Prvi od sedam hotela u novom turističkom naselju na Jadranu, Luštici Bay, Čedi /The Chedi Luštica Bay/, smješten na pjeni od mora s prekrasnim pogledom na zaliv, marinu i Jadransko more, počeo je sa radom i primio je prve goste.
Kompanija GHM koja upravlja hotelom i ultraluksuznim brendom Chedi, inicijalno osnovanim u Aziji i na Dalekom Istoku, nastavlja širenje u Evropi novim luksuznim hotelom sa 5 zvjezdica na prestižnoj lokaciji u Crnoj Gori.
„Izuzetno smo uzbuđeni što puštamo u rad prvi hotel u Luštica Bay-u, najvećem integrisanom razvojnom projektu u Crnoj Gori na poluostrvu Luštica. Naši prvi gosti su iz Zapadne Evrope, i radujemo se što imaju priliku da se upoznaju s našim besprekornim servisom u jedinstvenom elegantnom okruženju sa rafiniranim ali opuštenim tradicionalnim priobalnim ambijentom“, izjavio je Mark di Rujter, generalni menadžer hotela The Chedi Luštica Bay.
Čedi
Glavna marina u Luštici Bay je takođe puštena u rad ovog ljeta i u prvoj fazi nudi smještaj za 52 motorna plovila i jedrenjake dužine do 35 metara, što će se proširiti na 176, a planirana je i značajna sekundarna oblast za vezivanje manjih plovila.
Foto Luštica bay
Smješten između smaragdne morske vodi i planinskog predjela, na ulazu u Uneskovu svjetsku kulturnu baštinu Boke, Čedi hotel sa 111 smještajnih jedinica raspolaže sa 45 soba i 5 apartmana, a ima i 61 kondominijum uključujući 4 apartmana i penthaus, što ga čini jednim od najvećih luksuznih hotela na ovom području. Hotel takođe nudi privatnu plažu, zatvorene i otvorene bazene i prostor za sunčanje, te direktan pristup mirnom šetalištu i marini. Konferencijski i poslovni centar su takođe prvoklasni sa konferencijskim salama i prostorom za koktele.
Foto Luštica bay
Hotel je dizajnirao priznati TVS Design studio iz Atlante u SAD, koji je usvojio moderno tumačenje vernakularne arhitekture, sa savremenim, svježim i prozračnim dizajnom GG&Grace, iskoristivši pogled i prelijepe predjele i koristeći upravo materijale koji naglašavaju originalnu priobalnu lokaciju. Mješavina smjelih nijansi bijele boje sa prirodnijom primarnom paletom daće hotelu jedinstveni karakter i pružiti gostima trenutak opuštanja i inspiracije.
Hotel ima dva restorana s pogledom na smaragdnu zalivsku vodu i koristi najsvježije lokalne namirnice za pripremu hrane. Hotel takođe ima i predvorje i bazen, SPA centar i plažne barove.
Čedi Luštica Bay je drugi evropski hotel tog brenda kompanije GHM i prvi na Balkanu.
Luštica Bay nudi smještaj na pjeni od mora, hotele, vezove, a privlačna atrakcija za zvijezde biće prvi golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori koji je dizajnirao Geri Plejer, koji će se otvarati u fazama i trebalo bi da bude završen 2021. godine. Početna faza će obuhvatiti više od 1.500 nekretnina, uključujući apartmane, vile i gradske kuće. Projekat predviđa izgradnju i dvije vrhunske marine koje nude 226 vezova na period do pet godina.
Otvaranje 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018.
Knjige otvaraju svijet i omogućavaju ljudima da razumiju misli i kulture, koje ranije nisu poznavali, kao i da uče o mjestima na kojima nisu bili i na kojima, možda, nikad neće biti, poručio je norveški pisac Erlend Lu.
On je to kazao na otvaranju 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018. u Herceg Novom, čiji je ovogodišnji moto „Svijet knjiga je najljepši svijet koji je čovjek stvorio“, a koji ukazuje na značaj čitanja i knjige kao civilizacijskog dometa u odnosu na izazove savremenog društva, dokolice i lake zabave.
Lu je kazao da je za njega „fantastično“ što njegove knjige postoje u ovom dijelu Evrope, napominjući da je mnogo puta bio u Srbiji, ali da je u Crnoj Gori prvi put.
„Odrastao sam slušajući mnoge pozitivne stvari o staroj Jugoslaviji, koja više ne postoji, ali malo možda i postoji. Moji baka i deka su govorili o Jugoslaviji i imali su veze i poznanike ovdje i ta poznanstva nastala su za vrijeme rata“, objasnio je Lu.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Donalda Trampa, da su Crnogorci agresivan narod, Lu je kazao da mu je cilj da skrene pažnju na ono što se dešava u svijetu u kojem važne osobe ne čitaju knjige.
„Čitao sam intervju sa Trampovim biografom, prije nego što je bio izabran za predsjednika. I rekao je da Tramp, vjerovatno, nije pročitao nijednu knjigu od početka do kraja svojevoljno i vidimo rezultat toga sada“, smatra Lu.
Prema njegovim riječima, najvažnije je okupljati se, odati počast knjizi i razgovarati o njoj.
„Knjige nam otvaraju svijet i omogućavaju da razumijemo ljude, prostore, misli i kulture, koje ranije nismo poznavali. Učimo o mjestima na kojima nikada nismo bili i na kojima, možda, nikad nećemo biti. Bio sam na mnogim festivalima, ali uvijek razmišljam da je to jedna od najvažnijih stvari, koje ja mogu da učinim“, kazao je Lu.
Lu je dobitnik brojnih književnih nagrada, između ostalih nagrade Ministarstva kulture Norveške i Evropske nagrade mladih čitalaca, a njegovi romani su prevedeni na više od 20 svjetskih jezika.
Otvaranje 16. Međunarodnog sajma knjiga Trg od knjige 2018.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, kazao je da je Belavista od sinoć trg od knjige u gradu od knjige i pisaca.
„Šesnaestu godinu zaredom, na ovom prelijepom mjestu, sastaju se riječi, pisci i čitaoci, mladi i stariji. Stižu nam novi junaci, njihove priče i pripovjedači. Ukrštaju se različite sudbine, osjećanja, slike i snažne poruke, najljepšeg svijeta, koji je čovjek stvorio- knjige“, poručio je Katić.
Ove godine je, kako je rekao, učinjeno mnogo kako bi se opravdala važna i vrijedna titula, koju Herceg Novi nosi „grad pisaca“.
„Nedavno smo otvorili Muzej Njegoševa škola, posvećen vremenu, kada je u Herceg Novom učio najistaknutiji crnogorski vladika i pjesnik. Vratili smo u Novi Iva Andrića, oživjevši programima kuću nobelovca, koja je trenutno u rekonstrukciji. Na tragu te misije nalazi se i Međunarodni sajam Trg od knjige, koji vraća nijemu učiteljicu života na mjesto koje joj pripada, u centar naše pažnje“, pojasnio je Katić.
Raznovrsni program priremljen ove godine, kako je naveo, otvara u srcu Herceg Novog svijet iskazan riječima Stefana Mitrovog Ljubiše, Mike Antića, Erlenda Lua, Vide Ognjenović, Vladimira Pištala, Milovana Vitezovića i mnogih drugih.
„Hvala gradskoj biblioteci i čitaonici, Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i sponzorima Sajma što su nas i ove godine okupili oko zajedničkog dobra-knjige. Ostaje mi da poželim da tokom narednih sedam dana uživate u jedinstvenoj smotri izdavaštva, naslovima domaće i strane književnosti i literature, programu za najmlađe, muzici, druženju i ovom divnom ambijentu“, rekao je Katić.
Akademik Radomir Ivanović, govoreći o književnom i političkom djelovanju Stefana Mitrova Ljubiše povodom 140 godina od njegove smrti, kazao je da nauka još defnitivno nije razriješila kojem stilskom razdoblju pripada Ljubiša.
„Moj konačni zaključak, poslije trideset godina bavljenja, je da Ljubišu i njegovo dijelo u cjelini treba uvrstiti najprije u klasični realizam, a zatim u kritički realizam u užem smislu posmatranja“, rekao je Ivanović.
On je rekao da djelo Stefana Mitrova Ljubiše predstavlja most između smrtnog i besmrtnog i da je poslužilo kao inspiracija savremenim stvaraocima.
„Isidora Sekulić je rekla da je Ljubišino djelo čista klasika i ovejano duhovno blago“, naveo je Ivanović.
Prema njegovim riječima, naše vrijeme se u potrebnoj mjeri odužilo Stefanu Mitrovu Ljubiši.
„Ovome se piscu jesmo odužili, ali to ne mijenja naš položaj. Pisac i dalje ostaje zaslužnik, mi i dalje ostajemo dužnici“, kazao je Ivanović.
U potesko-muzičkom kolažu, naslovljenom po stihu Mirsolava Mike Antića „Da li sam svuda gdje su mi tragovi“, dramski umjetnik Vojislav Voja Brajović govorio je odlomke iz djela poznatih pjesnika i proznih autora, uz zvuke gitare prof.dr Uroša Dojčinovića.
Sajam će trajati do 28. jula, a biće predstavljena djela Erlanda Lua, Jicaka Bar Josefa, Vide Ognjenović, Dejana Atanackovića, Vladimira Pištala, Ranka Pavićevića, Milovana Vitezovića, Ružice Vasić i Borisa Jovanovića Kastela. O knjigama će govoriti Jasna Novakov Sibinović, Gojko Božović, Zoran Hamović, prof. Dr Mihajlo Pantić, Nenad šaponja, Vida Ognjenović, dr Zoran Živković, Dragoljub Kojčić, Maja Simonović i Miraš Martinović.
Iz kategorije stručnih knjiga biće predstavljena monografija „Otisak&znak“ autora Mileta Grozdanića, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i Narodnog muzeja Crne Gore, o kojoj će govoriti prof. dr Ratko Božović i Voislav Bulatović.
Organizatori Sajma su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i Javna ustanova (JU) Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi.
Radno vrijeme Sajma je od 19 sati do ponoći. Večernji programi počinju u 21 čas, sa izuzetkom programa za djecu, koji počinju u 20 sati i 30 minuta. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je besplatan.
Pobjednici prvog dana Foto Nikola Vilic/Hanza Media
Zanimljivo je to kada prvu ribu na natjecanju ulovite odmah prvog dana i bude vam najveća toga dana od izvaganih. A tim uspjehom može se pohvaliti mlada posada najmlađeg iz dinastije peljeških vinara Matuško. Radi se o 29-godišnjem Matu Violiću, koji se sada može hvaliti s grdosijom od plavoperajne tune teške 63,5 kilograma.
Morska krasotica momka iz Potomlja došla je na vaganje podno komiške mletačke utvrde Komuna, doduše bez repa, no kilaža je ta koja im je osigurala epitet pobjednika prvog od tri ribolovna dana “Big game Komiža 2018.” – Pukao nam rep kada smo ribu prebacivali organizatorima na gumenjak da je dovezu na vaganje, no nema veze – kilaža je pobjednička
– zbori nam mladi vinar koji je oduševljen big game ribolovom, a prvi put je bio na natjecanju lani, i to u Hvaru.
– Odlučio je otac, a uz moje navijanje da kupimo brod za big game, da se malo maknemo i odmorimo od vinograda i podruma. Ne mogu ništa usporediti s ovim adrenalinom kada se tuna zakači. A još smo jednu i izvadili iz mora za vaganje – ne krije oduševljenje novim hobijem mladi Pelješanin, koji je odmah u akciji organiziranja ovakvog tipa nadmetanja i u akvatoriju svog domicilnog poluotoka. – Plan je na proljeće imati jedan big game i u Pelješcu, slavimo dogodine 40 godina naše “Udruge Peliška jedra”, pa bi bilo dobro biti i domaćin većem broju posada. Mi trenutno imamo 4-5 brodova za big game, ali povećat ćemo flotu. Ne brinite, neće se čuti za Pelješac samo po vinu, dingaču, pošipu ili plavcu malom, već sutra ako bude ribolovne sreće i po našim morskim trofejima, po našim ulovljenim tunama – optimističan je mladi vinar, koji se, eto, sada „zarazio“ i ribolovom na grdosije iz morskih dubina.
Uz kuriozitet – ime posade je “Ponta od takujina” odnosno punta, vrh novčanika…. A uz Matu lovili su još Dario Krstičević, Boris Violić i Pavo Radović.
Brojni turisti su produžili boravak u Hrvatskoj zbog odlične atmosfere u zemlji za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva, što je na brojnim tržištima uz goleme promotivne efekte izazvalo i porast potražnje, pa i u Francuskoj, Engleskoj i Rusiji s kojima je Hrvatska igrala završne utakmice, kaže direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.
Najavljujući nove promotivne kampanje HTZ-a za posezonu na deset tržišta, koje će krenuti za nekoliko dana, Staničić za Hinu iznosi da informacije koje dobivaju s raznih tržišta govore o porastu zanimanja za Hrvatsku uslijed odličnog nastupa na Svjetskom nogometnom prvenstvu.
“Iako je sada teško reći neke konkretne brojke i koliko će se taj uspjeh pretočiti u više dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, ipak se očekuje pozitivan utjecaj, a i gotovo svi naši partneri na ključnim emitivnim tržištima, pogotovo iz Francuske, SAD-a, Italije, Austrije, Velike Britanije, Rusije i drugih, potvrđuju da su takva očekivanja realna”, kaže Staničić.
Dodaje da pozitivna očekivanja temelje i na izvrsnim rezultatima svih provedenih aktivnosti HTZ-a povezanih s odličnom igrom Vatrenih, kojima su doprli do milijuna ljudi diljem svijeta putem društvenih mreža i web stranicama HTZ-a.
Govoreći o novoj kampanji za posezonu koja slijedi, ističe da će u tome komunicirati turističke proizvode enogastronomiju, nautiku i aktivni odmor, kao i da nastavljaju s korištenjem sekvenci iz već poznatog spota u svijetu s hrvatskim sportašima i umjetnicima “Ambasadori hrvatskog turizma” s inačicom slogana “Croatia, full of excellent players”, koji su pokrenuli tijekom SP-a u Rusiji.
Pritom će nogometaše povezati kroz prizmu fotografija i tekstova s destinacijama iz kojih dolaze, te tako vizualno i komunikacijski spojiti Slavonski Brod i Marija Mandžukića, Donji Miholjac i Domagoja Vidu, Luku Modrića i Zadar, Ivana Perišića i Omiš, Antu Rebića i Imotski, itd.
Hrvatska u Francuskoj među rijetkima bez zastoja turističkog bukinga
Na upit kakvi su trendovi turističke potražnje i prodaje za Hrvatsku u zemljama s kojima je Hrvatska igrala završne tri utakmice na SP-u u Rusiji i je li bilo storniranja ili pada prodaje, iz Glavnog ureda ističu da se to nije dogodilo ni u Rusiji (četvrtfinalna utakmica), ni u Engleskoj, odnosno UK-u (polufinale), niti u Francuskoj (finale).
Dalmacija
“Iz Francuske trenutno bilježimo porast turističkog prometa od oko 10 posto u odnosu na isto lanjsko vrijeme, a posebno veseli što sve više Francuza dolazi i u pred i posezoni, i u regije poput Zagreba, Slavonije, Istre ili pak Kvarnera gdje ih do sada baš nije bilo puno. Tome ove godine pridonose i nove izravne avio linije iz nekoliko francuskih gradova uključujući i Pariz”, kažu iz HTZ-a temeljem informacija iz pariškog predstavništva, iz kojeg kažu i da se SP u nogometu prilično negativno odrazilo na prodaju većine odmorišnih destinacija, ali ne i za Hrvatsku, za koju je prodaja porasla i tijekom SP-a.
Naglašavaju i da iz francuskog udruženja organizatora putovanja SETO ističu da njihove članice bilježe porast ljetnih rezervacija za Hrvatsku viši od 21 posto u odnosu na 2017., kao i da je prema Udruženju francuskih turističkih agencija Les Enterprises du voyage Hrvatska prvi put ove godine uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Tunis, Portugal, Maroko, Veliku Britaniju, Tursku i Njemačku, na ljestvici najpopularnijih destinacija.
Slično je i u UK-u, gdje je predstavništvo HTZ-a u Londonu zbog nogometnog uspjeha primilo puno mailova podrške od partnera i brojnih Britanaca koji su bili u Hrvatskoj ili tek planiraju ići.
“Partneri u UK poručuju da pozitivni efekti nogometnog uspjeha tek slijede u idućim tjednima, te da su dobrim trendovima pridonijele i brojne medijske objave u najpopularnijim emisijama, portalima, novinama i časopisima te na društvenim mrežama”, kažu iz HTZ-a.
Iz Rusije također stižu dobre vijesti, potražnja za Hrvatskom raste po nekim podacima i 20 posto u odnosu na lani, i seže čak do listopada, a vodeći touroperatori vjeruju da će s njima u Hrvatsku doći više ruskih turista nego lani.
Hrvatska ”screaming hot” destinacija
I u SAD-u, gdje nisu tradicionalno skloni nogometu, sjajan nastup hrvatske nogometne reprezentacije na SP-u je dočekan s puno zanimanja Amerikanaca, a to je pojačalo i vidljivost i poziciju Hrvatske na turističkoj mapi.
Brojne su američke sportske i druge zvijezde, od NBA košarkaša Dwyanea Wadea i repera Snoop Dogga do glumaca Reese Witherspoon i Russella Crowea i drugih, komentirale s oduševljenjem igru Hrvatske, skupivši pritom brojne lajkove i dijeljenja na društvenim mrežama, a i brojni su, pa i najutjecajniji američki mediji pisali o tom uspjehu i pogotovo dočeku u Zagrebu.
“Iz SAD-a ove godine već bilježimo porast dolazaka turista od 25 posto i noćenja od 21 posto, a prema informacijama partnera, poraste možemo očekivati i iduće godine, jer je poznato da Amerikanci putovanja bukiraju i godinu dana unaprijed. Neki touroperatori u SAD-u su se već pohvalili i 50 posto većom prodajom grupnih aranžmana u odnosu na isto vrijeme 2017., opisujući i Hrvatsku kao ‘screaming hot’ destinaciju u 2018.”, poručuju iz HTZ-a.
Porast zanimanja i prodaje za Hrvatsku zbog nogometa bilježe i kineski touroperatori, a cijene letova su se, kako prenose kineski mediji, iz Kine odnosno Pekinga prema Zagrebu udvostručile od trenutka kada je Hrvatska sudjelovala u finalu SP-a.
Za oko 300 posto poraslo je i pretraživanje Hrvatske na internetu, a uz nogomet porastu potražnje pridonosi i to što kineski mediji ističu da su u Hrvatskoj cijene relativno niže nego u zapadnoj Europi, istodobno navodeći porast potražnje kineskih turista i za Island te Francusku, također zbog njihove dobre igre na nogometnom SP-u.
Koncert pod nazivom ROCK SYMPHONY održat će se u ponedeljak 23. jula sa početkom u 22h na Ljetnjoj Sceni u Kotoru!
Popularni gitarista, osnivač grupe Leb i sol, jedne od najpopularnijih u bivšoj Jugoslaviji, Vlatko Stefanovski nastupa na KotorArtu s Bitoljskim kamernim orkestrom. Njihov zajednički projekat pod nazivom Rock symphony & Vlatko Stefanovski obradovaće i ljubitelje rok muzike, i ljubitelje klasične. Ovaj jedinstveni događaj na Don Brankovim danima muzike, sadejstvo roka i klasičnih instrumenata, biće priređen u ponedjeljak, 23. jula na kotorskoj Ljetnjoj pozornici, s početkom u 22 sata.
Vlatko Stefanovski s grupom Leb i sol snimio je četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi Cowboys & Indians, Sarajevo, Vlatko Stefanovski trio, Kula od karti. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima Krushevo, Treta majka, Live in Belgrade i Live in Zagreb bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Sarađivao je s poznatim umjetnicima kao što su Tomi Emanuel, Stokelo Rozenberg, Džiboni, Jan Akerman, Teodosi Spasov, Stefan Milenković, Kudsi Erguner, Bojan Z, Manu Kače, Toni Levin i dr. Nastupao je i snimao s Londonskim, Lajpciškim, Sofijskim simfonijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom Monte Karla, zatim sa big bendovima Fool Cool, Radio-televizije Slovenije, Hrvatske radio-televizije, Radio-televizije Srbije itd. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Dobitnik je počasnog doktorata Univerziteta Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju.
Bitoljski kamerni orkestar osnovan je prije nekoliko decenija. Brojne uspješne koncerte ansambl je održao u Makedoniji, učestvujući na domaćim festivalima klasične muzike: Bitfest, Skopsko ljeto, Ohridsko ljeto, Prilepsko kulturno ljeto, Štipsko kulturno ljeto, kao i na festivalima popularne muzike širom Balkana: Nišvil (Niš), Rock Village (Banatski Sokolac), Baščaršijske noći (Sarajevo). Orkestar nastupa s poznatim solistima i dirigentima poput Vlatka Stefanovskog, Robija Lakatoša, Kerema Gorseva, Alesandra D’Agostinija, Anatolija Krsteva, Borisa Spasova, Ivana Kožuharova, Saše Nikolovskog – Đumara, Saše Tatarčevskog, Bisere Čadlovske, Le Fi Fi i dr. Repertoar orkestra čine djela svih epoha – od ranog baroka do savremene klasične i popularne muzike. Projekte ovog orkestra, poput Rock Symphony, James Bond Symphony, Ladies Symphony i John Williams Symphony, publika je prihvatila s velikim interesovanjem.
Budući da su ovih dana crnogorske plaže pune kupača i turista Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i Crveni Krst Crne Gore, kao organizacija koja sprovodi program spasilaštva na vodi, ovim putem žele da apeluju na posjetioce plaža da poštuju pravila ponašanja, u prvom redu radi svoje bezbjednosti, kao i ugodnog boravka.
Uređena kupališta predstavljaju mjesta na obali koja su organizovana i pružaju sve neophodne uslove kupačima i turistima, a jedan od uslova je i organizacija spasilačke službe, koja podrazumijeva angažovanje spasioca sa važećom Legitimacijom za spašavanje na vodi.
Kupanje na drugim djelovima obale nije preporučljivo, pogotovo na ušću rijeke Bojane gdje postoji potencijalna opasnost od jakih struja i naglih promjena dubina. Takođe, jake struje i veliki talasi na području Velike plaže i Ade Bojane u Ulcinju zahtijevaju da kupači budu posebno obazrivi.
Iako su na svim uređenim kupalištima na crnogorskom primorju prisutni spasioci na vodi, prvenstveno sami kupači moraju voditi računa o svojoj bezbjednosti. Na svakom uređenom kupalištu postoji spasilački punkt, gdje se kupači mogu obratiti spasiocu ukoliko im je potrebna neka informacija ili pomoć.
Radi lakšeg prepoznavanja, spasioci imaju uniformu crveno-žute boje sa oznakom spasilačke službe, kao i opremu koja je neophodna za spašavanje i pružanje prve pomoći.
Svi kupači treba da prate signale i upozorenja spasioca (signalizacione zastavice kojima obavještavaju o bezbjednosti u vodi, ili verbalno putem razglasa, ili zvučno putem pištaljke) i na taj način primaju informaciju o trenutnoj bezbjednosti u vodi.
U toku radnog vremena, spasilac je dužan da povremeno boravi na kuli ili punktu, obavlja kontrolne šetnje obalom, kao i da u skladu sa uslovima za kupanje svakog dana istakne signalizacione zastavice. Na plaži se nalazi i tabla na kojoj je objašnjeno značenje svake zastavice, prema ILS standardima: ZELENA – bezbjedno i bezopasno kupanje, ŽUTA – kupanje je ograničeno i može biti opasno, CRVENA – kupanje je zabranjeno. Takođe, na tabli bezbjednosti je i naznačeno radno vrijeme spasilačke službe.
Crveni Krst Crne Gore zadužen za program spasilaštva na vodi, pored obuka spasilaca na vodi, ima obavezu i da vrši edukaciju stanovništva o opasnostima na vodi i prevenciju od nesreća, i sa tim u vezi daju sledeće savjete:
Savjeti za plivače:
• Ne ulazite u vodu, tj. odmah je napustite ako su na spasilačkim kulama istaknute crvene zastavice;
• Ne ulazite naglo u vodu – prvo pokvasite skočne zglobove, zglobove na šakama, potiljačni dio vrata i dio grudi oko srca;
• Ne skačite u vodu ako ne poznajete dno – može biti pliće nego što mislite ili na dnu može biti opasan predmet;
• Ne ulazite u vodu pod dejstvom alkohola – alkohol i voda su fatalna kombinacija;
• Napravite pauzu nakon obilnog obroka – ne ulazite u vodu najmanje jedan sat, najbolje je da tokom boravka na plaži konzumirate veći broj “laganih” obroka;
• Ne udaljavajte se previše od obale – što dalje plivate, više se izlažete rizicima, naročito od nailaska čamca, skutera ili drugog plovila;
Savjeti za neplivače:
• Budite blizu spasioca – obavezno mu se javiti prije ulaska u vodu;
• Budete oprezni sa vazdušnim dušekom i ostalim “pomagalima” za održavanje na vodi, jer se najčešće radi o proizvodima koji nisu bezbjednosno ispitani.
Savjeti roditeljima:
• Neprekidno nadgledajte dijete dok je u vodi;
• Ne oslanjajte se na ostale koji su na kupalištu, lično nadgledajte djecu.
U slučaju opasnosti:
• Ne paničite, ostanite smireni, visoko podignite ruku i tražite pomoć;
• Ako je druga osoba u opasnosti, dobacite mu pogodan predmet (loptu, gumu i sl). Nikada ne prilazite osobi koja se panično utapa licem u lice i nikada joj ne pružajte ruku, već neki predmet koji može da uhvati. Odmah obavijestite spasioce;
• Ako vas uhvati vir, održavajte se na vodi i ne pokušavajte da isplivate pravolinijski od centra vira. Pustite da vas okrene dva-tri kruga, a onda snažno zaplivajte u pravcu tangente kretanja vira;
• Ako naiđete na travu, ne paničite. Nastavite da plivate leđnim stilom, bez velikih i naglih pokreta. Ako se ipak upetljate, ne pokušavajte da se oslobodite na silu, već smireno i lagano skinite travu rukom.
Revijom modne dizajnerke iz Tivta Sanje Matijević i nastupom operske dive Sare Vujošević sinoć je otvorena ljetnja sezona u turističkom naselju Luštici Bay.
U nesvakidašnjem okruženju nove marine, na platou ispred luksuznog hotela Čedi (The Chedi) Matijević je predstavila 14 modela najnovije kolekcije pod nazivom EVidENT koje su nosile manekenke MK „Da Qui“ iz Tivta.
Kolekciji svedenih, elegantnih formi kompleta i haljina pečat su dali detalji preuzeti sa uniformi crnogorskih serdara i vojvoda, stilizovani u moderne oblike.
U kompleksu će večeras biti izvedena monodrama „Pometnje pitomca Terlesa“ po romanu Roberta Muzila, a u režiji Zorana Rakočevića. Aadaptaciju romana slavnog austrijskog pisca uradio je Vasko Raičević a pitomca Terlesa glumi mladi crnogorski glumac Marko Todorović.
U saradnji sa Međunarodnim festivalom KotorArt u subotu, 28. jula u Luštici Bay će biti izveden koncert „Muzička jedinjenja“ proslavljenog svjetskog violiniste Romana Simovića. Koncert je dio programa „Roman i prijatelji“ u okviru kojeg ovaj vrhunski umjetnik predstavlja kolege iz čitavog svjeta.
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, primio je juče u Pomorskom muzeju članove COELA-e (Radne grupe za proširenje i države koje pregovaraju o pristupanju EU), koju čine stalni predstavnici država Unije u Briselu.
Tokom sastanka članovi radne grupe su pokazali posebno interesovanje za saradnju na nivou opštine i Vlade Crne Gore na pitanjima ispunjavanja evropske agende imajući u vidu da preko 70% iste treba biti implementirano na lokalnom nivou.
Ističući činjenicu da je Kotor uz Budvu i Herceg Novi, primorski grad u kojem je na čelu opoziciona koalicija, predsjednik Jokić je naglasio da lokalna uprava ispunjava sve obaveze u okviru procesa pristupanja koje su delegirana od strane Vlade bez odlaganja, kao i da je pitanje EU integracija jedno od rijetkih pitanja oko kojeg postoji konsenzus u Crnoj Gori.
Predsjednik Jokić je zajedno sa svojim saradnicima upoznao članove delegacije sa političkom situacijom u državi i na lokalnom nivou. Odgovarajući na pitanja članova radne grupe, predsjednik je istakao da uprkos velikim političkim razlikama sa Vladom, pitanje EU integracija predstavlja tačku saglasnosti dvije strane, posebno izražavajući zabrinutost zbog sporog napretka i nedostatka političke volje za implementaciju reformi vezanih za poglavlja 23 i 24 u pregovaračkom procesu.
Sastanku su prisustvovali Dragica Perović, predsjednica SO Kotor, kao i potpredsjednici opštine Branko Nedović i Milivoje Mišo Samardžić.
Prijem za članove COELA-e
Tokom kratkog boravka u Kotoru, članovi radne grupe su imali priliku da se upoznaju sa bogatim kulturno istorijskim značajem jedinog UNESCO-vog grada u Crnoj Gori, a izrazili su želju da ga u skorijoj budućnosti ponovo posjete.
Tradicionalna Fašinada koja se održava u peraškom akvatoriju, biće održana sutra, 22. jula, nedjelja, pred zalazak sunca u 18,30 sati.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i folklornog karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživiti” – kazao je za naš portal, peraški župnik don Srećko Majić.
Fašinada, od 2013. ima status nematerijalnog kulturnog dobra nacionalnog značaja.
Danas i sutra se održava regata Fašinada kup u organizaciji JK Lahor.
Fašinada 2016.
Fašinada je prvi put održana je 22.jula davne 1452. godine kada su braća Mortešić na hridi, škrpjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Kristom, koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih je izmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Djevice Marije. Nakon toga Peraštani su počeli gradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Oni su nasipali kamenje i potapali brodove oko škrpjela kako bi stvorili otok. Do 1603. godine potopljeno je stotinjak brodova.
Prva kapela Gospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine, dok današnji oblik dobija nakon velikog potresa 1667. godine.
Od tada, pa do danas svake godine, u sumraku 22.jula vezane barke idu od Perasta ka Gospinom otoku, noseći kamenje kako bi bacanjem u more ojačali otok. Ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjena kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
Kad prva barka, u kojoj je župnik, nekada predsjednik Opštine Perasta, danas lokalne zajednice i predstavnik Bokeljske mornarice, stigne do Školja, crkveno zvono oglašava taj svečani trenutak. Barke zatim čine prsten oko Gospina otoka, simbolizirajući na taj način povezanost sa Nebeskom Majkom i kamenje se baca u more.
