Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 12. do 13. septembra pokazali su da je na 97% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 3% kupališta bio K2 klase. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvalitetna, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Izvrstan kvalitet vode zabilježen je i u Budvi, gdje je na svih 27 kupališta voda bila kvaliteta K1. U Tivtu je, od ukupno 9 lokacija, voda bila K1 klase na njih 7, a K2 klase na 2 lokacije. Kada je u pitanju kvalitet morske vode na kotorskim i hercegnovskim plažama, analize su takođe pokazale odličan kvalitet, pa je na svih 15 lokacija u Kotoru, i svih 21 u Herceg Novom, zabilježen kvalitet K1 klase.
U opštini Ulcinj voda je bila odličnog kvaliteta na svih 16 kupališta na kojima se realizuje monitoring, dok je na području opštine Bar voda bila odličnog kvaliteta K1 na 11 lokacija, a na 1 lokaciji K2 klase.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Kompanija Adriatic Marinas predstavlja svoj projekat matične marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro na vodećem Southampton sajmu nautike, od 14. do 23. septembra, na njegovoj jubilarnoj 50. ediciji, koja uživa povjerenje nautičke klijentele Brtitanije.
Tokom 9 dana manifestacije, posjetioci imaju priliku da obiđu gotovo 2 kilometra pontona ispunjenih sa nekoliko stotina plovila. Ovaj najveći i najbolji britanski nautički događaj predstavlja preko 600 nautičkih i jahting brendova, od premijere najvećih superjahti do opreme za vodene sportove i nautičke potrepštine.
Marina Porto Montenegro i Crna Gora su se pozicionirale kao luksuzna destinacija i čarter odredište, koje pariraju najvećim nautičkim centrima u Španiji, Francuskoj, jugu Italije, a britansko tržište je, itekako, zainteresovano za Crnu Goru. U sklopu naših sajamskih aktivnosti predstavljamo kapacitete marine i usluge, potvrdivši kredibilitet naše usluge kao dobitnici jedinstvene i prestižne Platinum nagrade, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), u saradnji sa asocijacijom Marina industrijalaca (MIA), ali i zanimljivim zimskim paketima za kapetane brodova i njihovu posadu, istakla je Marina marketing koordinatorka Porto Montenegra Jovana Živković.
Veoma bitan segment Porto Montenegra Jahting kluba je i nedavno otvoreni RYA trening centar. Fokus nam je promocija svih nivoa obuke koju gosti mogu dobiti, a tiču se jedrenja i upravljanja motornim brodovima. Međunarodno priznati sertifikati RYA škole kao i uslovi pogodni za jedrenje tokom velikog dijela godine jesu nešto što posebno interesuje naše britanske klijente, dodala je Živkovićeva.
Vodički fotograf Šime Strikoman objavio je na svom Facebook profilu milenijsku fotografiju koju je snimio u subotu ispred katedrale sv. Jakova, a na kojoj su mu pozirali Dalmatinski psi i njihovi vlasnici.
Na ideju za snimanje te milenijske fotografije Strikoman je došao u razgovoru s uzgajateljicom dalmatinskih pasa Sanjom Jergović, a sve zbog toga jer ih je u Dalmaciji, iz koje potječe ta omiljena pasmina, sve manje.
Milenijska fotografija bijelih pasa sa crnim točkama obilježava povijest pasmine i četvrt stoljeća nakon priznavanja pasmine kao hrvatske autohtone.
Na fotografiji su točkasti psi s vlasnicima poredani uz rubove velikog Dalmatinca iscrtanog na podu, a sve uz kip Jurja Dalmatinca. Taj nesvakidašnji prizor promatrali su brojni turisti koji su se jučer popodne zatekli u gradu.
Spomenimo. opis pasmine potječe iz 1719. godine kada su Dalmatinski psi čuvali granice Dalmacije koja je bila pod mletačkom vlašću. Ti su psi bijeli sa crnim točkama kako bi na dalmatinskim stijenama, koje su bijele sa crnim mrljama i jetrene od zemlje crljenice, bili neuočljivi kao plijen velikim pticama grabežljivicama koje su obitavale nad dalmatinskom obalom i lovile životinje za prehranjivanje.
Ime ‘Dalmatinski pas’ je najprije izradio Thomas Bewick 1791. godine, ali psi koji su živjeli u Dalmaciji nisu imali ime. Dalmacija ostaje prvi dokazani i prihvaćeni dom te pasmine koja je priznata kao autohtona tek 1994. nakon teške borbe u kojoj je dokazano porijeklo dalmatinskog psa.
Protiv dva ribara iz Albanije, ulcinjskom tužilaštvu podnijete su u subotu prijave zbog nedozvoljenog krivolova i sprečavanja službenih lica u vršenju službene dužnosti.
Incident se dogodio na rijeci Bojani u subotu ujutro oko 07 sati u blizini karaule Sveti Nikola kada su dva pripadnika plovne jedinice u krivolovu zatekli albanske državljane, koji su ih gađali kamenjem, pokušavali da ih udare karubom, ali i nasrtali na njih svojim čamcem.
“Uspjeli su da pristanu na albansku obalu i pobjegnu u nepoznatom pravcu. Policija je zaplijenila njiihovo plovilo u kome je bilo oko 20 kilograma cipola i još neki predmeti. Sve upućuje na to da su lovili dinamitom”, kazao je sagovornik iz istrage.
Poboljšanje usluge za putnike, razvoj turizma i sticanje međunarodnog iskustva i znanja koje će postati dostupno zaposlenima, tri su ključna benefita davanja koncesija na Aerodrome Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Predstavnici Ministarstva, koje je prethodnih mjesec organizovalo javnu raspravu o davanju koncesija na crnogorske aerodrome, smatraju da to preduzeće danas ne pruža adekvatan nivo usluga putnicima, imajući u vidu rastuće turističke potrebe.
„Valorizacija aerodroma kroz investicije je nacionalni prioritet u periodu velike turističke ekspanzije naše zemlje. Sigurni smo da će izgradnja novih aerodromskih kapaciteta biti snažna podrška pozicioniranju Crne Gore kao visokokvalitetne destinacije na evropskoj mapi“, kazali su agenciji Mina-business predstavnici Ministarstva.
Oni su naveli da će na taj način putnici dobiti ubrzan check in, brže sigurnosne provjere, pasoške kontrole i preuzimanje prtljaga, odgovarajući prostor za sjedenje i smanjenje ukupnog vremena čekanja.
„Saobraćajna infrastruktura je od izuzetne važnosti za razvoj zemlje koja pretenduje da postane vrhunska turistička destinacija. Uz izgradnju autoputa i valorizaciju aerodroma poboljšavamo dvije važne grane – drumski i avio saobraćaj“, poručili su iz Ministarstva.
Oni očekuju da će budući koncesionar privući nove avio-prevoznike i otvoriti nove rute, posebno kad je u pitanju aerodrom u Tivtu, sa kojeg sada jedino za Beograd i Moskvu postoje letovi tokom cijele godine.
„Uz otvaranje novih ruta, očekujemo da će se avio-saobraćaj i broj prevezenih putnika u narednih deset godina udvostručiti, sa sadašnjih oko dva miliona na oko četiri miliona“, precizirali su predstavnici Ministarstva.
Koncesije će, prema njihovim riječima, donijeti i veoma potrebno profesionalno znanje i iskustvo u upravljanju aerodromima, koje će biti veoma vrijedno za sve sada zaposlene u tom preduzeću.
U Ministarstvu smatraju da profitabilniji aerodrom neće biti samo interes koncesionara, već i države, koja će dobijati godišnje prihode od koncesije, kao i pripadajuće poreze u budžet.
„Ako znamo da je komercijalni prihod po putniku na aerodromu u Podgorici 2,1 eura, dok u Beču iznosi 4,1 eura, a u Milanu 5,6 eura, onda je svima jasno zašto se ne smijemo zadovoljiti sadašnjim ekonomskim performansama kompanije, već težiti boljim“, saopštili su iz Ministarstva.
Viši sud za prekršaje kaznio je Luku Kotor sa 27.249 eura zbog zloupotrebe dominantnog položaja koju je Agencija za zaštitu konkurencije utvrdila 2016. godine.
Agencija za zaštitu konkurencije objavila je i da je Sud bivšem izvršnom direktoru Luke Kotor Vasiliju Kusovcu izrekao novčanu kaznu od 1.000 eura.
“Viši sud za prekršaje meritorno je odlučio na način što je uvažio žalbu Agencije za zaštitu konkurencije, te preinačio rješenje Suda za prekršaje i okrivljene Luku Kotor i Vasilija Kusovca iz Kotora, kao odgovornog lica u pravnom licu, za radnju činjenično opisane u izreci pobijanog rješenja, oglasio krivim za prekršaj iz čl. 67 st. 1 tač.2 i st.2 u vezi st.1 tač.2 Zakona o zaštiti konkurencije”, saopšteno je iz Agencije.
Iz Luke Kotor su kazali da su Vrhovnom državnom tužilaštvu uputili predlog za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda za prekršaje.
“Napominjemo da Luka Kotor poštuje i striktno primjenjuje odluke nadležnih državnih organa i institucija, kao i pozitivne propise Crne Gore, naročito od dolaska novog menadžemanta. Takođe, poznato je i da se Luka Kotor nalazi na bijeloj listi poreskih obveznika,što govori o posvećenosti zakonitom poslovanju i uvažavanju i redovnom izvršavanju obaveza prema državi, koja je i jedan od vlasnika našeg akcionarskog društva”, rekao je “Vijestima” novi izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević.
Agencija je 25. oktobra 2016. godine donijela rješenje i utvrdila da Luka Kotor ima dominantan položaj na relevantnom tržištu pružanja lučkih usluga-pilotaže, na relevantnom geografskom tržištu akvatorijuma luke Kotor – Opštine Kotor.
Utvrđeno je da je Luka Kotor zloupotrijebila dominantni položaj iz člana 15 Zakona o zaštiti konkurencije, kojom se sprječava, ograničava ili narušava konkurencija na relevantnom tržištu lučkih usluga – pilotaže, na relevantnom geografskom tržištu akvatorijuma luke Kotor, na način što je 7. jula 2015. odbila prihvat pomorskoj agenciji BWA -motorne jahte Alfa nero u luci Kotor, zbog izbora preduzeća Boka.
Luka Kotor foto boka News
Pilot za pružanje usluge pilotaže u luci Kotor te ograničavanjem pružanja drugih lučkih usluga.
“Na taj je način jasno utvrdila svoju poslovnu politiku i spriječila i ograničila razvoj konkurencije za usluge pilotaže u okviru akvatorijuma luke Kotor”, navodi se u rješenju.
Luci Kotor je rješenjem zabranjeno svako buduće postupanje kojim bi mogla spriječiti, ograničiti ili narušiti konkurenciju zloupotrebom dominantnog položaja na opisani način, kao i po drugom osnovu koji nije u vezi sa predmetom lučke usluge.
Preduzeću je naloženo da utvrdi nediskriminacione uslove poslovanja sa potencijalnim korisnicima lučkih usluga, odnosno usluge pilotaže na jasan i transparentan način, tako što će: obavijestiti pomorske Agencije, odnosno brodare o pravu nezavisnog i slobodnog odabira privrednog subjekta koji pružaju lučke usluge pilotaže u luci Kotor po jednakoj i nediskriminacionoj osnovi; obavijestiti pomorske Agencije, odnosno brodare da Luka nema ekskluzivno pravo obavljanja usluge pilotaže, te da ostale usluge koje pruža nijesu i ne mogu biti u direktnoj vezi sa uslugama pilotaže, naročito u smislu ugovaranja uslova i cijene za predmetne usluge odvojeno i/ili zajedno sa uslugom pilotaže.
Luci je naloženo i da kontinuirano obavještavati Agenciju za zaštitu konkurencije u naredne dvije godine, najmanje dva puta tokom godine, od donošenja ovog rješenja o primljenim zahtjevima pomorskih agenata za obavljanje usluge pilotaže u luci Kotor, te dostavljati pregled prihvaćenih i izvršenih zahtjeva, kao i komercijalnih uslova pružene usluge.
U izvještaju o radu za 2016. godinu, Agencija je navela da je Luka Kotor u svemu postupila po naloženim mjerama iz rješenja, ali i da je Sud za prekršaje odbacio prekršajni zahtjev Agencije. Agencija je podnijela žalbu na to rješenje Višem Sudu za prekršaje Crne Gore, koji je žalbu uvažio, ukinuo rješenje prvostepenog Suda za prekršaje i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje.
Na platou ispred crkve Svetog Ilije u Zagori održano je muzičko poetsko veče pod nazivom „Noć skuplja vijeka.“
Program je otvorio Ivo Kostović, predsjednik Odbora za kulturu grbaljskog sela Zagora, koji se zahvalio Opštini Kotor i Kulturnom centru „Nikola Đurković“ zbog organizacije ove večeri na mjestu sa kojeg se pruža predivan pogled na Lovćen, cijelu crnogorsku obalu, dio hrvatskog primorija i prema Dračkom rtu.
Bio je to lijep i nesvakidašnji poetsko-muzički program u kome su posjetioci uživali u spoju Poezije Montenegrine, koju je kazivao glumac Slobodan Marunović i muzike koju je na gitari interpretirao prof. dr Rade Amanović.
Govoreći stihove iz „Luče mikrokozme“, „Gorskog vijenca“ , „Noć skuplja vijeka“, Tomovićeve „Potonje ure Njegoševe“, zatim Kostićeve „Sleđene tišine Visitora“, „Pisma s Grahovca“ Jevrema Brkovića i djela Vita Nikolića, Marunović je napravio istorijsko putovanje kroz crnogorsku poeziju.
poetsko veče Noć skuplja vijeka
U sve to uklopila se interpretacija autorskih kompozicija, koje su takođe nastajale na teritoriji Crne Gore, kao što su „Još ne sviće“, „Montenegro Mediterano“, „Poljem se vija“, u aranžmanu profesora gitare Rada Amanovića.
Uz sazvučje stihova uz melodije gitare koje su se međusobno dopunjavale, Marunović i Amanović su oživjeli prijatnu boemsku atmosferu, koja je ovu noć pretvorila u intiman doživljaj na platou ispred crkve u Zagori.
Organizator ove muzičko poetske večeri je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“.
Dubrovački slikar Tonko Smokvina prvi se put predstavlja crnogorskoj publici serijom radova pod nazivom Untamed Image / Neukrotivost slike u Zbirci pomorskog nasljeđa – izložba će biti svečano otvorena 17. septembra u 20:00h.
Serija radova okupljena pod krovnim nazivom The Untamed Image okuplja više ciklusa slika izvedenih u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Sam naslov reflektuje se na likovni izraz djela koji se odupiru postavljanju u okvire i kompozicijskim načelima ne dopuštajući ruci i umu da ih ukroti racionalan način promišljanja. Slike su nastale kao rezultat burnih životnih događaja kada emocionalni dio prevlada evolucijsku težnju uma ka racionaliziranjem.
Instikti i emocije koji proizIlaze iz duboke boli, nostalgije i anksioznosti utjelotvoruju se u hromatskoj erupciji koja potpuno zauzima cijelu plohu slike gdje apstrakcija preuzima primat gutajući čak i natruhe figurativnosti.
Nazivi slika poput “Čežnja”, “Žudnja”, “Slutnja” otkrivaju nemogućnost israza težine osjećaja putem riječi, ni pokušaja objašnjenja govorom, već se javlja potreba za prevođenjem i transformacijom onih neopisivih stanja duha u vizuelnu predstavu koja se pred gledaocem odvija prateći neukrotive linije koje bježe iz prostora slike, borbu komplementarnih i nekomlementiranih boja, težnju figura da izbore svoj jasan oblik. Slikar Tonko Smokvina zaustavlja tu hromatsku borbu i kao kadar iz filma uspijeva zamrznuti trenutak erupcije poprimajući dokumentarnu vrijednost procesa ljudske svijesti.
“Međunarodno stručno savjetovanje o zaštiti podvodnih arheoloških lokaliteta i edukaciji profesionalnih ronilaca 2018″ naziv je trodnevne konferencije koja će početi u ponedjeljak 17. septembra u bečićkom hotelu Splendid.
Konferenciju organizuje RCUD-Regionalni ronilački centar za podvodno razminiranje i obuku ronilaca iz Herceg Novog u saradnji sa Internacionalnom akademijom podvodne tehnike i nauke iz Rima, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore.
Ronioci
U utorak, drugog radnog dana Konferenciju će u 10 sati svečano otvoriti mr Veselin Mijajlović, direktor RCUD-a, a zatim će se u ime “Internacionalne akademije podvodne tehnike i nauke” obratiti prof. Sebastiano Tusa, savjetnik za kulturna dobra i identitet Sicilije. Na svečanom otvaranju će govoriti i mr Aleksandar Bogdanović, ministar kulture u Vladi Crne Gore kao i Nataša Pešić, generalni sekretar Vlade Crne Gore.
Zbog značaja Konferencije i procesa koji napokon Crna Gora mora da otvori najavljen je dolazak tri ministra iz Vlade Crne Gore kao i jedan italijanski ministar.
Ronioci
Od velikog je značaja za Crnu Goru pokretanje pitanja zaštite podvodnih arheoloških lokaliteta te će jedna ovakva međunarodna edukacija, nadamo se, biti tek početak zalaganja da se očuva naše neprocjenjljivo prirodno bogatstvo i pod vodom.
Na konferenciji će osim izlaganja eminentnih stručnjaka iz zemlje i inostranstva, biti postavljen izlošbeni prostor sa poster prezentacijama i opremom, a u organizaciji RCUD-a će biti posjećeni i neki podvodni arheološki lokaliteti u Budvi.
Repariranje drvene barke - Vito i Zoran foto Boka News
1 od 13
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka - foto Boka News
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Drvena barka
Divan je septembarski dan. Miruje Prčanj i njegove stare kamene kuće, ponta, tiradur. S mora stiže ribar. Dočekuju ga mačke, turisti i mještani koji radoznalo gledaju, zapitkuju. Svuda naokolo osjeća se miris drveta. Alat je na sve strane, drvena barka na sred ponte, a oko nje „plešu“ dva meštra: jedan mlađi Vito Vujović, inače inženjer brodogradnje i stariji Zoran Nikolić koji godinama promoviše očuvanje tradicije drvenih barki. Slika koja se danas rijetko viđa u Boki Kotorskoj.
U pauzi između dvije zašarafljene vide pomalo ulazimo u razgovor. Vito konstatuje kako situacija sa drvenim barkama nije baš optimistična i ne možemo se pohvaliti velikim i obimnim radovima. Ipak, kaže kako želi vjerovati da ima pomaka na bolje… ali nekako stidljivo, pomalo…
Posmatram već duže kako radite. Prosto izvire ljubav iz vaše rabote…
Vitomir Vujović: Znate, inženjer sam brodogradnje. Milimetar je kod nas veliki i ja volim da je sve precizno, tačno, što bi rekli Bokelji, šesno. To vam je isto kao kada vidite lijepu ženu… okrenete se za njom. A kada vidite lijepu barku, vezanu ili na moru, onda kažete kako je lijepa, šesna. Mora se uložiti dosta truda i vremena da bi sve izgledalo kako treba. Može se sve napraviti i brže, ovako i onako, ali ja volim da to bude pomalo, što bi rekli, s anđelima.
Postoji li problem sa nabavkom drveta za reparaciju ili gradnju barki?
Vitomir Vujović: Problema sa drvom nema, ali je problem što niko više ne pravi namjensku građu za drvenu brodogradnju. Građa je više namijenjena stolarima i onda kada režete imate dosta otpada, ili ne možete naći ono što vam treba. Standardne mjere na koje se građa reže nisu pogodne za brodogradnju. To su ponti od pet centimetara, daske od dva ipo centimetra. Ako radite od toga rebra 3-4 cm, treba dosta špljanjavati. Tako je i sa madijerima; to je veći problem nego naći drvo.
Drvena barka
Kao mladi čovjek i stručnjak koji projektuje brodove, ima li, po vašem mišljenju, perspektive za drvene barke?
Vitomir Vujović: Ja imam svoje viđenje sa kojim se pojedini ne slažu, jer kako kažu, ja forsiram neke nove tehnologije. Za nas jesu nove, ali svijet ih koristi već pedest, šezdeset i više godina. Na primjer, epoks je patentiran još 1920. godine, ali je zbog skupoće počeo tek kasnije da se koristi. Mislim da se jako dobro mogu spojiti tradicija i nove tehnologije. Neki su protiv jer smatraju da to onda nije tradicionalna barka, ali ja za to imam odgovor. Ako smo nekada katramisali, pegulavali barke, zašto smo prešli na uljanu pituru. Znači, već smo napravili jedan iskorak. I zato smatram da je vrijeme da napravimo još jedan, da se pređe na epoksid smole, polieuteranske lakove. Na taj način se unapređuje i olakšava održavanje drvenih barki. Danas imate proizvođače koji prave jako kvalitetne boje za drvena plovila, nakon čije upotrebe ne morate svake godine pituravati barku. Ali naš čovjek je naučio na nešto ustaljeno, te teško pravi otklon, što je jako primitivno.
Dolazimo do pitanja: da li svake godine izvaditi barku pa je pituravati po deset dana i potrošiti 100-200 eura za boju, pa tako svake godine. Ili jednom uraditi barku i potrošiti 500-600 era, pa si miran narednih pet, šest godina. Matematika za trošak je skoro ista, ali nije ista u onom radnom dijelu. Deset dana barka vani u pet, šest godina, to vam je dva mjeseca.
Drvena barka
Čini se da, bez obzira na sve poteškoće, ljudi u Boki Kotorskoj pokušavaju očuvati svoje drvene barke koje su naslijedili ili kupili?
Vitomir Vujović: U zadnje vrijeme se nešto pokrenulo. Ima dosta drvenih barki koje ljudi sređuju, održavaju, pokušavaju očuvati. Nekada je barka bila radna, a ja kažem, danas je barka paradna. Nekada je barka čovjeku značila izvor života, egzistenciju, bila je kao član porodice. Nekada se nije imalo što pojesti, ali se morala kupiti pitura i koper, konopi. Danas je drugačije vrijeme, ali se ipak vraćamo tradiciji drvenih barki. Ima dosta primjera restauracije, rekonstrukcije i izrade novih. Idemo pomalo napred…
Skoro cijelo ljeto, svako popodne, Vito i Zoran pomalo rade na restauraciji stare Zoranove barke, koji je razgovor započeo anegdotom o tome kako je neki čovjek pitao starog barkarijola: “A, šjor, koliko dugo može trajati jedna drvena barka?“ A ovaj mu je odgovorio: „Dok u šumi ima drveta“.
Drvena barka
Zoran Nikolić: Moja barka je stara pedeset godina. Napravljena je u Bijeloj, u jednoj privatnoj radionici. Barku sam naslijedio od svojih roditelja i nastavio da je održavam.
Riješenje
Moram priznati da se u posljednje vrijeme jako lijepo družim sa Vitom Vujevićem. Nekako smo se našli, prema zajedničkim interesovanjima. Ponudio se da mi pomogne da ovu moju barku vratimo opet u život, u jedno dobro stanje. Sad mi se čini da nikada nije bila ljepša, da će ovo biti njeno najbolje izdanje poslije brojnih restauracija.
Radovi su pri kraju, svakodnevno radimo po nekoliko sati. U pitanju je pasara. Inače, volim jedrenje, pa sam je unazad nekoliko godina ojedrio i išao na takmičenja. Tako sam i na Fašinada kupu, osvojio treće mjesto. Sada će biti ojedrena latinskim jedrom. Biće to prava ljepotica!
Nisam baš zadovoljan koliko ima drvenih barki u Boki, a i mali broj ih je ojedren. Ja sam u tom klubu.
Primjetio sam danas dok ste radili da malo zaiskri između Vas i Vita, što je sasvim normalno i prirodno?
Zoran Nikolić: To je normalno! Vito je jako precizan za razliku od mene, a nemam ni toliku vještinu kao on. Kada nešto žbaljam, on ispravlja i napravi kako treba. Ali ako okratim, onda je tek bruka. Još ćemo mi dugo zajedno raditi, kaže kroz smijeh Zoran.
Očekujem da bi barka mogla biti gotova početkom oktobra, kada bi ponovo ova stara ljepotica zaplovila našom Bokom, zaključio je Zoran.
