Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2018. odabrano je sedam poduhvata spašavanja. O najhrabrijima odlučuje Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika, a u nastavku donosimo tko se našao u izboru za prestižno priznanje.
– Hrvatski pomorci u Karipskom moru spasili četvoricu unesrećenih
Posada LNG tankera „Marvel Falcon“, u vlasništvu japanskog brodara NYK, pod zapovjedništvom Splićanina Damira Petrovića, spasila je 13. svibnja ove godine u Karipskom moru četvoricu unesrećenih – po dvojicu državljana Kostarike i Nikaragve, koji su prethodno pet dana bespomoćno plutali u 8-metarskoj drvenoj brodici jer im se pokvario motor.
– Kako je komiški „šaptač ugorima“ spriječio potonuće turskog broda
Turski teretni brod Haksa (85 m) je počeo tonuti rano ujutro u nedjelju 17. lipnja ove godine, 16 milja sjeverozapadno od otočića Jabuka, u međunarodnim vodama. Potonuće je spriječio ronilac Andi Marović (30) iz Komiže, koji je u nepuna 24 sata dva puta pozivan kako bi zaronio, pronašao te zakrpao dvije rupe na oplati broda kroz koje je u strojarnicu prodiralo more.
– Policajci Bubić i Subota u zadnji tren spasili mladog Mađara
Djelatnici Pomorske policije iz Pule Valdi Bubić i Tomislav Subota spasili su 18. kolovoza po jakoj buri kod Zlatnih stijena mladog plivača iz Mađarske, koji se zbog iscrpljenosti nije mogao vratiti na obalu.
– Dvadeset dana plutali bez hrane, vode i nade u spas, a onda….
Četvorica gladnih, žednih i očajnih ekvadorskih ribara 20 dana su plutala Pacifikom u 8-metarskoj brodici, gubeći nadu da će ih netko spasiti, a onda je naišao danski tanker Torm Resilience koji je plovio iz Los Angelesa (SAD) za Balbou (Panama). Od 23 člana posade sedmorica su bila Hrvati, redom časnici, predvođeni zapovjednikom Feđom Ratkovićem iz Voloskog.
– Spašeni iz pakla Senjskog kanala
Dvojica Zagrepčana su „skoknuti“ gliserom (6 m) na kavu iz Selca u Senj po jakoj buri. U pomoć gliserašima je iz Sv.Jurja isplovila ophodna brodica Nehaj, „naoružana“ s dva motora od po 500 ks, Lučke kapetanije Senj, vođena rukom iskusnog zapovjednika Vladimira Bjondića, a s njim su bili voditelj brodice Tomislav Zrinski te pomorski inspektor Neven Tomljanović, koji nije član posade, ali se ukrcao kako bi „dao ruku“, jer je na moru već vladala bura jačine preko 20 čvorova. Sva trojica iskusni su uskočki borci protiv vjetra i valova, za njima su brojne uspješno odrađene akcije traganja i spašavanja na moru.
– Dramatično gašenje požara na jahti „Kanga“
Na novoj 40-metarskoj jahti ‘Kanga’, pod malteškom zastavom, 7.rujna ove godine u 8 sati ujutro buknuo je požar, a drama se odigrala kod Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca. Osam putnika i četiri člana posade odmah je evakuirano s jahte, a onda je na scenu stupilo 17 pripadnika JVP Dubrovačko primorje, Dubrovnik i Mljet pristiglih s dva broda. Jer, požar je strelovito gutao unutrašnjost ove jahte čeličnog trupa, a problem je predstavljala činjenica da je u tankovima bilo 40 tona dizelskog goriva.
– Spašavanje stjuardese Kay Langstaff
Vijest dana u svim svjetskim medijima 19. kolovoza ove godine bilo je spašavanje Britanke Kay Langstaff (45), koji je u moru provela 10 sati, odnosno cijelu noć, a pronađena je živa i zdrava 25 milja jugozapadno od Lošinja (područje ZERP-a). Ona je pala u more 18. kolovoza u 23,45 sati sa sedme palube kruzera „Norvegian Star“, koji je u tom trenutku brzinom većom od 20 čvorova grabio prema Veneciji. Kay je spašena drugog dana oko 10 sati, kad je podignuta na ophodni brod Obalne straže RH „Cavtat“. Pritom se na licu mjesta našao i brod Lučke kapetanije Rijeka „VID“. Ovom složenom akcijom traganja i spašavanja cijelu noć su uspješno rukovodili dežurni koordinatori u Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru Rijeka – Boris Maduna i Radovan Linić.
U podmorju Crne Gore, od Ulcinja do Bara, počelo je istraživanje koje treba da da odgovor da li u tom dijelu ima nafte i gasa u količinama koje bi eventualno opravdale eksploataciju? Dok nadležni čekaju rezultate istraživanja i građane uvjeravaju da će se posebno voditi računa o zaštiti životne sredine, ribari i ekolozi upozoravaju da će štetne posljedice po ekologiju, živi svijet u moru, ali i crnogorski turizam biti nemjerljive.
Crnogorski ribari strahuju da će se istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju katastrofalno odraziti na živi svijet u akvatorijumu od Ulcinja preko Bara do Petrovca, odnosno, da će posljedice po riblji fond biti drastične. Na osnovu prethodnog iskustva ribar Savo Medigović, inače jedan od rijetkih ribara iz Udruženja profesionalnih ribara, koji je za Radio Slobodna Evropa htio javno da govori o svemu od čega strahuju oni koji žive od mora:
“Mišljenja sam da će ovo istraživanje imati jako negativne posljedice. Sve to pričam poučen prethodnim iskustvom iz 2003. godine. Svi (ribari) smo bili svjedoci da smo jedno desetak godina poslije tadašnjeg istraživanja imali u početku nikakve, a kasnije jako loše ulove. I mislim da će se i sada negativno odraziti na riblji fond”, kazao je Medigović.Slične ocjene čule su se početkom mjeseca kada je potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković nadležnima poručio da ribarima nije problem što narednih mjesec dana, dok traju istraživanja, ne mogu na ribanje, već je problem u smanjenju ribljeg fonda za duži period jer će sav mrijest će biti uništen.
“Što će ostati našoj djeci da ribaju kad sve izgori po dnu, trebaće 10-15 godina da se vrati život na morsko dno, a kod nas kompletne porodice žive od ribolova”, pitao je Brajković na javnoj raspravi i najavio da će ribari od države zahtijevati da budu adekvatno obeštećeni.
Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju na potezu od Ulcinja do Bara počelo je uplovljavanjem najvećeg od tri broda koji će tražiti naftu u crnogorskim vodama. Premijer Duško Marković prvog je dana sa ministrima ekonomije i održivog razvoja Dragicom Sekulić i Pavlom Radulovićem, posjetio brod “Polar Empress”, koji je u ime koncesionara kompanije “Eni i Novatek” počeo istraživanja koja će potrajati 35 radnih dana. Naime, nakon što je prihvatila Studiju uticaja na životnu sredinu Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore izdala je u julu ove godine dozvolu za sprovođenje istraživanja i italijansko-ruskom konzorciju ENI – Novatek. Tokom obilaska broda zvaničnici su poručili da je to početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori i da će se prilikom istraživanja naročito voditi računa o zaštiti životne sredine.
Upravo je ugrožavanje životne sredine ono na šta je mjesecima prije početka istraživanja upozoravao dio nevladinog sektora u Crnoj Gori. Aktivisti okupljeni oko grupe “SOS za Montenegro” organizovali su potpisivanje peticije i četvorodnevni marš pješačeći gotovo 150 kilometara, od Ulcinja do Herceg Novog, ne bi li nadležnima poslali poruku da je nedopustivo njihovo ćutanje oko istraživanja, kaže za Radio Slobodna Evropa Mirsad Kurgaš. Da li zbog toga što ne znaju ili ne žele građanima da predoče istinu o štetnim posljedicama po turizam, biljni i životinjski svijet i moguće pojačane seizmološke aktivnosti na ovom inače trusnom području, tek informacije su pod velom tajne, priča Kurgaš.
“Ovdje je znakovito ogromno ćutanje. Interesantno je da se ovim povodom nije oglasila nijedna politička partija kako iz vlasti tako i iz redova opozicije. Koliko je meni poznato, od tolikog broja nevladinih organizacija aktivnih u Crnoj Gori oglasilo se samo par njih. Ribari isto tako -ćute. Mislim da je jedan ribar dao najbolji odgovor kada je na pitanje zašto ribari ćute, kazao da su ucijenjeni. Time je sve rečeno”, kazao je Kurgaš.
Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine iz Ulcinja, za RSE kaže da Vlada zna da se svi građani Ulcinja protive projektu istraživanju, ali “to mišljenje Vladu ne interesuje”, i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.
“Naftne platforme i turizam ne koegzistiraju, i zato smatram da je sve ovo što se radi suludo. Nažalost, mi nijesmo toliko jaki koliko su jake naše kolege iz Hrvatske i Italije čija su udruženja ipak uspjela da protestima zaustave dalja istraživanja. Jer stručnjaci, u prvom redu Konvencija o balastnim vodama kaže da se kosi sa razvojem turizma. Potom da imaju veliki uticaj na život podmorja a da ne govorim o tome da istraživanja mogu da prouzrokuju i zemljotrese”, kaže Lika.
protest
Prvi ugovor o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa za četiri istraživačka bloka na period od sedam godina Crna Gora je sa italijansko-ruskom kompanijom “Eni i Novatek” potpisala 2016. godine. Drugi ugovor naredne godine sa grčkom kompanijom Energean. Prema potpisanim ugovorima crnogorske države i inostranih koncesionara precizirano je da će, ukoliko se pronađe nafta i gas u crnogorskom podmorju, Crnoj Gori pripasti prihod od 62 do 68 odsto, a ostatak koncesionarima.
Građani nemaju dovoljno informacija o istraživanju, smatra aktivista Mirsad Kurgaš i ‘upire prstom’ na nadležne institucije, Agenciju za zaštitu životne sredine i Upravu za ugljovodonike. Posebno mu je neobjašnjiv sadašnji stav Instituta za biologiju mora iz Kotora koji je dao zeleno svjetlo, a 2003. godine tokom prvog ovakvog istraživanja kod Ulcinja bio izričito protiv.
“Mi ne možemo da dođemo do informacija od strane tih institucija. Na sva pitanja koja smo postavili, oni nas upućuju na Upravu za ugljovodonike. Iz Uprave nas uvjeravaju da je to sve sjajno, krasno, da se vodi računa o ekologiji i tome slično”, zaključio je Kurgaš.
“Ne može niko da kaže da je sve to bezbjedno”, upozorava ekološka aktivistkinja Zenepa Lika i objašnjava:
“Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da mi možemo definitivno da kažemo ‘doviđenja’ ovom prelijepom području našeg mora i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje”, smatra Lika.
Na svečanoj sjednici SO Kotor koja je održana danas u crkvi Svetog Duha, dodjeljene su nagrade „21. novembar” koja je ove godine pripala prof. dr Iliji Laloševiću, za angažovanje na proučavanju zaštite prezentacije Kotorske tvrđave, a posebno za njegov lični doprinos u procesu upisa Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a krajem prošle godine.
Nagrada 21. novembar grada Kotora posthumno je dodijeljena Dušku Bajlu Radeviću, frizeru, edukatoru i umjetničkom direktoru “Revlon professional” za Crnu Goru i čovjeku koji je inspiraciju za svoj poznat i priznat rad pronalazio u bokeljskim i kotorskim legendama.
Prof. dr Ilija Lalošević se zahvalio Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor koji ga je predložio, žiriju i Opštini Kotor.
„Dugujem zahvalnost i porodici na nesebičnoj podršci prilikom ovog mog višedecenijskog rada i bivšem Zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor, u kojem sam imao priliku da radim dvadeset godina. Naravno da moj doprinos nebi bio moguć da nije postojala ta institucija koju je dalekovido svojevremeno za potrebe očuvanja kulturne baštine osnovala Opština Kotor, daleke 1979. godine.
Naredne godine navršava se 40 godina i mislim da bi to trebalo adekvatno obilježiti, naučnim skupom koji će rasvijetliti to što je u tom peridu urađeno. Potom je 1991. godine država Crna Gora prepoznajući Zavod kao uzornu instituciju donjela odluku da ona postane državna, i svakako da je ta institucija, koje danas nema, makar u tom samostalnom institucionalnom obliku, dala značajan doprinos na očuvanju svjetske baštine.
Mi smo u tom periodu čak i kada je u pitanju Kotorska tvrđava, s obzirom da se ova nagrada odnosi na nju, stvorili sve potrebne preduslove i organizovali naučne skupove, okrugle stolove, dobili prvu donaciju američkog ambasadora za pilot projekat Kotorske tvrđave, zatim donaciju japanske vlade za nabavku opreme koja nažalost nije nikada upotrebljena za tu tvrđavu, organizovali smo tada arhitektonski biro i građevinsku operativu, koja je mogla da se uhvati u koštac sa toko složenim konzervatorskim zahvatom.
prof. dr Ilija Lalošević- foto Boka News
Danas ta institucija ne postoji i bez pristrasnosti ili srdžbe moram da kažem da je to bila šteta i greška.
U narednom periodu, naročito nakon ovog samostalnog upisa, kao posebnog objekta, Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a, trebali bi ponovo pokušati vratiti ono što smo izgubili i stvoriti jedno jezgro koje će stručno i naučno u konkretnom smislu dati doprinos očuvanju, zaštiti i prezentaciji Kotorske tvrđave. U to ime se zahvaljujem sa nadom da ćemo smoći snage da očuvamo ono što su nam naši preci ostavili“ – kazao je prof. dr Ilija Lalošević.
Dan opštine Kotor, danas je tradicionalno obilježen, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima. Uslijedio je svečani raport admirala Bokeljske mornarice, Antuna Sbutege i predaja zastave od strane predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića. Zbog posljedica jučerašnjih obilnih padavina ceremonija je održana na Pjaci od kina.
Tačno u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica je odigrala kolo u koje su na kraju, po običaju, ušli i čelnici grada.
Dan opštine Kotor
Na svečanoj sjednici koja je održana u crkvi Svetog Duha, dodjeljene su nagrade „21. novembar” koja je ove godine pripala prof. dr Iliji Laloševiću, za angažovanje na proučavanju zaštite prezentacije Kotorske tvrđave, a posebno za njegov lični doprinos u procesu upisa Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a krajem prošle godine.
Nagrada 21. novembar grada Kotora posthumno je dodijeljena Dušku Bajlu Radeviću, frizeru, edukatoru i umjetničkom direktoru “Revlon professional” za Crnu Goru i čovjeku koji je inspiraciju za svoj poznat i priznat rad pronalazio u bokeljskim i kotorskim legendama.
Dan opštine Kotor
“Sve ono po čemu se Kotor prepoznaje na mapi Crne Gore i svijeta, zaslužni oni koji su svoje živote položili za oslobođenje našeg grada. Naslijeđe, vremenski tokovi i prožimanja, kulturna raznolikost, običaji i tradicionalne vrijednosti doprinjeli su da vrijeme u kojem je Kotor sada teži da u budućnosti bude jači i za stanovništvo još prosperitetniji. Danas je Kotor prepoznatljiv u svim oblastima, u mnogim regionalnim i međunarodnim projektima. On je lider i partner u inovativnim poduhvatima koji iz godine u godinu prima prestižna priznanja” – kazala je u pozdravnom govoru predsjednica SO Kotor Dragica Perović.
Dan opštine Kotor
Gradonačelnik Opštine Kotor Vladimir Jokić u svom govoru podsjetio je na 21. novembar prije 74 godine, kada su borci Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade su nakon proboja Risna oslobodili Kotor od fašističkog okupatora i donijeli slobodu.
Danas kada živimo u vremenu kojem manjka ideala, vremenu dominantne površnosti i profanosti, imamo obavezu veću nego ikada da se vraćamo ovim datumima, idejama i dealima koji su ih obilježili, da ih pokušamo razumijeti i primjeniti danas, ne pukim prenošenjem, nego prilagođavanjem ovih ideja vremenu, kontekstu i prostoru u kojem živimo. Obaveza svakog pojedinca, od nastanka civilizacije, jeste da da najviše što može od sebe zarad opšteg dobra. Generacije koje su donijele slobodu dajući svoje živote su tu najveću obavezu i više nego ispunile, poručio je Jokić.
Dan opštine Kotor
„Naš fokus na bedeme i njihovu sanaciju i rekonstrukciju, kao i njihovo iskorišćavanje, dali su rezultat. U radove na rekonstrukciji i sanaciji do sada smo uložili preko 300 hiljada eura, a novom politikom naplate ulaza prihodovali preko milion eura. Ova činjenica nam otvara prostor da u narednom periodu uložimo dodatna sredstva u ovaj neprocjenjivi resurs Grada i da na taj način očuvamo ono što je cijeli svijet prepoznao kao dio svoje kulturne baštine i od prošle godine uvrstio na UNESCO listu. Novi vodovodi su izgrađeni ili je njihova gradnaj u toku na Trojici i u Kavču, ukupne vrijednosti od preko 600 hiljada eura, a u dijelu je završena i zamjena mreže u Dobroti, Daošinama, Kampu, Svetom Stasiju, Radanovićima, dijelu Šišića i Risna, ukupne vrijednosti preko 350 hiljada. Rekonstruisane su postojeće i izgrađene nove saobraćajnice, na cijeloj teritoriji opštine i u tom pravcu će se nastaviti sa radovima. U rasvjetu na teritoriji Grada uloženo je preko 250000 eura. Komunalno preduzeće je smanjilo svoj dug za preko 400 hiljada eura, dok je zajednički sa opštinom obnovljen vozni park Komunalnog preduzeća namjenskim vozilima u vrijednosti od preko 500 hiljada. Luka Kotor je ove godine obilježila 30 godina postojanja, a menadžment Luke Kotor je u saradnji sa lokalnom upravom kao većinskim vlasnikom radio na tome da se stvore uslovi za dodjelu koncesije od strane Vlade, pa je početkom oktobra resornom ministarstvu predata sveobuhvatna dokumentacija sa zahtjevom za dodjelu koncesije Luci Kotor. Kotor, kao neformalna prijestonica kulture Crne Gore, je u proteklom periodu učinio sve da potvrdi tu titulu. Uvećanjem davanja za kulturu u kotorskoj opštini stvorili su se preduslovi da možemo sa ponosom da kažemo da su festivali i svečanosti koji su se održali u Kotoru, kao i predstave, izložbe, koncerti učinili grad živim, grad krojen po mjeri ljudi.Organizovanjem dočeka Nove godine, drugih događaja, promocijom na stranim i domaćim tržištima Turistička organizacija opštine Kotor je utvrdila naš grad na turističkoj mapi Mediterana.
Prošle godine smo obećali da će Kotor biti grad spajanja, grad prijatelj i to smo ispunili. Potpisali smo sporazum o prijateljstvu sa Dubrovnikom, Mostarom i Ohridom, protokol o saradnji sa Antalijom, nastavili saradnju sa pobratimskim gradovima, upoznali nove prijatelje, ugostili smo gradove Svjetske organizacije gradova kulturne baštine, uspostavili kontkate sa gradovima na liniji kruzera poput Rodosa, Limasola, Krfa, sa kojima ćemo raditi na zajedničkoj strategiji upravljanja destinacijama.
Dan opštine Kotor
Pored ovoga, pitanje koje je opterećivalo i nastavlja da opterećuje naš grad jeste pitanje statusa Kotora na UNESCO listi, urbanizacija i ugrožavanje jedinstvene univerzalne vrijednosti. Pokucali smo na sva vrata na koja smo mogli tražeći pomoć i savjet, pa ću posebno iskoristi priliku da zahvalim Nacionalnoj kancelariji za UNESCO i sekretarki gospođi Milici Nikolić, kao i ambasdorki CG pri UNESCO gospođi Ponorac, koje su na svaki naš poziv reagovale a nerijetko same preuzimale iniciajtivu i na taj način pokazale kako treba da izgleda iskren odnos institucija u svrhu opšteg dobra. Bilo je i onih čije se ponašanje ne može takvim tumačiti, ali to je tema za drugu priliku.
Ovdje i danas želim još jednom da pošaljem poruku svima u Crnoj Gori. Ostanak ili opstanak Kotora na UNESCO listi je pitanje forme, birokratije. Očuvanje jedinstvne univerzalne vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijeđa je pitanje suštine.
Prostor Boke Kotorske nije naš, prostor Boke je naslijeđe svijeta, civilizacije, koje je nama dopalo u čuvanje. Ukoliko učinimo bilo što da to naslijeđe uništimo, dragi prijatelji, mi nećemo biti ispisani sa UNESCO liste, mi ćemo sebe, svjesno i umišljeno, ispisati iz reda civilizovanih naroda.
U mjesecima pred nama, država mora zajedno sa Gradom da donese niz značajnih odluka u ovom pravcu, bez dodatnih tumačenja, striktinih i doslijednih. Sve ostalo bi nas vodilo tamo gdje nikako ne bi smjeli da krenemo. Gradska uprava, moj tim i ja smo odlučili. Sada će biti Država na potezu. Spremni i otvoreni da zajednički, bez ikakvih skrivenih namjera, uprkos svim razlikama, donesemo odluke i sprovedemo ih u djelo. Spremni i odlučni da našoj djeci ostavimo u naslijeđe ljepotu koja može spasiti svijet.
Dan opštine Kotor
Pored ovoga, gradska uprava ima još niz planova za naredni period. Učestvovanje u donošenju Prostorno urbanističkog plana opštine što će otvoriti mogućnost za izgradnju hotela, zaštitu prostora i ukidanje moratorijuma, donošenje novog sedmogodišnjeg strateškog plana razvoja grada, kupovina nepokretnosti koje će omogućiti rješavanje decenijskih problema Grada uz poboljšanje problema saobraćaja, borba za dodjelu koncesije Luci Kotor, kao i izgradnja kompletne komunalne infrastrukture po prvi put na potezu Radanovići – Bigova predstavljaju glavni zadatak koji je ispred sebe postavio tim. Tim ljudi koji ima namjeru da narednu godinu iskoristi kako bi Grad učinio više Gradom po mjeri čovjeka“ – kazao je Jokić.
Sjednici su prisutvovale brojne zvanice iz društvenog i političkog života, predstavnici gradova pobratima i diplomatskog kora.
U muzičkom dijelu programa nastupili su horovi niže i srednje muzičke škole “Vida Matjan”, gitaristkinja Nađa Janković i mandolinski sastav HGD “Tripo Tomas”.
Nizom svečanosti danas je u Tivtu obilježen Dan opštine – 21. novembar. Sa svečane sjednice SO poručeno je da je Tivat ponosan na svijetlu prošlost, na aktuelan trenutak razvoja grada ali i ubijeđen u blistavu budućnost i dalji napredak.
„U Tivtu se realizuju projekti vrijedni ukupno oko dvije milijarde eura. Naš Tivat je kao uspješan brend Crne Gore, zahvaljujući dinamičnoj reformi lokalne zajednice, stvorio neophodne preduslove za ekonomski prosperitet dajući time značajan doprinos razvoju Crne Gore. Tivat je turistička destinacija u Crnoj Gori u koju se rado dolazi. On je investiciona destinacija koju, kao svoj dom, vide prestižni globalni investitori i kompanije čija ulaganja su doprinijela da Tivat, ne samo bude motor turističkog i ekonomskog razvoja juga već i Crne Gore, i, prepoznatljiva destinacija na Mediteranu. Prepoznali smo razvojne šanse. Njihovom uspješnom realizacijom Tivat je danas među najprestižnijim turističkim destinacijama Mediterana. Pred nama je sada izazov da u tom redu Tivat bude među najboljima“, ocijenio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac na svečanoj sjednici Skupštini Opštine.
Prema njegovim riječima, krajem ove godine, najznačajnija ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu počinju da se ostvaruju otvarajući vrata unapređenju života i rada u Tivtu.
Proslava Dana optine Tivat 2018.
„Počeli su radovi na izgradnji druge faze saobraćajnice MR 1 vrijedni 2,97 miliona eura, do kraja godine ili početkom sljedeće biće raspisan tender za izgradnju saobraćajnice MR2 kao novog kraka poveznice poluostrva Luštica sa Tivtom. Počeli su radovi na izgradnji prvih 400 metara šetališta lungo mare staze u Krašićima, vrijedni 700.000 eura; završena je rekonstrukcija DTV Partizan u centru grada vrijedna 500.000 eura. U rekonstrukciju kulturnih institucija, Opština Tivat uložila je ukupno više od miliona eura; do kraja godine počeće i izgradnja multifunkcionalnog objekta sa Centrom za djecu sa smetnjama u razvoju. U tom objektu smjestiće se i Crveni krst, mjesna zajednica I dnevni boravak za stare. U širem jezgru Tivta završena je komunalna i vodovodna infrastruktura, a za asfaltiranje lokalnih puteva koje slijedi opredijeljeno je 1.5 milion eura. Urađena je eksproprijacija i riješeni imovinsko pravni odnosi za početak izgradnje prvog od dva kružna toka na budućem bulevaru. Dva novoosnovana preduzeća – Parking servis i Autobuska stanica, ostvaruju pozitivne rezultate u poslovanju i planiraju nova ulaganja“, naveo je predsjednik.
Predsjednik Skupštine Opštine Ivan Novosel ocijenio je da je Tivat danas „i veliko gradilište i velika arena“.
„Realizovani su i započeti brojni projekti. Strateški plan Opštine je trasirao dalji pravac razvoja koji predviđa značajne investicije i ogromna ulaganja. Veliki investitori poput Adriatic Marinasa i Luštice Development razvijaju projekte planiranom dinamikom i u skladu sa najvećim standardima. Iz godine u godinu, Tivat je bogatiji za nove hotelske, turističke i druge sadržaje visoke kategorije“, ocijenio je Novosel.
On i Kusovac čestitali su zvanicama i odbornicama i svim građanima Tivta, prijateljima ovog grada i dvije slave koje se obilježavaju 21. Novembra – Aranđelovdan i Gospu od zdravlja.
„Grade naš, čestitamo ti praznik sa željom da ti svaki dan bude obasjan suncem mladosti i dječijih osmijeha. Jer grad koji ima veseli i zadovoljni podmaladak je grad koji ima svijetlu budućnost” uputio je čestitku svom gradu učenik prvog razreda OŠ „Drago Milović“ Ivan Vojnić.
Proslava Dana optine Tivat 2018.
Na svečanoj sjednici uručena je godišnja nagrada najboljem studentu – ove godine je to Sandra Pean, studentkinja Fakulteta političkih nauka sa prosjekom 9,65.
Najbolja studentnkinja Sandra Pean
Sjednica je počela intoniranjem himne Crne Gore i odavanjem pošte minutom ćutnje stradalima u NOB i oslobođenju Tivta.
Sjednici su prisutvovale brojne zvanice iz društvenog i političkog života, predstavnici gradova pobratima i diplomatskog kora.
Program svečanog obilježavanja počeo polaganjem vijenaca
Polaganje vijenaca
Program svečanog obilježavanja počeo je polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima delegacija Mornarice Vojske Crne Gore, UBNOR i Opštine Tivat i Dječijeg saveza predvođenih predsjednikom Kusovcem.
Trku mira od crkve Sv Roka do Spomenika trčali su braća Filip i članovi Omladinskog kluba.
Ispred Opštine je potom upriličena ceremonija predaje zastave odredu Bokeljske mornarice, svečani defile kroz grad, te kolo Bokeljske mornarice na šetalištu Pine.
Sekretarijat za kulturu i privrednici Tivta, sa Trga magnolija priredili su proslavu „Gradu za rođendan“. Predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac presijekao je rođendansku tortu grada koja je tom prilikom proslužena posjetiocima.
Podijeljene su poklon kese sa promotivnim materijalom Tivta i novinama “Sa požutjelih stranica”, te flajeri Turističke organizacije Tivat o programu za novogodišnje praznike na rivi Pine. Ugostitelji su čestitali građanima Tivta Dan opštine nudeći osvježenje i konzumaciju proizvoda iz svoje ugostiteljske ponude. Muzički ugođaj obezbijedila je Klapa “Romansa”- Udruženja penzionera Tivat.
Ugostitelji pripremili rođendansku tortu Tivtu
Kusovac o nevremenu
Predsjednik Opštine Tivat govor je počeo obraćanjem službama grada koje su juče organizove krizni štab za reagovanje u situacijama elementarnih nepogoda.
„Mislio sam da ovaj govor posvetim isključivo današnjem datumu, rezultatima i planovima Opštine Tivat, ali prije svega toga moram napraviti digresiju, donekle u sasvim drugom pravcu. Suštinski, potpuno na tragu ovog jedinstva i borbe koja je prije toliko godina donijela slobodu Tivtu.
Nisam naišao na podatak da li je taj 21. novembar prije 74 godine bio lijep, suv ili kišovit, tmuran i olujan dan. Jedno je sigurno, u borbu nije lako krenuti, ni po najljepšem vremenu a kamoli nevremenu kakvo je juče zadesilo Boku i Tivat.
Jučerašnji dan, sedam i nešto više decenija kasnije, pokazao je da u Tivtu ta spremnost da se pritekne i pomogne, pa možda još i više baš zbog ovog praznika, i dalje ima puni smisao. U trenutku potpune paralisanosti grada i njegovih veza sa ostatkom svijeta, odsječenosti od glavnih putnih pravaca usljed izuzetno loših vremenskih uslova, sve naše službe da sugrađanima i svima u Tivtu omoguće sigurnu i bezbjednu noć. Mnoge ove službe provele su besanu noć. Hvala vam na toj predanosti i angažovanju“, rekao je Kusovac.
U Herceg Novom Kotoru i Tivtu, nakon nevremen jutros je mirno. Sinoć je kiša prestala da pada, more se smirilo, a Službe zaštite jutros nijesu imali većih interevencija.
Saobraćaj je u potpunosti normalizovan.
Kiša je stala sinoć oko 19 sati, ali je do tada palo skoro 200 litara kiše po kvadratnom metru u Herceg Novom, a danas se očekuje procjena štete koju su izazvale poplave. Najgore je bilo u Zelenici i Bijeloj, a kiša je zadala probleme i mještanima Baošića, Savine i Meljina.
Nevrijeme nije zaobišlo ni Tivat i Kotor. U Radanovićima su djeca evakuisana iz škole, a bujica vode nosila je sve pred sobom na kotorskom gradskom trgu. Saobtraćajnih problema je bilo i na putu kroz Kavač.
Meteorolozi i danas najavljuju kišu, ali i prestanak padavina u drugom djelu dana.
“Danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, na primorju moguće i pljuskovima sa grmljavinom. Od sredine dana u sjevernim i centralnim predjelima uglavnom bez kiše. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha pet do 19 stepeni”, navode iz Hidrometeorološkog zavoda.
U prethodnih nekoliko dana Turistička Organizacija Tivat u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i ostalim lokalnim turističkim organizacijama primorja, je realizovala promotivne aktivnosti predstavljanja novogodišnjeg programa u zemlji i regionu – saopšteno je iz TOTa.
Od gradova gdje se do sada medijima i javnosti, predstavio pomenuti projekat su: Podgorica, Sarajevo, Beograd i Banja Luka.
Na press konferencijama, je poseban kuriozitet prisutnih medijaprobudiokvalitetno kreiran program grada Tivta, te su se s tim u vezi dali brojni intervjui na uglavnom aktuelna pitanja novinara: „Zbog čega baš provesti Novogodišnje praznike u Tivtu i što je to što upravo Tivat odvaja od drugih gradova sa programima dočeka“?
U toku boravka u Beogradu, naši predstavnici su bili gosti i u emisiji „Šarenica“ na RTS-u,gdje su predstavili bogat program u jednoj od najgledanijih emisija u regionu i svijetu, naročito među brojnom dijasporom.
U Banja Luci i Sarajevu su se programi predstavili u sklopu sajamskih nastupa, gdje se TO Tivat pojavila kao ovogodišnji participant i ostvarila brojne kontakte u neposrednoj komunikaciji sa prisutnim predstavnicima medija: banjaluka.com, TV ELTAHD, TVRTRS, avaz-roto press, 2MT travel europe kao i brojnim turoperatorima: 4Seasonstravel; VITOURS i td.
„Ubjedljivu zapaženost u plasmanu NG projekta u gradu Tivtu, baziramo na 4 osnova:
Prepoznatljivom brendingu – po kojem smo već treću godinu za redom prepoznati, poput brojnih svjetskih metropola sa sličnom tematikom, a to su 13 gastro kućica praznično okićenih koje ukrašavaju gradsku rivu Pine nudeći raznoliku i bogatu gastro ponudu.
Cijelodnevne aktivnosti – gdje nam je u samom odabiru programa prvenstveno bilo najvažnije da osmislimo višečasovni ugođaj svim posjetiocima, te priključivanjem brojnih privrednih subjekata u gradu omogućili brojne sadržaje u kojima će svi posjetioci moći uživati, a to su: brojni božični bazari i tematski sajmovi, dječije predstave i predstave za odrasle, brojni plesni performansi, koncerti naših mladih nada i osvajača brojnih regionalnih i svjetskih nagrada – osnovneisrednjemuzičkeškole, brojnezabaveidnevne DJ žurkeidrugeatrakcije, sve do večernjih koncerata poznatih,koji će već dobro zahuktanu atmosferu dalje samo dovesti do pravog usijanja.
Treći segment našeg jedinstvenog NG proizvoda je su vrlo primamljive vansezonske cijene, sa popustima od 15-20% u gotovo svim vidovima smještaja, bilo da se odlučite za hotelski il ivrlo kvalitetan privatni smještaj.
Gabrijela Glavočić
I za sam kraj – Novogodišnji program –pažljivo biran, sa ciljem da se sadržajno obuhvati kako više različitih muzičkih ukusa, tako i starosne kategorije posjetitelja u svim danima trajanja programa, a vodeći računa o kulturnom nivou kakav Tivat kao prestižna elitna destinacija i zaslužuje.” – istakla je direktorica TO Tivat, Gabrijela Glavočić na pitanja brojnih predstavnika medija.
Na polovini zadate marketinške kampanje gdje se trenutno nalazimo, statistike su prevazišle sva očekivanja, što nam govori o činjenici i dobroj eventualnoj posjećenosti svim programima u projektu Nova godina 2019. Kada su u pitanju neki od marketinških kanala za pomenute zemlje izdvajamo:
Web media agency – koja radi digitalno on-line oglašavanje u regionu (you tube i google kampanju) kao i oglašavanje na popularnim portalima (ne samo kada su u pitanju samo MNE, SRB i BiH, već i CRO, SLO, MAK, ALB i BUG).
Njihova statistika je do sada pokazala 7,082,176 prikaza NG reklamei61,808 ulazaka/pregleda na banere.
Tu su i brojni portali na kojima smo takođe prisutni – furaj.ba, avaz.ba, pink.rs, blic.rs, espreso.rs, net.hr, bokanews.me, vijesti.me, radiotivat.me, rtcg.me, antenam.net, index.hr, turistickivet.com, turistickaprizma.rs i td.
Brojne radio stanice – Elmag, Radio S u Crnoj Gori i Srbiji, Antena M, RCG, Radio Tivat, Dux, Skala, Turistička prizma i ostale radio stanice u Srbiji.
Na društvenim mrežama (FB i INST)kampanja je dala sledeće rezultate do sada:
*FB i instagram kampanja Reach: 3,019,608
*Impressions: 4,843,608
*Stranica sa programom na sajtu imala je posjećenost od 28,944 puta
*NG video naYouTubeu je bio pregledan 48,876 puta do sada.
U narednom periodu, u planu nastavke promocije NG programa, ići će se u Dubrovnik, Trebinje i Tiranu, kao i još jednom u Beograd kada će se u Turističkom centru Ušće upriličiti štandovsko dijeljenje materijala i upoznavanje prisutnih sa cijenama smještaja i kreiranim programom – saopšteno je iz Turističke organizacije Tivat
Otvranjem izložbe fotografija „Tivat u velikom ratu“ u utorak je u Tivtu obilježen početak rada rekonstruisanog prostora, multimedijalne dvorane DTV “Partizan”.
Poslije dugo godina objekat je renoviran i u potpunosti rekonstruisan ove godine. Investicija je vrijedila više od 500 hiljada eura.
Objekat DTV „Partizan“ je pretvoren u polifunkcionalni novi sadržaj Centra za kulturu Tivat sa dvoranom za manje pozorišne ili plesne predstave, koncerte, knjičevne večeri, naučne skupove i slične manifestacije.
– Ovaj prostor je od 1935. služio sportu, kasnije kulturi, a zadnjih petnaestak godina nije nikome služio. Zadnjih nekoliko mjeseci Opština Tivat je uložila 450 – 500 hiljada eura u kulturu. Ovaj objekat od večeras počinje da priča svoju priču, koja treba da traje, treba da ima svoj život za kulturu. U to ime svečano otvaram ovaj objekat, kazao je predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac.
Izložbu fotografija „Tivat u velikom ratu“ koju su priredili Foto kino i video klub „Mladost“ i Centar za kulturu Tivat otvorio je direktor prof. Neven Staničić, koji je istakao da je Tivat oduvjek bio specifična sredina.
„Kultura sjećanja definiše i naše ponašanje. Mi u Tivtu smo do sada na savim dobar način gajili tu kulturu. Ovom izložbom želimo podsjetiti da je Tivat u Prvi svjetski rat ušao sa prostora Austro-Ugarske. Tokom tih ratnih godina uz Tivćane su u našem gradu boravili su Česi, Slovaci, Njemci, Austrijanci, Mađari, Italijani kao zarobljenici, Francuzi, Rusi, Rumuni i nije zabilježen nijedan ekces, niti netrpeljivost za te četiri ratne godine, i to je ono što Tivat čini specifičnim i što se nadam da će biti i u buduće… Ovom izložbom smo željeli spojiti život i običaje domaćeg stanovništva sa onim što se dešavalo u ovoj velikoj vojnoj bazi, koja je doživjela i razaranje, a neki Tivćani izgubili kuće što se malo pominje, zapravo se i ne zna“ – kazao je Staničić.
Izložbu „Tivat u velikom ratu“ prati katalog sa tekstom publiciste Siniše Lukovića.
U muzičkom dijelu programa nastupili su učenici Srednje muzičke škole Tivat.
Šest aktivista Greenpeacea ukrcalo se 17. novembra na „Stolt Tenacity“, divovski tanker u vlasništvu Stolt Tankersa, dok je brod plovio kod zapadne obale Španjolske, u zaljevu Cadiza.
Greenpeace je rekao da je taj potez napravljen kao znak prosvjeda protiv uništavanja prašume u Indoneziji, budući da je brod prevozio proizvode palminog ulja iz tvrtke Wilmar International. Prema Greenpeaceu, Wilmar je glavni dobavljač globalnog diva snack fooda Mondeleza, jednog od najvećih svjetskih kupaca palminog ulja.
“Nedavna istraga koju je proveo Greenpeace International pokazala je da su dobavljači palminog ulja za tvrtku Mondelez uništili 70.000 hektara prašume diljem jugoistočne Azije u dvije godine, kao i dokaze o radu djece, iskorištavanju radnika, ilegalnim razminiranjima, šumskim požarima i grabeži zemljišta”, izjavila je organizacija.
U Indoneziji je između 1990. i 2015. godine uništeno oko 24 milijuna hektara prašume, pokazuju službeni podaci koje je objavila vlada Indonezije. Štoviše, Greepeace je istaknuo da tropska deforestacija svake godine proizvodi više emisija stakleničkih plinova od cijele Europske unije koja nadmašuje svaku zemlju osim SAD-a i Kine.
Greenpeace je dodao da je kapetan „Stolt Tenacityja“ zadržao aktiviste u jednoj od kabina teretnog broda.
Međutim, glasnogovornik Stolt Tankersa je demantirao tvrdnje, ističući kako su “aktivisti bili iz prvog trenutka njihovog neovlaštenog ukrcavanja slobodni da se iskrcaju s broda”.
“Neposredno nakon nezakonitog ukrcavanja, posada „Stolt Tenacityja“ pružila je aktivistima hranu i smještaj”, rekla je tvrtka u priopćenju. “Prvi zahtjev kapetana „Stolt Tenacityja“ aktivistima bio je da se pridruže obližnjem brodu Greenpeacea „Esperanza“, međutim, oni su to odbili.”
Prema informacijama, kako bi se dogovorio brzi i siguran iskrcaj aktivista, „Stolt Tenacity“ preusmjerio je kurs za luku Algeciras, gdje je dogovoreno da vlasti preprate aktiviste s broda.
Tvrtka je dodala da je 18. novembra, oko 1800 sati lokalno vrijeme španjolske vlasti pratile šest aktivista Greenpeacea s kemijskog tankera Stolt Tenacity u luci Algeciras u Španjolskoj.
“Stolt Tankers je zadovoljan što su se aktivisti sada sigurno iskrcali s broda. Tvrtka bi željela ponoviti da poštuje prava pojedinaca i organizacija da izraze svoje stajalište na siguran i miran način. Međutim, Stolt Tankers također bi naglasio svoju zabrinutost zbog rizika za sigurnost i dobrobit svih onih koji su uključeni u događaje ovog vikenda.
“Ilegalno ukrcavanje na „Stolt Tenacity“, koji je plovio u punoj brzini kada su mu se približili brzi čamci i ukrcali se pomoću ljestvica, predstavljale su značajne rizike za našu posadu, aktiviste, sigurnost plovidbe i morski okoliš”, istaknula je tvrtka.
Bivše vojne zone u Puli – Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza iduće godine idu na javni natječaj za pronalazak koncesionara, odnosno investitora. Najduža koncesija predviđena je za Muzil – 99 godina, a po 50 godina za Hidrobazu i Saccorgianu.
Najveća ulaganja trebala bi se dogoditi upravo na Muzilu. Procjenjuje se oko 2,5 milijarda kuna, u turističke i, rekreativne i zabavne sadržaje, u Hidrobazu i Saccorgianu oko 200 milijuna. Sva ta područja predviđena su prvenstveno za turizam, a radi se o ukupno 260 hektara atraktivnih državnog zemljišta uz more.
Sve to definira sporazum o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata Muzil, Hidrobaza, Saccorgiana koji su danas u Puli potpisali gradonačelnik Pule Boris Miletić, ministar državne imovine Goran Marić i državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban.
– Grad Pula je dugi niz godina bio jaki vojni grad, a ulaskom Hrvatske u NATO i pristupanju Europskoj Uniji nije više potrebno imati toliko zemljište namijenjeno vojsci, i stoga što je Ministarstvo obrane upravo ta područja proglasilo vojno besperspektivnim, mi smo bili u mogućnosti početi izrađivati studije te prostorne planove koji će otvoriti bivše vojne zone civilnoj namjeni, u jednu ruku gospodarstvu, a u drugu ruku će jedno zatvoreno područje postati sastavni dio grada kao što je to primjerice danas Verudela, kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić nakon potpisivanja. Dodao je kako Muzil neće biti zatvoreni resort te da će njegova izgrađenost biti samo 20 posto odgovarajući time na nezadovoljstvo građanskih udruga koje su se okupile pred komunalnom palačom protestirajući protiv koncesije na 99 godina.
Ministar Marić kazao je da će natječaji za svaku lokaciju ići odvojeno.
-Muzil je najsloženiji projekt pa mislimo da će on na natječaj ići zadnji. Prvi natječaj očekujem već za dva do tri mjeseca, a zadnji za šest mjeseci. Natječaji će podrazumijevati pravo građenja, koncesiju na pomorsko dobro i pravo korištenja i pravo služnosti. Informacije o zainteresiranim investitorima doći će nam tek kada otvorimo ponude i natječaj se završi. Za ovako veliki projekt kao što je Muzil gdje je dopuštenost izgradnje samo 20 posto, bojim se uopće hoće li biti zainteresiranih. Ali ako to bude 99 godina, onda postoji mogućnost da će biti zainteresiranih. Ako bismo dali na 50 godina, ne bi sigurno bilo zainteresiranih, kazao je Marić.
Na potpisivanje ovog sporazuma reagirala je i udruga Zelena Istra koja je prozvala pulsko Gradsko vijeće da je tajno dalo suglasnost na potpisivanje Sporazuma o utvrđivanju uvjeta, prava i obveza za realizaciju projekata „Muzil, Saccorgiana i Hidrobaza” 11. rujna 2018.
– U jutarnjim satima toga je dana održana tematska sjednica Gradskog vijeća na kojoj je bilo riječi o Uljaniku, što je privuklo svu medijsku pažnju. Istog dana u večernjim satima održana je “normalna” sjednica Gradskog vijeća na kojoj je posljednja točka dnevnog reda, nakon točaka u kojima se raspravljalo o visini koeficijenta komunalne naknade ili o zamjeni azbestnih krovova, bila davanje suglasnosti za odluku kojom se Pula odriče najvažnijih prostornih resursa na 100 godina. Ove iznimno važne odluke nisu usvojene poštujući minimalna demokratska načela. Javnost se prije više godina jasno usprotivila privatizaciji Muzila na 100 godina i masovno zahtijevala izmjene GUP-a za taj dio grada (5.000 potpisa tijekom javne rasprave, 500 ljudi na javnoj diskusiji). Zdrav razum nalaže sumnju i oprez kako zbog pretjeranog oslanjanja na turizam tako i zbog duljine trajanja koncesija. Tko može pretpostaviti što će se na tako velikom prostoru grada događati u sljedećih 100 godina. Kakva dokumentacijska uporišta postoje da su ti projekti isplativi za lokalnu zajednicu i da služe javnom interesu? Nakon pljačkaške privatizacije, prostor je najvažniji resurs i materijalna vrijednost koja nam je kao društvu preostala. I sada se taj posljednji preostali dio društvenog bogatstva privatizira na toliko dugi rok da ćemo kao društvo i zaboraviti da smo nekad njime raspolagali. Takav se model “razvoja” ne oslanja ni na nove tehnologije, ni na znanje, ni na lokalne poduzetnike već isključivo na jeftinu i slabo kvalificiranu radnu snagu, poručila je Dušica Radojčić iz ove udruge.
Dodala je da se sporazumima o uvjetima, pravima i obavezama za realizaciju projekata Saccorgiana, Hidrobaza i Muzil utvrđuje da se radi o ugostiteljsko-turističkim projektima na koje će potrošiti velik dio prostornih resursa Pule.
– Radi se o preko 230 hektara priobalja s predviđenih preko 5000 novih ležajeva na Muzilu (2210), Saccorgiani (1544), Hidrobazi (1200)… Predviđaju se hoteli, kampovi, golf teren, poslovne, trgovačke, javne i stambene zone. S obzirom da će se raditi o privatnim kompleksima, „javnost” takvih javnih prostora je tek privid, a možemo zaboraviti i na društveno-odgovornu stanogradnju, prijeko potrebnu ovom gradu. Model putem kojeg će se ti projekti realizirati je pravo gradnje s ugovorima na 50 i 99 godina, dok se pomorsko dobro na Muzilu planira dati u koncesiju na 99 godina. Naknada od koncesije će pripasti državi i Gradu Puli proporcionalno njihovom udjelu u vlasništvu nad zemljištem. U slučaju Muzila gotovo je cijelo područje državno, na Hidrobazi je 75 % državno zemljište a na Saccorgiani 55 %.
Iz toga je jasno kako Pula i Puležani neće vidjeti značajna sredstva od iste, dok se gradska vlast u naše ime obvezala za te projekte o našem trošku izgraditi ili rekonstruirati svu potrebnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja, elektronička komunikacijska infrastruktura, ceste i drugo) “do granice zahvata”. Ovi se projekti moraju sagledavati u širem kontekstu: treba uzeti u obzir da je sjeverni dio pulske luke, Katarina i Monumenti već dan u 50-godišnju koncesiju, te da je GUP-om planirana izgradnja mnogih novih hotela na svakom dijelu pulskog priobalja te da se niti jedan dio priobalja ne planira sačuvati kako bi neke druge generacije mogle odlučiti o njima, zaključuje Radojčić i poziva da Grad Pula raspiše po tom pitanju referendum.
