Prosipaju novac na sudske sporove i čašćenje investitora ali redovno „cijede“ građane za porez

0
Detalj iz Tivta

U budžet opštine Tivat za devet mjeseci slilo se 14.615.929  eura, odnosno 72,65 odsto od za cijelu 2018. u gradskoj kasi ukupno planiranih 20.119.000 eura. Piše to u informaciji o prihodima i rashodima budžet Opštine Tivat za perido od 1.januara do 230.septembra 2018., a koja će se naći pred odbornicima na sjednici lokalnog parlamenta u četvrtak.

U lokalnoj upravi tvrde da je ostvareno povećanje prihoda od 11,6 odsto u odnosu na isti period lani, ali je to, kada se analiziraju sve stavke na prihodovnoj strani budžeta, najviše zasluga činjenice da je Opština Tivat dobila kako kažu, „neplaniranu uplatu“ od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma od nešto preko milion ipo eura, shodno zaključku Vlade, a za gradnju druge faze MR1 prisztupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay.

Iako se u administraciji gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) hvala podatkom da su imali skoro 16 odsto veće prihode od naplate komunalija u odnosu na treći kvartal prošle godine, cifra od samo 1,3 miliona eura po osnovu komunalija za devet mjeseci ove godine, ne daje nadu da će se ni približno ostvariti ukupno planirani prohod po tom osnovu za 2018. koji je utvrđen na iznos od 2,85 miliona eura. Kusovac je inače, prije dvadesetak dana potpisao ugovor sa Porto Montenegrom kojim je i zvanično tu kompaniju „častio“ sa skoro 5,6 miliona eura koliko je lokalna tivatska DPS-SD-HGI vlast Portu oprostila dugova na ime komunalija, Taj iznos veći je od četvrtine ovogodišnjeg ukupnog budžeta grada i jednak je iznosu koji Opština namjerava da u 2018. od svih građana i firmi što posluju u Tivtu, naplati na ime poreza na njihovu imovinu.

Dok strateške strane investitore pod kontroverznim pravnim okolnostima, časte milionskiim iznosima koje svi ostali moraju da plate, tivatski opštinari u materijalu koji su spremili za sjednicu SO, hvale se podatkom o čak 55 odsto boljem stepenu naplate poteza na imovinu u odnosu na isti period lani.  Za devet mjeseci „ubrali“su  skoro 4,84 miliona eura, što je preko 86 odsto od za cijelu godinu planiranih ukupno 5,6 miliona eura od poreza na imovinu građana i firmi.

Kusovčeva administracija tvrdi i da su za devet mjeseci ove, imali oko 9 odsto manje rashode iz budžeta u odnosu na isti period lani. Ukupno je potrošeno 10,15 miliona, što je 50,44% za cijelu 2018. planiranih rashoda.

Tivat – mikophotography montenegro

Opet je izuzetno loše odtvarenje kapitalnih izdatraka u izgradnju novih i nedostajućih objekata lokalne komunalne infrastrukture. Za to je do kraja trećeg kvartala utrošeno samo 3,22 miliona eura – nepunih 28 odsto od ukupno za kapitalna ulaganja tokom 2018. planiranih 11,64 miliona. Ovaj podatak još je upadljiviji ako se ima u vidu činjenica da je Opština Tivat istovremeno skoro pola iznosa koji je uspjela utrošiti za kapitalne izdatke, dala za plaćanje odštete u samo jednom sudskom sporu kojeg je izgubila, a za što se kraje januara i početkom februara iz gradske kase „prosulo“ skoro 1,5 miliona eura.

Uz slaba ulaganja u gradnju novih kapitalnih objekata koje su za petinu manja od onog iz uporednog perioda lani, tivatska lokalna uprava za 23 odsto  smanjila je i isplate iz gradske kase na ime transfera institucijam , pojedincima i NVO sektoru. Za tekuće održavanje svojih objekata izdvojila je nešto manje novca nego lani, ali je zato za 8 odsto više novca utrošila na plaćenje usluga. Pri tome je troškove reprezentacije Opština uvećala za čak 53,4 odsto u odnosu na treći kvartal 2017, toškovi stručnog usavršavanja opštinskih činovnika su ove godine Tivćane koštali 43 odsto više nego lani,  dok je utrošak novca za nespecifikovane „ugovorene usluge –programske aktivsti“ bio skoro 22 odsto veći nego na kraju trećeg kvartala 2017.

Preminula legendarna Milena Dravić

0
Milena Dravić

Legendarna jugoslovenska glumica, Milena Dravić, preminula je noćas u Beogradu u 79. godini, poslije teške bolesti.

To je potvrđeno iz Udruženju dramskih umjetnika Srbije.

Glumica je preminula u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa, gdje se nalazila na liječenju, piše Blic.

Milena se tamo nalazila na liječenju, posljednjih dana joj je bilo loše, ljekari su sve pokušali, ali nije bilo spasa. Prije dvije i po godine ostala je bez supruga Dragana Nikolića i od tada se borila sa bolešću..

Po čemu je pamtimo…

Najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima “Kozara”, “Ljubavni život Budimira Trajkovića”, “Rad na određeno vreme”, “Moj tata na određeno vreme”, “Sekula se opet ženi”, “Nije lako sa muškarcima” i “Zona Zamfirova”.

Poznata je još i kao učiteljica iz kultne serije “Priče iz Nepričave”, Vera iz “Policajca sa Petlovog brda”, zatim kao Vukosava Petrović i Spomenka iz TV-komedija Pozorište u kući i Lud, zbunjen, normalan.

Sa svojim trećim suprugom i kolegom Draganom Nikolićem je od 1972. do 1974. vodila popularni šou program Obraz uz obraz.

Milena je često igrala samohrane majke, seljanke, žene iz radničke klase, bila je i pionir i ekscentrična junakinja filmova Crnog talasa, a velikim dijelom na uspjehu u karijeri duguje i romantičnim komedijama u kojima je glumila uz Ljubišu Samardžića.

Dobitnica je Nagrade za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalne nagrade “Zlatna ruža” na Filmskom festivalu u Veneciji, najprestižnijih srpskih nagrada Dobričin prsten i “Žanka Stokić” za cjelokupan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji, nagrade “Joakim Vujić”, nagrade “Pavle Vuisić” na Filmskim susretima u Nišu, četiri “Zlatna ćurana” na Danima komedije u Jagodini i čak rekordnih deset Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.

Zbog toga je često smatraju najvećom zvijezdom u istoriji srpske i jugoslovenske kinematografije, podsjeća RTS.

Rođena je 5. oktobra 1940. u Beogradu, na Dorćolu, preko puta crkve Svetog Aleksandra Nevskog. Pohađala je osnovnu školu “Janko Veselinović” u Dušanovoj ulici, a potom upisala Prvu mušku gimnaziju.

Dnevna soba i mala biblioteka na otvorenom

0

 

NVO Teserakt iz Tivta i NVO Naša akcija iz Kotora u subotu, 13. oktobra realizovali su izgradnju i postavljanje male dnevne sobe na otvorenom u Tivtu.

Dnevna soba kao i mala biblioteka koja je postavljena predhodnog vikenda dio su projekta “Otvorena knjiga” koji je finansiran od strane Opštine Tivat.

Ove instalacije su postavljene od reciklaznog materiala i predstavljaju desetu malu biblioteku u postavljenu i drugu dnevnu sobu postavljenu u Crnoj Gori.

U okviru realizacije projekta “Otvorena knjiga” planirane su i psihološke radionice za mlade koje ce biti odrzane u dnevnoj sobi na novo uredjenoj javnoj povrsini narednih nedelja.

Teme radionica su zaposljavanje mladih i pomoc u pronalaženju idealnog posla prema karakteristikama ličnosti, volonterizam i aktivizam, kao i odgovorno roditeljstvo za one koji planiraju porodicu ili im je potrebna podrska na ovom polju.

Promocija knjige Razgovori o filmu Marije Perović

0
Marija Perović

U organizaciji Narodne biblioteke Budve, u utorak, 16. oktobra sa početkom u 19 sati biće promovisana knjiga rediteljke Marije Perović “Razgovori o filmu”. “Razgovore” će u Biblioteci, pored autorke, predstaviti dr Vuk Vuković (Fakultet dramskih umjetnosti – Cetinje) i mr Sanja Jovanović (Filmski centar Crne Gore).

Rediteljka Marija Perović, je profesor Filmske i televizijske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje.

Povod za nastanak knjige “Razgovori o filmu” predstavlja ciklus televizijskih emisija, koje je autorka realizovala prije desetak godina, i koje su se bavile filmskom tematikom iz raznih uglova.

Pomenute emisije o filmu emitovane su na crnogorskim i regionalnim televizijama i u njima je Marija Perović ugostila i razgovarala sa brojnim rediteljima i glumcima, najznačajnijim imenima regionalne kinematografije.

Knjiga “Razgovori o filmu” je objavljena u izdanju Nove knjige 2017.godine.

Grgića na putu do Brazila sputava nevera za neverom

0
Foto Nikša Stipaničev/ Hanza Media

Pokidano jedro, pa problemi s podizačem jedra, pa nevera za neverom… S time se suočio Šibenčanin Dražen Grgić, inače liječnik u zagrebačkoj oftalmološkoj klinici, već u prvom tjednu od kada se s 10-metarskom jedrilicom s Kornata uputio prema brazilskom otočju Fernando de Noronha u Atlantskom oceanu.

– Kada sam u Tarantskom zaljevu upao u veliku neveru, padala je tuča, a vjetar je puhao brzinom od 40 čvorova. Sve što bi bilo više od toga bili bi ekstremni uvjeti – kaže nam.

No, sve to ga je uspjelo tek malo usporiti na njegovu putu na koji je krenuo da bi podigao svijest javnosti o potrebi očuvanja mora i smanjenja uporabe jednokratne plastične ambalaže. Tako se u petak oko podne, kada smo s njime razgovarali, nalazio u Mesinskom tjesnacu. Naravno, u međuvremenu je jedro zakrpio, a podizač jedra popravio.

– Opskrbljen sam napicima za održavanje budnosti koji nisu na bazi kofeina, nego vitamina i minerala, i koji vas po nekoliko sati drži budnima, a da poslije ne budete iscrpljeni. Mislio sam da ću ih početi koristiti tek u oceanskoj priči, ali je već Mediteran bio taj koji ih je zahtijevao – kaže nam jedriličar, koji se na svom putovanju hrani svježim voćem i povrćem, domaćim kobasicama, slaninom, konzerviranom hranom i zamjenskim obrocima.

Nakon pustih nevera, stigla je bonaca, ali što se tiče vremenskih uvjeta za jedrenje baš i nema sreće. U petak nam tako kaže da u Mesinskom tjesnacu pokušava jedriti, ali se bez vjetra jedva vuče.

– No, imam nešto nafte, pa idem malo na makinju, da ne gubim vrijeme, jer sam ga već previše izgubio.

Dodaje da ulazi u Tirensko more, pa ako bude povoljan vjetar, ide prema Palermu.

– Nema spavanja više sati u komadu. Nego kad vidim da je situacija čista, da nema nigdje broda na horizontu, da nije kolizija, stavim alarm na 20 minuta, pola sata ili sat, i ubijem oko – otkriva nam detalje sa svoje ekspedicije.

Preduzimaju niz mjera kako bi boravak u tivatskim školama bio sigurniji

1
Danas pred OŠ Drago Milović

Zaštita i bezbjednost učenika i suzbijanje devijantnog ponašanja u školskim dvorištima su među prioritetima opštinskih obrazovnih ustanova, Savjeta roditelja i Opštine Tivat radi čega će hitno biti preduzet set mjera kako bi boravak u tivatskim školama bio sigurniji – zaključeno je na jučerašnjem sastanku predsjednika Opštine Tivat prof. dr Siniše Kusovca, sa direktoricama tivatskih škola Jovankom Vujačić i Ružicom Lazarević, predsjednicom Savjeta roditelja Anom Matijević, predstavnicom školskog odbora Ivanom Soldat, načelnikom Odjeljenja bezbjednosti Tivat Draganom Kontićem i sekretarkom Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja, mr Darkom Ognjanović.

Na inicijativu predsjednika Kusovca, obodom dvorišta Osnovne škole „Drago Milović“ i Srednje mješovite škole „Mladost“ biće pojačana konstrukcija ograda i angažovana služba obezbjeđenja u popodnevnim i večernjim časovima.

Takođe, dvorišta i parking kod škola biće pod video nadzorom, i povećan broj policijskih patrola u ovom rejonu, posebno u večernjim satima.

Kancelarija za prevenciju pojačaće aktivnosti, u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti i Savjetom roditelja. Sa sastabka je upućen zajednički apel roditeljima, nastavnom osoblju i svim građanima da obavezno prijave Odjeljenju bezbjednosti neprimjerno ponašanje kako učenika tako i drugih građana u dvorištu i nepodrenom okruženju škola.

Četvrta godišnjica portala Boka News

7
Photo: Boka News

Poštovani čitaoci na današnji dan prije četiri godine zvanično je otpočeo sa radom portal Boka News.

Naša želja je bila informisati Vas drugačije, iz posebnog ugla, kroz prizmu i mjeru dobre vijesti… Pokazati da je u nama i oko nas ostalo još nešto dobro, da u ovom društvu ima pozitivne energije, dobrih ljudi, edukativnih, humanih, tradicionalnih, istorijskih, životnih priča…

Da možemo živjeti u skladu sa prirodom i očuvati našu Boku Kotorsku, poslati u svijet pozitivne poruke i dobre vibracije iz najljepšeg zaliva na svijetu…

Prateći savremene trendove i odgovarajući željama naših čitalaca, portal Boka News je kreirao mobilnu aplikaciju za Android uređaje koju možete preuzeti na Google Play Store.

Naša mobilna aplikacija dostupna je za Android operativne sisteme, pametne telefone i tablete.

Aplikaciju besplatno možete preuzeti na ovom linku.

Projekat izrade aplikacije Boka News je realizovao zahvaljujući sredstvima koje smo dobili od Opštine Kotor za NVO sektor, koji su prepoznali naš projekat.

Kada smo startovali prije četiri godine predstavili smo se …

Boka News  na Googl Play

„Boka News je multimedijalni portal koji donosi vijesti iz kulture, društva, politike, pomorstva… Naš osnovni cilj je kvalitetno informisati javnost, upoznati vas i upozoriti na vrijednosti, tradiciju i neophodnost zaštite i očuvanja prirodnih ljepota Boke Kotorske kao jedinstvenog prostora jednog od najljepših zaliva na svijetu.  Bokom Kotorskom danas se diče svi, a u stvarnosti nije ničija dok ne dobije svoj administrativno pravni okvir koji se zove region Boka Kotorska…“

Tri kuće iz Hrvatske za odmor među najboljima u Europi

0
Villa Palma_croatia-luxury-rent
Kuće za odmor iz Hrvatske pobijedile su u tri kategorije u izboru Best European Holiday Home (BEHH), koji četvrtu godinu zaredom organizuje European Holiday Home Association.
Titulu najbolje kuće za odmor na plaži odnijela je Villa Palma iz Naplovca na otoku Korčula, za najbolju eko kuću za odmor izabrana je Villa Milica iz mjesta Šajini kod Pule, a nagrada za najbolju kuću za odmor s ljubimcima otišla je u ruke kuće Green Frame iz Klarića kod Vodnjana.
Takmičenje je ove godine prošireno na 14 kategorija, a od ukupno 112 finalista iz 21 zemlje bilo je čak 15 hrvatskih kuća.
„Izuzetno mi je drago da su naši prekrasni objekti ponovno prepoznati po kvaliteti sadržaja i uređenju, a pobjeda u ove tri kategorije pokazuje koliko je bitno brendiranje i fokus ponude na određeno nišno tržište. Tako gost lakše nađe smještaj u skladu sa svojim potrebama, čime je zagarantirano njegovo zadovoljstvo, što u konačnici rezultira boljom popunjenosti kapaciteta”, istaknula je v.d. predsjednice Zajednice obiteljskog turizma HGK Martina Nimac Kalcina, koja je preuzela nagrade u ime pobjednika iz Hrvatske.
Pozvala je sve članice Zajednice da se aktivno uključe u akciju i nominiraju hrvatske kuće i apartmane za odmor u što većem broju.
Izboru su prisutstvovali predstavnici najvećih europskih i američkih tvrtki koji se bave obiteljskim smještajem, poput tvrtke AirBnB, HomeAway i Expedia, Novasol, Wyndham, Interhome, Belvilla, Kigo te predstavnici nacionalnih udruženja pružatelja smještaja u domaćinstvu. HGK je postala članicom europske organizacije za obiteljski smještaj EHHA u ožujku 2017. te je aktivno uključena u njezin rad.

Kotor – Vrata od Gurdića i dalje zatvorena

1

Dinamika uređenja i popločavanja platoa na ulazu kroz južna vrata Gurdić u Kotoru usporena je uslijed instalacija koje su postavljene isuviše plitko.

Gurdić uređenje prilaza

Nakon prve faze radova uklanjanja završnog sloja asfalta i betona, utvrđeno je da su na pojedinim mjestima neke od instalacija postavljene isuviše plitko, što je onemogućilo nastavak radova prema predviđenoj dinamici.

U toku je nalaženje rješenja za što brže i efikasnije prevazilaženje nastalog problema, a sve u dogovoru sa nadležnim službama. Do tada je još uvijek na snazi obustava prolaska pješača i ulaz u Stari grad preko južnih gradskih vrata (na Gurdiću). Prilaz i ulaz u poslovnu zgradu PIO i Centra za socijalnu i zdravstvenu zaštitu”, saopšteno je iz kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju.

Radovi na Gurdiću – Kotor

Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora izvodi radove na uređenju platoa na Gurdiću, preko ovlašćenog izvođača “Montal DSD” iz Podgorice.

“Boka – kamen i more” u Zagrebu

1
Anton Gula Marković – izložba Gornja Lastva

“Boka kamen i more” naziv je izložbe fotografija Antona Gule Markovića koja će biti otvorena u ponedjeljak 15. oktobra u Knjižnici Marije Jurić Zagorke u Zagrebu u 19 sati. Izložbu će otvoriti Željko Brguljan.

Izložba “Boka kamen i more” ostaje otvorena do 15. novembra.

Integralno prenosimo tekst tekst iz kataloga prof. Željka Brguljan.
BOKA NA FOTOGRAFIJAMA ANTONA GULE MARKOVIĆA
“Kako snimiti Boku?

Kako uspješno prenijeti osobno viđenje i duh jednog neponovljivog krajolika? Tog tajanstvenog zaljeva južnoga Jadrana, punog kontrasta između pitome mediteranske vegetacije koja „povezuje“ konglomerate kamenih kuća pomorskih naselja i, njoj oprečnih, strmih, surovih brda što se iz mirne morske površine prijeteći uzdižu k nebu.

Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković

Nije lako prenijeti čarobni duh, ali ni snagu gotovo mitske Boke, ni one osunčane, a kamoli kišne, kada se sivi oblaci nakupe unutar prirodnog amfiteatra Zaljeva kao u grotlu ugaslog vulkana. Za to treba ne samo fotografska (ili slikarska) vrsnost nego i osjećaj za motiv i atmosferu te poznavanje duha Zaljeva i ljubav prema njemu.

Sve se to sretno sjedinilo u Antonu Guli Markoviću i zato nas susret s njegovim fotografskim djelima uvijek ponovno oduševi, ali i dirne.

Ljubav i poštovanje prema bokeškoj baštini, kao bokeljski domorodac, primio je od roditelja i usvojio odrastanjem. Ustrajnim radom je usavršavao tehnička znanja i razvijao mogućnosti, a osjećaj za motiv i trenutak nije mu nedostajao niti ga je ikada napuštao. I tko bi, naposljetku, mogao poznavati bolje sva mjesta i prirodne tajne našeg Zaljeva, ako ne on koji ga je prelazio pješice, motorom, autom, avionom te je, na kraju, ronjenjem upoznavao podmorsku floru Zaliva.

Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković

Da bi osjetio (i uspješno prenio) samu bit Boke, želio ju je vidjeti iz neuobičajenih pozicija, penjući se na okolna brda, kako bi došao do svih planinskih zakutaka, otkud je bolje mogao spoznati Zaliv i imati cjelovitiju vizuru i rjeđu perspektivu. I tako su nastali sjajni pogledi na vječni Sinus Risonicus iz Gornjeg Stoliva… Naravno da je ovjekovječio i svoju Gornju Lastvu – to nedirnuto pitoreskno prastaro mjesto na padini Vrmca.

Gornja Lastva – foto Anton Gula Marković

Ali, onda je morao otići do kraja – upoznati Zaliv iz zraka. I zaista, kao sportski pilot, vinuo se Boki pod oblake, uživao u igri sunca i bjelasanju „srebrne“ površine zaljevskog mora, unutar kojeg, poput rijetkih bisera, izranjaju otoci Sv. Jurja, Gospe od Škrpjela, Mamule… Naravno, nije propustio zabilježiti svojim aparatom sve te fantastične trenutke pa neki od tih radova i danas ovdje svjedoče o jednom Zalivu rijetke i bogate prirodne i graditeljske baštine i o jednom fotografu koji je ljubav prema rodnom kraju pretočio u slike dostupne brojnim poštovateljima stare kulture koja pomalo iščezava.

Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković

Ovdje prije svega mislimo na Guline antologijske radove iz 70-ih godina, crnobijele fotografije jednog malog svijeta – tivatskih originala, ribara i kalafata, starih kuća i mandraća, isluženih bracera, ljudi i predjela kojim danas dominira moderan, i strani nam, „grad“ Porto Montenegro s betoniranom obalom, sjajnim rezidencijama i još sjajnijim jahtama. Dok koračamo tom obalom luksuza, među zakrabuljenim istočnim milijunašima, s nostalgijom se prisjećamo malog zaljevskog svijeta starinskih stvari i običnih ljudi o kojima će nam zauvijek svjedočiti fotografije Bokelja Antona Markovića.”

/prof. Željko Brguljan/