Pomorci: Nurković ugrožava egzistenciju više od 30.000 ljudi

Kruzer jedne od stranih kompanija za koju plove nasi pomorci

Od obnove državne samostalnosti, crnogorski pomorci se, uslijed neadekvatne podrške crnogorske administracije, suočavaju sa kontinuiranim opstrukcijama koje utiču na njihovo zaposlenje na inostranim kompanijam.

To najbolje potvrđuje činjenica da je našoj administraciji bio potreban dugi niz godina da implementira Direktivu Evropske Unije 2008/106/EC i nakon nepotrebnog izuzeća, vrati Crnu Goru na Bijelu Listu pomorskih zemalja – ocijenila je Unija pomoraca Crne Gore (UPCG).

To udruženje kloje okuplja pomorce svih stručnih profila i dužnosti na brodovima, uputilo je juče dopis ministru saobraćaja i pomorstva (MSP) Osmanu Nurkoviću (Bošnjačka stranka), upozoravajući ga na ozbilhjnost situacije što bi mogla dovesti do ponovnog stavljanja naših breveta na Crne Liste, te velikih prpblema u zapošljavanju naših pomoraca kod stranih poslodavaca.

“Tokom mnogobrojnih susreta sa predstavnicima naše administracije, odnosno službenicima MSP, u proteklom periodu, jasno je evidentiran manjak stručnih kadrova koji bi kontinuirano, profesionalno i dosljedno mogli pratiti najnovije međunarodne propise iz oblasti pomorstva te blagovremeno reagovati na nacionalnom nivou. Suvišno je ponavljati da eventualne nekompatibilnosti sa međunarodnim normama, koje bi mogle biti utvrđene tokom predstojećih inspekcija, mogu rezultirati ponovnim izuzećem Crne Gore sa Bijele Liste. Uzimajući u obzir da mjesta naših pomoraca lako popunjavaju sve dostupniji pomorci iz daleko-istočnih zemalja, vjerujemo da bi ponovna ekskomunikacija naših pomoraca sa međunarodnog pomorskog tržišta imala dalekosežno negativne posljedice.”—stoji u dopisu UPCG Nurkoviću.

Oni ističu da je na međunarodnom tržištu trenutno angaživano oko 6.500 crnogorsih pomoraca i da od njihovih zarada u prosjeku živi još po pet članova porodica po pomorcu. Godišnje u našu ekonomiju pomorci od svojih zarada unesu par stotina miliona eura, što je gotovi ravno godišnjem iznosu priliva novca od svih direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Uprkos tome, ponorci se suočavaju sa nizom problema –prvenstveno lošim i nekoordinisanim radom državne administracije zbog kojeg vlasti država u kojima su sjedišta njihovih poslodavaca, ili čiju zastavu viju brodovi na kojima oni rade, ne priznaju crnogorske brevete. Pomorci su izloženi skupim i sporim birokratskim procedurama kod naših organa, a država toleriše javašluk i brojne malverzacije u sistemu za obrazovanje i obuku pomoraca, što dovodi do drastičnog pada njihovog stručnog kvaliteta.

“Uvjeravamo Vas, ukoliko se nastavi sa dosadašnjim pristupom državne administracije, kao i neadekvatnom kadrovskom sistematizacijom unutar iste, crnogorsko pomorstvo će, sa međunarodnog aspekta, i ubuduće biti marginalizovano a crnogorski pomorci izloženi teškom uslovljavanju od strane inostranih brodarskih kompanija, odnosno agencija koje posreduju prilikom ukrcaja. Valja naglasiti da ni ostala ministarstva čiji se rad reflektuje na sektor pomorstva, ne iskazuju odgovarajući stepen spremnosti da pristupe rješavanju akutnih problema sa kojima se naši pomorci suočavaju, te da postoji očigledan manjak komunikacije među njima, što vrlo često usložnjava ili pak odlaže rješavanje tih problema. Prvenstveno bismo pomenuli kompleksnu problematiku iz oblasti rada i socijalnog staranja te, u slučaju pomoraca, neadekvatno definisanu kompatibilnost sa sistemom medicinske zaštite. Iz naših dosadašnjih iskustava nameće se zaključak da MSP, kao resorno ministarstvo, u ovom trenutku nema dovoljno volje ili kapaciteta da bude koordinator u sistematskom sagledavanju, te rješavanju potreba pomoraca.”- stoji u dopisu UPCG ministru Nurkoviću.

Kruzeri stranih kompanija u Kotoru

UPCG problem ilustruje najnovijim iskustvom jedne svoje članice koja plovi kao prvi oficir na brodovima jedne italijanske kompanije za koju radi još nekoliko naših pomoraca, a koja će po svemu sudeći uprkod dugogodišnjem iskustvu i odličnim referencama kod poslodavca, ostazi bez posla jer Crna Gora i Italija još nisu potpisale bilateralni sporazum o međusobom priznavanju ovlašćenja pomoraca.

“Za nas izuzetno važni međunarodni bilatelarni sporazumi o međusobnom priznavanju Ovlašćenja o osposobljenosti pomoraca, do sada su potpisani za zanemarljivim brojem zemalja, i to uglavnom na inicijativu pojedinih subjekata koji nisu dio naše državne administracije. O površnom pristupu naše administracije u ovoj ključnoj oblasti, najbolje govori podatak da je u najnovijem takvom sporazumu koji je potpisan sa Portugalom u septembru ove godine, kao kontakt našeg resornog ministarstva naveden tel/fax broj „+381 81……“. Takav propust je, blago rečeno, nedopustiv. Nedovoljna motivisanost zaposlenika državne administracije iz oblasti pomorstva takođe se ogleda i kroz činjenicu da je Crna Gora, nažalost, jedna od dvije primorske zemlje u Evropi koja još uvijek nije punopravni član Paris MoU PSC sistema. U tom kontekstu valja naglasiti i netransparentnost u djelovanju MSP gdje se sve aktuelnosti iz oblasti pomorstva plasiraju selektivno i sa zakašnjenjem.”- stoji u dopisu UPCG Nurkoviću od čijeg resora pomorci traže da se konačno počne na pravi način baviti svojim poslom kada je pomorstvo u pitanju.

“Ne želeći da gubimo fokus sa potrebe rješavanja problema pomoraca, koristimo priliku  da pomenemo i neusklađenost našeg zakonodavstva sa evropskom legislativom te slabu primjenjivost propisa iz oblasti zaštite prirodne sredine, odnosno onečišćenja mora i vazduha u uslovima inteziviranog nautičkog/kruzing turizma.”- zakjučuje se u dopisu UPCG.

Herceg Novi: Tri dana bez vode sa Plata

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U hercergnovskoj opštini od četvrka će  biće uveden restrikrivni režim vodosnabdijevanja, zbog radova na sanaciji cjevovoda Plat -Herceg Novi odakle najveća  bokeljska opština dobija oko 70 odsto vode.

Za to vrijeme u sistemu za vodosnabdijevanje raspolagaće sa 220 l/s vode iz lokalnih izvorišta.

Potrošači od Sutorine do Savine vodu će imati od 7 do 9 i od 19 do 21 sat, a od Meljina do Kamenara od 5 do 7 i od 17 do 19 sati. Naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobijati vodu, vodom će se snabdijevati iz cisterni, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda.

Predstavnici hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ su zajedno sa kolegama iz Konavoskog komunalnog društva u susjednoj Hrvatskoj, nedavno obišli cjevovod Plat-Herceg Novi i utvrdili da je na određenim dionicama potrebno izvršiti popravke.

“Planirano je da se izvrši reparacija muljnog ispusta, sanacija cjevovoda na mjestima gdje su uočena procurivanja vode, sanacija oštećenih gabiona, izmještanje cjevovoda u reonu Zvekovice i ugradnja dva hidranta u reonu Oboda”, objasnili su iz Vodovoda.

Cjevovod kroz Konavle u susjednoj Hrvatskoj u dužini od 24 kilometra, izgrađen je samo doprinosom građana Herceg Novog, 1980. godine u vrijeme dok smo živjeli u zajedničkoj državi.

„Legende svjetla“ – Jedinstveni hommage jadranskim svjetionicima i svjetioničarima

0
„Legende svjetla“ u Kotoru

Nakon knjige “Legende svjetla” autora Jurice Gašpara, „svjetlo“ dana ugledat će još jedno remek djelo. Ovog puta riječ je o dokumentarnom filmu Igora Goića, snimatelja i Gašparovog suputnika u avanturi 2013. kada su obišli 48 svjetionika uzduž jadranske obale.

Film je nastavak uspješnog projekta „Legende svjetla“ udruge Lux Mediterraneum započetog knjigom Jurice Gašpara čije je prvo izdanje rasprodano, a drugo je već u prodaji. Putovanje koje je trajalo 3 godine, napokon će dobiti svoju točku na “i”, dokumentarac “Legends of The Light” o hrvatskim svjetionicima u trajanju od 45 minuta.

Snimanje “uzelo” tri godine

„Legende svjetla“ u Kotoru

Goić je filmskom kamerom dokumentirao sve: vremenske (ne)uvjete, ljude, suputnike, more, zvijezde, jugo, buru, valove … a kako bi u konačnici dobio jedinstveni filmski uradak u kojem će, na do sada neviđen način, ljudima približiti suživot čovjeka i prirode. Kako onu idiličnu, tako i onu nimalo lijepu stranu u kojoj snaga i nepredvidljivost prirode itekako znaju pokazati zube.

– Dokumentarac je gotov!, uzbuđeno nam je odgovorio Igor Goić na pitanje u kojoj je fazi dokumentarac.

– Još nemamo dogovoreno prikazivanje jer razmatramo opcije, a do tada ću ja sigurno još prtljati po njemu, dodao je u šali.

Samo snimanje Goiću je „uzelo“ tri godine, a gotovo jednako vremena otišlo je i na izradu filma. O tome koliko je imao materijala govori činjenica kako je samo izjava bilo snimljeno oko 30 sati.

– Najviše mi je vremena uzelo snimanje jer ipak je trebalo otići na sve te svjetionike, a kako projekt nije financiran s ničije strane osim nas samih, sve smo morali organizirati da se poklopi s našim slobodnim vremenom, objasnio je Goić razloge zašto je trebalo više vremena za realizaciju dodavši kako su jako zahvalni sponzoru koji im je ustupio jedrilicu na korištenje, a to je Škola jedrenja ANA iz Jezera.

S obzirom na to da se i Igor i Jurica bave ovim poslom, znaju koliko se najam opreme i snimatelja poprilično naplaćuje. Da nisu posjedovali vlastitu opremu i sami bili autori fotografija i filma, još ako se tome doda i uloženo vrijeme, ova avantura bi ih koštala oko 50 tisuća eura, objasnio je Goić. Također, nešto je i opreme stradalo.

– Izgleda da je istina kada kažu da ništa od te opreme ne pluta, našalio se Goić.

Teško je biti objektivan kada se radi o vlastitom djelu, međutim, Goić je po tom pitanju odlučan.

– Ja kao režiser ne smijem biti zadovoljan, kazao je u šali.

– Sad kad gledam sve što sam napravio, naravno da vidim što sam mogao bolje napraviti, izvesti, predvidjeti ili osmisliti, ali to je klasičan problem kod dokumentarnog filma. Nikad ne znaš što te čeka dok ne dođeš na lice mjesta, kazao je priznavši kako je zadovoljan napravljenim.

Sveti Andrija svjetionik - Foto Boka News
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News

Zabačeni otoci “izuvaju iz cipela”

Najdraži dio cijele priče teško je izdvojiti jer je sve jedna cjelina, nastavio je Goić.

– Što se tiče filma, teško mi je izdvojiti išta jer sam se dugo tjerao sagledati ga kao cjelinu. Ali po pitanju projekta, onda je to definitivno plovidba po našem prelijepom Jadranu, zabačenim otocima koji te „izuvaju iz cipela“ svaki put kad ih ugledaš. Imali smo veliku sreću što je s nama bio Vlatko Ignatoski, koji poznaje svaku škrapu u svakom kamenu na Jadranu, naglasio je Goić dodavši kako ih je Ignatoski vodio u razgledavanje mnogih morskih špilja i raznih atrakcija za koje malo tko zna.

Sljedeće im je u planu organizirati i realizirati prikazivanja dokumentarca.

Zadrani su, naravno, među prvima koji će imati čast pogledati “Legends of The Light”.

– Kako je Zadar dugo bio naše „gnijezdo“ (meni još uvijek je, Jurica je otišao u Zagreb), odlučili smo da ćemo definitivno jedno prikazivanje napraviti ovdje. Isto tako, bit će prikazan i kod svjetioničara Iće Bulića na svjetioniku Stončica na Visu. No, to će morati biti prikazivanja zatvorenog tipa radi sudjelovanja na festivalima koji su nam jedina nada da nešto s filmom napravimo, kazao je Goić dodavši kako za same festivale još uvijek nemaju ništa potvrđeno.

I dalje se nadaju pomoći od strane institucija jer im one mogu uvelike pomoći oko promocije samog projekta i filma. Daljnja distribucija ovisi o prihvaćenosti od strane publike, kritičara i nekakvim rezultatima sudjelovanja na festivalima što Goić osobno očekuje da bi trebalo dobro proći, ponajprije iz razloga jer je tema prilično siromašno obrađena, a zanimljiva širokoj publici.

– Neovisno o tome što su naša djela, objektivno mogu reći da i film i knjiga imaju stvarnu vrijednost jer obiluju izjavama osoba koji su proživjele i proživljavaju ne baš svakidašnje dogodovštine i živote. Mislim da je upravo ta vrijednost zaslužna za održavanje našeg interesa prema projektu, zaključio je Goić.

Nadzornici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i policija protiv krivolovaca

0
Skadarsko jezero

Nadzornici Sluzbe zaštite NP Skadarsko jezero i pripadnici Uprave policije su u zajedničkoj akciji suzbili vršenje protivpravne aktivnosti – ribolov podvodnom puškom dana 10. novembra godine u ranim jutarnjim časovima u reonu Starčevo.

„Tom prilikom jedno lice je zatečeno u vršenju nezakonite radnje i procesuirano nadležnim državnim organima. Takođe su privremeno oduzeta sljedeća sredstva: dvije podvodne puške, pumpa, harpun, dvije maske, ronilačko odijelo, torba za ronilačko odijelo, vesla, vanbrodski motor „Suzuki“ 30 KS, dva saka (čuvarica za ribu) i 30 kilograma ribe koja je predata u dobrotvorne svrhe, “ informisao je Nenad Ivanović direktor Nacionalnog parka.

Za navedene protivpravne aktivnosti Zakonom o slatkovodnom ribarstvu propisana je novčana kazna do 2.000 eura.

Ribe i ostala vodena fauna su dobra od opšteg interesa, u državnoj su svojini, i koriste se
na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. S tim u vezi, ističemo da su zabranjene sve aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-istraživačke svrhe. Radi zaštite i unapređivanja ribljeg fonda i očuvanja biodiverziteta ribolovnih voda zabranjeno je, između ostalog, loviti ribu vatrenim oružjem, podvodnom puškom.

zaplijenjena oprema

Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu i zaštitu prostora Skadarskog jezera koje je prepoznato na nacionalnom i međunarodnom nivou po svojim brojnim prirodnim vrijednostima. Jezero je posebno značajno po bogatstvu i raznovrsnosti ribljeg i ptičjeg svijeta, a upotreba nelegalnih sredstva za ribolov uključujući podvodnu pušku, dovodi do narušavanja biodiverziteta.

zaplijenjeno 30 kilograma ribe

U cilju zaštite prirodnih vrijednosti i suzbijanja svih oblika krivolova, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora Parka da se bave ribolovom na zakonom uređen način, odnosno da se suzdrže od nezakonitog vršenja bilo kojih aktivnosti na prostoru Nacionalnog parka. Pozivamo građane da prijave sve eventualne nezakonite radnje koje mogu ugroziti ukupne vrijednosti Skadarskog jezera na dežurni broj telefona 067 310 454.

Izložba legata Miloša Crnjanskog u Kotoru

0
izložba

Izložba legata Miloša Crnjanskog „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom“, povodom proslave Dana opštine Kotor 21. novembra, biće otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.

Povodom 125 godina od rođenja Miloša Crnjanskog, izložba Narodne biblioteke Srbije „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom…“ gostovaće od 16. novembra do 16. decembra u Galeriji solidarnosti Kotor, u okviru svečanosti „Dan opštine Kotor“.

Izložba će biti otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.

Na izložbi će biti predstavljeni dragoceni segmenti Legata Miloša Crnjanskog, koji se nalazi u fondu Narodne biblioteke Srbije.

Posjetioci izložbe biće u prilici da pogledaju reprodukcije piščevih dokumenata, književnih djela u rukopisu, fotografije, knjige sa beleškama, kao i snimak poslednjeg intervjua Miloša Crnjanskog za Televiziju Beograd.

U saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“, na izložbi će biti izložena prva izdanja objavljenih djela Miloša Crnjanskog.

Poseban segment izložbe predstavlja muzika kompozitora Svetislava Božića, inspirisana djelom „Lament nad Beogradom“, koja će biti emitovana tokom trajanja izložbe.

Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

„Modri horizonti i njihovi čuvari“, knjiga namijenjena djeci pomoraca

0
knjiga-modri čuvari

Nakon dokumentarnog filma o pomoračkom životu „Modri kavez“, redateljica Bruna Bajić napisala je knjigu „Modri horizonti i njihovi čuvari“ namijenjenu djeci čiji roditelji često putuju, a prvenstveno djeci pomoraca.

Knjiga s audio knjigom i glazbenom podlogom inspirirana je osobnim iskustvima koje je Bruna prošla tijekom djetinjstva, proživljavajući sastanke i rastanke sa svojim ocem.

„Djeca ne razlikuju „Zbogom“ od „Doviđenja“. Kako sam i sama odrastala uz tatu pomorca 30 godina želja mi je pružiti djeci, koja slično žive, miran i bezbrižan san i svijet u kojem ih se u potpunosti razumije i prihvaća njihove osjećaje“, kaže Bruna.

U stvaranju knjige „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja izlazi za 10-15 dana, uz Brunu Bajić bio je uključen i tim stručnjaka iz područja glazbe i psihologije.

Naime, zanimljiv je podatak da je prema istraživanjima najtraumatičniji oblik odrastanja za djecu, nakon gubitka roditelja, upravo život uz stalne rastanke, kako biva u pomoračkim obiteljima. Inače, pomoračka zajednica u svijetu broji preko 10 milijuna ljudi koji dijele sličnu sudbinu.

Knjiga „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja se naslanja na uspješni dokumentarni film „Modri kavez“, obuhvaća 12 priča Brune Bajić te autorske ilustracije Doris Živalj. Glazbeni predložak za svaku priču dao je Ozren K. Glaser, koji je zajedno s Brunom Bajić pripovijeda priče u audio knjizi.

Knjiga će biti promovirana u Splitu i Kotoru, početkom decembra.

/A.Z./

Morsko dobro podržalo uklanjanje nelegalnih objekata u Krašićima

1
rusenje u Krasicima

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je podržalo aktivnosti Opštine Tivat i nadležnih inspekcijskih službi na uklanjanju bespravno izgrađenih objekata na predviđenoj trasi, u cilju uspješnog sprovođenja radova na izgradnji prve faze obalnog šetališta – lungo mare u Krašićima.

Kako je saopšteno iz Morskog dobra, projekat izgradnje šetališta dugog oko 400 metara realizuje se kroz saradnju tog preduzeća i Opštine Tivat, shodno Sporazumu o zajedničkom finansiranju izgradnje lungo mare u Krašićima.

Krašići: Srušene tri bespravne ponte i jedna pergola

“Javno preduzeće učestvuje sa sredstvima od 185.000 eura, dok je Opština Tivat nosilac aktivnosti na realizaciji projekta”, navodi se u saopštenju.

Podsjećamo, Sporazum o zajedničkom finansiranju, najprije za izradu projektne dokumentacije i elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, a potom i investiranja u prvoj fazu izgradnje šetališta, Javno preduzeće i Opština Tivat potpisali su krajem 2016. godine.

“Ističemo da je jučerašnji primjer uklanjanja bespravnih objekata u Krašićima pravi pokazatelj posvećenosti javnom interesu na prvom mjestu-izgradnji modernog šetališta koje će obalni pojas Krašića učiniti ljepšim i ugodnijim za život mještana i privlačnijim za posjetioce i turiste”, poručuju iz Morskog dobra.

Krašići rušenje

[KGVID width=”640″ height=”368″]/wp-content/uploads/2018/11/ruš.mp4[/KGVID]

Predstavljeni programi dočeka Nove godine u Crnoj Gori

0
press

Lokalne turističke organizacije Kotora, Tivta, Budve, Bara, Herceg Novog,  i Podgorice organizovaće i ove godine višednevne zabavne programe i koncerte poznatih izvođača tokom novogodišnjih praznika.

Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) saopšteno je da se očekuje da će i ove godine izuzetno kvalitetan, raznovrstan i dinamičan novogodišnji program opravdati taj imidž i privući desetine hiljada gostiju da praznične dane provedu u Crnoj Gori.

U Kotoru, između ostalih, nastupaju Damir Urban, Darko Rundek, Bombaj štampa, Galija, Psihomodo pop i Autogeni trening. Manifestacija Od Božića do Božića održaće se od 23. decembra do 9. januara uz koncert gradske muzike, Novogodišnji bazar, koncerte klasične, klapske i duhovne muzike, Humanitarno zabavno veče i Dječiju novu godinu.

U Tivtu će, između ostalih, nastupati Željko Joksimović, Amadeus bend, Ana Rucner, Boris Novković, Lepa Brena, Ana Kokić i grupa Toć.

Lokalna turistička organizacija Budva organizuje svečani doček na trgu ispred Starog grada,  između ostalih, nastupiti će Dino Merlin, Who See, Beogradski Sindikat, Halid Bešlić, Marija Šerifović i Van Gogh.

U organizaciji TO Herceg Novi i hercegnovske Opštine priprema se višednevni muzički program sa bogatim pratećim sadržajima uz doček na platou ispred hotela Igalo. Program će biti prilagođen različitim muzičkim ukusima, pa će doček Nove godine obilježiti hitovi Riblje čorbe, Jelene Rozge, Sergeja Ćetkovića, Ljube Stankovića, kao i didžejeva.

U Baru će, između ostalih, nastupati Aco Pejović, hor Antivari musica sa sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, Sergej Ćetković, Perper i Plavi orkestar.

U Tivtu izložba djela Luke Tomanovića

0
izložba djela Luke Tomanovića

Izložba “Crnogorski velikan skulpture” posvećene opusu Luke Tomanovića, otvorena je preksinoć u JU “Muzej i galerija” Tivat.

“Kako govoriti o velikom umjetniku ? Možete jedino emocijama.        Iskreno, veliki su jedinstveni, veliki su unikatni i njihova djela čine da oni budu besmrtni. Nama- pokoljenjima, ostaje samo jedno – da im se divimo i da proniknemo u svaku poruku njihovog djela.”- kazao je gradonačenik Tivta dr Siniša Kusovac, otvarajući retrospektivnu izložbu umjetnika rođenog prije 109 godina u tivatskom naselju Lepetene.

Izložba djela velikog vajara je postavljena na dva nivoa tivatske galerije, gdje će posjetioci u narednim danima moći da pogledaju skulpture i reljefe iz različitog perioda Tomanovićevog umjetničkog izražavanja.

izložba djela Luke Tomanovića

Na biografske podatke Luka Tomanovića, koji je rođen u Lepetanima 1909. a umro je u Igalu 1992. godine, podsjetila je direktorica JU Muzej i galerija Tivat, mr Jelena Bujišić.

Luka Tomanović je na Cetinju je 1932. godine završio  Učiteljsku školu, a do Drugog svjetskog rata službovao je Hercegovini. Od 1941. učestvovao je u NOB i neko vrijeme bio zatočen na ostrvu Mamula. Godine 1952. diplomirao je Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beogradu, a periodu 1953-1964. obavljao je dužnost direktora Umjetničke škole u Herceg Novom. Bio je član ULUCG-a i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Imao je više samostalnih izložbi. Izlagao je na svim značajnim manifestacijama crnogorske likovne umjetnosti u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogih nacionalnih i drugih nagrada i priznanja.        Tomanović je stvorio  obimno skulptorsko djelo – spomeničke biste, portrete i intimnu skulpturu, spojivši tradiciju i moderna stremljenja u umjetnosti. Poznata njegova djela su spomenici »Bezmetković« i »Spomenik krivošijskim ustanicima«.

izložba djela Luke Tomanovića

“Iako Tomanović prikazuje moment iz rata, u tim djelima nema prostora patetici naprotiv, odličje su sklada i ravnoteže. Eminentni kritičari ocjenjuju kao vrhunac stvaralaštva u jugoslovenstnim razmjerama, njegove monumentalne spomenike ističući spomenike palim borcima u Herceg Novom i Kotoru. Nezapaženo nisu prolazili ni Tomanovićevi reljefi koje inače, umjetnici uglavnom izbjegavaju. Tomanović je reljefima unapredio svoj sadržaj i poruku, ostavljajući nam veličanstvena djela poput prizora majke i djeteta.”- istakla je Bujišić.

Ona se zahvalila članovima porodice Tomanović i Narodnom muzeju Crne Gore koji su pomogli JU Muzej i galerija Tivat da velikom retrospektivnom izložbom djela umjetnika rođenog u tom gradu, prigodno obilježi manifestaciju “Novembarski dani”, posvećenu 21.novembru – danu Opštine Tivat.

Zemljotres kod Ulcinja, 4.3 jedinice Rihterove skale

0
Zemlkotres Ulcinj

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je danas 13. novembra 2018. godine, u 14 časova i 47 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 3 km jugoistočno od Vladimira (Crna Gora).

Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 19 km.

Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.

/ Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju CG/