U junu će, što u gradu što u luci Gaženica, biti čak 17 ticanja kruzera, uglavnom velikih, a isto toliko i u julu te za jedno više u avgustu.
Ovog vikenda u Zadar je na četiri velika kruzera stiglo čak 7.578 gostiju koji su se u petak, subotu i nedjelju iskrcali u Luci Gaženica i potom zaputili u grad na razgledavanje, a nešto i potrošiti. Iako su veliki kruzeri u Zadar praktički počeli stizati još od ožujka, a ticanja su se nastavila i u travnju te svibnju, ovaj vikend definitivno bilježi impresivne brojke. U petak je tako u Gaženicu pristala Aida Blu tvrtke Aida Cruises s 2.050 gostiju, dok su u subotu u jutarnjim satima uplovili Oriana tvrtke P&O Cruises s 1.928 putnika te Norweigan Star tvrtke NCL s 2.300 putnika. Jučer je pak stigao brod Marella Celebration tvrtke Marella Cruises s 1.300 putnika. Đoni Štambuk iz Lučke uprave Zadar potvrdio je kako će kruzerske brojke i ove godine biti rekordne.
– Prava sezona s većim kruzerima počela je još u ožujku, dok od početka bilježimo i goste na zimskim kružnim putovanjima na manjim brodovima. Šest ticanja tri velika kruzera imali smo i u travnju, a možemo reći kako je prava sezona počela još u svibnju s jedanaest ticanja. Lipanj će biti izvrstan, krenuvši već s ovim prvim vikendom, a već sad možemo najaviti još jednu rekordnu godinu s oko 150 do 160 tisuća putnika što je za 20 do 30 hiljada više nego prošle godine, rekao je Štambuk.
U junu će, što u gradu što u luci Gaženica, biti čak 17 ticanja kruzera, uglavnom velikih, a isto toliko i u srpnju te za jedno više u kolovozu. Odlično je popunjen i rujan, a ticanja su već najavljena i za tri zimska mjeseca.
Kruzerski gosti inače su među boljim potrošačima, a ako se ostvari i najavljena ideja da Luka Gaženica postane homeport za kruzere, s ovakvom reputacijom Zadra, bit će to dodatan zamašnjak domaćem turizmu.
Čovjek i more neraskidivo su povezani. S razvojem prvih ljudi rasla je i njihova želja da na neki način ukrote more i otisnu se s obale na to privlačno beskrajno plavetnilo koje izaziva strahopoštovanje. Prvi prototipi čamaca, moglo bi se reći, bila su izdubljena debla raznih stabala koja su se pokazala sasvim dovoljno učinkovitima da ljude odvedu malo dalje od obale i omoguće im bolji ribolov.
Prvi Jadranski šivani brod
Prema dosadašnjim otkrićima, najstarije ikad pronađeno plovilo je takozvani Pesse kanu pronađen tijekom gradnje autoceste u blizini sela Pesse u Nizozemskoj 1955. Izrađen je od izdubljenog debla bora, dugačak 298 centimetara i širok 44 centimetra, a datiranje ga je smjestilo u razdoblje između 8040. i 7510. godinu prije Krista. Iz istog je perioda pronađen kanu u Nigeriji no on je dugačak 8,5 metara, a prvo najstarije pronađeno plovilo koje je ipak nešto kompleksnije i zaslužuje da ga se naziva brodom je brod Khufu iz drevnog Egipta. Riječ je o prvom najdetaljnijem i najočuvanijem antičkom brodu koji je pronađen u podnožju Velike piramide u Gizi, što možemo zahvaliti činjenici da nije bio namijenjen plovidbi u ovom, već u onom, zagrobnom svijetu, a potječe iz 2500. godine prije Krista. Najstariji brod koji je zaista plovio morima, kako navode svi javno dostupni podaci i kronološki popisi, je onaj iz Dovera u Velikoj Britaniji koji se smješta u brončano doba, odnosno u 1500. godinu prije Krista. Riječ je o brodu izrađenom od trupaca hrasta i povezanom takozvanim šivanjem trupa broda, u ovom slučaju “uzicama” od tise.
Međutim, rame uz rame s tim brodom trebao bi se nalaziti ni manje ni više nego jedan istarski brod, a mi se nadamo da će uskoro svi ti podaci biti ažurirani i da će naši arheolozi time dobiti zasluženo priznanje za svoj dugogodišnji rad. Govorimo o ostacima šivanog broda pronađenim na dnu mora u uvali Zambratija pored Umaga 2008. godine. Šivani brodovi smatraju se pretečama svih kasnijih brodova, a usprkos tome što je brodogradnja sa stoljećima napredovala i otkrivane su nove, učinkovitije tehnike pravljenja brodova, šivanje se svejedno kao tradicija jako dugo stoljeća zadržalo u cijelom svijetu.
– Prije desetak godina dobili smo dojavu ribara da su na dnu pronađene neke daske, pa da dođemo vidjeti o čemu se radi. Kada smo zaronili, otkrili smo da je to oplata broda, a ne neke stare daske. Odmah smo primijetili rupice duž oplate kroz koje je brod, metodom šivanja, bio spojen. Iz muljevitog dna na svjetlost dana izašlo je osam madira (platica) brodskog korita napravljenog od brijesta i jedna korba (rebro) od jele, dok su ostali dijelovi rađeni i od johe. Na rubovima madira se nalaze ukoso izbušene rupe kroz koje je obavljeno šivenje uz pomoć konopca, a preko šava je stavljana drvena letvica koja je služila kao brtvilo. Odmah smo znali da se radi o senzacionalnom otkriću, a to su nam potvrdili i rezultati radiokarbonskog datiranja koji su brod smjestili u brončano doba, odnosno negdje između 1120. i 1900. godine prije Krista. Ovo je zaista jedinstven nalaz jer je riječ o najstarijem šivanom brodu ikad otkrivenom na Mediteranu, a ujedno je i najočuvaniji na svijetu, rekao je Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli na nedavnom predstavljanju istarskih šivanih brodova od prapovijesti do rimskog razdoblja u Premanturi.
Otkriće “u kanalizaciji”
Budući da nije pronađena dostatna količina ostataka broda, niti je bilo gdje u Istri otkriven grafit ili ikakav drugi antički prikaz broda, bilo ga je teško kompjuterski rekonstruirati ili nacrtati u cijelosti. No, stručnjaci ipak mogu pretpostaviti kako je mogao izgledati zahvaljujući nekim drugim izvorima. Kako je istaknuo Uhač, ovo je neprocjenjivo vrijedno otkriće za Jadran i ujedno najstariji brod ikad pronađen na području Mediterana, zbog čega je privukao pažnju i drugih svjetskih stručnjaka. Zambratija se zapravo pokazala kao prava mala arheološka senzacija, jer su uz ostatke brodice starije od tri milenija otkriveni i odlično sačuvani ostaci naselja koje je nastalo prije šest milenija.
Potom je stigla 2013. godina i izgradnja kolektora u Flaciusovoj ulici kod pošte, gdje je u ne baš mirisnim uvjetima na dva metra dubine otkriveno još jedno senzacionalno otkriće. Na toj su lokaciji pronađena još dva antička šivana broda nazvani Pula 1 i Pula 2. Veći brod, dimenzija dvadeset metara, datiran je u 1. stoljeće, a manji brod od osam metara nalazio se ispod njega.
– Brodovi su nađeni u lošim uvjetima i bilo nas je strah da ćemo ih izgubiti. Međutim, taj mulj u kojem su se brodovi nalazili je zapravo sačuvao drvo od propadanja. S obzirom da je iznad brodova bila i kanalizacija i cesta i dosta materijala naslaganog stoljećima, trup broda se u potpunosti izravnao, kao da je sprešan, i uopće nije ličio na brod. Pronađena drvena konstrukcija morala je odmah biti konzervirana i zaštićena od vanjskih uvjeta, te konstantno močena da se ne posuši jer bi to uništilo nalaze. Kada smo izradili posebne podupirače i odvojili ga od tla, brod je u dijelovima prenesen u jednu halu u Uljaniku gdje je dvije godine proveo u bazenu, a 2015. je transportiran u cijenjeni institut i laboratorij u francuskom Grenobleu na čišćenje i konzervaciju, ispričala nam je Andrea Sardoz, restaurator u pulskom AMI-ju.
Brod Pula 2 sada je ponovo u Puli i jednog će dana biti primjereno predstavljen građanima.
Zaronimo do nalazišta
Ništa manje važan nije ni pronalazak ostataka broda u uvali Debeljak na Rtu Kamenjak 2014. godine koji arheolozima i povjesničarima omogućava uvid u razvoj brodogradnje na Jadranskoj obali, budući da ovaj datira iz 4. ili 5. stoljeća poslije Krista i napravljen je jednom drugačijom tehnikom, pomoću jezičaca i drvenih klinova.
Podvodna arheologinja Ida Koncani Uhač istaknula je da je to prvi takav brod pronađen na našem području, a nešto više podataka o ovom otkriću moći ćemo doznati nakon dovršetka arheoloških istraživanja koja su započeta lani uz suradnju međunarodnih stručnjaka.
Za to vrijeme svi zainteresirani mogu posjetiti još jedno izuzetno važno arheološko nalazište pod vodom, ono koje se nalazi u podmorju plitke uvale Bijeca u Medulinskom akvatoriju.
– Radi se o velikom rimskom kompleksu koji se nalazi na metar, dva dubine na pješčanom dnu, a prostire se na nekoliko hektara površine. Prema pronađenim kamenim ostacima i drugim, manjim nalazima, možemo zaključiti da je ovdje nekada postojala rimska solana, no isto se mjesto, vjerojatno u različitim vremenskim razdobljima, koristilo i za uzgoj riba, i kao uljara za maslinovo ulje. Pronašli smo kameni kanal dug 48 metara, drveni sanduci i to dosta dobro očuvani, zatim je tu jedna izuzetno očuvana palisada od 185 metara, mlinski kameni i još mnogo toga. Riječ je o jednom zaista zanimljivom nalazištu koji nam, uz ostalo, otkriva i da se na ovom području od rimskog doba na ovamo more podiglo za metar i pol do dva metra, rekla je Koncani Uhač.
Još je i Plinije Stariji u svojim prirodoslovnim djelima iz 1. stoljeća pisao o Histarskom maslinovom ulju napominjući da je ono treće po važnosti u svijetu. Zanimljivo je da se prema nekim nalazima u podmorju Bijece da naslutiti da se ovdje ujedno proizvodio i legendarni rimski umak garum, neizostavan začin antičke kuhinje, koji se proizvodio od usoljenih fileta i iznutrice plave ribe koji su se, oplemenjeni raznim začinima, vinom i octom izlagali suncu, dok se ne bi gotovo usmrdili. Tada se iz njih tiještio omiljeni i dragocjeni garum. Iako se i ovo nalazište još uvijek istražuje, arheolozi su voljni svakom zainteresiranom omogućiti da ga pobliže prouči zajedno s njima uz pomoć maski i disalica ili opreme za ronjenje, samo ih treba kontaktirati.
Veliki koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, pod dirigentskom palicom maestra Grigorija Kraska biće održan u Kotoru, na Pjaci Svetog Tripuna, u četvrtak 7. juna od 20 sati.
Na progamu su djela Bizea, Pučinija, Rosinija, Štrausa i drugih.
Ulaz je slobodan.
Podsjećamo, Kulturni centar ‘Nikola Đurković’ je u oktobru prošle godine potpisao Sporazum o saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore o organizaciji dva velika koncerta Crnogorskog simfonijskog orkestra u Kotoru.
Automoto sportski klubovi Crne Gore organizuju akciju dobrovoljnog davanja krvi u četvrtak 7. juna u Kotoru, Herceg Novom, Podgorici, Nikšiću, Cetinju i Pljevljima, 8.juna.
U svim gradovima akcija dobrovoljnog davanja krvi obaviće se u bolnicama na odjeljenjima za transfuziju krvi, dok će se u Herceg Novom organizovati u Centralnoj laboratoriji u okviru Nove faze Instituta dr Simo Milošević.
Neki od predstavnika AMSK iz Nikšića,koji će 7. juna biti van Crne Gore, danas će u tom gradu dati krv do 12 sati.
Organizacioni tim AMSK Crne Gore zahvaljuje načelnici Službe za kolekciju krvi u Zavodu za transfuziju krvi dr Neli Eraković, specijalisti transfuziologu, koja je pomogla da se akcija dobrovoljnog davanja krvi sprovede u navedenim gradovima.
“Ovom prilikom pozivamo sve građane koji su u mogućnosti dati krv, da se pridruže ovoj akciji, kako bismo onima kojima je neophodna omogućili budućnost” kazali su iz organizacionog tima AMSK Crne Gore.
Zaposleni u Službi za kontrolu javnog preduzeća Morsko dobro svakodnevno obilaze zonu morskog dobra na teritoriji svih šest primorskih opština, evidentiraju eventualne nepravilnosti i proslijeđuju ih Upravi za inspekcijske poslove.
Predstavnici Morskog dobra kazali su da u toku trajanja ljetnje turističke sezone, žalbu ili uočenu nepravilnost turisti mogu uputiti pozivom na 08000 1300, odnosno broj Call centra Nacionalne turističke organizacije (NTO).
“Na osnovu izvještaja o aktivnostima Morskog dobra tokom turističke sezone za prošlu godinu, u periodu najveće koncentracije turista na crnogorskim plažama, u julu i avgustu, žalbe su se najviše odnosile na neoslobođenost kupališta od plažnog mobilijara te na postavljanje i upotrebu skutera u neposrednoj blizini kupališta”, rekli su iz Morskog dobra agenciji Mina-business.
Zakupci su, što se tiče pripreme za novu sezonu, shodno ugovoru potpisanom sa Morskim dobrom, dužni da pripreme kupališta i omoguće njihovo korišćenje od 1. maja.
“Veliki broj zakupaca je to i učinio, a onima koji nijesu, upućena je pismena opomena”, dodali su iz kompanije.
Oni su, po pitanju veće uređenosti plaža i obalne infrastrukture naveli da je, u duhu društveno odgovornog poslovanja i brige o bezbjednosti kupača, nedavno obavljeno uređenje kupališta Pizana kao nezakupljenog dijela crnogorske obale, gdje je angažovana spasilačka služba, postavljene bove i kante za otpatke.
“Isto tako, kroz saradnju Morskog dobra i Opštine Bar, krajem aprila nastavljena je izgradnja šetališta Žukotrlica u Baru, te postavljanje betonskih ploča i ambijentalno uređenje tog primorskog naselja”, naveli su iz Morskog dobra.
Morsko dobro je, saglasno propisanim uslovima i rješenju Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, a u svrhu što kvalitetnije pripreme za ljetnju turističku sezonu, kompletiralo akciju prehranjivanja plaža pijeskom na teritoriji Opštine Herceg Novi, u iznosu od 250 metara kubnih.
“U toku je proces prehranjivanja pijeskom kupališta u Kotoru, u iznosu od 162 metra kubna, nakon čega će iste aktivnosti nastupiti u Tivtu, u iznosu od 100 metara kubnih”, precizirali su iz tog preduzeća.
Iz Morskog dobra su naveli da su ta kompanija i Institut za biologiju mora iz Kotora 25. maja realizovali prve aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada iz mora sa izabranih plaža, u okviru projekta Welcome, Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.
Velika plaža – spasioc
“Akcije sakupljanja i selektovanja otpada sprovede ne po unaprijed definisanim transektima na djelovima Velike plaže u Ulcinju, Bečićke plaže u Budvi i plaže Igalo u Herceg Novom, predstavljaju prve u nizu akcija koje će biti realizovane šest puta tokom realizacije projekta”, naveli su iz Morskog dobra.
Otpad sa tih plaža je, kako se dodaje, selektovano sakupljan kako bi se omogućilo recikliranje materijala kao što je drvo, plastika, staklo i aluminijum.
U koordinaciji Morskog dobra, nevladine organizacije (NVO) Porat Budva i zakupca Luke Budva, 26. maja je organizovana akcija čišćenja morskog dna u zahvatu luke i oko gradskog bazena nadomak Pizane.
Iz do sada nepoznatog ugla, nova knjiga Nikole Malovića „Boka Kotorska i Srbija“, u izdanju beogradske Knjige komerc, dočarava nam boje, ukuse, mirise, ali i geopolitičke slike Mediterana.
Saznajemo koja su to baš sva mora i koje su sve zemlje bez mora. Čitamo da je prvi Srbin koji je oplovio svijet bio Bokelj, da je najveći poznavalac Magelanovog moreuza bio Bokelj, da je prvi pravoslavac – vitez Malteškog reda bio Bokelj, da se prvi srpski ratni brod zvao „Srbija“ i da je imao Bokelja za prvog kapetana…
Saznajemo kako je to živjeti na moru, kako je ljeti, kako je zimi, kako je Ivu Andriću bilo u Herceg Novom. Čitamo o ostrvima i rtovima, o čudesnom putu začina, jelovniku Bokeške kužine, o obalnom govoru punom romanizama, o tome kako starosjedeoci doživljavaju turiste.
Saznajemo da je mornarska majica najpoznatiji dezen na svijetu, da prvi slovenski papa potiče iz Boke, da se Boka ujedinila direktno sa Srbijom 1918. g, te da Crna Gora prema Boki gaji kolonijalnu svijest.
Na pitanje kako da čitaoci tumače naslov, autor kaže:
– Imati pogled na more u državnom smislu nije samo stvar simboličkog karaktera. Imati pogled na more pitanje je nacionalnog ponosa.
Knjiga se može naći u svim bolje opremljenim knjižarama.
Polumatursko veče OŠ Drago Milović Tivat i Branko Brinić Radovići - foto Riva
1 od 9
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Polumatursko veče OŠ "Drago Milović" Tivat i "Branko Brinić"Radovići
Učenici IX razreda osnovnih škola „Drago Milović“ iz Tivta i „Branko Brinić“ iz Radovića proslavili su u petak malu maturu u hotelu „Kamelija“.
Proslavi polumaturske večeri prethodio je defile ulicama Tivta.
„Osnovna škola je najbezbrižnije doba na koje treba da nadogradite znanje, vrline i vrijednosti ljudske koje su iznad znanja. Budite srećni i zadovoljni, upišite školu koju volite i ostanite dobri drugovi“, poručila je učenicima direktorica OŠ „Drago Milović“, Ružica Lazarević.
Predstava „Jami distrikt“ u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra Beograd, Festivala Maszk iz Sefenina i Think Thank Studija iz Novog Sada, proglašena je za najbolju predstavu 63.festivala „Sterijino pozorje“ u Novom Sadu.
Komadu koji je po tekstu Milene Bogavac režirao Kokan Mladenović pripalo je ukupno čak sedam nagrada. Pored priznanja za najbolju predstavu, „Jami distrukt“ dobio je nagrade za najbolji tekst (Milena Bogavac) i najbolju režiju (Koakan Mladenović) i nagradu za najbolje kostimografsko riješenje (Ivana Nestorović). Sve tri glumice koje igraju u ovom sjajnom komadu takođe su se okitile nagradama – nagrada za glumačko ostvarenje pripala je kako Jeleni Graovac tako i Nini Nešković, dok je nagrada za najbolju mladu glumicu dodijeljena Isidori Simijonović.
Odluke o nagradama od kojih je „Jami distrikt“ pokupio daleko najviše od svih devet predstava u takmičarskoj konkurencii ovogodišnjeg „Szerijinog pozorja“, donio je žiri u sastavu Maja Mirković (kostimografkinja) – predsjednica žirija, Tanja Šljivar (dramska spisateljica), Branislava Ilić (dramaturškinja i dranska spisateljica), Ksenija Krnajski (rediteljka) i Novak Bilbija (glumac).
„Jami distrikt“ premijeru je imao aprila prošle godine u Tivtu od kada je ova predstava igrama četrdesetak puta u osam država u kojima je, prije svog apsolutnog trijumfa na upravo okončanom „Sterijinom pozorju“, ovaj komad na raznim festivalima osvojio čak 12 nagrada.
„Deset godina Arheološkog muzeja Narona” naziv je izložbe koja je danas otvorena na lokalitetu „Rimski mozaici” u Risnu. Organizatori izložbe su Turistička organizacija opštine Kotor i Arheološki muzej „Narona” iz Vida (Metković).
Izložbom je predstavljen istorijat lokaliteta, istraživanja, muzejski projekti i aktivnosti, kao i vizija budućeg razvoja Arheološkog muzeja Narona na 10 panoa te video projekcija ovog značajnog arhološkog nalazišta.
Na otvaranju izložbe je nastupila klapa KUD-a Župa Gospe Snježne iz Vida.
Izložba Narona u Risnu
Posjetioce i goste iz Vida u ime domaćina TO Kotor pozdravio je Zoran Živković, koji je istakao da ova izložba predstavlja inicijativni element za saradnju na drugim nivoma između Risna i Opštine Kotor odnosno Vida i Metkovića koji imaju potrebu da svoje kulturološko nasleđe značajnije turistički valorizuju.
Direktor Arheološkog muzeja „Narona“ Toni Gličina, istako je da je izložba rezultat uspješne saradnje sa Rimskim mozaiciima u Risnu, koje između ostalog vezuje i deseta obljetnica uspješnog rada.
„Izložba koja je pred vama govori o povjesti Narone kroz tri razdoblja. Rimsko repulikansko razdoblje, Rimsko carsko razdoblje i kasno Antičko doba, kada je ona funkcionirala kao urbano središte i grad. Međutim, novci i numizmatika govori drugačije, da je kontinuirano naseljena od antičkog doba do danas, kao jedan značajan lokalitet, urbano selo, danas sa oko 700 stanovnika u mjestu Vid. Razdoblja su nam veoma bitna, to je jedna velika poveznica sa Risnom, Teutinim gradom. Grčki pisci kada o našoj obali govore spominju Naronu već u 4. stoljeću prije Krista. Nažalost, mi taj arheološki materijal još nismo pronašli, nismo ga potvrdili na lokalitetu, ali moram naglasit da je smo pet posto Narone iskopano, istraženo. Očekujem da ćemo daljim istraživanjima potvrditi taj podatak, kao što vi ovdje u Risnu u saradnji sa Poljacima otkrivate senzacionalne stvari koje rasvjetljuju povjest tog doba, ilirskog kraljevstva.
Izložba Narona u Risnu
Narona je bila najznačajnija u prvom stoljeću prije Krista kada je bila Rimski grad, kada je tu bila prisutna vojska, koja je imala novaca uslijed čega se izgradila i taj materijal koji se može djelimično vidjeti na Rimskim mozacima je veoma sličan i korenspodira sa Risnom kao važnim trgovačkim gradom koji je komunicirao sa zaleđem. U Vidu je pronađena najbrojnija skupina carskih kipova u Rimskom carstvu od Škotske do Sirije od Dunava i Rajne do Sahare. Dakle, nigdje nema pronađeno toliko kipova na jedno mjesto, što je i bio razlog da Ministrstvo kulture RH odlučilo graditi muzej u jednom mlom mjestu daleko od turističkih centara. Istaraživanja se provode još od 1877. godine kada je Arheološki muzej iz Splita prvi počeo kopati i godina skrbili o lokalitetu na čemu im zahvaljujem. Uspostavom novog muzeja sada sami skrbimo o sebi “ – kazao je između ostalog direktor Muzeja Narona, Toni Gličina.
Inauguracionim letom, aviokompanija LOT je obilježio uspostavljanje redovne linije između Varšave i Podgorice. Poljska aviokompanija će tokom cijele godine obavljati čak šest letova sedmično, modernim avionom tipa Embraer.
Putnici iz Crne Gore će od sada uživati u povoljnostima direktnih letova do Varšave, kao i u transferu do drugih destinacija u okviru razgranate mreže aviokompanije LOT koja broji preko 95 konekcija, odnosno do LOT-ovih destinacija u SAD-u ili Kanadi.
Letovi na liniji Varšava – Podgorica obavljaće se svakog dana izuzev srijedom. Polazak LOT-ovih Embraera sa aerodroma Šopen u Varšavi planiran je za 13:45, a dolazak u Crnu Goru u 15:55 sati ponedeljkom, utorkom i petkom. Polijetanje iz Podgorice je planirano za 16:35, a slijetanje u Varšavu za 18:45 sati. Svakog četvrtka, subote i nedjelje, polijetanje iz Varšave je planirano u 10:25, a slijetanje u Podgoricu 12:35 časova. Povratni let za Varšavu je četvrtkom, subotom i nedjeljom, planiran u 13:15, a slijetanje u poljsku prijestonicu u 15:25.
Letovi na liniji sa Podgoricom obavljaće se avionima tipa Embraer 170 i 175. U zavisnosti od tipa aviona, kapacitet je 70 – 82 sjedišta, uz tri raspoložive klase putovanja – biznis, ekonomska plus klasa i ekonomska klasa.
“Naši putnici su već prošlog ljeta uživali povoljnosti direktne linije između Podgorice i Varšave, koja je bila sezonskog karaktera. Uočili smo rast tražnje za letovima prema i iz Crne Gore koja se ne zadržava samo na periodu trajanja sezone. Srećni smo da sada, tokom cijele godine, na našim letovima možemo dočekivati putnike iz oba pravca. Zadovoljstvo nam je da putnicima iz Crne Gore otvorimo široke mogućnosti koje pružaju LOT-ovi najkomforniji redovni letovi prema daljim destinacijama u Zapadnoj Evropi, Skandinaviji, kao i našim habovima u SAD-u i Kanadi. Sa druge strane, uspostavljanje reodne linije sa šest letova nedeljno će znatno pospiješiti promet turista u Podgorici i zemlji. Takođe, ovo je još jedan korak ka daljem osnaživanju LOT-a na Balkanu. Uvjeren sam da ćemo novom ponudom ispuniti očekivanja poslovnih putnika i turista”, Adrian Kubicki, direktor za korporativne komunikacije LOT-a.
“Poljska kompanija LOT je još jedna od kompanija u nizu, koja se nakon uspješnih sezonskih letova,odlučila na uspostavljanje redovne linije ka Crnoj Gori. Tome je značajno doprinjela naša poslovna politika i stimulativna šema koju imamo za sve nove kompanije. Suvišno je govoriti koliko je poljsko tržište važno za crnogorski turizam a broj letova koje će LOT imati dovoljno govori o interesovanju za našu zemlju. Istakao bih ipak da je uspostavljanje ove linije važno I za naše gradjane koji će moći preko LOT-a da stižu do brojnih svjetskih destinacija. Nastavićemo da širimo mrežu naših poslovnih partnera i na taj način doprinosimo crnogorskom turizmu.”,rekao je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore, Danilo Orlandić.
Redovi letenja su osmišljeni na način da putnici iz Podgorice sa aerodroma Šopen mogu lako i jednostavno nastaviti putovanje do drugih destinacija, među kojima se izdvajaju one u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Zapadnoj Evropi (npr. Skandinavija). LOT-ovi transferi posredstvom haba u Varšavi za putnike iz Crne Gore podrazumijevaju vrijeme čekanja od 80 minuta na konekciju za letove do npr. Čikaga ili JFK (ukupno vrijeme putovanja iz Podgorice je približno 12 sati).
Za 2018. godinu, LOT je najavio uvođenje 27 konekcija, uključujući letove iz Varšave prema: Los Anđelesu, Njuarku, Astani i Singapuru, iz Budimpešte prema Njujorku i Čikagu, na liniji Krakov – Čikago i Rzeszów – Njujork. LOT je 2017. godine prevezao ukupno 6.8 miliona putnika, zabilježivši rast od skoro 1.5 miliona putnika u odnosu na prethodnu godinu. U tom periodu su LOT-u isporučena četiri nova aviona tipa Boeing: dva B787 Dreamliner i dva B737 MAX. Aviokompanija će ove godine uvećati flotu sa još 12 letjelica: tri B787-9 (veća verzija Dreamliner-a), tri B737 MAX 8 i šest EMBRAER 195.
Karte aviokompanije LOT za letove na liniji sa Podgoricom, dostupne su putem LOT-ovog kontakt centra, na www.lot.com i kod agenata prodaje.
