Počelo prikupljanje 3D geofizičkih podataka na blokovima 30 i 26
Nakon uspješno završenog testiranja i kalibracije opreme, počelo je 3D geofizičko istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima 30 i 26, koje vrši norveška kompanija PGS za potrebe koncesionara Energean, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike CG.
Planirano je da geofizičko istraživanje traje osam dana rada, ukoliko sve bude po planu i vremenski uslovi to dozvole.
Od 7. do 9. novembra brod Ramform Titan je pripremao aktivnosti za prikupljanje podataka.
“Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 14 strimera dužine po 6.5 kilometara i prateće opreme, neophodne da bi se dobio reflektovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D geofizičkog snimanja”, navodi se u saopštenju.
Kako podsjećaju istraživački brod Ramform Titan je uplovio u crnogorske vode 6. februara 2019. godine u 7 sati. Taj brod za prikupljanje podataka prate dva broda za podršku- Sanco Sea i Thor Freya.
“Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine sprovode se u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti, koji je usvojen od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine”, saopšteno je iz Uprava za ugljovodonike.
Monitoring nultog stanja parametara životne sredine, koji uključuje stanje i kretanje morskih sisara i reptila kao i istraživanje ribljeg ulova, obavljeno je prije početka istražnih aktivnosti.
Kako je saopšteno iz Uprave za ugljovodonike ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti.
Na Ramform Titan-u se nalazi službenik za kontrolu stanja životne sredine i komunikacije (Environmental Control and Communication Officer- ECCO) kako bi se osiguralo poštovanje propisa i uslova definisanih odobrenim Elaboratom.
“Takođe, na brodu za 3D geofizičko snimanje nalaze se i četiri specijalno obučena i licencirana posmatrači morskih sisara i kornjača, kao i dva operatera koji vrše posmatranje putem najsavremenije opreme za pasivni akustički monitoring. Na brodovima za podršku su prisutna i dva službenika za komunikaciju sa ribarima. Geofizička istraživanja prate i predstavici Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju i Uprave za ugljovodonike koji se nalaze na istraživačkom brodu”, navodi se u saopštenju.
“Hercegnovski rječnik romanizama” autorice Marine Stanišić promovisan je u subotu u Gradskoj kafani u Herceg Novom.
Rječnik sadrži šest tematskih cjelina uz adekvatnu akcentuaciju, (Dični Novljani i Novljanke, Novi grad- bokeški dom, palace, crkve, vjeroispovjesti, fortece, kale i kalete; Čuvena aromatična novska kužina; Flora i fauna Boke; More-modri rumor vječnosti i Novske zanimacije, rabote I divertiškanja), etimologiju i bogate primjere, a nisku od šest hiljada riječi autorka je sabirala, po riječima novinarke Vitke Vujnović, cijelog života, “pamteći one koje su izgovarane u njenoj porodici i okruženju kao svakodnevne. Kasnije ih je godinama bilježila, akcentovala, objašnjavala dodajući priče tamo gdje su riječi to tražile i zasluživale”.
„I kao što ribari SALPAVAJU PARANGAL na barku, Marina je iz mora riječi – SALPAVALA i ŠTIMALA kao pravi ŠTIMADUR one koje čuvaju nekadašnju novsku svakodnevicu. Ponovo nađene, one su postajale dragocjenije, začin svakom kazivanju, iznenađenje. Marina je u ovo LIBRO smjestila nisku od šest hiljada bisera i sačinila rječnik koji možete čitati i kao zbirku priča o tome kako je nekad živjela KOMUNITAD novska“ kazala je Vujnović.
Kroz ovu knjigu, po riječima Vujnović, Marina je vratila riječi koje smo tražili i nismo nalazili, koje smo znali pa zaboravili, koje smo izgovarali kao pjesmu a sada ih izgovaramo rijetko, nesigurno i pomalo zagrcnuti.
Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB
„A tih šest hiljada riječi koje je Marina sabrala liče na nas, na Novi na Boku. One mirišu kao novski đardini. One nose MODRI RUMOR VJEČNOSTI, melodije iste kao sve pjesme i tišine mora pod Novim. Zašto ih onda ne prigrliti i govoriti što češće? Ili je ovo pitanje uz RIZNICU OD RIJEČI – što jeste Marinin rječnik – savim izlišno? –zaključila je Vujnović.
Književnik Nikola Malović je ocijenio da Marina Stanišić i nije jedina Novljanka koja je mogla da napiše ovaj Rječnik, ali da svakako pripada posljednjoj generaciji koja je to mogla.
„Ovaj Rječnik možemo koristiti kao udžbenik da povratimo naš govor iz prošlosti“ –rekao je Malović.
„Mnogi su pitali i zamijerali da Marina hoće da plagira Srđana Musića, u stvari je Marina napravila Rječnik koji nadilazi Musića, budući da je Musić napisao Rječnik koji naučno determiniše govor novskog kraja, a Marina mu je udahnula duh, zbog toga što prvi Rječnik, uslovno rečeno nije imao toliko primjera, a Marinin obiluje i po tome je životan“ –kazao je Malović.
Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB
U prvoj cjelini su dični Novljani i Novljanke (rječnik dobrih i loših osobina, rječnik mode, rječnik osobina i karaktera, rječnik bolesti), drugu čini . Novi grad (bokeški dom, palace, fortece, kale i kalete) Belavista, Forte (di) mare, Kala longa, Tora (184), Topaljska komunitad, Lazaret, novske skale i skalinade, Španjola, fortece, gradska vrata, Škver (ali kazuje i o gradskoj pjaci, oriđinalima, starim meštrima, ikonopiscima, profesorima, školama od najranijih vremena, turizmu, starim hotelima, gradskoj muzici, pozorištu, mažoretkama…).
Treća cjelina je riječnik čuvene i aromatične novske kužine, , četvrta je flora i fauna Boke, peta more, a šestu čine novske zanimacije, rabote i divertiškanja.
Malović je kazao da Stanišić sabira i riječi koje ne doživljavamo kao romanizme: balkon, baraka, cimenat, draperija, fontana, katanac, magacin, malj, naftalin, pergola, plafon, konzerva, omlet, oval, kapetan, oseka, pirat, zatim one koje danas zvuče kao da su iz iskrivljenog engleskog: Šijenca (science, nauka: Neka je dotur od šijence, ma mi ide na nerve), možemo naći zanimljive glagole, pridjeve i imenice.
Promocija Hercegnovski rječnik romanizama foto FB
„Od ovih rječnika romanizama svaki čitalac može da napravi vlastiti, samo ako podvuče i grupiše riječi iz oblasti koja ga zanima. Tako iz ovoga ili iz ovih rječnika mogu da nastanu, i Novski rječnik loših ljudi, i Novski rječnik zdravlja, i mode, i Ribarski rječnik, i Rječnik flore, i Rječnik faune… Da se riječima mogu podići dva spomenika, dokazuje knjiga „Hercegnovski rječnik romanizama“ Marine Stanišić, u kojoj je autorka predstavila monumentalnu kolekciju slanih riječi i izraza, i tom knjigom sebi podigla spomenik. Ovako promišljen koncept do sada nismo imali „ –zaključio je Malović i poručio da će knjiga Marine Stanišić biti u prodaji u Knjižari “So”.
Marina Stanišić- foto Knjižara So
Autorka “Hercegnovskog rječnika romanizama” se zahvalila svima koji su pomogli da knjiga izađe iz štampe, Opštini Herceg Novi, preduzećima “Vodovod”, “Radijus”, “Val Gojković”, “Palikuća Comp” , recezentima, književniku Nikoli Maloviću i prof. dr Ratku Božoviću, starim Novljanima, posebno, kako je istakla, Anki Seferović i Tonćiju Đečeviću.
U okviru promocije održano je i veče bokeških gulozeca sa sa slanim i slatkim tradicionalnim specijalitetima koje je uz autorku pripremile prijateljice, vrijedne Novljanke.
Marina Stanišić, diplomirana je filološkinja( engleski I italijanski jezik). Do sada je objavila dvije knjige – GULOZECE IZ BOKEŠKOG KUVARA – obuhvativši i njima ne samo gastronomiju već i tradiciju i običaje. Stalni je učesnik stađunskih fešti NVU Ruke, pridružuje se humanitarnim akcijama, organizovala je pokladske večeri, predstavnik je NVO Bokeška gulozeca.
U Narodnoj biblioteci Budve u subotu je promovisan je roman autora Vladimira Tabaševića “Zabluda Svetog Sebastijana” koji je ovogodišnji laureat NIN-ove nagrade za najbolji roman u 2018.godini.Na budvanskoj promociji je pored autora govorila prof.dr Slavica Perović, a moderatorka je bila Stanka Stanojević.
Istakavši da je roman Zabluda Svetog Sebastijana nadasve roman o jeziku, prof. dr Slavica Perović je na promociji kazala: “Roman je i sjećanje na jezik u ratno doba dok dječak Dino odrasta u svim vrstama neregularnosti. Idejni fil rouge je žrtvovanje otjelotvoreno kroz Svetog Sebastijana s koje god strane njegovu žrtvu da sagledavamo. Metaforizovan, dat je kroz ježa, tako je, kažu, izgledao Sveti Sebastijan ukrašen mnogobrojnim strijelama od kojih je izdahnuo.” Malo gdje je u savremenoj literaturi, ističe Perović, gradivna materija jezika od koje je sačinjen roman tako vidljiv kao u tekstu Zabluda. A da čitalac ne bi bio doveden u zabludu, mora naučiti da čita: “Jedno podsjećanje bez učitavanja proporcije. Da nismo Pita Mondrijana naučili da čitamo u apstraktnom ključu, njegove slike, Kompozicija II, naročito (revolucionarno platno “Kompozicija II u crvenom, plavom i žutom”), bile bi neka crvena, plava i žuta polja zaključana u crnim rešetkama. Mali je to trud kojičitalac mora da uloži s obzirom na to da je on na drugom kraju teksta, bez kojeg je pitanje da li bi roman postojao, ili na drugom kraju batine, zavisi kako se čitalac prema tekstu u svojoj recepciji odnosi.
Kao svoj doživljaj romana Zabluda Svetog Sebastijana, Slavica Perović navodi: “Tema odrastanja kroz postupak sjećanja i naraciju koja odražava skokovitost i nepouzdanost samog sjećanja uz priču koju priča jedan zbunjeni, po definiciji nepouzdani pričalac, već je dovoljno za veoma uzbudljivo štivo. Po prirodi svoje sumanitosti njemu je logika vremenske ravni izvrnuta pa je “godina: devedesetmrtva, otprilike, alii tačno”, a “rat, međutim, još uvek, nikada neće početi”. Ni prostorna ravan mu nije bolja: “Svaki vodopad presuši pre nego padne” i čitalac se onda pita o logici broja glava ičešljeva , vezi između toga dvoga, i gdje se ona zaturila. I da nam Tabašević nije rekao da je pričalac lud, mahnit i proklet, znali bismo, sumanute su mu i vertikala i horizontala, sve je nekako plivajuće i plutajuće i naizgled nepovezano, sve je u tekstu i jeziku koji iznenađuje, plijeni i očarava.”
Promovisan roman “Zabluda Svetog Sebastijana”
Moderatorka Stanka Stanojević je iznijela impresije o romanu: “Karakteristika stila ovog romana koji možemo nazvati i lirskim posebno njegov prvi dio, jeste upravo poetizovan jezik u kojem se često čuju aliteracije, koje ritmički organizuju rečenice koje teku kao rijeka, što na nivou značenja svakako ima dublje odbljeske poput onih ježeva koji su jedna metaforična konstanta djela, zatim pisanje po principu asocijacija i tok svijesti (kao njihanje ljuljaške) što podsjeća na književni nadrealizam posebno ako uzmemo u obzir tačku gledišta iza koje stoji katkad podvojenost i višestrukost, alter ego… kao da je tačka gledišta, taj jež ponovo, transponovan u likove, ali i njihov zajednički sadržitelj.”
Nakon uvoda nastavljen je razgovor sa autorom Vladimirom Tabaševićem.
Tradicionalna regata Kup mimoze održana je u subotu 45. put u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, u okviru sportskog programa 50. Praznika mimoze.
Iako vjetar nije bio najpovoljniji, takmičenje koje predstavlja početak jedriličarske sezone u Crnoj Gori uspješno je završeno, čime su potvrđeni iskustvo i organizovanost domaćina iz Jedriličarskog kluba “Jugole Grakalić”.
“Ova regata je jedna ozbiljna tradicija i jako smo ponosni na to što se pratimo sa Praznikom. Ovo je za nas jubilej, 45. godina i nadamo se da će da traje još dugo”, rekao je direktor JK “Jugole Grakalić” Predrag Peco Vukčević.
Regata je okupila tridesetak učesnika iz klubova Boke Kotorske: “Delfin” iz Tivta, “Lahor” iz Kotora i novski “Jugole Grakalić”. To su klubovi koji čuvaju tradiciju ovog sporta i takmiče se u ligi Crne Gore, objašnjava Vukčević
“Tradicija ovog sporta i ove vještine izgradila je Boku Kotorsku. Njena istorija počiva na ovoj vještini. Mi želimo da sačuvamo ovaj sport i prenosimo ga na buduće generacije, da znaju kako se nakada plovilo i kako se gradila Boka”, istakao je Vukčević govoreći o tradiciji Kupa mimoze u jedrenju.
Kup mimoze – regata
U klasi Optimist u ukupnom plasmanu prva tri mjesta zauzeli su članovi JK “Delfin”: prvo Pavle Musić, drugo Petar Klakor, a treće Vasilije Kurbanović. Među djevojčicama u ovoj klasi najuspješnija je bila Nina Strahinja iz JK “Lahor”, za njom Romina Racković iz istog kluba, a treća je Tea Čelanović iz JK “Delfin”. U konkurenciji do 12 godina u klasi optimist najbolji su bili Petar Klakor iz JK “Delfin”, Viktor Lesjak takođe iz “Delfina” i Nina Strahinja iz “Lahora”.
U klasi Laser standard prva nagrada pripala je Iliji Markoviću iz JK “Delfin”, druga Miloš Tripoviću iz JK “Delfin”, a treća Luki Ognjanoviću iz JK “Lahor”.
U klasi Laser 4.7 prvo mjesto pripalo je Danilu Jončiću iz JK “Delfin”, a drugo i treće njegovim klupskim kolegama Stefanu Anđeliću i Nikoli Goluboviću.
Čišćenje oceana od plutajućih nakupina plastičnog otpada pokazalo se puno većim izazovom za mladog Boyana Slata čiji je projekt The Ocean Cleanup, s velikim nadama, startao u listopadu prošle godine. No ubrzo su se pojavili problemi koji su prvi „čistač oceana”, nazvan Wilson, stavili van funkcije, piše portal Tris.com.hr.
Konstrukcija plutajućih cijevi u dužini 600 metara-“Wilson”, porinuta je krajem prošle godine sa ciljem da dođe do najveće nakupine plutajućeg otpada u oceanima- “Great Pacific Garbage Patch” (površine 1,6 milijuna četvornih kilometara sa oko 1,8 trilijuna komada plastike). I u tome se uspjelo no vrlo brzo se pokazalo kako “Wilson” ima svojih slabosti.
Ambiciozan projekt The Ocean Cleanup, koji se uhvatio u koštac sa rješavanjem problema čišćenja mora i oceana od plastičnog otpada, pomno je planiran godinama. Testirano je 273 modela i 6 prototipova “čistača” kako bi se došlo do konačne verzije-modela nazvanog “Wilson” koji je pogonjen morskim strujama i vjetrom i stigao do tisuće tona razasutog plastičnog otpada u Pacifiku. Prvi su dani obećavali i činilo se kako sve funkcionira. Plutajuće cijevi su tvoreći širok luk skupljale otpad, koji se, prema planu, trebao odvoziti brodovima svakih pet mjeseci.
No četiri tjedna od porinuća počinju i prvi problemi jer prikupljeni otpad “Wilson” nije u potpunosti uspijevao zadržati. Tim okupljen u The Ocean Cleaup projekt, pod vodstvom Boyana Slota, zapravo nikad nije ni tvrdio kako će prvi pokušaj čišćenja oceana proći bez problema. Već u samom startu jasno su kazali kako se nadaju da su uspjeli predvidjeti sve moguće slabosti i rizike te priznali kako nema garancije da će “Wilson” funkcionirati kako je zamišljeno.
Bio je to prvi takav “čistač” i prvi pokušaj koji ni u kom slučaju ne treba otpisati. Na greškama se uči!
Iako je tehnologija “čistača” izgrađena na jednostavnim principima njegovo funkcioniranje nije. Pokušavajući riješiti problem, tim iz The Ocean Cleanup projekta zaključio je kako se sustav povremeno kreće presporo (da biste uhvatili plastiku, potrebna je razlika u brzini, u kojoj je sustav brži od plastike). Analizirajući kompjuterski model pronađeno je i rješenje koje je značilo širenje luka za 60-ak metara što je teoretski trebalo imati učinak na brzinu sustava jer će povećati površinu sustava izloženog vjetru i valovima koji su pokretačka snaga sustava.
No prije nego što su mogli testirati nova rješenja došlo je do “kvara” na sustavu odnosno do odvajanja jednog dijela zbog čega je odlučeno kako će se “Wilson” morati vratiti u luku. Nije to bila laka odluka za Boyana Slata koji se našao pred još jednom preprekom u realizaciji svoje zamisli.
-Shvaćamo da su ovakve poteškoće neizbježne kada se nova tehnologija ubrzano razvija. Povratak u luku omogućuje nam nadogradnju sustava s ciljem rješavanja problema sa zadržavanjem plastike. Vraćamo se i sa terabajtima podataka koje ćemo u narednim tjednima i mjesecima koristiti kako bismo razvili potrebne nadogradnje, izvijestio je Boyan Slat.
Tim Ocean Cleanupa sa Pacifika se vraća i sa oko 2 000 kg plastike koju su, u nekoliko tjedana, prikupili kombinacijom sustava za čišćenje i mrežnog ribolova. Kada “čistač” profunkcionira, trebao bi prikupljati oko 1000 kilograma otpada tjedno, dodaje Slot koji vjeruje kako će u ovoj godini nastaviti sa čišćenjem GPGP-a (Great Pacific Garbage Patch).
Vjetrogeneratori na moru, ilustracija (David Kaspar, Pixabay)
Kapaciteti vjetroelektrana na moru (offshore) povećani su u Evropi 18 odsto u prošloj godini, na 18,5 gigavata (GW), a u ovoj godini očekuje se njihov dalji rast, pokazuje izvještaj udruženja Wind Europe.
U Evropi je prošle godine instalirano 2,6 GW novih kapaciteta za proizvodnju struje iz offshore vjetroelektrana, te je završeno 15 novih offshore vjetroektrana. Od toga najveći dio kapaciteta – 85 odsto – otpada na Veliku Britaniju i Njemačku, koje su instalirale dodatnih 1,3 GW kapaciteta.
U izvještaju se još navodi i da se trenutno u Evropi gradi šest vjetroelektrana na moru, a 12 novih projekata je prošle je godine ušlo u finalnu fazu odlučivanja o investiciji, što odgovara dodatnih 4,2 GW kapaciteta i 10,3 milijarde eura ulaganja, javlja SEEbiz.
Isto tako, prošle je godine prosječna veličina turbine na moru bila 6,8 megavata, što je 15 odsto više u odnosu na godinu ranije.
U Crnoj Gori imamo vjetropark na Krnovu a odnedavno je u probnom radu i onaj na Možuri iznad Ulcinja.
Da li ćemo vidjeti u budućnosti i vjetrogeneratore koji “vire” iz crnogorskog mora, vidjećemo, ali će ta ideja sigurno naići na otpor pojedinaca i organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.
“Uzimajući u obzir interes gradjana Tivta, stav Opštine je da zajedno sa Morskim dobrom završimo započeti projekat na realizaciji uređenja Ponte Seljanovo, po uzoru na realizaciju projekta šetališta Pine. Obzirom da se radi o jednoj od najposjećenijih plaža tokom ljeta i da je to jedina prirodna plaža sa svim pogodnostima, ostajemo pri stavu da je treba koristiti kao javnu gradsku plažu i uredjeno kupalište dostupno svima”, istakla je Sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula i podsjetila je da je Opština Tivat, u više navrata, dostavljala mišljenje Javnom preduzeću Morsko dobro o statusu Ponte Seljanovo.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma dostavilo je Opštini Tivat na mišljenje Prijedlog Atlasa crnogorskih plaža i kupališta. Prema tom dokumentu, Ponta Seljanovo je podijeljena na dva dijela na kojima su predviđeni plažni barovi sa terasama, i prostori sa ležaljkama. Radi se o jednoj lokaciji podijeljenoj na dva kupališta – 5A i 5B površine po 105m2. Kupalište 5A je prostor na kom se nalazi svjetionik, a kupalište 5B je prostor koji se proteže od čempresa do rampe za lica sa otežanim kretanjem i korisnike kolica.
Na kupalištu 5A Morsko dobro je planiralo postavljanje plažnog bara od 30 metara kvadratnih sa terasom od 50 metara kvadratnih, i prostor za postavljanje plažnog mobilijara čime bi bila popunjena polovina kupališta 5A. Na kupalištu 5B Morsko dobro je planiralo postavljanje objekta plažnog bara od 10 metara kvadratnih sa terasom od 30 metara kvadratnih i 50% prostora za postavljanje plažnog mobilijara.
“Stav Opštine Tivat u vezi kupališta 5A je takav da se to kupalište u cjelosti koristi kao javna gradska plaža bez postavljanja plažnih mobilijara i planiranog objekta plažnog bara sa terasom. Takodje, stav Opštine, po pitanju ove lokacije, je da u narednih pet godina, koliko je aktuelan Atlas, ona bude dostupna svim građanima i ne bude predmet bilo kakvih vidova zakupa, uključujući i investiciona ulaganja. Opština je, i po pitanju kupališta 5B, tražila da se zamijeni režim korišćenja kupališta tako da dio bliži kupalištu 5A bude bez mobilijara, a drugi dio sa mobilijarom.Takođe, tražili smo da se isključi postavljanje plažnog bara sa terasom jer u zaleđu kupališta postoji ugostiteljski objekat”, navela je Furtula.
Plaža Seljanovo foto Boka News
Predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac je na temu Ponte Seljanovo organizovao sastanak sa predstavnicima Morskog dobra.
“Tokom sastanka smo zahtijevali izmjene Atlasa crnogorskih plaža i kupališta i tako što će biti uvažene primjedbe Opštine Tivat. Zaključak tog sastanka je bio da naše Komunalno preduzeće preuzme upravljanje kupalištem 5A i da ona u cjelosti bude javna gradska plaža bez postavljanja plažnog mobilijara i planiranog objeka plažnog bara sa terasom. Na tome insistiramo i nadamo se da će Morsko dobro izaći u susret Opštine Tivat”, zaključila je Furtula.
Opština Tivat je prethodno, u predviđenim rokovima, dostavila Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Morskom dobru mišljenje o Atlasu crnogorskih kupališta, poručila je Furtula.
Monografija “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju” autora Jovana J. Martinovića biće predstavljena u ponedjeljak 11. februara u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
U monografiji “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju”, čiji je izdavač Zajednica Italijana Crne Gore (2018), Martinović se primarno bavio arhitektonskim nasljeđem Venecije, od sredine XV vijeka do njenog pada 1797. godine.
Stručno-naučnim storijama obuhvaćeno je deset gradova i naselja na primorju i u neposrednom zaleđu – Kotor (Cattaro), Perast (Perasto), Hergceg Novi (Castelnuovo), Tivat (Teodo), Budva (Budua), Sveti Stefan (Santo Stefano), Kastel Lastva ili Petrovac (Castel Lastua), Bar (Antivari), Svač (Sovacio) i Ulcinj (Dulcigno).
Posljednja cjelina knjige jeste spisak porijekla ilustracija kojom autor ukazuje na obilje građe koju je konsultovao prilikom obrade materijala.
Promocija knjige Jovice Martinovića
Martinović je istaknuti crnogorski i jugoslovenski arheolog-konzervator, dugogodišnji kulturni i javni poslenik, koji svojim pregalaštvom i stvaralaštvom već više od pola vijeka bogati ovdašnji kulturni ambijent.
Na predstavljanu monografije govoriće Dušan Medin, direktor OJU „Muzeji“ Kotor, Luka Celioli (Luca Zelioli), ambasador Republike Italije u Crnoj Gori, Aleksandar Dender, predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore i autor Jovan J. Martinović.
U muzičkom programu učestvuje ženska vokalna klapa “Bellezza” iz Tivta.
Organizatori predstavljana monografije su OJU „Muzeji“ Kotor i Zajednica Italijana Crne Gore.
Vaterpolisti Crvene zvezde koja večeras igra na Poljudu s Mornarom napadnuti su danas u centru Splita na Rivi.
Kako doznajemo, četvero igrača sjedili su na kafi oko 13:40 sati na glavnoj gradskoj šetnici kada im je prišla skupina mladića i zatražila ih da skinu trenerke s klupskim obilježjima, nakon čega su ih počeli naguravati i tući. Jedan odnapadnutih vaterpolista spasio se skokom u more, dok su ostali pobjegli.
Tek po dolasku policije izašao je iz mora ispred Rive te je utvrđeno da nema ozljeda, dok su se ostala trojica vratila u hotel.
Splitska policija traga za napadačima. Neslužbeno doznajemo da su bila petorica mladića mlađe životne dobi.
– Odjednom je nastala skrika i vika. Riva je bila puna, a odjednom je jedan čovjek skočio u more, dok je drugi pobjegao u smjeru Palače, prema Voćnom trgu. Mislim da je bilo više napadača. Nesretni mladić iz mora vikao je da je Crnogorac – kazao nam je jedan od svjedoka.
Policija privela trojicu zbog napada na zvezdaše
Policija je potvrdila kako je privela trojicu zbog jučerašnjeg napada na zvezdaše u Splitu.
“U odnosu na jučerašnji događaj kada su u Splitu oko 13 sati na Obali Hrvatskog narodnog preporoda napadnuta tri strana državljanina i to 29-godišnji državljanin Crne Gore te 26-godišnji i 25-godišnji državljani Srbije, odmah po zaprimanju dojave policija je započela intenzivno i sveobuhvatno kriminalističko istraživanje koje dalo svoje rezultate”, javila je policija te dodala:
“Policijski su službenici jutros u službene prostorije doveli trojicu muškarca koji se dovode u vezu s napadom dok se za dvojicom još traga. Kod jednog od dovedenih muškaraca pronađen je i otuđeni dres.”
Sajam masline, vina i zdrave hrane danas je zvanično otvoren ispred Doma kulture u Bijeloj, u okviru Velike bokeške fešte koja je dio programa 50. Praznika mimoze. Prisutni su imali priliku da posjete štandove sa domaćim proizvodima i rukotvorinama i uživaju u kulturno-zabavnom programu.
Program je počeo scenskim prikazom dolaska kapetana Petra Želalića, koji je “podvizima zadivio Evropu” i proslavio svoj kraj. Učestvovali su: mažoret klub “Lili”, Kulturno-umjetničko društvo “Igalo” sa kolegama iz Nikšića, Kulturna mreža Bijele, Viteško društvo “Sveti Stefan”.
U ime organizatora, nevladine organizacije Velika bokeška fešta, prisutne je pozdravio Nikola Svilanović, zahvaljujući im se što su dio fešte koja je posvećena pomorstvu, maslinarstvu i kulturi proizvodnje domaće hrane i uzgajanja bilja. Izrazio je zadovoljstvo što se ova fešta našla u program jubilarnog, 50. Praznika mimoze.
Svilanović je istakao da je zadovoljan brojem izlagača koji predstavljaju svoje kvalitetne, proizvode sa ovih prostora, promovišući tako male sredine i domaću proizvodnju.
Velika bokeška fešta – Maslina
Velika bokeška fešta započela je juče akademijom na Bjelskim Kruševicama povodom 140 godina od osnivanja prve škole u tom selu, na kojoj se govorilo o zaslužnim građanima, pomorskim kapetanima kojih je u jednom momentu bilo 36, što potvrđuje da ovo selo sa bogatom tradicijom zavrijeđuje posebnu pažnju, kaže Svilanović.
Sajam u Bijeloj će trajati i sutra, kada će biti organizovan prvi maskenbal za djecu u okviru Velike bokeške fešte, od 17 sati u restoranu “Bijela”. U ponedeljak, 11. februara na programu je promocija knjige travara, poznatog mještanina Branislava Popovića i književno veče Vinke Perišić Šarenac sa saradnicima, od 18 sati u restoranu “Bijela”.
Svilanović poziva sve prijatelje, građane i goste da se posjete programe u Bijeloj, uz obećanje da će ih dočekati dobri domaćini.
Velika bokeška fešta – Maslina
Pored NVO “Velika bokeška fešta”, u realizaciji ovogodišnje manifestacije učestvuju Maslinarsko društvo Boka, Mjesna zajednica Bijela, Udruženje žena “Riza” i NVU “Ruža vjetrova” iz Bijele, NVO “Koraci Step”, a podršku programu pružile su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija.
