKRAJINE U NATO. Neke se stvari nikad ne mijenjaju!!!, napisao je Trump.
Posebni američki izaslanik Steve Witkoff izjavio je u nedjelju za CNN da su se Trump i njegov ruski kolega Vladimir Putin složili tokom sastanka na Aljasci u petak o “snažnim sigurnosnim jamstvima” za Ukrajinu, dodajući da su ta jamstva “prekretnica”.
Rekao je i da je Rusija napravila teritorijalne “ustupke” u vezi s pet ukrajinskih regija, uoči sastanka Zelenskog i europskih čelnika u Bijeloj kući u ponedjeljak.
– Rusi su napravili neke ustupke ‘za stolom’ (na Aljasci u petak) u vezi sa svih pet regija (istočne Ukrajine). Vodi se važna rasprava o Donjecku i što će se tamo dogoditi”, izjavio je Witkoff.
Rusija se slaže da svaki budući mirovni sporazum o Ukrajini mora pružiti sigurnosna jamstva Kijevu, ali Moskvi su također potrebna vjerodostojna sigurnosna jamstva, rekao je Mihail Uljanov, ruski izaslanik pri međunarodnim organizacijama u Beču, rano u ponedjeljak.
– Mnogi čelnici država EU-a naglašavaju da bi budući mirovni sporazum trebao pružiti pouzdana sigurnosna jamstva ili garancije za Ukrajinu. Rusija se slaže s tim. Ali ima jednako pravo očekivati da će i Moskva dobiti učinkovita sigurnosna jamstva, izjavio je Uljanov na platformi X.
Za samo godinu, Institut „Simo Milošević“ u Igalu prošao je put od stečajnog stanja do stabilizacije poslovanja i ostvarene dobiti od 926 hiljada eura u prvoj polovini 2025. Prema riječima vlasnika HTP Vile Oliva, Žarka Rakčevića, ovi rezultati pokazuju da je ova zdravstveno-turistička ustanova na dobrom putu da povrati lidersku poziciju u regionu.
Broj noćenja povećan je za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine – sa 53.917 na 70.501, dok je prihod od prodaje dostigao 5,67 miliona eura. Prosječan prihod po jednom noćenju porastao je na 80,42 eura, što pokazuje da se primjenjuje poslovni model dobrog domaćina, naglašava Rakčević.
„Institut je prije samo godinu bio pred stečajem, sa blokiranim računom i neisplaćenim zaradama zaposlenima, a danas imamo pozitivno poslovanje i dobit od više od 926 hiljada eura. Uspjeli smo da obezbijedimo stabilnost i stvorimo uslove za oporavak. To je najbolji dokaz da se javno-privatnim partnerstvom i zajedničkim radom može postići uspjeh“, rekao je Rakčević za Bankar.
Ključnu prekretnicu, kako navodi, donijela je odluka Vlade da, zajedno sa HTP Vile Oliva i pozajmicom od po pet miliona eura, odblokira račun Instituta. Time je, kaže, otklonjena najveća prepreka za nastavak rada i otvoren prostor za investicije u modernizaciju.
Institut Igalo – foto Slavica Kosić
„Zaista je bilo neodrživo da boravak fondovskog pacijenta košta samo 37 ili 38 eura po danu. Danas imamo realnu ekonomsku cijenu, što je bila prekretnica u spašavanju Instituta. Vlada je u ovom slučaju postupila ispravno, čime je omogućeno da se više od pet hiljada građana Crne Gore rehabilituje u Institutu“, ističe Rakčević.
Plan restrukturiranja, usvojen uz saglasnost većinskog i manjinskog vlasnika, predviđa dokapitalizaciju od 21,5 miliona eura – od čega će država kao većinski vlasnik pokriti 14,5 miliona, a HTP Vile Oliva sedam miliona eura. Taj novac biće iskorišten za pokriće gubitaka.
„Ovih nedjelja, sa malim zakašnjenjem, sprovodi se postupak javne ponude za prodaju akcija zainteresovanih manjinskih akcionara. U prvom krugu je otkupljeno 3.042 akcije po cijeni od 58 eura. Ono što je činjenica jeste da postoji dogovor da se riješi pitanje vlasništva nad zemljištem, jer je to jedna neobična situacija iz našeg ugla – da je zemljište oko Instituta državno, a postoji bezbroj činjenica koje ukazuju na to da zemljište treba da bude vlasništvo samog Instituta. To bi obezbijedilo pristup kreditnim sredstvima, tako da bi Institut čak i bez državnih donacija mogao od bilo koje ozbiljne banke dobiti kredit. Racionalnim odlukama i ulogom dobrog domaćina, Institut bi ušao u novu razvojnu fazu sa četiri zvjezdice i snažnim povratkom na inostrana tržišta“, napominje Rakčević.
On je podsjetio i da se ne slaže sa Vladom u svim aspektima turističke politike, ali da je u ovom slučaju napravljen ispravan potez.
„U određenim situacijama imam neslaganje i rezerve oko Vladinih poteza u turizmu (recimo oko povećanja stope PDV-a). Međutim, kada je riječ o Institutu ‘Simo Milošević’, Vlada je donijela pravu odluku. Smatram da je to dobar primjer kako javno-privatno partnerstvo može funkcionisati“, naglašava Rakčević.
Iako je opasnost od stečaja otklonjena, pred Institutom stoje brojni izazovi: konsolidacija tržišne pozicije, modernizacija infrastrukture i jačanje konkurentnosti u zdravstvenom turizmu. Rakčević je, ipak, uvjeren da su postavljeni temelji za dugoročan uspjeh.
„Ono što je najvažnije jeste da je Institut spašen i vraćen na zdrave temelje. Sada imamo jasnu strategiju, partnerstvo države i privatnog kapitala i povjerenje zaposlenih. Uvjeren sam da je Institut pred novom razvojnom fazom i da će biti primjer uspješnog poslovanja u Crnoj Gori“, zaključio je Rakčević.
Slovenci žive duže od većine Evropljana, a najnoviji podaci pokazuju da je očekivani životni vijek u Sloveniji 82 godine, javlja Anadolu.
Ovi podaci govore da je očekivani životni vijek u Sloveniji nešto iznad prosjeka ostatka Evrope, gdje prema procjenama prosječni životni vijek varira između 79 i 81 godinu starosti.
Prema posljednjim podacima slovenske Vlade, očekivani životni vijek muškaraca je 79,1 godinu i 85 godina za žene. Godine zdravog života su 65 godina za muškarce i 68,5 godina za žene – što je znatno iznad prosjeka Evropske unije, navodi Vlada.
“Tome doprinose i dobro razvijeni preventivni i skrining programi, koji omogućavaju rano otkrivanje bolesti i efikasnije liječenje. Smrtnost od uzroka koji se mogu spriječiti niža je nego u EU-u, a prijevremena smrtnost brzo opada”, kažu iz slovenske Vlade.
Dodaje se i da više od polovine odraslih je redovno fizički aktivno, što dodatno doprinosi boljem zdravlju i kvaliteti života.
“Slovenija ostaje stabilna i orijentirana na razvoj. Bez obzira na izazovnu međunarodnu situaciju, bilježimo ekonomski rast i očekujemo da će se on nastaviti. Podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu ove godine odražavaju prioritete vlade, u koje ulažemo s jasnim ciljem poboljšanja kvalitete života naših građana”, izjavio je u četvrtak slovenski premijer Robert Golob.
Dodao je da će Slovenija “nastaviti jačati svoju otpornost, konkurentnost i razborit ekonomski razvoj”.
Požar koji je sinoć izbio na jahti “Mavrovunija II” u Luci Budva uspješno je ugašen nakon što je plovilo izvučeno na bezbjednu distancu od veza u marini, a pravovremenom intervencijom nadležnih službi spriječeno je i zagađenje mora, iako je jahta kasnije potonula prilikom nasukavanja unutar luke.
Nakon prijema obavještenja u 18:45 časova, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je odmah uputila svoja plovila SAR-5 i SAR-1 ka licu mjesta, zajedno sa predstavnicima Lučke kapetanije Bar i inspekcije sigurnosti plovidbe, radi pružanja pomoći jedinicama Zaštite i spašavanja iz Budve. Istovremeno je stavljeno u pripravnost specijalizovano plovilo sa opremom za sprječavanje zagađenja mora sa plovila.
U prvoj fazi požar je djelimično saniran, a jahta izvučena van marine na bezbjednu udaljenost od ostalih plovila. Međutim, usljed ponovnog rasplamsavanja vatre, u gašenju sa mora su učestvovala i plovila Uprave, specijalizovano plovilo marine Porto Montengro i stručne službe emergency tima marine Luštica Bay. Intervencija je trajala više sati, a požar je u potpunosti ugašen oko 23:00 časa. Tokom nasukavanja u unutrašnjem dijelu marine, jahta je u potpunosti potonula. Najvažnije je istaći da nije bilo ljudskih žrtava niti povrijeđenih, i da nije došlo do značajnijeg zagađenja morske sredine. U cliju prevencije razvučene su zaštitne brane oko potonulog plovila.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama izražava zahvalnost svim službama i posadama koje su učestvovale u intervenciji. Nadležni istražni i tužilački organi sprovešće postupak utvrđivanja uzroka požara i o tome obavijestiti javnost.
UPSUL će nastaviti da preduzima sve mjere zaštite života, imovine i morskog ekosistema, te apeluje na vlasnike i korisnike plovila da se striktno pridržavaju propisanih sigurnosnih i protivpožarnih procedura.
