Brodarska kompanija Dabinović iz Monaca povećava svoju flotu još jednim, petim Handysize brodom za rasuti teret kupljenim od tvrtke Nova Marine Carriers.
Brod koji će promijeniti vlasnika je „Sider Dream“ iz 2005. godine, a novi će vlasnik za njega izdvojiti oko 9,5 milijuna dolara. eValuator stavlja poštenu tržišnu vrijednost broda na samo 8,8 milijuna dolara, ali projekti bi mogli vrijediti čak 10,2 milijuna dolara do sljedeće godine.
Brod, prethodno nazvan „Young Spirit“, Nova Marine Carrier je kupio prije tri godine za 9,5 milijuna dolara.
Dabinovic datira iz kasnih 1970-ih, kada je obitelj Dabinović premjestila svoje poslovne interese iz Švicarske u Monaco.
Ako splitska udruga “Dalmatinski pršut” uspije u svojim nastojanjima, dalmatinska panceta smjet će se proizvoditi i stavljati na tržište samo od proizvođača iz četiri dalmatinske županije.
To je jedna od pravnih posljedica proglašenja dalmatinske pancete proizvodom sa zaštićenom oznakom geografskog podrijetla u proceduri koju je udruga “Dalmatinski pršut” ovih dana pokrenula kod Ministarstva poljoprivrede.
– Očekujemo da će Ministarstvo poljoprivrede do kraja godine prihvatiti naš zahtjev za zaštitu pancete, odnosno donijeti privremeno rješenje o zaštiti, a onda ide istovrsna procedura u Europskoj uniji, koja će potrajati malo dulje – najavljuje Ante Madir, tajnik udruge “Dalmatinski pršut” i izvršni direktor klastera “Hrvatski pršut”.
Madir je, kako nam je kazao, optimist oko uspjeha cijelog postupka jer su udruga i klaster istovjetan posao već odradili u zaštiti dalmatinskog pršuta kao autohtonog proizvoda.
– Dalmatinski pršut više nitko u Europi, a i šire, ne može proizvoditi po nekoj svojoj tehnologiji, stavljati na tržište ne držeći se osnovnih kriterija i tako pršutu uništavati reputaciju, kvalitetu i povjerenje potrošača. Isto ćemo napraviti i s pancetom – kaže naš sugovornik.
Proizvodnja dalmatinske pancete izvan dalmatinskih županija, ako prođe zahtjev Udruge hrvatskog pršuta, neće biti moguća jer zaštita uključuje, osim propisane tehnologije pripreme i kakvoće, i uvjete proizvodnje, odnosno sušenja i dimljenja kakvi se mogu ostvariti samo u Dalmaciji.
– Europska unija vrlo je stroga, primjerice, u kontroli poštivanja certifikata koji ste već dobili za proizvodnju autohtonog proizvoda. Tako se može kontrolirati svaka serija proizvoda, i ako nije u skladu s odredbama certifikata, sprječava se njezino stavljanje na tržište – napominje Madir.
Kaže da u Hrvatskoj trenutno oko 20 proizvođača radi dalmatinsku pancetu po tehnologiji koju propisuje prijedlog zaštite odaslan Ministarstvu poljoprivrede.
– Mi procjenjujemo da je vrijednost tržišta dalmatinske pancete godišnje negdje oko 100 milijuna kuna. Kilogram pancete po recepturi i proizvodnji za koje tražimo zaštitu je između 70 i 80 kuna – navodi tajnik udruge “Dalmatinski pršut”.
– Kao članica Europske unije još uvijek nismo dovoljno iskoristili blagodati koje pruža zaštita geografskog podrijetla i izvornosti. Jedna od pogodnosti je i obveza EU-a da kontrolira zaštitu izvornosti izvan Europske nije. Ako bi, primjerice, netko u Srbiji išao proizvoditi dalmatinski pršut, imao bi posla s EU-om, a ne s našim Ministarstvom poljoprivrede, što je značajna razlika – napominje tajnik udruge “Dalmatinski pršut”, dodajući i da postupak zaštite u EU-u odrađuje Ministarstvo poljoprivrede. Što je ipak rasterećenje samog podnositelja zahtjeva.
Na ljestvici zaštićenih delicija unutar EU-a Hrvatska se po broju proizvoda nalazi na 11. mjestu. Jedan od razloga zbog kojih se proizvođači slabije odlučuju za pokretanje spomenute procedure u Bruxellesu je i dugotrajnost postupka.
– Mi smo proceduru zaštite dalmatinskog pršuta gurali deset godina, a dugotrajnost je u najvećem dijelu bila posljedica višekratnih promjena propisa po kojima se procedura provodi – kaže Ante Madir.
Spomenutu proceduru mogu produljiti prigovori koje zainteresirane strane mogu staviti na prijedlog zaštite proizvoda.
Obično je rok za prigovore tri mjeseca od objave odluke o pokretanju postupka davanja oznake zaštićenosti, što znači da je rok u slučaju dalmatinske pancete počeo teći 1. juna ove godine.
Pršut, kulen, janjetina
Na popisu proizvoda zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Ministarstva poljoprivrede trenutno su, od suhomesnatih proizvoda, osim dalmatinskog pršuta, slavonski kulen ili kulin, drniški pršut, baranjski kulen i krčki pršut.
Na istome popisu su i lička janjetina, zagorski mlinci te poljički soparnik. Dio spomenutih delicija već je dobio istovrsni ‘pečat’ izvornosti od Europske unije, a dio je u postupku dobivanja.
“Peraški đardin klapske pjesme” je naslov koji simbolički objedinjuje programe XVII Međunarodnog festivala klapa Perast 2018. U tom peraškom đardinu, već 17 godina izrasta to naše festivalsko stablo koje se grana i lista iz dubokih i puno starijih korijena kulturne baštine Perasta, Boke i Crne Gore, poručio je izvršni direktor Festivala Mikan Kovačević.
“Ako bi želio da istaknem posebnost XVII Festivala, to je prije svega pojava novih imlađih klapa. Naime, nakon naših višegodišnjih inicijativa za formiranje dječjih klapa pri muzičkim školama, premijerno će nastupiti najmlađa klapa na ovim prostorima, Kotorski Gardelini, vrijedna dječica uzrasta 9-12 godina, koje, uz veliku posvećenost, vodi naša Kotoranka Nada Baldić. Njihov repertoarski izbor su upravo stari notni zapisi Ludvika Kube u obradi maestra Marija Katavića iz Sarajeva.
U Podgorici je takođe formirana nova, mješovita klapa Camerton, koja će takođe debitovati u Perastu u kategoriji Novih klapskih pjesama.
Ovo nas posebno raduje jer se time ispunjava dio misije Festivala u popularizaciji klapske pjesme” – kaže Kovačević.
Njegovanje kulturne baštine, uz a cappella pjevanje, po čemu smo, uz Festival klapa Omiš svrstani u najprestižnije festivale na ovim prostorima, ostaje temelj naših aktivnosti, pa tako i ovogodišnjih programa, poručuje on.
Perast foto M.Marušić
-27. juna u Galeriji solidarnosti Kotor, predstavljamo knjigu LIJERICA DUBROVAČKOG KRAJA, autora Đorđa Begua, Kotoranina koji muzički djeluje u Dubrovniku. Ovaj izvrsni gudač je i jedan od rijetkih graditelja ovog tradicionalnog narodnog instrumenta, nekada poznatog i u Boki.
– 28. juna u Perastu svečano otvaramo festival, koncertom klapa KAŠE iz Dubrovnika, PRASKA iz Podstrane, PERUŽINI sa Paga, dobitnika najvrijednijih nagrada kultnog Festivala klapa u Omišu. U programu se osvrćemo i na našu KULTURNU BAŠTINU, kada će nas mladi glumci iz KFPZD potsjetiti na poeziju o Boki, a nastupima kvarteta TALIA I VOLMOND najavljujemo brojne muzičke programe koji će se odigrati u Kotoru ovog ljeta. Uz čuvene klape iz Dalmacije, u koncertnom dijelu se pridružuju klape MARIS iz Kotora i klapa O’DIVE BELCANTO iz Berana. Obije klape su se posebno spremale na SEMINARIMA ZA CRNOGORSKE KLAPE prof. Jasminka Šetke, umjetinčkog direktora Festivala.
– 29. juna u Muzeju grada Perasta 11 sati promovišemo našu LIRICU Br.6. koja je posvećena djelu Maestra MARIA KATAVIĆA, našeg dugogodišnjeg saradnika i člana STRUČNOG ŽIRIJA . Mario Katavić je napisao preko 100 klapskih obrada po notnim zapisima starijih muzikologa L. Kube, F. Kuhača, Jovana Miloševića, Nikole Hercigonje, Vide Matjan. U Lirici sui obrade iz Boke i Paštrovića dr etnomuzikologije ZLATE MARJANOVIĆ, koja je priredila naučne prikaze partitura mo. Katavića.
– 29. juna u 21 sat počinju takmičarski koncerti. U kategoriji ŽENSKIH KLAPA, nastupa njih 10 ( 5 iz Hr. , 3 iz CG i 2 iz BiH) među njima najpoznatije PERUŽINI iz Paga, SKONTRADURA iz Dubrovnika, DIVA iz BiH, naše odlične klape MARIS iz Kotora, ALATA iz Podgorice i O’DIVE BELCANTO iz Berana.
-30. juna su na programu MUŠKE KLAPE I NOVE KLAPSKE PJESME. Nastupiće 7 muških klapa ( 4 iz Hrvatske po jedna iz BiH i Assa voce iz Crne Gore) . Među njima su dobitnici najvećih nagrada iz Omiša, PRASKA, PORAT sa Korčule, zatim VALDIBORA iz Rovinja, GRGA i nekoliko izvrsnih klapa.
Sve klape u takmičarskim kategorijama pjevaju obavezno jednu bokeljsku pjesmu.
– NOVE KLAPSKE PJESME, na temu Boka Kotorska –more i pomorstvo, donose nam čak 10 premijera u izvedbi 6 klapa iz CG, 2 iz Hrvatske i jedna iz BiH. Posebnost je da su za 7 pjesama stihove i kompozicije napisali autori iz Crne Gore! Za njih smo obezbijedili posebnu novčanu nagradu kroz sponzorstvo Hotela CONTE u Perastu.
– Dva stručna žirija vode prof. Rajmir Kraljević( Split) iakademik HAZU , pjesnik Jakša Fiamengo
“Konačno, ovakvi programi i aktivnosti Međunarodnog festivalala klapa FK Perast, prepoznati od strane Opštine Kotor, Ministarstva kulture kao i pokrovitelja KotorArta, T.O. Kotor, Ministarstva turizma i brojnih prijatelja Festivala. Festival je dobio i prestižno priznanje WILD BEATY AWARD 2017. NTO Crne Gore u kategoriji festivala. Zahvaljujući pokroviteljima i sponzorima, ove godine Festival radi po planskim dokumentima, uz blagovremeno obezbijeđena sredstva za pokrivanje troškova, što je novi kvalitet na kojemu smo pokroviteljima, sponzorima i donatorima vrlo zahvalni.
U takvim uslovima, ulaznice za Festival se neće naplaćivati već sa izrazima dobrodošlice očekujemo brojne ljubitelje klapske pjesme” – kazao nam je Kovačević.
Plakat FKP 2018.
U zaključku ovog predstavljanja, nudimo odgovor na pitanje koje se ponekada čuje: koliko su naši klapski programi, a cappella pjevanje, naše insistiranje na kulturnoj baštini, izdavaštvo sa knjigom o Ludviku Kubi, koja je dragocjeni doprinos etnomuzikologiji Crne Gore, naših već 6 izadnja LIRICE, kroz preko 300 klapskih partitura po starim zapisima iz XIX vijeka , sada preko 350 bokeljskih pjesama i klapskih obrada crnogorskih pjesama, naše PRIČE O MORU …. Dakle, koliko je to sve atraktivno za javnost i publiku i zašto ne pravimo programski, umjetnički i marketinški kompromis sa narastujućim glamurom, novim pravcima i trkom za zaradu?
Naš odgovor su upravo Kotorski gardelini, Camerton iz Podgorice, O’Dive iz Berane, skoro 400 klapa koje smo dočekali u Perastu, vrhunski klapski autori i znalci i konačno – vjerna klapska publika, koji se nadahnjuju i izuzetno poštuju upravo ovime što radimo, poručio je izvršni direktor Međunarodnog festivala klapa Mikan Kovačević.
U Crnoj Gori, prema podacima lokalnih turističkih organizacija, trenutno boravi oko 67 hiljada turista ili osam odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Oni su Vikend novinama kazali da, prema najavama turističkih poslenika i radnika, slijedi ljeto čiji rezultati bi, po broju posjetilaca i prihodima, trebalo da premaše sve dosadašnje. Tome u prilog, kako su dodali, idu odlični podaci o posjećenosti svih dijelova Crne Gore.
Najveći rast broja prijavljenih gostiju bilježi Herceg Novi, iz čije je Turističke organizacije saopšteno da je u tom gradu registrovano 14,08 hiljada gostiju, 23 odsto više nego prije godinu.
Dvocifreni rast broja gostiju bilježi i Kotoru, gdje u različitim smještajnim objektima boravi 3,73 hiljade turista, 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Prijestonica crnogorskog turizma Budva, može se pohvaliti najvećim brojem registrovanih turista.
U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno odmaraju ukupno 3.743 prijavljena gosta, što je 10 odsto bolja posjeta nego u isto vrijeme prošle godine – saopštila je danas Turistilka organizacija Tivta.
Od ukupnog broja gostiju njih 3.735 su stranci, a samo 8 turista je iz Crne Gore.
U tivatskim hotelima borave 743 posjetioca, 2.940 turista ljetuje u privatnom smještaju, u odmaralištima je 41, a u kampovima 19 gostiju.
Tivatska regata
Turistička organizacija Tivat obavještava turiste da prilikom ulaska u Crnu Goru, tokom boravka u Tivtu, kao i u svim drugim opštinama, su u obavezi izvršiti prijavu i odjavu boravka u roku od 24 sata od dolaska. Procedura samog prijavljivanja je potpuno jednostavna.Potrebno je doći u neki od biroa Turističke organizacije Tivat ili policiju i sa sobom ponijeti dokument sa kojim ste prešli granicu (lična karta ili pasoš).
Turistički biroi posluju na pet lokacija u gradu: Centar grada, Donja Lastva, Autobuska stanica, Krašići i Radovići.
Napominjemo da, ukoliko pored Tivta želite boraviti i u nekom drugom gradu u Crnoj Gori duže od 24 sata dužni ste prijaviti boravak i u toj opštini.
Sve potrebne informacije možete dobiti lično u turističkim biroima ,kao i na tel: 032/671-324 – poručuju iz TO Tivat.
Kotorski festival pozorišta za djecu ove godine se realizuje po 26. put. Pokrovitelji ovog izdanja su Opština Kotor i Ministarstvo kulture Crne Gore, zlatni sponzor je TO Kotor, a suorganizator je Kulturni centar “Nikola Đurkovid”.
Festivalski segmenti su: – pozorišni program (18 predstava za djecu, 12 u takmičarskom i 6 u revijalnom programu); – književni program (promocija zbirke pjesama “Trema” Dejana Đonovida – izdavač Fondacija KFPD, promocija zbirke priča “Sve je u redu” Jasminke Petrovid, promocija knjige “Zovu me Čupa”Nataše Nelevid i promocija književnog stvaralaštva Uroša Petrovida) ; -scena za mlade (8 predstava); – edukativno-teorijski program (3 glumačke radionice za mlade, 2 psihološke radionice za roditelje, 6 umjetničkih radionica za djecu, 7 muzičkih radionica za djecu i mlade); -dječije scensko stvaralaštvo (19 muzičko-plesno-dramskih programa); -muzički program u saradnji sa Festivalom gudača (7 koncerata); – likovni program (10 umjetničkih instalacija); Svakog dana realizovaće se razgovori o predstavama i animacioni program. 1279 učesnika dolazi iz 29 zemalja.
O nagradama de odlučivati stručni žiri (Kristina Obradovid – glumica, Lidija Dedović –pozorišna rediteljka i Nataša Nelevid – pozorišna kritičarka), žiri grada Kotora i dječiji žiri. Tokom festivala bide angažovano 120 volontera.
Press povodom otvaranja Festivala za djecu
Na današnjoj press konferencijji povodom 26. Kotorskog festivala pozorišta za djecu govorili su: Jelena Vukasović sekretarka za kulturu Opštine Kotor, Ana Nives Radovid direktorka TO Kotor, Marija Bernard direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurkovid” i Petar Pejaković direktor Fondacije Kotorski festival pozorišta za djecu.
Sekretarka Vukasović je izjavila da je Kotorski festival pozorišta za djecu na ponos osnivaču Opštini Kotor i da je Opština spremna da pruži vjetar u leđa ovako značajnoj manifestaciji koja se i ove godine realizuje u sklopu Međunarodnog festivala Kotor Art čije se parole poklapaju (“Stavi prst u more i bideš spojen sa cijelim svijetom” i “Put oko svijeta”) Opština će ove godine izdvojiti 140,000 eura za KFPD što je do sada najvedi iznos koji je opredijeljen od strane Opštine za ovu manifestaciju. Vukasovićeva je takođe navela da smatra da je KFPD jedno srce od festivala i da je u pitanju jedna od najznačajnijih manifestacije u Crnoj Gori.
Ana Nives Radovid navela je da je TO Kotor osim dosadašnje podrške ove godine odlučila i finansijski da podrži Festival i postane zlatni sponzor između ostalog zbog rekordnog broja umjetnika i zemalja iz kojih dolaze. Istakla je da će podrška iz godine u godinu samo rasti jer ovo nije obično sponzorstvo već početak jedne ozbiljne i dugoročne saradnje.
TO Kotor prepoznaje potencijal grada Kotora da postane grad djeteta, a ovaj festival je osnova i oslonac za dobijanje takvog statusa. Želimo da sva djeca svijeta osjećaju da su dobrodošla na ovoj destinaciji.
Direktorka suorganizatora festivala KC “Nikola Đurković”, Marija Bernard, navela je da KC stavlja sve svoje ljudske i prostorne kapacitete u cilju što bolje i kvalitetnije realizacije svih programa festivala. Uloženo je 100,000 eura u Ljetnju pozornicu i napokon de djeca moći da uživaju u novom i modernom gledalištu i rekonstruisanoj sceni. Bernardova je naglasila da da je izuzetno raduje što de KFPD biti zatvoren predstavom “Cvrčak i mrav” koja je koprodukcija KC “Nikola Đurković”. Za kraj direktorka je pozvala sve roditelje da dovedu djecu u Kotor jer će od 1. do 12. jula Kotor zaista biti grad djeteta.
Direktor Fondacije gdin Pejaković zahvalio je svima na podršci i naglasio da je lijepo vidjeti da se svi raduju festivalu i rade sa radošću i ljubavi. Naveo je da de u sklopu pozorišnog programa djeca modi da pogledaju 18 predstava i da je u pitanju kvalitetna selekcija, posebno iz regiona. Festival de otvoriti Pozorište “Boško Buha” sa predstavom “Pepeljuga”. Osim pozorišnog programa gledaoci de uživati u brojnim programima po trgovima i pjacama. Moto ovogodišnjeg festivala je “Put oko svijeta” i to je nešto čemu težimo i ka čemu idemo, i ponosni smo što tokom 12 festivalskih dana možete da stojite u Kotoru, a da se svijet vrti oko vas.
Ove godine imamo 29 zemalja učesnica od Kine i Japana, preko Izraela i Irana, kroz cijelu Evropu, pa sve do Južne Amerike. Pejakovid je govorio o značaju umjetnosti za djecu i posvedenosti djeci i pomenuo staru parolu UNICEFA “Ko se okrene djeci okrene se bududnosti” i podsjetio da se moramo iznova i iznova vradati na tu parolu kako ne bi zaboravili kolika je naša odgovornost.
Istru je u petak rano ujutro zahvatilo grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnim oborinama i snažnim vjetrom.
U Rovinju je u 20-ak minuta palo 50 milimetara kiše po četvornom metru, a u Dajli kraj Novigrada zabilježen je udar vjetra od 82 kilometra na sat.
Istarski meteorološki portal Istramet javio je kako je nešto iza 4 sata ujutro prvi na udaru bio Umag, a potom i ostatak Istre.
U Puli je zabilježen udar od 73 kilometra na sat, a Umagu 68 kilometra na sat. Do 6 sati u Rovinju je palo 80 milimetara kiše, a u Puli i u mjestima južne Istre oko 40 milimetara.
Zbog velike količine kiše na području Rovinja, Pule i Marčane zabilježene su poplave u prizemnim prostorijama te srušena stabla i grane na cestama, pa su intervenirale dežurne službe, vatrogasci i policija. Povrijeđenih osoba nije bilo.
Atraktivan novi multimedijalni kulturni prostor – scena Synchro u Porto Montenegru, bila je mjesto na kome je sinoć zvanično otvoren prvi festival klasične muzike u Tivtu nazvan „Meditersanke note“.
Festival što traje do 28.juna i koji je okupio brojna značajna inostrana i domaća imena – interpretatore klasilne muzike, priređuju NVO „Mediteranske note“, Centar za kulturu Tivat, Porto Montenegro i hotel „Regent“, a podržalo ga je i Ministarstvo kulture
„Izuzetno mi je zadovoljstvo da večeras sa novootvorene scene za kulturna dešavanja ovdje u Porto Montenegru, koja je plod zajedničke saradnje Porto Montenegra i ovdašnjeg Centra za kulturu, otvorim novo kulturno poglavlje u našem gradu, – Festival klasične muzike „Mediteranske note“ 2018. Klasičari diljem Evrope narednih nekoliko dana, širiće najvrednije tradicije i kvalitete muzičkog stvaralaštva i uz Simfonijski orkestar Crne Gore učiniti da Tivat, u dijelu koncertne umjetnosti svoju ukupnu kulturnu ponudu izdigne na respektabilni nivo kojim težimo u svim segmentima naše ponude. Tivat jeste i treba da bude reprezent najboljeg u Crnoj Gori“- kazala je, otvarajučui festival, gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević.
Predsjednica Predsjednica Odbora direktora festivala, Ana Đukanović, istakla je da je počastvovana prilikom da bude u društvu najvećih imena svjetske muzičke scene i da festival simbolično počinje 21.jula na Svjetski dan muzike.
“Širom planete će zvuci melodije oplemeniti svijet i sigurna sam, makar na tren, povesti nas na drugo mjesto. Na mjesto bliže duši, bliskosti, duhovnosti, inspiraciji. Život je lijep i jednostavan. Upravo to ćemo da proživimo ovih večeri. Staće moć muzike i ljepote Tivta, Porto Montenegra iznad nas, da nas liječi onako kako je to bilo od postojanja ljudskog roda, kad se čovjek nadje blizu umjetnosti i ljepote. Moja i naša Crna Gora spojiće se sa svijetom, tonovima vrhunskih muzičara, uhvatiće neuhvatljive veze medju nama, napraviti veći sklad neba, zemlje i nas, povešće je muzika. Šta znači bilo koja moja riječ večeras u odnosu na muziku koju ćete čuti? Uživajte, imamo čast da živimo ljepotu i vrlinu duha. Ovo nije veče govora, riječi ili pojave. Muzika je jasna, veličanstvena istina uz k oju ćemo da zastanemo i uživamo. Zastanimo uz zvuk“- kazala je Đukanović.
Meditersanke note foto D.Redžo
Prisutne je pozdravio i umjetnički direktor festivala Ivan Vukčević, nakon čega su u atraktivnom ambijentu pod nadstrešnicom nekadašnjeg Arsenalovog sinhrolifta – navoza za remont brodova, nastupili Baiba Skride iz Letonije, Oleg Kaskig iz Ukrajine, Ivan Vukčević iz Švajcarske, Robert Lakatos iz Srbija i Pablo De Naveran iz Španija.
Festival se nastavlja u subotu 23.juna na na Ljetnjoj pozornici Tivat gdje će nastupiti Crnogorski simfonisjki orkestar i solisti Baiba Skride i Ivan Vukčević.
Kompanija „Projektor“ iz Tivta će za 14.950 eura obaviti radove na obnovi tri spomen obilježja u velikom Gradskkom parku u Tivtu.
Firma koju vodi arhitekta-konzervator Katarina Nikolić izradiće konzervatorski projekat za izvođenje konzervatorskih mjera na tri nepokretna kulturna dobra – spomeniku narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri podignutom sedamdesetih godina prošlog vijeka, spomen- obilježju utemeljivačima velikih Gradskog parka iz 1892. godine, te spomen- obilježju povodom predaje austrougaske flote u Tivtu 1918 godine. Ista firma obaviće i radove na samim spomenicima u skladu sa konzervatorskim uslovima koje je izdalo Ministarstvo kulture.
Izradu projekta i sprovođenje konzervatskih radova finansiraće Opština Tivat.
U poslednjih sedam dana u Budvi je prijavljeno nekoliko napada pasa u kojima je povrijeđeno troje djece i jedna odrasla osoba, javlja Radio Budva.
Zvanična statistika pokazuje da je u Budvi u posljednje dvije godine zabilježeno 160 ujeda pasa, od čega 45&% od strane vlasničkih pasa, 15% lutalica i 18% mačaka.
Specijalista epidemiologije dr. Vesna Milutinović naglasila je da je kod svakog ujeda vrlo važno javiti se odmah ljekaru.
“Prvu pomoć pri ujedu treba pružiti tako da se rana ispere sapunom i vodom a ne alkoholom, da bi se smanjila infektivna doza i mogućnost zaraze bjesnilom. Svaki ujed i rana zahtjeva antitetanusunu zaštitu i antibiotsku terapiju”, kazala je Milutinović za TV Budva te dodala da se radi o najskupljoj imuniziaciji koja za odraslu osobu košta i do 2.000 eura.
Ljetnji period je najopasniji kada je ova problematika u pitanju, a česta je pojava i da vlasnički pas napadne gazdu.
“Veliki vrućine utiču na sve nas, pa i na životinje. Oni imaju svoje potrebe, starhove i njima smo mi nepoznati. Svako prilaženje, maženje, čupanje, hvatanje za rep, provlačenjue kroz ograde može dovesti do netrepeljivosti i napada” kazala je Milutinović.
Svi budući vlasnici kućnih ljubimaca treba da budu na vrijeme informisani i upoznati sa potrebama životinja. Prema riječima poslovođe skloništa za napuštene i izgubljene životinje, Igora Pejovića mora postojati nadležni organ koji će kontrolisati izgubljene i napuštene životinje na ulicama.
“Po Zakonu zaštite i dobrobiti životinja nadzor bi trebala da vrši Komunlana policija”, navodi Pejović.
On smatra da ne postoji pas lutalica, nego samo izgubljeni ili napupšteni pas, a u oba slučaja su odgovorni ljudi.
