Superjahta „Yas“ koja pripada emiru Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeiku Hamdanu bin Zajednu bin Sultanu Al Nahijanu, boravila je protekla dva dana na mulu V marine Porto Montenegro u Tivtu, odakle je danas taj 141-metarski brod isplovio na vožnju Bokom Kotorskom.
Osim što je jedan od najvećih jahti koje su ovog ljeta posjetile Porto Montenegro, „Yas“ je karakteristična i zbog svog nesvakidašnjeg dizajna, ali i originalnog porijekla. Naime, ovaj sada ultraluksuzni brod za uživanje koji vije zastavu Kajmanskih Ostrva, život je počeo daleke 1981. godine kao ratni brod – raketna fregata „Piet Hein“ Ratne mormnarice Holandije. Holanđani su ovu fregatu od 3.500 tona deplasmana klase „Kortenaer“ 1998. prodali Ratnoj mornarici UAE u kojoj je ona služila pod imenom „Al Emirat“, da bi 2005. fregatu kupio emir UAE i predao je ADMS brodogradilištu u Abu dDabiju koje je stari ratni brod rekonstruisalo u jednu od najluksuznijih i najvećih privatnih jahti na svijetu.
superjahta YAS danas u Boki
U svom novom obliku i pod novim imemom „Yas“, ovaj brod se na more vratio 2015, od kada „Yas“ drži šestu poziciju na listi najvećih jahti na svijetu.
YAS po isplovljavanju iz Tivta
Zahvaljujući obliku trupa ratnog broda i snažnom pogonu, „Yas“ ima za superjahte neuobičajeno visoku maksimalnu brzinu od čak 26 čvorova, a njeno vrlo neoubičajeno oblikovano nadgrađe jedna je od najvećih struktura na svijetu napravljenih od kompozitnih materijala. Ova jahta može primiti do 60 gostiju koji uživaju u maksimalnom luksuzu, a na raspolaganju im je helikopter i niz manjih plovila, jedtilca, glisera, skutera i drugih i sredtava za zabavu na vodi.
Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i saradnici obišli su na Vrbanju lokaciju budućeg avanturističkog parka, koji će biti pušten u rad 28. oktobra, Dan opštine.
-Projekat se realizuje sa više nego zadovoljavajućom dinamikom i vidimo da su svi maksimalno posvećeni ovom poslu. Definitivno, ovo je nešto što je nedostajalo Herceg Novom kao dodatni sadržaj. Naše zaleđe nije valorizovano onako kako bi trebalo, a ovaj avanturistički park će samo upotpuniti dodatnu turističku ponudu. Nadam se da će svi radovi biti završeni u predviđenom roku i za Dan opštine da imamo ovaj park u punoj funkciji, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić prilikom obilaska avanturističkog parka.
Direktor agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić istakao je da ovaj projekat predstavlja određeni vid povratka na naše starine, na ono što imamo i što možemo da ponudimo kao grad.
Ovo je samo prvi i dobar korak, kazao je Lučić, uz nadanje da će privatnici, a ne samo Opština, početi da ulažu u zaleđe, i to ne samo na Vrbanju.
Ukazao je i da je dosta vremena uloženo u administrativne i birokratske procedure, poštujući sve propise Evropske unije, dok će izgradnja avanturističkog parka trajati 45 dana, iako je rokom predviđeno 60. Lučić je napomenuo i da će za koji dan doći nadležna inspekcija iz Francuske, koji će pregledati cijeli park, te izdati i sertifikat za upotrebu, nakon čega slijedi tehnički prijem. Takođe, paralelno sa ovim procedurama, radiće se i na obuci instruktora, pa bi za 15 do 20 dana avanturstički park na Vrbanju i trebalo da bude otvoren i spreman za upotrebu, kako za goste našeg grada, tako i za domaće ljubitelje adrenalinskih i avanturističkih sportova.
Avanturistički park Vrbanj
Kako je kazao Klemen Zupanc iz slovenačke kompanije “Vevrca” koja radi na izgradnji avanturističkog parka, polaznici će prvo proći kratak “školski” čas , gdje će im biti prezentovan način kačenja i sigurnosnog sistema, nakon čega će uz pomoć instruktora moći koristiti elemente parka.
Gornji dio avanturističkog parka će sadržati 37 prepreka ili tzv. mostova između drveća. Prvi nivo će biti do 1,5-2m visine i predviđen je za početnike i obuku, drugi nivo imaće visinu od 4 do 5m, a treći će imati 12 prepreka i biti na visini od 8 do 12m visine. Takođe, priojekat predviđa i parking prostor na donjoj parceli i postojanje 2km duge trim staze kroz šumu sa spravama za vježbanje.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog potpisala je ugovore sa izabranim firmama koje su ponudile najpovoljnije uslove za nabavku i montažu opreme i za izvođenje radova na avanturističkom parku na Vrbanju, u okviru realizacije projekta “Adriatic canyoning”. Za nabavku i montažu opreme izabrana je firma “Vevrca” doo, čija je ponuda iznosila 128.550,00 eura i koja je ispunila sve zahtjeve tražene na tenderu, dok je za izvođenje infrastrukturnih radova u zoni parka odabran izvođač “Krušo” doo, koji je ponuo najnižu cijenu od 68.545,00 eura.
Izložba Ukrštanja – presjek crnogorske likovne scene podgoričke galerije Konsul pruža reprezentativan uvid u ideje i tokove crnogorske umjetnosti u rasponu od druge polovine XX vijeka do danas – izložba će svečano biti otvorena u ponedeljak 3. septembra u Zbirci pomorskog nasljeđa, sa početkom u 20 sati.
Izložba je okupila 54 crnogorska umjetnika starije i srednje generacije – od M. Milunović, M. Božovića, K. Krivokapića, M. Kujačića, M. Maskarelia, J. Zonjića, V. Radovića, A. Prijića, M. Vuškovića, R. Stijovića, L. Tomanovića, C. Lainovića, D. Karadžića, N. Gvozdenovića, pa do radova S. Vukčevića, M. Muratovića, N. Zorića.
Vremenski relativno kratak, ali po značaju, uticajima i dalekosežnim posljedicama, ovaj period od rodonačelnika crnogorske moderne koji su crpili inspiraciju iz zavičajnog podneblja, poistovjećujući vlastitu egzistenciju, duhovnost i osjećajnost sa morfološkim karakteristikama i pojavama u prirodi, pa do novih generacija sklonih kreativnom eksperimentu i rizomatičnom kretanju između tradicije i aktuelnih tendencija, može se posmatrati ne samo kao pregledna istorija važnih etapa našeg modernizma i savremenog izraza, već i kao zbir jedinstvenih individualnih storija, nekada dominantnih, a nekada paralelnih sa glavnim strujanjima. Ekspresionizam, intimizam, apstrakcija, asocijativno slikarstvo, simbolizam, figuracija, postmodernizam i niz drugih pravaca mogu se sagledati kao čiste pojave, ili meko izukrštane u djelima umjetnika zastupljenih na izložbi, kako kroz reprezentativne, prepoznatljive radove, tako i kroz one manje tipične za autorske opuse, ali uputne za razumijevanje njihovog načina razmišljanja i stvaralačkih faza kroz koje su prolazili, ističe Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti.
Na stvaranje žive scene i našu istoriju moderne umjetnosti presudno su uticali velikani Petar Lubarda i Milo Milunović, ali i sljedeći događaji: formiranje ateljea pri Ministarstvu prosvjete (1946), Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (1946), Umjetničke škole (1947), Umjetničke galerije (1950), pojava likovne grupe „Generacija 9“ koju su 80-tih godina osnovali mladi, akademski obrazovani umjetnici, osnivanje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju 1988. godine i Cetinjski bijenale koji je svojim internacionalizmom i progresivnim idejama bio neka vrsta prozora u svijet u vremenu sankcija i zatvorenog društva. Svi ovi događaji, kao važni kameni međaši snažno su djelovali na vitalitet i kvalitet crnogorske likovne scene.
Situirani u fluidnom, delikatnom međuprostoru između istraživanja u autonomnom polju umjetnosti i fenomenoloških i ontoloških interesovanja za različite aspekte života, radovi autora su strukturirani tako da kroz vidljivo, poznato i opipljivo, otvaraju pukotine kroz koje se oku i umu posmatrača nudi iskustvo susreta sa onim sveprisutnim, a nemjerljivim i neuhvatljivim energijama, stanjima, spiritualnim sferama.
U tvrđavi Kaštio u četvrtak svečano je otvoren 2. Festival soli, izložbom fotografija “Baci kibic” koja će ostati otvorena do kraja festivala. Radi se o prvoj samostalnoj izložbi fotografija Sandre Vuletić, a motivi su vezani za stonski krajolik, floru i faunu, običaje i naravno – Solanu.
Nakon toga, posjetitelji su uživali u degustacijama vina i čokolade sa stonskom soli koje je pripremio Event Lab, a za sjajnu glazbenu podlogu brinuo se dvojac Sara & Jappa – otac i kći koji su oduševili izvedbama jazz klasika iz sredine 20. Stoljeća.
Danas je na rasporedu lutkarska predstava za djecu “Čarobni grah” koju izvodi Kulturno društvo Aster Dubrovnik. Radi se o interpretaciji poznate bajke Dječak i čarobni grah, poučne i zanimljive priče. Predstava počinje u 19:30 u Solani Ston.
Udruga djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Djeca Pelješca” također se priključila festivalu: sutra ćete moći kupiti njihove ručne rađene proizvode i tako pripomoći rad udruge.
U suradnji s muzejom Dom Marina Držića Dubrovnik, u 20:30 u tvrđavi Kaštio otvara se izložba Lene Kramarić “Dnevnik čitanja”. Čini ju 10 slika u kombiniranoj tehnici, a radovi su nastali kao rezultat umjetničinog temeljitog proučavanja života i stvaralaštva Marina Držića, te tradicije, običaja i povijesti Grada. Izložba će trajati do 9. Rujna.
U 22 sata u Solani nastupit će Mak Grgić, jedan od najuzbudljivijih mladih gitarista s ovih prostora, kojeg je New York Times opisao kao “maštovitog, nadarenog i izražajnog”. Nedavno je završio doktorski studij u SAD-u, gdje i radi na sveučilištu ,,Mount St. Mary” u Los Angelesu.
Do same lokacije koncerta posjetitelje će odvesti vodič koji će usput ispričati zanimljivu i edukativnu priču o povijesti Stona i značenju solane za ovaj kraj.
Besplatne vodičke ture po Stonu i Solani inače kreću svaki dan u 18:30, a potrebno se ranije najaviti na festivalsoli@gmail.com
Svaki dan festivala od 18 do 22 sata otvoren je Sajam tradicionalnih proizvoda – Hrvatski otočni proizvod Pelješac, na kojem posjetitelji mogu pronaći i kupiti autentične pelješke domaće proizvode poput vina, likera, slastica itd.
Cijeli raspored Festivala Soli Ston 2018. može se pronaći na Facebook stranici Festival soli.
Od najmlađeg, 11-godišnjeg Jana, do najstarijeg, 84-godišnjeg barba Milivoja, poznatijega kao Tonči, svi sudionici radionice „Što je brod bez brkova?“, koja se tri dana zaredom održavala u Centru za kulturu u Tkonu, prvi put susreli su se s vještinom užičarenja i čvoranja.
– To treba voljeti! Osjetiti konop pod prstima! A kad se zavoli, onda se ne ispušta iz ruku, kaže Ivan Longin, kaljski ribar, a kunski zet, kojemu su svi alati i zanati od mora i ribanja u krvi, ali tek se posljednjih nekoliko godina intenzivnije bavi užičarenjem i pletenjem pramcobrana (brkova) i bokobrana, za što je i nagrađen prestižnom oznakom za kvalitetu Hrvatski otočni proizvod.
Na poziv arheologinje Zrinke Brkan Klarin iz Udruge za pomorsku baštinu Institut Ars Nautica, Ivan Longin tri je dana prenosio svoje znanje pletenja kunskoga brka polaznicima radionice na kojoj se okupilo 20-ak znatiželjnika s čak tri kontinenta.
– Imali smo uistinu šaroliko društvo, studente sa Zadarskog sveučilišta, naše kolege arheologe koji su trenutačno u Hrvatskoj radi istraživanja brodoloma kod Gnalića, turiste koji borave u Tkonu na ljetovanju i domaće stanovnike. Dvadesetak polaznika iz Hrvatske, Češke, Albanije, Španjolske, Omana i SAD-a, govori Zrinka Brkan Klarin, koja je s Ivanom vodila radionicu.
Svi su se s užičarenjem, čvoranjem i pletenjem susreli prvi put, neki s više, neki s manje uspjeha, ali ustrajali su u želji da nauče nešto novo i upoznaju dio tradicije i baštine naših predaka.
-Radili smo brkove, pandule i bokobrane, pokazao sam im i spajanje konopa, razliku između prirodnog i sintetičkog konopa. Najteže je napraviti brk, to traje najdulje i zahtijeva najviše strpljenja i vještine. Izrada brka traje dva tjedna ako se radi dva-tri sada na dan, ali kada se napravi i stavi na provu broda, vijek trajanja mu je do 15 godina, bez obzira na vremenske uvjete i udarce u kraj, otkriva Ivan.
Nažalost, danas se nitko u Hrvatskoj ne bavi izradom brkova od konopa. Zamijenili su ih plastični, koji se ni po izgledu ni po kvaliteti ne mogu mjeriti s pravim brkom od konopa. Ali dobra je vijest da se tradicijske vještine i zanati „vraćaju u modu“ pa tako sve više ljudi želi naučiti izrađivati brodske brkove od pravoga konopa. Ivan je jedini u Zadarskoj županiji koji se uza svoje osnovno zanimanje bavi izradom brodskih brkova.
-U Kalima većina ribara zna izrađivati brkove, neki to znanje prenose na mlađe generacije i uglavnom rade brkove za svoje brodove. To je posao koji, kao što sam već rekao, zahtijeva puno vremena i zato se nitko u to ne želi upuštati. Postoji jedna radionica u kojoj se izrađuju pravi brkovi u Rabu i oni su, mislim, jedini na Jadranu, kaže i dodaje kako su ovakve radionice odlično mjesto i prilika da se nauči ta stara vještina.
Naravno, trebale bi se održavati češće, možda u svakoj sezoni po jedan trodnevni ciklus, a prema prvotnoj ideji Instituta Ars Nautica, upravo se to planira, i to na nekoliko otoka i mjesta uz obalu.
-Razmišljali smo o Biogradu i Murteru, a priča se kasnije može širiti dalje. Ljudi se, nažalost, nemaju gdje susresti s ovakvim stvarima. Krenula sam od sebe, htjela sam to naučiti i tako se rodila ideja o pokretanju radionice. Projekt smo prijavili na jedan natječaj i dobili novac za organizaciju, ali najteže je bilo pronaći osobu koja to zna raditi i voljna je prenijeti to znanje. Kako je Institut Ars Nautica smješten u Tkonu, a Ivan je tkonski zet, kontaktirali smo ga i dogovorili radionicu. Prethodno smo se morali prilagoditi Ivanovu ribarskom kalendaru, ali, eto, i to smo uspjeli i zapravo smo zadovoljni odazivom. Priča o užičarenju i pletenju brkova ostat će u Tkonu, ali i otići u mnoge dijelove svijeta, kaže arheologinja Zrinka Brkan Klarin te ističe kako njihov rad podupiru Sveučilište u Zadru i Općina Tkon.
Članovi Udruge Institut Ars Nautica, koji predano rade na mnogim projektima očuvanja hrvatske pomorske baštine, planiraju nove radionice, poput umijeća jedrenja latinskim jedrom, održavanja drvenog broda, pletenja košara od šiblja, održavanje suhozida…
Po završetku rada ljetnjeg kina na tvrđavi Forte Mare, pristupilo se radovima na demontaži platna i čišćenju tvrđave i prostora oko nje. Platno je demontirano, a uklonjeno je i zelenilo obraslo sa više strana tvrđave.
Takođe, zelenilo je ostavljeno na tački koja je i inače kod turista i gostiju našeg grada prepoznata kao mjesto za predah pod hladovinom.
Za čišćenje su angažovani profesionalni planinari koji su prvo radili na prskanju biljaka, a potom i čišćenju i uklanjanju zelenila sa oboda tvrđave. U narednom periodu će tvrđava Forte Mare biti i ambijentalno osvjetljena, a Opština Herceg Novi neće izdavati dozvole za rad privremenim ugostiteljskim objektima u neposrednoj blizini tvrđave.
Tvrđava je građena u periodu izmedu 14. i 17. vijeka. Restaurirana je 1833. godine. U ljetnji bioskop adaptirana je 1952. godine, a nakon toga i u noćni klub, najprije na otvorenom, a kasnije i u unutrašnjem dijelu.
U posljednjoj utakmici grupne faze takmicenja Evropskog prvenstva u vaterpolu za veterane Jadran veterani su poraženi od Bulls Blood-a iz Madjarske rezultatom 4:3
Ova utakmica nije imala rezultatski znacaj jer ova dva kluba igraju u petak 31. avgusta u 17 sati za zlatnu medalju.
Golove za Jadran Veterane su postigli D. Bilic 2, S. Matijasevic 1.
LEN European Masters Championships 2018 Slovenia (Kranj)
Podgorički biznismen i nekadašnji lider jedinstvene Socijaldemokratske partije Žarko Rakčević je postao vlasnik 29% akcija Instituta ‘Dr Simo Milošević’ u Igalu, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, objavio je podgorički radio Antena M.
Transakcija je obavljena na Montenegroberzi – za 99.217 akcija plaćeno je 2.827.729 eura.
Do sada su raspisivana četiri neuspješna tendera za prodaju akcijskog kapitala Instituta. Nakon poslednjeg je potpisan kupoprodajni ugovor koji nije realizovan.
Institut je prodat konzorcijumu International Wellness Group (IWG), koji je 2013. godine bio registrovan sa početnim kapitalom od hiljadu funti.
IWG grupa, koja je 2015. godine izabrana na tenderu kao jedini ponuđač za kupovinu 56,48 odsto državnih akcija Instituta za deset miliona eura i koja je tada trebalo da obezbijedi investiciju od 200 miliona eura, zvanično je ugašena.
Aktuelni lider opozicione Ujedinjene reformske akcije (URA) Dritan Abazović je optužio lani vrh Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Tenderske komisije za privatizaciju Branka Vujovića i bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića za ovu neuspješnu trgovinu.
Sekulić: Za akcije Instituta, Vlada bi ponudila više
Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kaže da je iz medija saznala da je jutros na berzi blizu 26 odsto akcija Instituta Simo Milošević, koje su bile u vlasništvu Vlade Srbije, kupio Žarko Rakčević.
“Kao predsjednica Vladine Tenderske komisije za privatizaciju moram, prije svega, iskazati zadovoljstvo što je kapital Instituta ipak ostao u Crnoj Gori tako što ga je kupila domaća kompanija. Ipak, očekivanje Vlade Crne Gore je bilo da nas kolege iz Vlade Srbije blagovremeno informišu o svojim namjerama i najzad, akcije prvo ponude većinskom vlasniku, tj. crnogorskoj Vladi. Mi smo bili izuzetno zainteresovani za kupovinu ovih akcija i bili spremni da za njih na transparentan način ponudimo više, što nam prodaja realizovana na ovaj način nije dozvolila”, saopštila je Sekulić za Portal CdM.
Ona smatra da je Rakčević dobro trgovao.
“Raduje me što je sa svojim partnerima zainteresovan za kupovinu i našeg paketa akcija na tenderu. Sve to, uz interesovanje ostalih domaćih i inostranih kompanija, pokazuje da je Institut kompanija sa izvjesnom uspješnom budućnošću”, istakla je ministarka Sekulić za CdM.
Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) utvrdio je juče Nacrt Urbanističkog projekta (UP) „Turistička zona Lepetane“ sa Izvještajem o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu tog planskog dokumenta. Nacrt UP i Stateška procjena stavljeni su na javnu raspravu koja traje do 13.septembra.
Nacrt UP „Turistilčka zona lepetane“ radio je Centar za arhitekturu i urbanizam (CAU) iz Podgorice dok su autori Strateške procjene uticaja Institut za razvoj i istraživanja iz oblasti zaštite na radu i Zavod za ekologiju iz Podgorice.
Odluka o izradi ovog planskog dokumenta sa programskim zadatkom donijeta je još sredinom 2012., a obrađivač je do sada dva puta- u martu i junu 2015., predavao njegov nacrt.Na osnovu rezervi koje je u međuvremenu iskazalo tivatsko preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ jer plan tretira područje slivne zone i vodoizvorišta Plavda u Lepetanima, Opština je u međuvremenu donijela odluku da se izradi i Strateška procjena uticaja UP „Turistička zona Lepetane“ na životnu sredinu i finansirala je izradu Elaborata o geološkim i hidrogeološkim karakteristiklama slivnog područja izvorišta Plavda.
UP obuhvata područje bivše kasarne Lepetane površine 4,69 hektara, a na svom zapadnom dijelu neposredno se „naslanja“ na zonu sanitarne zaštite vodoizvorišta Plavda. Na prostoru bivše kasarne nalazi se dvadesetak objekata, mahom iz perioda Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, od kojih Uprava za zaštitu kuultrunih dobara zbog njihovih istorijskih i arhitektonskih vrijednosti, predlaže da se zaštite četiri, iako su stručnjaci kao potencijalno vrijedne za zaštitu i prilagođavanje upotrebi u nove svrhe, izdvojili šest objekata i niz pokretnih stvari koje se nalaze na ovoj lokaciji, a među kojima je i trafostanica iz vremena Austro-Ugarske.
idejno rijesenje novog kompleksa u Lepetanima
Prema konceptu CAU-a, na prostoru bivše kasarne planira se izgradnja omladinskog hotela namijenjenog smještaju sportista, kategorije 3 ili više zvjezdica, kapaciteta 85 smještajnih jedinica. Osim smještaja hotel će nuditi i osnovnu medicinsku pomoć i specijalizovane radnje za prodaju sportske opreme. Planira se zadržavanje nekadašnje proizvodne hale sa početka 20.vijeka uz njenu prenamjenu u dopunske hotelske sadržaje, kao što su multifunkcionana sala, kafeterija, biblioteka i slično. Ostatak prostora zauzimaće nova sportska hala sa 600 mjesta u gledalištu, te razni otvoreni sportski tereni i sportski kompleksi i zelene površine, a biće zadržan i objekat nekadašnjeg Hidrografskoh instituta – Oficirskog doma iz 1925. godine. Po planskom riješenju, na prostoru od 4. 928 metara kvadratnih, ukupno 8.700 kvadrata ostaće pod objektima, a moći će se izgraditi do 14.300 maksimalne bruto građevinske površine svih objekata. Planeri računaju da će novi kompleks zapošljavati 93 radnika, a u njemu će biti jjesta za 170 hotelskih gostiju i 1.100 pojsteilaca koji se kraće zadržavaju.
Najveći dio površine budućeg sportsko-urističkog kompleksa u Lepetanima je u državnom vlansištu i čini ga katastarska parcela 240 od skoro 44 hiljade kvadrata. Opština Tivat ranije je računala da će joj država ustupiti ovu parcelu u zamjenu za neke nekretnine bliže gradu na kojima bi se pravili stanovi za pripadnike Vojske i državnih službi, ali se to ipak do sada nije desilo.
Četvrto po redu humanitarno plesno vece na rivi Muo održano u utorak 28. avgusta. Ovogodisnji humanitarni dogadjaj po odluci organizatora MZ Muo i NVO Nasa akcija bilo je organizovano u čast Andrije Maurovica, slavnog strip crtača sa namjerom da se donacija usmjeri ka postavljanju spomen ploče na njegovoj rodnoj kući u ovom mjestu. Sakupljeno je 321 euro.
Plesno vece je okupilo mnogobrojne gradjane svih generacije, jugonostalgicare i one koji to nisu ali su svi uzivali u performansu Gradske muzike, fenomelanog Ansambl Toc i plesovima mladih volontera, kao i gurmanskoj ponudi paste sa morskim plodovima. Pokrovitelj dogadjaja je MZ Muo i Opstina Kotor kroz projekat NVO Nasa akcija pod nazivom “Edukacijom i aktivizmom za ljepsi grad i bolju buducnost”. Kroz ovu aktivnost mladi su naucili kako organizovati humanitarni dogadjaj kao i nesto o istoriji i ljudima ovog malog ribarskog mjesta.
