Djelimično obnovljena kuća nobelovca Iva Andrića na Toploj biće od večeras ponovo otvorena za posjetioce. Tim povodom, na spratu kuće, u 20 sati, najavljeno je potpisivanje sporazuma o saradnji u oblasti kulture i obrazovanja između opština Herceg Novi i Višegrad.
Sporazum će, polazeći od tradicionalno prijateljskih odnosa dva grada i njihove bliskosti u oblasti kulture i stvaralaštva, koja se manifestovala i kroz činjenicu da da su oba grada bila značajan dio života i stvaralaštva nobelovca Iva Andrića, potpisati predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurđević, kaže se u saopštenju iz lokalne uprave.
Ivo Andrić
U okviru kulturno zabavnog programa, biće upriličena predstava „Andrićeve hercegnovske staze“. Uloga nobelovca povjerena je prvaku drame Narodnog pozorišta u Beogradu, Igoru Đorđeviću. Biće otvorena izložba „Ivo Andrić – pisac i/ili diplomata“, dr Tatjane Korićanac. U muzičkom dijelu programa nastupiće Danica Krstić.
Sutra će biti predstavljena knjiga „Andrić u Herceg Novom“, dr Vladimira Roganovića. U programu učestvuju prof dr Dragana Radojičić, Marija Bergam, Radivoje Raša Bukvić i Igor Đorđević.
Jedna od najvećih zvijezda na sceni klasične muzike, violinista Nemanja Radulović, nastupa na Don Brankovim danima muzike sa svojim ansamblom Double Sens. On je na prošlogodišnjem KotorArtu, sa Ljetnje pozornice ponio najveće zasluge sa uspješan koncert – ovacije publike koja će i ove godine uživati u njegovom virtuozitetu i majstorstvu na violini.
Na Ljetnjoj pozornici, u ponedjeljak 16. jula, s početkom u 22 sata, Radulović će izvesti djela Antonija Vivaldija, neobilaznog kompozitora kada je riječ o literaturi za violinu. Imaćemo priliku da slušamo njegovo poznato ostvarenje, Četiri godišnja doba, koja će umjetnici izvesti u cjelini, to jest sva četiri koncerta iz ciklusa – Proljeće, Ljeto, Jesen, Zima. Pored toga, izvešće i poznato djelo Nikoaja Rimskog-Korsakova, Šeherezadu, ali u aranžmanu Aleksandra Sedlara. Kao narator, u ovom djelu predstaviće se glumica Tamara Aleksić.
Ansambl DOUBLE SENS osnovan je 2008. godine na inicijativu violiniste Nemanje Radulovića, koji je na taj način spojio svoje francuske prijatelje-umjetnike i talentovane muzičare s prostora bivše Jugoslavije. Povezani prijateljskim i porodičnim vezama, i dijeleći zajedno ljubav prema muzici, ova jedinstvena grupa iskazuje svoj identitet preko atipičnih i izuzetno talentovanih muzičara koji su već poznati u Francuskoj i svijetu.
Karte se mogu nabaviti na Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore. Sva prodajna mjesta možete naći na www.gigstix.me
Koncert organizuje KotorArt Don Brankovi dani muzike.
Neki od ruskih jedrenjaka koji su i danas u funkciji toliko su stari da su plovili i u vrijeme nacističke Njemačke, pa čak i Weimarske Republike.
Sedov
Jedan od najstarijih ruskih jedrenjaka, bark Sedov, još uvijek je u funkciji. Sagrađen je 1921. godine pod imenom Magdalene Vinnen II, a u nacističkoj Njemačkoj je bio poznat kao Kommodore Johnsen. Brod je 1945. godine predan Sovjetskom Savezu kao ratna odšteta te je preimenovan u Sedov, u čast poznatog ruskog polarnog istraživača Georgija Sedova.
Sedov, danas jedan od najvećih jedrenjaka na svijetu, služio je kao brod za obuku pomorskih kadeta te je također sudjelovao u oceanografskim studijama Atlantskog oceana.
Kada je brod 1983. godine pristao u njemačku luku Bremerhaven, posjetili su ga članovi prvih posada barka iz vremena kada je pripadao Njemačkoj. Među gostima je bio i jedan od prvih vlasnika broda.
Kruzenštern
Kruzenštern je imao sličnu sudbinu kao Sedov. Sagrađen je 1926. godine u Weimarskoj Republici pod imenom Padua, a nakon Drugog svjetskog rata su ga Sovjeti uzeli kao ratnu odštetu. Brod je preimenovan u čast poznatog ruskog admirala i istraživača Ivana Kruzenšterna.
Unatoč svojim godinama, brod za obuku Kruzenštern stalni je član međunarodnih regata. Uz to je i dvaput oplovio svijet: 1995.-1996. i 2005.-2006.
Mir
Mir je danas s brzinom od 19,4 čvorova (35,9 km/h) jedan od najbržih jedrenjaka. Uzevši u obzir takve karakteristike, ne čudi da ovaj brod sudjeluje u svim većim utrkama. Primjerice, 1992. godine je sudjelovao u utrci Grand Regatta Columbus, posvećenoj 500. godišnjici Kolumbovog otkrića Amerike. Mir je bio ukupni pobjednik utrke, a njegovu je posadu nagradio osobno španjolski kralj Juan Carlos I.
Nadežda (škuna)
Danas postoje dva jedrenjaka koja pod imenom Nadežda plove morima pod ruskom zastavom. Jedan od njih je škuna za obuku sagrađena 1912. godine.
Prije no što je postao sovjetska imovina, ovaj je brod promijenio mnogo imena i matičnih luka – od Nizozemske do Njemačke. Neko je vrijeme pripadao heroju Prvog svjetskog rata Felixu von Luckneru, čuvenom “Morskom đavlu”. On je bio njemački pomorski časnik koji je uspješno hvatao neprijateljske trgovačke konvoje na jednom od posljednih borbenih jedrenjaka Seeadler na svijetu.
Nadežda (fregata)
Fregata Nadežda, za razliku od istoimene škune, nije tako stara. Izgrađena je 1991. godine u Poljskoj, a aktivno se koristi kao brod za obuku. Osim toga, Nadežda sudjeluje u znanstvenim ekspedicijama i različitim međunarodnim regatama.
Obje Nadežde su dobile ime u čast legendarne šalupe u kojoj je Rusija početkom 19. stoljeća oplovila svijet.
Pallada
Ovaj ruski brod za obuku i znanstvena istraživanja je ime dobio po fregati Pallada, u kojoj je 1852.-1855. izvršeno povijesno putovanje iz Kronstadta preko Atlantskog, Indijskog i Tihog oceana kako bi ruski diplomati stigli u Japan.
Jedrenjak
Poput Mira, Pallada se smatra jednim od najbržih jedrenjaka na svijetu. Može postići brzinu do 18,8 čvorova (34,8 km/h).
Štandart
Sagrađen 1999. godine, Štandart je replika prvog broda ruske Baltičke flote, sagrađenog 1703. godine kako bi štitio novorođeni Sankt-Peterburg. Vodi ga njegova posada, koja se sastoji od obučenih volontera “Projekta Štandart”. Projekt također poziva goste da sudjeluju u putovanjima ovim brodom.
Sva četiri preduzeća čiji je osnivač i iskljulivi vlasik Opštine Tivat, u prošloj godini poslovala su pozitivno i ostvarila dobit u ukupnom iznsu nešto manjem od 315.000 eura.
„Komunalno“ preduzeće Tivat lani je prema Bilansu uspjeha, imalo ukupan prihod od 2.331.570 eura, ukupne rashode od 2.305.774 eura i ostvarilo dobit prije oporezivanja u iznosu od 14.001 euro. Komunalno je posljednjeg dana prošle godne zapošljavalo 103 radnika, a prisječna zarada u tom preduzeću iznosila je 466 eura. Odlukom Borda direktora, od ostvarene dobiti 3.295 eura namijenjeno je nabavci novog softvera za potrebe Službe za ekonomsko-finansijske poslovanje Komunalnog.
„Vodovod i kanalizacija“ Tivat je prošle godine prema Bilansu uspjeha, imalo ukupne prihode od 2.686.006 eura i rashode od 2.499.288 eura, te je ostvario dobit oprije oporezivanja u iznosu od 162.115 eura. U ViK-u je lani u prosjeku radilo 56 zaposlenih, a njihova prosječna plata bila je 560 eura. Od dobiti ostvarene u prošloj godini, shodno odluci Borda direktora, 29 hiljada eura utrošiće se na rekonstrucuiju pumpne stanice Plavda i rezervoara Radovići, 25 hiljada eura za nabavku jednog novog dostavnog vozila, 11 hiljada eura za kupovinu sondi za mjerenje protoka vode, a 14.900 eura za nabavku nove kompjuterske i informatičke opreme.
U preduzeću „Autobuska stanica“ Tivat koje posluje od 1.jula prošle godine, radi 15 zaposlenih sa prosječnom platom od 342 eura. Ta opštinska firma lani je prema Bilansu uspjeha, ostvarila ukupne prihode od 150.558 eura i rashode od 110.434 eura. Dobit prije oporezivanja iznosila je 40.121 euro.
Opštinska kompanija „Parking servis“ koja takođe posluje o početka jula prošle godine, lani je imala 15 zaposlenih koji su u prosjeku primali platu od 319 eura. „Parking servis“ je imao ukupan prihod od 227.138 eura, rashode od 128.709 eura i ostvario je dobit prije oporezovanja u iznosu od 98.429 eura.
Pohodom na Bobotov kuk i svečanom akademijom crnogorski planinari su proteklog vikenda na Žabljaku obilježili 130 godina od začetka planinarstva u CG čijim se začetnikom smatra učitelj Jovan Laušević.
Svečanu akademiju povodom 41.memorijalnog pohoda na Bobotov kuk “General Danilo Jauković” i 130 godina od uspona na Bobotov kuk učiteja Jovana Lauševića, prvog domaćeg autora koji je 1888. u “Glasu Crnogorca” pisao o Durmitoru organizovao je Planinarski savez CG uz podršku Opštine Žabljak, NP Durmitor i Kluba vojnih planinara.
“Danas je veliki dan za crnogorsko planinarstvo,slavimo veliki jubilej, da se sjetimo jedne duge i lijepe priče o crnogorskom planinarstvu, da se sjetimo tih vandrednih pregalačkih napora koje su ulagali pioniri crnogorskog planinarstva. Teško je naći u cijelom svijetu primjer tolike sudbinske povezanosti jednog naroda i jedne države sa svojim planinama, ” kazao je predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore Dragan Bulatović.
On je istakao da iako su crnogorci sudbinski vezani za svoje planine prvi istraživači, naučnici i planinari kod nas bili su stranci.
“Jedan od tih intelektualaca koji se zlatnim slovima upisao u istoriju crnogorskog planinarstva bio je Jovan Laušević. On je 1888 god u Glasu Crnogorca objavio svoju putopisnu reportažu o Durmitoru i taj se datum smatra začetkom cg planinarstva”, poručio je Bulatović.
O životu Jovana Lauševića nema puno podataka osim da je rođen pod Durmitorom, da je službovao u više gradova Crne Gore i život okončao 1915. u Srbiji u doba Austrougarske okupacije, a crnogorski planinari već 130 godina hodaju njegovim stazama, kazao je Bulatović.
Direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica kazao je da se sa ovakvim manifestacijama najbolje promovišu vrijednosti NPCG.
“Ovakvim događajima šaljemo poruku o značajnu vrijednosti NP koje treba čuvati za današnje i buduće generacije, i da je veoma važno da svi građani naše zemlje čuvaju NP, postuju unutrašnji red u parkovima, ustvari postujući pravila koja nam je ostavio učitelj Jovan Laušević i general Danilo Jauković i mnogi drugi poznati planinari”, kazao je on.
U čast zacetnika planinarstva u CG danas je na Velikoj previji u Durmitoru postavljena spomen ploča Jovanu Lauševiću.
Osvojivši drugo mjesto na svjetskom prvenstvu u Rusiji, hrvatska reprezentacija je zaradila pravo bogatstvo – čak 28 miliona dolara, dok su Francuzi za svjetsku krunu zaradili još 10 miliona dolara više.
Svaka reprezentacija koja se plasirala na Svjetsko prvenstvo dobila je osam milijuna dolara, prolaz skupine osigurao je dodatna četiri miliona i još četiri miliona dolara za plasman u četvrtfinale.
Nagrada za ulazak u polufinale je 22 milijuna dolara, kolika je nagrada i za četvrto mjesto.
Treće mjesto donosi 24, drugo 28 miliona dolara, a svjetski naslov čak 38miliona dolara.
Vodstvo HNS-a i igrači dogovorili su da 60 % Fifine nagrade ide savezu, a 40 % igračima i stožeru, a taj iznos dijelit će se između igrača i stožera u omjeru 80-20.
Međunarodna nogometna federacija (FIFA) povećala je nagradni fond za svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018. godine na 400 miliona dolara što je porast od 12 posto u odnosu na SP 2014. u Brazilu.
FIFA je u Brazilu reprezentacijama podijelila 358 milijuna dolara pri čemu je svjetski prvak Njemačka dobio 35 miliona dolara, Argentina kao finalist 25, dok su Nizozemska za treće i Brazil za četvrto mjesto dobili 22 i 20 miliona dolara.
Osma po redu manifestacija sa ciljem održavanja i čuvanja drvenih barki, kao dijela naše maritimne kulture, „Camellia trophy” održana je juče u Stolivu
Učestvovalo je 12 barki iz Kotora, Tivta i Herceg Novog. U ranim jutarnjim satima ribari su se otisnuli na more, a nakon njihovog povratka, stručni žiri je obavio mjerenje ribe.
Ovogodišnji ukupan ulov bio je izuzetan, 36 kilograma ribe. Bilo je: rombuna, škombara, lokardi, bičuga, sanmarida, orada, gljara, bukava, špara, grujeva… Najbolji ulov imali su ribari iz barke Ratka Martinovića.
Camellia Trophy 2018.
Najmlađi ovogodišnji učesnik u ribanju bio je Nikola Marković, kome je pripao prigodan poklon organizatora, uz želju da jednoga dana postane veliki, iskusan ribar.
Najatraktivniji dio programa bila je utrka veslača drvenim barkama. Prvo mjesto, kao najbržem veslaču, pripalo je Stolivljaninu Špiru Odaloviću, koji je veslao u repariranoj drvenoj barci-pasari.
Svoje vještine u ovom dijelu zaliva prikazali su i jedriličari kluba „Lahor” iz Kotora.
Svima učesnicima ovog programa dodijeljenje su zahvalnice i priznanja.
Australijski bioznismen Romi Havar čija kompanija „Riana Group“ posluje u Tivtu i Crnoj Gori, ugostio je minulog vikenda na svojoj megajahti „Riana“, desetak djece sa posebnim potrebama iz Tivta, njihove roditelje i pratioce.
Havat koji je i veliki filantrop što je i ranije pomagao rad tivatskog Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama koje radi pri NVO „Evropski dom“, mališane i njihove pratioce dočekao je i pozdravio na svojom plovećem domu – luksuznoj 41-metarskoj drvenoj jedrilici „Riana“ i sa njenom posadom, učinio da djeca u sjajnoj atmosferi, provedu dan za nezaborav.
Osim što su krstarili Bokom i kupali se u Kalardovu, gosti su na Havatovom brodu imali i posluženje i dobili prigodne poklone, a australijski biznismen libanskog porijekla obećao je da će im već u ponedjeljak, prdstavnici njegovih kompanija u Crnoj Gori donijeti na poklon klima uređaj za prostoriju koju Udruđenje koristi za svoje sastanke. On je najavio i druge projekte podrške Udruženju roditelja i djeci sa posebnim potrebama u Tivtu.
Izložba o istoriji jugoslavenskih podmornica Ispod talasa, autora povjesničara Dražena Jovanovića bit će svečano otvorena u ponedjeljak, 16. jula, s početkom u 21 sat u Zbirci pomorskog nasljeđa.
Izložba je omaž podmorničarstvu putem zanimljivih artefakata, dokumenata i fotografija koje svjedoče o životu, obuci i radu na podmornicama, ali i svim aspektima i uvjetima života i rada podmorničara.
“Na izložbi će biti prikazan način selekcije i regrutovanja kadra u službu, način obuke i treninzi, principi ishrane podmorničara, kako se provodilo slobodno vrijeme na patrolama, procedure spašavanja, rad na održavanju borbene gotovosti, rad i služba tokom remonta – svi kurioziteti kako bi internacionalni gosti i domaći imali što bolji uvid u to zašto je služba na podmornicama bila najprestižnija u mornarici, i zašto je bila najizazovnija”, ističe autor izložbe Dražen Jovanović.
Luminacija ispred Svetog Mateje u Dobroti foto Boka News
1 od 7
Luminacija ispred Svetog Mateje u Dobroti foto Boka News
Luminacija ispred Svetog Mateje u Dobroti
Luminacija u Dobroti
Luminacija ispred Svetog Mateje u Dobroti foto Boka News
Luminacija ispred Svetog Mateje u Dobroti foto Boka News
Luminacija u Dobroti
Širom Boke Kotorske navijači su proslavili do sada nezapamćeni uspjeh Hrvatske nogometne reprezentacije. Iako nije osvojila titulu svjetskog prvaka, Hrvatska je pokazala odličnu igru i istrajnost istog tima do kraja utakmice.
Nakon posljednjeg zvižduka suca, oglasilla su se zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna, i drugih crkava Kotorske biskupije da pozdrave povijesni uspjeh hrvatske reprezentacije, osvajanje vicešampionske titule, koji je svrstao u red nogometnih velesila.
Slavlje se nastavilo po kafićima, i uz zvuke sirena automobila na kojima su se vijorile zastave Hrvatske.
U večernjim satima ispred crkve Svetog Mateja u Kotoru – Dobrota organizovana je velika luminacija, koja je izazvala pažnju brojnih znatiželjnika i turista koji odmaraju u Kotoru. Slavlje se nastavilo uz muziku i pjesmu do duboko u noć.
