Sa koncerta FA Nikola Đurković - foto Boka News - Z.N.
1 od 6
Sa koncerta
Sa koncerta
Sa koncerta
Zlata Marjanović
Sa koncerta
Sa koncerta
Folklorni ansambl “Nikola Đurković” Kotor povodom proslave jubileja-10 godina rada, sinoć je u Crkvi Svetod Duha priredio prvi pjevački koncert Ženske pjevačke grupe ” Đurković” pod nazivom “Pjevala bih pjevala n’o ne mogu sama”.
“Djevojke iz našeg izvođačkog ansambla već skoro dvije godine imaju pjevačke probe, pod mentorstvom etnomuzikologom doc. dr Zlate Marjanović, čije dugogodišnje iskustvo i znanje motiviše ove mlade djevojke da još snažnije zavole tradicionalno pjevanje “, kazali su iz FA “Nikola Đurković” Kotor.
Ovom prilikom nastupili su i ŽPG KUD “Mijat Mašković” iz Kolašina, kao i dječja klapa”Primorkinje” iz Budve.
Posjetioci su bili u prilici da čuju pjesme iz Boke, Grblja, Paštrovića, kontinentalnog dijela Crne Gore, okoline Kolašina, kao i iz Bosne i Srbije.
Naredne godine bi hercegovačko-crnogorski planinski masiv Orjen trebalo da bude proglašen parkom prirode, tvrdi Igor Škero, predsjednik trebinjskog Planinarskog društva „Vučji zub“.
On kaže da su pri kraju elaborata kojim bi Orjen bio proglašen parkom prirode, pored tri nacionalna parka Republike Srpske – Kozare, Drine i Sutjeske.
„Kompletan projekat vodi Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, koji rukovodi rad na elaboratu i cjelokupnoj pripremnoj dokumentaciji, u kojoj smo mi kao društvo učestvovali u projektu za mapiranje svih planinarskih staza, vidikovaca i izvorišta na Orjenu“, kaže Škero.
Napominjući i to da su pomogli u izradi elaborata za miko-gljivare, koji su na Orjenu pronašli jako mnogo interesantnih nalaza, Škero dodaje da je i ranije urađen niz elaborata vezanih za endemske biljne i životinjske vrste ovog planinskog masiva, a sve je to neophodno zaštititi od izumiranja.
„Orjen je zbog svih svojih specifičnosti bez premca zaslužio da bude proglašen parkom prirode, samo ga je potrebno što bolje zaštititi i očuvati njegovu endemičnu i bogatu floru i faunu“, dodaje Škero.
Orjen – Priroda nas povezuje -parkovi Dinarida
Ovim parkom prirode bi trebalo da gazduje Centar za gazdovanje kršem Trebinje, što bi bio novi zamajac razvoja i ovog preduzeća, ali i turizma južnog dijela Republike Srpske, jer je u pitanju, kako kaže Škero, ljepota gigantskih razmjera, koje nisu svijesni ni mnogi Trebinjci, a kamoli brojni posjetioci ovoga grada, od kojih se tek poneki odluči i za pješačenje na Orjen. U „Vučjem zubu“ napominju da je ipak u Trebinju sve više takozvanih hajking turista, koji nisu klasični planinari, već oni šetaju planinom, razgledaju je i u potpunosti uživaju u svim njenim ljepotama, a takvih je svake godine sve više.
Nadaju se da će nakon parka prirode vrlo brzo Orjen postati i nacionalni park, jer posjeduje velike predispozicije za to, a ako bi se samo u turističke karte Herceg Novog i Dubrovnika unio i nacionalni park koji je u neposrednoj blizini ovih gradova, među milionima turista bi se barem jedan dio odlučio i za posjetu Orjenu.
Promocija romana za djecu „Djevojčica Tara i čarobno drvo” Žarka Vučinića, povodom 21. novembra Dana opštine Kotor, održaće se u ponedjeljak 18. novembra, sa početkom u 11 sati, u sali Kina “Boka”.
Ovo je Vučinićev četvrti dječji roman, koji je proglašen za najbolju knjigu za djecu objavljenu u 2019. godini.
U programu će, osim autora, učestvovati i Sonja Živaljević. Organizatori su JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica.
Budžet Opštine Tivat za 2010. iznosiće 23.556.400 eura – stoji u nacrtu Odluke o budžetu za narednu godinu koju je pripremila administraciia gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Nacrt je juće stavljen na petnaestodnevnu javnu raspravu.
Tivatska vlast namjerava da dogodine potroši 12,92 miliona eura na kapitalne izdatke, tekući rashodi budžeta iznosiće nešto preko 6 miliona, dok će na otpatu kredita biti potrošeno 2,36 miliona eura. Transferi institucijama, pojednicima i NV sektoru iznosiće nešto više od 2 miliona eura.
Kusovac po nacrtu budžeta, namjera da od poreza dogodine naplati ukupno 8,5 miliona eura što je oko 600 hiljada više od plana prihoda po tom osnovu za ovu godinu. Najveći dio tog uvećanja od oko 400 hiljada eura, očekuje se od naplate poreza na nepokretnosti koji će, prema novoj odluci što bi trebala ići na usvajanje na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, biti uvećan za vlasnike nekretnina na prvoj liniji uz obalu mora, odnosno trasu Jadranske magistrale kroz Tivat.
Zanimljivo je da lokalna DPS-SD-HGI vlast u 2010. očekuje pad prihoda Opštine od naplate lokalnih taksi za oko 50 hiljada eura, te naknada za čak blizu 800 hiljada eura u odnosu na plan prihoda po tim osnovama za ovu godinu. Posebno zabrinjava to što Kusovac očekuje dodatni pad ionako niskih prihoda Opštine od komunalija koje treba da plate investitori svih novih objekata što se grade u Tivtu. Ove godine, plan prihoda od komunalija iznosi 2,5 miliona eura, a dogodine tek 1,8 miliona što je stavka koju će Kusovac i njegovi saradnici morati da objašnjavaju Tivćanima tokom aktuelne javne rasprave, jer se sve to dešava u vrijeme kada je u Tivtu na sceni bukvalno eksplozija nove gradnje, prvenstveno stanova za prodaju na tržištu. Iz navrta budžeta se vidi i da Kusovčeva asmiinistracija u 2010. – godini lokalnih izbora, Tivćanima namjerava d apored poreza na nepokretnosti, za čak trećinu poveća naknadu koju će oni plaćati za korišćenje opštinskih puteva.
Tzv. „ostali prihodi“ Opštine Tivat naredne godine će biti manji za oko milion ipo eura nego 2019. u kojoj je Vlada lokalnoj samoupravi vratila upravo toliki iznos novca za refundiranje nabavke novih vatrogasnih vozila preko MUP-a prije deset godina. Gradonačelnik Kusovac planirao je da grad dogodine zaduži za novih 2 miliona eura, u budžet za 2010. prenese 4 miliona eura neutrošenih sredstava iz ove godine, kao i da Tivat u izbornoj godini, dobije čak 4 miliona eura kapitalnih donacija od Vlade.
Na rashodovnoj strani, plate i ostala primanja narasle lokalne administracije dogodine će Tivćane koštati preko 3,5 miliona eura što je oko 70 hiljada eura više nego 2019. Troškovi rada Kusovčeve administracije dogodine će u obliku rashoda za materijal i usluge, poreske obveznike koštati preko 1,8 miliona eura, što je uvećanje od skoro 100 hiljada u odnosu na ovu godinu.
Kapitalni izdaci planirani na 12,92 miliona, za oko 200 hiljada su veći od plana kapitalnih ulaganja za ovu godinu, pri čemu je došlo do preraspodjele iznosa na pojedinim stavkama, pa će tako naprimjer. dogodine za ekspropijaciju biti utrošeno čak 3 miliona eura, što je upola više nego 2019. Najveći dio tih troškova odnosi se na konalno plaćanje oko 12.000 kvadrata privatne zemlje na Klačini koje je Opština u vrijeme dok je njome upravljao Ivan Novosel (DPS), 2014 i 2015. bukvalno uzurpirala mještanima Krtola, radi izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
OPET ĆE DAVATI POKLONJENE STAMBENE KEDITE, MOŽDA OPROSTE I ZAKUPNINU ODABRANIMA
Kusovac ni u narednoj, izbornoj godini, ne odustaje od kontroverzne prakse davanja kredita pod povoljnim uslovima zaposlenima u lokalnoj uopravi za riješavanje stambenih pitanja ili poboljšanje uslova stanovanja. Za te bukvalno poklonjene kredite, planirano je 50 hiljada eura, što je za 20 hiljada manje nego ove godine. Zanimljivo je da lokalna administracija računa da će njeni članovi koji su dobili ove kredite, dogodine u gradsku kasu vratiti tek 9 hiljada eura, skoro upola manje nego što iznosi plan prihoda od otplate ovih kredita za 2019.
Iako je nedavno u lokalnom parlamentu izglasala odluku o produženju zakupa opštinkskih poslovnih prostora sa aktuelnim zakupcima pod istim uslovima, uz napomenu da sa skoro svima od njih „Opština ima pozitivno iskustvo u smislu redovnog plaćanja zakupnina“, tivatska DPS-SD-HGI valst dogodine u budžetu od rente očekuje tek 150 hiljada eura, što je za čak 60 hiljada eura manje nego što iznosi plan prihoda od zakupa opštinskih poslovnih prostora u 2019.
Arapi koji žive i rade u njemačkoj prijestolnici uskoro će imati radiostanicu na svom jeziku.
Veći dio programa Radio Arabice bit će na arapskom jeziku, a bavit će se kulturom, vijestima, zabavnim programom, sportom i svakodnevnim životom u Berlinu, objavio je u četvrtak MABB, medijsko vijeće za regije Berlin i Brandenburg.
Stanica će emitirati i arapsku narodnu, popularnu i modernu glazbu. “Uz francusku, rusku, tursku, britansku i američku stanicu, sada će postojati i ona za Arape”, rekao je čelnik MABB-a Hansjuergen Rosenbauer.
Na jednoj od plaža brazilske luke Santos postavljena je velika željezna konstrukcija u obliku kita ubojice. Nije riječ o nikakvoj skulpturi kao što se možda u prvi trenutak čini, nego orka od željeza ima vrlo korisnu ulogu u očuvanju okoliša. Naime, neko je došao na originalnu ideju, izradom umjetnog kita željelo se potaknuti građane da prazne boce pića ne ostavljaju na plaži.
Naime, konstrukcija je obložena žicom, a postoje vratašca u koja se boce i druga plastika ubacuju radi reciklaže. Tako je orka od željeza postala svojevrsni gutač plastike, a kada se napuni bocama radnici je prazne.
Treća u nizu stađunskih manifestacija, Jesenja fešta, biće održana u subotu, 23. novembar, od 9 do 14 sati, u Njegoševoj ulici kao i ispred Gradske kafane u u Herceg Novom.
“Inspiracija za slavljenje hrane ali i dizajna je jesen i ukusi i boje jesenjih plodova kojih kod nas ima u izobilju u ovom godišnjem dobu. Događaj za čitavu zajednicu, ponešto za sve uzraste i interesovanja”– poručuju organizatori, članice NVU Ruke.
Šipak ili nar, ali i mandarine, rogač, žižula, košćela, kostanj, maginje, kake, kivi, obično su okosnica delicija koje prave učesnici fešte.
Osim dana autentične gastronomije, NVU Ruke organizuju i kreativne radionice u centru Art kvart, u II fazi Instituta Igalo. Za ljubiteljke i ljubitelje ručnog rada ali i društvene teorije sa akcentom na otpor konzumerizmu. Kreativno se izrazi, šta je šipak ti nam pokaži! Subota 16. novembar od 11 do 18 sati. Kreativna radionica za djecu; crtanje, slikanje, glina, kolaž, vez, heklanje, literarni sastav…
U podgoričkom Višem sudu održana je kontrola optužnice protiv kriminalne grupe Vladimira Račića i Dejana Rovčanina, koja je planirala da više od 50 kilograma kokaina, vrijednog gotovo pet miliona eura, brodom Jadran prokrijumčari u Tursku.
Odbrana smatra da se optužnica zasniva samo na iskazu svjedoka saradnika, te da nema dovoljno dokaza za potvrđivanje optužnce. Konačnu odluku donijeće Viši sud.
Odbrana okrivljenih u slučaju „Jadran“, predložila je da se obustavi postupak.
Advokat Duška Radenovića, koji se sumnjiči da je, u rancima unio drogu na brod, navodi da Radenović kao vojno lice, nije znao šta se u njima nalazi.
Takođe, odbrana smatra da je pogrešno predstavljen iskaz svjedoka saradnika Miloša Kulića.
„Ja sam prisustvovao samo jednom saslušanju i to saslušanje je snimljeno i zato sam apostrofirao da nijesu tačni pojedini djelovi toga zapisnika“, ističe Ratko Pantović, advokat Radomira Osmajića. Prema optužnici, upravo svjedok saradnik je s Radenovićem, preuzeo 56 kilograma kokaina koji je prethodno zapakovao Vojin Stupar.
Taj kokain završio je na brodu Jadran. Odbrana Stupara, prokomentarisala je trag koji su forenzičari našli na jednoj od torbi.
Jadran foto S.L.
„Riječ je o tragu sa tri lica da prema preporukama kojih se oni pridržavaju prilikom postupanja odnosno izrade nalaza nije preporučljivo da se vrši upoređivanje takvog traga sa licima iz baze DNK registra, već se DNK morao uzimati neposredno od strane osumnjičenih. To u konkretnom slučaju nije urađeno“, kazao je Marko Radović, advokat Vojina Stupara.
Prema optužnici, kriminalnu grupu koja je pokušala da školskim brodom „Jadran“, prokrijumčari više od 50 kilograma kokaina, osnovali su Vladimir Račić i Dejan Rovčanin, koji nijesu dostupni pravosudnim organima.
Odluku o optužnici, koju je protiv njih podiglo Specijalno državno tužilaštvo, uskoro će donijeti Viši sud.
Na ovogodišnjoj Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza – INTERSTAS koji je počeo u srijedu navečer u Solinu, pristiglo je 325 turističko-promidžbenih filmova iz 87 zemalja, a nagrade će biti uručene na završnoj svečanosti u petak 15. novembra, najavljeno je na konferenciji za novinare.
INTERSTAS se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović koja je u svojem dopisu organizatorima istaknula da ova manifestacija afirmira hrvatski turizam, turistički film, te cjelovitost hrvatske turističke ponude. Svim djelatnicima u turizmu čestitala je na još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni.
Gradonačelnik Solina i predsjednik Vijeća ovog festivala Dalibor Ninčević rekao je da je INTERSTAS iznimno važan za promociju hrvatskog turizma.
“Ova manifestacija daje veliki doprinos pozicioniranju Solina kao destinacije antičkog turizma,” rekao je Ninčević.
Direktor INTERSTAS-a Vojko Pleština je najavio da će filmovi sa solinskog festivala sljedeće godine od 15. februara do 15. aprila biti predstavljeni u 27 zemalja članica Federacije festival turističkog filma.
“To će biti golem doprinos ukupnoj promociji hrvatskog turizma u svijetu i kulturološkom brendiranju Hrvatske”, rekao je Pleština.
Izvijestio je da je direktorij ove manifestacije odlučio da se Gradu Kaštelima ove godine dodijeli certifikat kojim se taj grad plasira kao hrvatski predstavnik na sljedeće Međunarodni zlatni cvijet, to jest cvjetno-krajobrazno natjecanje.
Pleština je također rekao da su dobitnici ovogodišnje povelje Europske federacije turističkih novinara (FEST) tenisači Novak Đoković i Ivan Ljubičić, “za vrhunsku svjetsku izvrsnost u sportu, a time i sjajan doprinos promociji turizma svojih zemalja u svijetu.”
Viši upravni sud u Muensteru zabranio je upotrebu automobilskih registarskih tablica s oznakom „HH 1933“ zbog toga jer previše asocira na razdoblje nacionalsocijalizma i dolaska Hitlera na vlast te se time kosi s pravilima poštivanja morala i običaja, saopšteno je u petak.
„Kombinacija slova i brojki je, na temelju opšteg poznavanja povijesti, pogodna za povezivanje s nacionalsocijalističkim režimom, što se kosi sa zakonom o zabrani kršenja pravila morala i običaja“, stoji u obrazloženju Višeg upravnog suda u zapadnonjemačkom Muensteru.
„HH 1933“ asocira na nacionalsocijalistički pozdrav „Heil Hitler“, a 1933. je godina kada je Hitler na čelu nacionalsocijalista prigrabio vlast u Njemačkoj.
Viši upravni sud time je odbacio tužbu muškarca iz zapadnonjemačkog Viersena, u blizini granice s Nizozemskom, kojemu je nadležna gradska služba prvo dala odobrenje za spomenute pločice, ali ih je nakon pritužbe jednog građanina povukla.
Vlasnik se potom obratio sudu u Duesseldorfu, koji je odbio njegov zahtjev, zbog čega se potom obratio višem sudu u Muensteru, koji je potvrdio odluku nižeg suda.
Uzdizanje i odobravanje razdoblja nacionalsocijalizma u Njemačkoj je zabranjeno Zakonom o širenju nacionalne i rasne mržnje, a za nepoštivanje zakona su predviđene kazne od tri mjeseca do pet godina zatvora.
