Dalmaciju je sinoć oko 22.35 sati zatresao snažan potres jačine 4,2 stupnja, izvijestio je EMSC.
Epicentar mu je bio u susjednoj Bosni i Hercegovini, između Čitluka i Posušja. Još nema nikakvih informacija o eventualnoj šteti.
Imotski: nakon potresa vodostaj rijeke Vrljike, koja pitkom vodom opskrpljuje gotovo cijelu krajinu, pao za više od metra! A pada i dalje…
Rijeka Vrljika nivo opada
Nakon sinoćnjeg vrlo jakog potres koji je zatresao cijelu Imotsku krajinu u rano jutro u subotu nova panika. Od ranih jutarnjih sati počeo je padati nivo rijeke Vrljike na njenim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98 posto pučanstva Imotske krajine.
Od 6.20 sati kada nivo vode kod prve ustave bio je oko 68 centimetara manji od razine prije potresa, da bi već oko 9 sati bio cijeli metar niži. Ljudi su se s nevjericom počeli okupljati oko izvorišta komentirajući s zebnjom ovu prirodnu pojavu, svjesni koliko im rijeka znači. Isti slučaj zabilježen je 24. svibnja 2004. godine kada se nakon potresa povukla rijeka za nekoliko sati u utrobu zemlje. Na sreću ubrzo se vratila. No, ovoga puta prošlo je više od deset sati, a razina vode i dalje opada.
Ono najvažnije na glavnom vodocrpilištu Opačac pumpe ispumpavaju vodu, iako je i tu nivo vode pao tako da je regulirana opskrba vode pučanstva Imotske krajine. Presušili su i poznati vodopadi kod Starog vodovoda, a nivo Vrljike bitno je snižen u njenom središnjem toku kod Kamenmosta i dalje prema Zmijavcima.
Podaci govore da bi bez sezonskih radnika u turizmu, prije svega iz Srbije i Bosne i Hercegovine, ugostitelji u Hrvatskoj bili u velikom problemu inkasirati turistički novac, jer su već u predsezoni procjene bile da je oko 70.000 praznih sezonskih radnih mjesta, najviše na obali, gdje se prosečno zaradi od 500 do 2.000 eura.
Naravno, poslodavci i tu gledaju je li domaći ili ‘gastarbajter’. Ali, ovih prvih slabo ima, jer su otišli raditi u etablirane zemlje EU, gde je zarada daleko veća, piše Nova ekonomija.
Tako su, odlukom hrvatske Vlade, poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu pozvali susjede u pomoć, s odobrenim koeficijentima za uvoz radne snage iz inostranstva. Po nekim podacima iz Srbije, radnu dozvolu je na početku ove sezone moglo dobiti 5.000 ljudi, pa tako građani Srbije od ove godine mnogo lakše konkuriraju za sezonski posao i nije im kao ranije potrebna hrvatska ili neka od putovnica EU.
Po procjenama agencija za zapošljavanje, iz Srbije je na hrvatsko primorje do ove sezone odlazilo na posao nekoliko tisuća ljudi, ali ova godina bila je rekordna.
Na Jadran su da zarade pohrlili iz svih krajeva, od Velikog Gradišta do Vranja i gore od Beograda do Sombora i Kule… Primjerice, 30-godišnji mladić iz Bajine Bašte ovo ljeto umjesto kao turist, provodi radeći, i to u Puli, gde je zaposlen kao konobar u pizzeriji Tivoli.
“Uvjeti rada su dobri. Plaća mi je oko 1.000 eura i imam reguliran status, budući da sam dobio radnu dozvolu. Prekovremeni radni sati su mi plaćeni, a gazda se pobrinuo i za smještaj i hranu. Sve u svemu, zadovoljan sam”, kazao je za ‘Novu ekonomiju’ mladić. Po struci je konobar, a iza njega je radno iskustvo na beogradskim splavovima.
Kao i brojni drugi srpski državljani, na sezonski rad u Hrvatskoj odlučio se zbog viših primanja nego u matičnoj zemlji.
Državljani Srbije posljednjih su godina izbili na drugo mesto građana ‘trećih zemalja’, onih izvan EU, koji stalno ili privremeno žive i rade u Hrvatskoj. Više je jedino državljana Bosne i Hercegovine.
Dok se netko u Ministarstvu mora i Ministarstvu poljoprivrede ne dosjeti da bi u Malostonskom zalivu ipak trebalo dozvoliti kontrolirani izlov orada koje se goste proždirući uzgojene dagnje i kamenice, dotle će stonski školjkari “čupati kose” kada komarče “posjete” morske farme.
– To nije problem ni od danas ni od jučer. Taj je problem star, rekao bih koliko je staro i školjkarstvo u Malostonskom zaljevu. Osobno sam predlagao da se mora dozvoliti kontrolirani izlov komarče na tom području kako bismo zaštitili školjkare i na taj način osigurali njihovu egzistenciju. No, taj Malostonski zaljev je zabranjeno ribolovno područje pa izlov još nije dopušten. Trebalo bi dopustiti korištenje selektivnih ribolovnih alata, da se love komarče u onom dijelu godine kada se pojavljuju u Malostonskom zaljevu – kaže nam prof. dr. Alen Soldo, jedan od najpoznatijih hrvatskih ribarskih stručnjaka, koji je sveučilišni profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu.
Naravno, taj selektivni ribolov koji bi bio dopušten u Malostonskom zaljevu iziskuje i malo truda, a i sredstava. Jasno je da bi netko morao kontrolirati kada to orade, u koje doba godine “posjećuju” to područje, pa bi se tada moralo odmah organizirati njihovo izlovljavanje. Naravno, izlov bi morao biti kontroliran, odnosno morao bi se provoditi u kontroliranim uvjetima, a to iziskuje radnu snagu onih koji bi to kontrolirali i organizaciju cijelog postupka.
80 posto štete
– Orade su i prijašnjih godina nanosile ponekim školjakarima i do 80 posto štete. I nije taj problem samo u Malostonskom zaljevu, on je prisutan gotovo svugdje na Jadranu gdje se školjke uzgajaju. Prisutan je i u Istri, ali u manjoj mjeri, jer tamo nije zabranjen ribolov. Stoga bi trebalo, u pravom dijelu godine, kada orade dolaze u Malostonski zaljev, intenzivirati ribolov na tom području, kako velika jata komarči ne bi pričinjavala tako veliku štetu. Plove komarči znaju biti velike od nekoliko stotina, pa sve do nekoliko tisuća riba. Možete zamisliti koja je to “snaga” i koliko one mogu pojesti dagnji i kamenica – govori Soldo.
Našeg sugovornika kojeg smo mobitelom “uhvatili” u Londonu, gdje trenutačno boravi, upitali smo hoće li se ovaj “nekontrolirani izlov dagnji i kamenica” koje ne provodi Ministarstvo mora i Ministarstvo poljoprivrede, nego to čine orade, odraziti i na cijene tih ukusnih školjki, zbog kojih mnogi posjećuju malostonske restorane. – Pa, ne znam koliko će im i hoće li im porasti cijena, ali svakako znam da ovdje u Londonu na “marketu” možete pojesti jednu kamenicu za 1,5 funti, što je oko 14-15 kuna – zaključuje Soldo.
Zbog cijene kamenica za koje kažu da su afrodizijak nazvali smo jedan od najpoznatijih hrvatski restorana koji se nalazi u Malom Stonu i upitali kolika je trenutačna cijena kamenica. – Trenutačna cijena jedne kamenice u našem restoranu je 10 kuna, a hoće li rasti – to u ovom trenutku ne možemo znati. S kamenicama vam je kao i sa zlatom, što ih manje ima, to im je cijena viša. A ove godine su nas napale komarče, kao ni jedne do sada. To je pravi rat! Zbog toga pozivamo ljude da što više jedu i hvataju komarče, jer u protivnom cijene će kamenica ići u nebo – kazao nam je naš sugovornik iz malostonskog restorana.
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi ukupno 3.988 zvanično prijavljenih turista, što je 22 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivta.
Od toga su 3.971 strani truristi, a samo 17 posjetioci iz Crne Gore.
U hotelima odmara 827 turista, 3.078 posjetilava koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja, dok u odmaralištima borave 83 gosta.
TO Tivat će inače, rokom predstojeća tri dana prirediti nekoliko događaja kojima će zvanično obilježiti završetak glavne ljetnje sezone. Tako će u subotu u 21.30 sati na gradskoj rivi Pine, koncert održati Tropico Band.
Sajam
U nedjelju 9.septembra od 18 sati na istom mjestu će biti održan Sajam vina u saradnji sa kompanijom „Đoković“ iz Danilovgrada, dok će u ponedjeljak 10.septembra u 18 sati na Pinima biti priređen Sajam suvenira i rukotvorina u saradnji sa NVO „Harlekin“ iz Donje Lastve.
Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra “JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u saradnji sa partnerom, Kotorskim festivalom pozorišta za djecu, u petak 7. septembra u Press sali Kulturnog centra organizovao je predavanje na temu „Od pergamenta do interneta“.
Povod za ovo predavanje bila je želja da se skrene pažnja na značaj medijske pismenosti i rizike koje lažne i netačne vijesti mogu imati, naročito, na djecu i mlade.
Prisutne je najprije pozdravila Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru, koja je navela značaj obilježavanja Međunarodnog dana pismenosti i ideje o popularisanju medijske pismenosti.
Od pergamenta do interneta
Predavanje je započela Božena Jelušić, profesorica medijske pismenosti i koautorka nastavnog programa za medijsku pismenost. Ona je objasnila pojam medijske pismenosti i navela koji su to nastavni modeli na koje treba obratiti pažnju.Nakon nje Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije Crne Gore, govorila je o fenomenu lažnih vijesti, kako ih prepoznati i reagovati na njih. Gordana Ljubanović, koordinatorka projekta o informacijskoj i medijskoj pismenostiispred Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“, koji je podržao UNESCO, podsjetila je prisutne na pomenuti projekat i objasnila koji značaj imaju informacijska i medijska pismenost. Na kraju predavanja profesorica književnosti i medijske pismenosti u Gimnaziji Kotor, Marija Jevtić, prenijela je svoja iskustva stečena prilikom predavanja izbornog predmeta medijska pismenost i na koji način profesori i djeca kreiraju sadržaje u digitalnom okruženju.
Nakon predavanja uslijedila je dvosatna diskusija i razgovor na mnoge aktuelne teme koje se tiču medijske pismenosti.
Od pergamenta do interneta
Predavanju su prisustvovali generalna sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, profesori kotorskih škola, predstavnik Sekretarijata za kulturu Opštine Kotor, mediji, kao i učenici prvih razreda Srednje pomorske škole Kotor.
Iz JU Kulturnog centra „Nikola Đurković“ najavljuju da je ovo tek početno predavanje i da će se temom medijske i informacijske pismenosti i njihovog uticaja na djecu i mlade baviti na predavanjima i radionicama tokom cijele školske godine.
Petrovac Jazz festival i koorganizator Festivala Turisticka organizacija Budva organizuje koncert jazz i rock voklistkinje Zdenke Kovačiček i Green House Blues Band, koji će se održati u ponedeljak, 10. septembra na sceni između crkava na Citadeli u Budvi, od 21 sat.
Zdenka Kovačiček kao prva dama hrvatskog jazz vokala zahvaljujući svom vokalnom autoritetu i osjećaju za improvizaciju ima evropsku i međunarodnu intepretaciju.
Jedriličar Crne Gore Ilija Marković osvojio je peto mesto u olimpijskoj klasi Laser Standard na Balkanskom šampionatu koje je održano na grčkom ostrvu Hios gdje se danas jedrio finalni dan.
Poslednji dan je doneo i dosta tenzija. Ilija Marković (JK Delfin) je u olimpijskoj klasi imao šansu da se bori za medalju, bio je četvrti sa samo šest bodova manje u odnosu na trećeplasiranog Grčka Panajotisa, a trebalo je da se jedre tri regate. Međutim, slab vjetar opredijelio je odluku regatnog odbora da se odredi samo jedna regatta u klasama Laser Standard, Laser Radial i Laser 4.7. Slab vetar nije odgovorao Iliji Markoviću, na kraju je u cilj ušao četvrti. Kada su najslabiji rezultati posle sedam regata odbačeni, morao je da se zadovolji petim mjestom.
Zlatnu medalju je osvojio je Dimitris Papadimitru iz Grčke, srebro je pripalo Lubenu Tekedžievu iz Bugarske, a bronza Anastasosu Panajotisu iz Grčke.
Od ostalih predstavnika iz Crne Gore, a svi su iz Jedriličarskog kluba Delfin iz Tivta, koji su pravo da učestvuju na Balkanskom šampionatu obezbedili na osnovu kriterijumskih regata tokom sezone, Danilo Jončić je bio 30. a Stefan Anđelić 31. u klasi Laser 4.7.
U klasi Optimist, nije se jedrilo poslednjeg dana, pa su rezultati od četvrtak ostali na snazi: Nikola Golubović je 39, Pavle Musić 55, Marko Ljubojević 58, Petar Klakor 59, Vasilije Kurbanović 61, Andrija Marković 69. Crna Gora je imala daleko najmlađu selekcije na šampionatu. Momci su pokazali ogroman talentan i potencijal, ali i nedostatak iskustva. Ostaje sada da nastave da rade i da se razvijaju kao do sada, a samim tim i da se nadaju medaljama sa velikih takmičenja u bliskoj budućnosti.
Reprezentacija večeras u ponoć isplavljava trajektom ka Pireju, odakle ujutru nastavljaju ka Tivtu. Učešće mladih jedriličara omogućili su Opština Tivat, Porto Montenegro, Luštica Bay, Ministarstvo Sporta Crne Gore i kompanije iz Tivta Capital Concept, Livaja auto centar i Popović auto shop.
Komitet Balkanskog prvenstva u jedrenju očekuje da Crna Gora, Tivat, po prvi put preuzme domaćinstvo i organizuje 52. Balkansko prvenstvo u jedrenju u septembru 2019..
Jedrenjaka „Star Flyer“ danas je u popodnevni satima uplovio u Boku Kotorsku. Raširenih jedara podsjetio je na neka prošla vremena, te izazvao veliku pažnju turista i mještana.
Zvukom sirene pozdravio je Gospu od Škrpjela i drevni Perast, a njegovi putnici sa oduševljenjem su pozdravljali i posmatrali jedinstveni prizor koji pruža Boka.
„Star Flyer“ u Kotor doveo je 157 putnika i 76 članova posade. Brod isplovljava večeras u 23,30 sati ka Dubrovniku, saopšteno nam je iz Luke Kotor.
Inače, sestrinski brod čuvenog „Star Clipper“-a nudi niz specifičnosti koje kruzing na njemu čini zaista posebnim.
Kapaciteta 170 putnika, ovaj jedrtenjak nudi konforan i luksuzan boravak za svakog putnika kao i, što nije karakteristično za jedrenjake, vrlo prostran palubni prostor.
Glavni dekor na brodu su slike starih jedrenjaka koji su obilježili istoriju što dodatno doprinosi atmosferi avanturističke prirode i tradicije.
Jedrenjak Star Flyer u Boki – foto Boka News
Ukoliko se produži boravak na brodu postoje mnoge zanimiljivosti koje mogu ispuniti vrijeme kao recimo kupanje u jednom od dva postojeća bazena ili ugodno piće u spoljnjem Tropical bar-u na brodu.
Uprkos demagoškim, politikantskim pokušajima da odbrane stanje koalicije u kojoj sada samo vještački djeluju, predstavnici lokalne vlasti u Kotoru ne mogu sakriti činjenice, zvanično i formalno – parlamentarna većina u lokalnom parlamentu Kotora ne postoji, saopšeno je iz kotorskog DPS-a.
“Predstavnici partija na vlasti, birani od strane građana, međusobno ne komuniciraju i ne skrivaju prezir koji je samo preslikano stanje konflikta ovih subjekata na državnom nivou gdje su vječita opozicija. Uloga vječitih gubitnika i opozicionara im, očigledno, bezrezervno pripada i u njoj se najbolje snalaze, dok je vlast za njih samo neuspješni pilot projekat iz koga bi se najradije izvukli, samo nisu sigurni kako da zadrže privilegije koje ona donosi, pa ćute i trpe i vlast i jedni druge, oglušujući se o Zakon, Statut i pravila lijepog ponašanja”, navode iz ove partije.
Iz DPS-a dodaju da za navedenu bahatost vlasti nabolje govore podaci o (ne)radu lokalnog parlamenta, gdje je, kako ističu, za devet mjeseci okončano samo jedno skupštinsko zasjedanje, a od predviđenih 33 aktivnosti okončane samo tri !
“Ovi podacu su sramni, i potvrđuju da je kotorski lokalni parlament najgori u državi ! Predsjednik nema potrebnu većinu za svoje odluke i pribjegava očajničkim potezima u nevjerici pokušavajući da „pohvata konce“, i to ne iz razloga koje oni navode. Potrebno je pomenuti i skandaloznu odluku predsjednika Opštine kojom je samovoljno, umjesto Skupštine tj. predstavnika građana dao saglasnost na Program i Finansijski plan za 2018. godinu za četri Opštinska preduzeća, i time obesmislio postojanje lokalnog parlamenta”, tvrde oni.
Potpuno rasulo i gubitak kontrole nad upravljanjem Opštinom su, kako kažu iz DPS-a, već zvanični problem nad kojim mogu samo da žale, zbog svog grada i sugrađana, i da se, kako dodaju, nadaju da će u najskorijem roku javnost dobiti dobro obrazloženje za ove postupke – u vidu priznanja, a potom i vanrednih izbora.
Predstava Ćao prijatno, rađena u produkciji istoimenog teatra iz Skoplja, biće odigrana na Pjaci od kina u Kotoru u nedjelju 9. septembra sa početkom u 22 sata. Ulaz je slobodan.
U predstavi glume Atanas Atanasovski i Valentin Kostadinovski, a režiju potpisuje Siniša Evtimov.
“Ova predstava svrstana je u takmičarsku selekciju festivala FIAT 2018. Odigrana je u maju u Zetskom domu na Cetinju i do sada je naišla na zapaženo interesovanje makedonske i regionalne publike, dok u samom Skoplju važi za hit predstavu. Vezana je za skopski teatar u kome neki reditelji rade skupe, megalomanske predstave koje kasnije imaju samo jedno izvođenje. Predstava kritikuje banalnost televizije i jutarnje programe koji tretiraju neprikladne teme za taj termin, ali ima i tu univerzalnu dimenziju koju razumiju svi, gdje god da se igra. Ovo je moderna komedija, cijela predstava predstavlja jedan komentar na teatar u Makedoniji, ismijavajući običaj našeg naroda da se ponaša neprikladno u pozorištu – navodi se u najavi koja nam je proslijeđena iz Kulturnog centra.
