Klub Zdravlja Boka i KotorArt organizuju ArtEco šetnju

0
eko akcija

U okviru projekta ArtEco, Klub zdravlja Boka i KotorArt organizuju ekološku šetnju na Vrmcu 5. maja.

Okupljanje je planirano za 8 sati kod France, a tura kreće od Dončić krivine do tvrđave na Vrmcu. Ova akcija podrazumijeva upoznavanje prirodne baštine Kotora kroz vođenu šetnju po prirodi (brdo i tvrđava Vrmac) i čišćenje nakon prvomajskih praznika. Šetnja je ujedno i nastavak prikupljanja sirovina za radionice izrade umjetničkih instalacija i instrumenata Svijet je muzika.

Projekat ArtEco planiran je od aprila do avgusta, kroz tri tipa aktivnosti – Nauči!  Aktiviraj se!  i  Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva. Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans Svijet je muzika 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike.

„Prva akcija u okviru projekta ArtEco, Naša ekološka pjesma, koju smo organizovali u saradnji sa doo Školjke Boke protekla je sjajno. U akciji su bila uključena djeca iz svih škola iz Kotora, a za ekološku šetnju planiranu za 5. maj pozivamo zainteresovane pojedice i organizacije da nam se pridruže. Biće to savršena prilika da nakon prvomajskih praznika, slavlja i obilježavanja Svjetskog dana Sunca 3. maja, zajedno sakupimo sirovine koje ćemo kasnije koristiti za izradu instrumenata u kasnijim akcijama ArtEco projekta.“ – istakli su iz PR službe Međunarodnog festivala KotorArt.

Promjenljivo sa kišom za prvomajske praznike

0
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska foto Boka News

U narednih sedam dana očekuje nas uglavnom nestabilno vrijeme, poručuju meteorolozi.

U Crnoj Gori danas biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno sa kišom ili pljuskovima praćenim grmljavinom, kazao je za TVCG meteorolog Vučina Popović.

Sutra nas očekuje slično vrijeme kao danas. Prestanak padavina se očekuje, kaže Popović, u večernjim satima.

“U srijedu1. maja i četvrtak nešto bolje vrijeme, ali je u kontinentalnim predjelima moguća kiša popodne”, navodi Popović.

U petak promjenljivo, biće uslova za kišu naročito u južnim predjelima. U subotu bi, kako kaže Popović, veći dio dana moglo da bude suvo.

“U nedjelju nas očekuje jedan jači proces, sa ciklonom sa sjevera koji će donijeti dosta padavina i zahlađenje. Prvo nas očekuje jak južni vjetar, a onda i sjeverni. Sjeverni vjetar očekujemo krajem dana u nedjelju i u ponedjeljak. Na sjeveru u nedjelju veče može pasti i snijeg. Dok će početkom naredne sedmice doći do razvedravanje i prestanka padavina”, naveo je Popović.

Kaže i da su temperature ispod prosjeka za ovo doba godine.

“Ovo više liči na jesenje, nego do proljećnje vrijeme”, saopštio je Popović.

Vis – prva plantaža avokada u Hrvatskoj

0
Plantaža avokada na Visu

Na otoku Visu posađena je prva u Hrvatskoj plantaža avokada, kruškolikog  voća porijeklom iz Središnje i Južne Amerike, bogatog vitaminima, mineralima i ostalim nutrijentima bitnim za zdravlje organizma. Čini se da avokadu paše mediteranska klima jer dobro napreduje i daje obilan urod. A da priča bude još neobičnija, posadili su ga viški amerikanci, bračni par Repanich,koji unatoč poznim životnim godinama imaju velike poslovne planove. Možda zato jer svaki dan jedu avokado.

John i Patricia Repanich, vitalni osamdesetogodišnjaci, rodnu Ameriku  zamjenili su Johnovom djedovinom. U Kaliforniji su imali nasade oraha, stada ovaca, a kad je došlo vrijeme za mirovinu, od cijelog svijeta za dom su odabrali otok Vis. I korjeni su Johna vukli otoku. Godinama već uživaju u uvali Brgujac.

Jednom farmer, uvijek farmer, kaže John. Mirovina nije za mirovanje, valjalo je zaposlit ruke. Eksperiment je urodio plodom. Prije deset godina posadili su, sebi za gušte, prvo stablo.

Plantaža avokada na Visu

Od davnina poznatom tropskom voću očito je godilo obilje sunca i blaga mediteranska klima viškog škoja. A kad je dalo na stotine plodova probudio se u Repanichima poduzetni američki duh. Sa Sicilije su na Vis donijeli 150 sadnica  i podignuli prvu  u Hrvatskoj plantažu avokada. Bit će ove jeseni i prva berba.

Avokado potiče iz prašuma Južne i Sjeverne Amerike gdje se prema arheološkim nalazima koristilo u kulinarstvu još prije 8.000 godina. Prvi su ga uzgajali Inke, Olmeci i Maje koji su ga smatrali čarobnom biljkom koja njeguje tijelo izvana i iznutra. Bogato je dobrim mastima, vitaminima, mineralima i ostalim nutrijentima bitnim za zdravlje organizma.

Među ostalim čuva rad srca, smanjuje šećer, liječi artritis, pomaže u mršavljenju, stručnjaci ga smatraju top namirnicom za zdravlje mozga zbog visokog udjela omega-3 kiselina i vitamina E.

Plantaža avokada na Visu

Avokado se može jesti sirov ili se može  termički obradit,na sto načina. Sljubljuje se sa slanim i slatkim jelima. Najpoznatije jelo od avokada je meksički guacamole. Zahvaljujući Repanichima avokado je postao viška atrakcija, pa sve više ljudi dolaze u Brgujac vidjeti plantažu. Uz maslinovo ulje i vino, Vis bi mogao postati i otok postat poznat po tropskim plodovima.

#NoPlasticChallenge: Možete li dvije sedmice živjeti bez plastike?

0

I vi možete učestvovati u izazovu #NoPlasticChallenge i smanjiti ličnunu potrošnju plastike u vremenu od 22. maja do 5. juna. Jadransko more, ali i svi svjetski oceani bit će vam zahvalni!

No plastic

Jeste li spremni za izazov? Možete li izdržati 15 dana bez plastike? Priključite se novom globalnom izazovu od 22. maja do 5. juna i ne koristite plastične proizvode, ne kupujte hranu u nepotrebnoj jednokratnoj plastičnoj ambalaži, ne koristite plastične proizvode koji se ne mogu reciklirati i ponovno koristiti. Odbijte ih i u restoranima i trgovinama! Tako ćete smanjiti nastanak plastičnog otpada i njegovo odbacivanje u okoliš. Možda je teško jer je današnji život bez plastike gotovo nezamisliv, no s vježbom možete početi odmah.

Često se ističe podatak kako svake godine u našim morima i oceanima završi osam milijuna tona plastičnog otpada, a svih nas već duže vremena užasava pomisao na činjenicu kako bi već 2050. godine u morima i oceanima moglo biti više plastike nego ribe. Upotreba plastike može se lako ograničiti i to ne samo zabranama, već i promjenom naših životnih navika i smanjenjem korištenja plastičnih proizvoda od kojih se većina koristi samo jednom. Sve vijesti o ogromnim količinama plastičnog otpada u okolišu, a posebno o stradanjima morskih životinja, ukazuju nam samo na jedno: plastično onečišćenje jedno je od glavnih problema našeg vremena!

Kako bi se nešto učinilo po tom pitanju i spriječilo daljnje širenje plastičnog onečišćenja, francuska udruga No plastic in my sea po drugi put pokreće izazov  #NoPlasticChallenge i računa na svakoga od vas. Nadamo se da ste već prestali koristiti plastične slamke i jednokratni pribor i posude za jelo, kao i štapiće za uši izrađene od plastike, jer će njihova upotreba već 2021. godine biti zabranjena. Tijekom novog #NoPlasticChallenge izazova konačno možete prestati koristiti i plastične boce, kao i brojne prehrambene i higijenske proizvode u plastičnim pakiranjima. Tko zna, možda vam se na kraju ovog izazova novostečene navike nametnu i u vašem svakodnevnom životu.

Cilj ovog izazova je smanjenje potrošnje plastike, no isto tako njime se utječe na proizvođače kako bi se plastično onečišćenje smanjilo na izvoru – smanjenjem proizvodnje i korištenja plastičnih materijala te njihovom zamjenom održivim alternativama. Doista, u udruzi No plastic in my sea ističu kako se samo u Francuskoj 2017. godine proizvodnja plastike povećala za 7,8 %.

Prošle godine u izazovu je sudjelovalo preko 80.000 ljudi koji su svoje aktivnosti dijelili na društvenim mrežama. Ove godine očekuje se daleko veći broj sudionika koji će svoja zelena uvjerenja dijeliti uz ključnu riječ #NoPlasticChallenge na Twitteru i Facebooku te na ostalim društvenim mrežama. U izazov možete uključiti vaše prijatelje i kolege, kao i tijela uprave te institucije u vašoj lokalnoj zajednici.

Po svršetku izazova, na Svjetski dan oceana 8. juna, očekuje se objava najnovijeg izvještaja o zdravlju svjetskih mora i oceana, kao i o aktivnostima na sprječavanju njihovog onečišćenja plastičnim otpadom.

Uključite se već danas u borbu protiv onečišćenja plastičnim otpadom te među vašim prijateljima i na društvenim mrežama širite svijest o značaju i potrebi očuvanja naših mora i oceana.

Ko će graditi bulevar od Tivta do Jaza – tender tokom ljeta, izvođač radova do kraja godine

0
Aerodrom Tivat

Izrada projekta rekonstrukcije puta od Jaza to Tivta, kojom je predviđena izgradnja bulevara sa četiri trake, u završnoj je fazi, kazao je direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.

On je dodao da je u toku izrada tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova po procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

“Očekujemo da će tender biti objavljen u toku ljeta, a da će izvođač radova biti izabran do kraja godine. Radovi na bulevaru će trajati dvije godine”, kazao je Parača.

Prema njegovim riječima, u toku su radovi na projektima čija je vrijednost oko 132 miliona eura a putevi će biti spremni za glavnu turističku sezonu.

“U južnom dijelu države, gdje je turistička sezona dominantna, u toku turističke sezone neće biti nikakvih radova. Na sjeveru, radovi će biti nastavljeni i u toku turističke sezone sa ograničenim odvijanjem saobraćaja jednom kolovoznom trakom”, kazao je Parača Pobjedi.

Prema njegovim riječima u aprilu i maju biće završeni radovi po programu redovnog održavanja magistralnih i regionalnih puteva.

“Kroz ovaj program asfaltiraće se pojedine dionice na magistralnim putevima kao i krpljenje tzv. udarnih rupa na kolovozu, obilježavanje horizontalne signalizacije, zamjena i postavljanje nedostajuće vertikalne signalizacije, kao i košenje putnogpojasa”, saopštio je Parača.

“Turistički radnici se iz godine u godinu sve manje žale na putnu infrastrukturu kao uzrok slabe posjećenosti. Na nekoliko skupova u Privrednoj komori turistički poslenici su se pohvalno izrazili na stanje putne mreže. Svjesni su da se na putevima mora raditi, a da je građevinska sezona kratka i da je period od marta do juna udarni za ove radove”, istakao je Parača.

Drevna olupina u Grčkoj otvorit će svoje palube rekreativnim roniocima

0
Peristera

Olupina Peristera, smještena u blizini grčkog otoka Alonissos, jedna je od prvih olupina u Grčkoj koja će se otvoriti za javnost, uključujući rekreativne i profesionalne ronioce.

Olupina je izvorno otkrivena 1990-ih, a smatra se da je izgrađena u petom stoljeću prije Krista. Do 2005. godine ronjenje je bilo u velikoj mjeri zabranjeno u vodama oko Grčke, osim u posebnim slučajevima i uglavnom dozvoljeno samo arheolozima. Čak i tada su lokaliteti poput Peristerae i drugih antičkih olupina bili izvan granica javnosti.

Sada postoji nova inicijativa za stvaranje podvodnih muzeja, a prva olupina je brod Peristera. Brod je ugostio prve javne posjetitelje tijekom vikenda od 6. do 7. travnja. Brifing uključuje povijesne podatke za ronjenje oko olupine koja se nalazi na dubini od 72 do 92 metra ispod površine. “To je vrlo impresivno”, rekao je Dimitris Kourkoumelis, glavni arheolog na projektu, u intervjuu za Associated Press, “Čak i ja, koji već godinama radim u podvodnoj arheologiji, prvi sam put zaronio na tu olupinu i bio sam doista impresioniran.” Lokacija za ronjenje sadrži signalizaciju oko olupine. Ronioci mogu očekivati da će na dnu oceana vidjeti drevne amfore i vaze, kao i ribe, spužve i druge morske životinje.

Mnoge drevne olupine brodova u Grčkoj i dalje se smatraju ograničenjima za ronjenje.

Čiste podmorje gradske marine u Tivtu – izvođač ne radi kako je traženo u tenderu

1

Radovi na čišćenju nanosa mulja, pijeska i produbljivanju akvatorijuma gradske lučice Kalimanj, počeli su u subotu, a taj posao obavlja kompanija „Iva-put“ iz Tivta.

Ta firma je sa ponudom od 195.792 eura sa uračunatim PDV-om, ovaj posao dobila na tenderu koji je 19.decembra prošle godine raspisala Opština Tivat.

Tenderom je traženo da se iz podmorja gradske marine u roku od 30 dana, ukloni  40 hiljada kubika nataloženog materijala, te da se iskopani materijal koga sa dna Kalimanja uklanja plovni bager-refuler, plovnim cjevovodom transportuje i na udaljenost od 1 kilometar od marine i odloži na dno mora Tivatskog zaliva, na dubinama većim od 10 metara.

Uprkos tome, “Iva-put” je juče tokom prvog dana izvođenja radova nanose uz krajnjeg zapadnog dijela gradske lučice u blizini restorana “Volat”, plovnim cjevovodom ispuštala na samo oko 250 metara daljine, i to u sred ionako uskog i plitkog ulaza u kalimanjsku uvalu zvanog Grlo, praktično na taj način zatrpavajući ulaz u samu marinu.

Kraj ispusne cijevi bagera u tjesnacu Grlo

Na primjjedbe Tivćana koji su sa zaprepašćenjem gledali što se dešava, radnici angažovani na plovnom bageru tvrdili su da nemaju dovoljno dugačak ispusni cjevovod, te da će iskopani materijal koji privremeno odlažu u Grlu, kasnijje ponovno iskopati kada prepozicioniraju bager, te ga onda  “ispumpati” u more u blizini svjetionika koji označava prilaz Kalimanju. Dubina mora kod tog svjetionika, inače, mnogo je manja od tenderom zahtijevanih minimum 10 metara, a i svjetionik je na samo oko 400 meatar od ulaza u Klaimnaj, a ne traženih minimum 1 kilometar kako je to zahtijevano u tenderu Opštine Tivat, na kojem je pobijedila “Iva-put”. Da nemaju dovoljno dužine plutajućeg cjevovoda, vidjelo se i danas kada zbog praznika radovi nisu vršeni, ali je jasno da cjevovod od bagera na mulu kod “Volata”, dopire samo do ulaza u Kalimnaj, tjesnaca Grlo na jugoistoku.

Uz to, Tivćani koji su upućeni u način na koji je sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka građena aktuelna operativna obala i gatovi gradske marine, smatraju da će oni biti ugroženi ovakvim načinom kopanja nanosa mulja uz njih, jer niti jedan dio obale nije prilikom gradnje fundiran kopanjem u čvrstom morskom dnu, već naslanjanjem betonskih “L” profila na postojeći pijesak uvale Kalimanj koji sada “gubi” oslonac zbog kopanja usisnom pumpom bagera-refulera.

Gradska lučica Kalimanj ima deset gatova i 377 vezova uglavnom za male barke i motorna plovila građana Tivta, i njome je do sada upravljalo lokalno Komunalno preduzeće Tivat. U aktuelnom obliku gradska lučica je napravljena sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka sredstvima samodoprinosa koji su za nju izdvojili sami Tivćani. Uprkos tome, Vlada je Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja i povjerila na upravljanje JP Morsko Dobro iz Budve, obavezavši tu državnu firmu da gradsku lučicu Tivta ponudi na tender za izbor novog koncesionara, a kojem će biti omogućeno da dio kapaciteta Kalimanja privede komercijalnogj namjeni i da ih izdaje nautičkim turistima.

Iz Opštine Tivat su najavili da će učiniti sve da na predstojećem tenderu dobiju koncesiju da tivatsku gradsku lučicu zadrže u sopstvenim rukama, dodajući da su spremni da za njen zakup Morskom Dobru godišnje plate minimum 12 hiljada eura fiskne zakupnice, plus varijabilni dio u određenom procentu od zarade Komunalnog od naplate komunalnih vezova Tivćanima, kao da ulože značajna sredstva u uređenje Kalimanja. Stoga je Opština, iako još nije ni dobia koncesiju, uložila oko 300 hiljada eura u čišćenje podmorja gradske marine, postavljanje ograde, video nadzora i ostalog.

Tivat, gostiju 61% više nego lani – posmatrači ptica iz Švajcarske u rezervatu Solila

1
Tivat – foto Miko Đuričić

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno borave ukupno  1.794 zvanično prijavljena turista, što je 61odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija najmanje opštine u Boki.

Samo jedan gost koji trentno odmara u Tivtu je iz Crne Gore, dok su sve ostalo inostrani posjetioci.

Najviše turista – njih 1.094 boravi u privatnom smještaju, dok je u hotelima 700 gostiju.

Ljubitelji posmatranja ptica iz Švajcarske posjetili Solila

Solila

Rezervat Solila juče je posjetilo oko dvadesetak ljubitelja posmatranja ptica, pretežno iz Švajcarske, u pratnji poznatog slovenačkog ornitologa Boruta Štumbergera.

Prema izuzetno pozitivnim utiscima koje su nam prenijeli tokom svoje prve posjete Solilima, očekujemo da će biti naši česti gosti poručili su iz rezervata Solila.

Prijeti li međunarodna arbitraža: Luštica Development odbija da plati 1,3 miliona eura

1
Luštica Bay March2019.

Kompanija Luštica Development iz Tivta potvrdila je da je u sporu sa Vladom Crne Gore u vezi s načinom obračuna dijela finansijskih obaveza te kompanije prema državi, vezano za procente u ukupnim prohodina koje je Luštica Development do sada ostvarila, a koji treba da pripadnu državi.

Iz te firme koja realizuje najveću greenfield invesiciju u Crnoj Gori – gradnju preko milijardu eura vrijdnog novog turističkog grada Luštica Bay u Krtolima kod Tivta, „Vijestima“ su potvrdili da neće odustati od svojih stavova ni po cijenu pokretanja arbitraže.

„Kompanija ostaje pri svom stavu, te se ponovo sastala sa predstavnicima Vlade kako bi razgovarala o pomenutom pitanju. Kompanija se obavezala da dostavi na razmatranje dodatne informacije koje se odnose na zaključke revizora i tumačenje relevantnih odredaba ugovora o zakupu i razvoju zemljišta. Prioritet za obje strane je dolazak do sporazumnog rješenja, međutim, ako se stranke na kraju ne dogovore oko zaključka, ugovor o zakupu i razvoju zemljišta predviđa rješavanje arbitražom. Mjesto arbitraže određuje arbitražni tribunal u dogovoru sa stranama”, saopšteno je Vijestima iz menadžmenta Luštice Developmnet, kćerke-kompanije švajcarsko-egipatskog konzorcijuma Orascom.

Ministarstvo finansija prije desetak dana ponovno je odbilo prigovor Luštice Development na način obračuna obaveza te kompanije prema državi i Opštini Tivat, po osnovu ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta na Luštici iz 2009. godine.

Vlada je 18. aprila razmatrala takav stav Ministarstva finansija koje je ranije odredilo da Luštica Development u državnu kasu treba da uplati 1.373.135 eura, po osnovu svojih „bruto primitaka“ u proteklom periodu.

Luštica Bay Marina naselje

Resor kojim rukovodi ministar Darko Radunović (DPS) ostao je pri stavu da je ispravan način na koji je visinu finansijske obaveze prema državi po osnovu ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta na Lušticu iz oktobra 2009., u ovom slučaju izračunala revizorska agencija Racio-Mont iz Kolašina.

Racio-Mont je vještačila ukupne prihode Luštice Development u kontekstu njenih ugovorenih obaveza da Vladi plaća iznos od 2% svojih bruto primitaka, odnosno Opštini Tivat 3% u pogledu fakturisane vode i kanalizacije.

Racio-Mont je svoj izvještaj Vladi dostavio 31. oktobra 2018. i u njemu konstatovao da su obaveze Luštice Development po tom osnovu plati ukupno skoro 1,38 miliona eura.

Luštica Development je prigovorila na ovaj nalaz tvrdeći da se u bruto primitke kompanije ne treba da uđe i obračunati PDV, već samo obračunati prihodi, odnosno da se procenat od 3% u pogledu fakturisane vode i kanalizacije koji pripada Opštini Tivat, treba da se računa samo u odnosu na razliku u cijeni po kojoj kompanija te usluge naplaćuje od svojih stanara, a ne na ukupno fakturisan iznos.

Ove prigovore Ministarstvo finansija je krajem prošle godine odbilo i naložilo da Luštica Development državi uplati kompletan obračunati iznos njenog procenta u do sada ostvarenim svojim ukupnim prigodima, od skoro 1,38 miliona eura, a što je ponovo učinjeno i prije desetak dana kada je Luštica od Vlade ponovno dobila instrukciju da državi uplati traženi novac.

Veče Bokeljske mornarice 3.maja

0
Vece BM 2019

Tradicionalno veče Bokeljske mornarice Kotor biće održano u petak, 3. maja od 20 sati u Poslovnom centru “Vukšić” u Radanovićima.

U programu će učestvovati “Poly&Lungo mare”, vokalni sastav “Toć” i plesna grupa Bokeljske mornarice Kotor, a biće priređena i tradicionalna lutrija i rulet ples.

Cijena ulaznice sa večerom je 10 eura, a mogu se kupiti u Domu Bokeljske mornarice Kotor na Pjaci od kina, svakog dana od 18 do 20 sati.