“Upalili smo brodicu, prekrstili se i – krenuli…”

0
Kapetanija Zadar

Visoki valovi, poplavljene rive, srušena stabla, zaustavljen trajektni promet… Tako je izgledao olujni ponedjeljak 29. oktobra, dan kad je Dalmaciju pogodilo godinama nezapamćeno jugo. Ono što su meteorolozi danima najavljivali, obistinilo se u svojoj punoj žestini. Vjetar praćen obilnim pljuskovima divljao je obalom, lomio grane i podizao višemetarske valove. Zadarska riva koja je odolijevala desetljećima brojnim fortunalima, rastrgana je snagom valova kao da je sačinjena od lego kockica. Već je tijekom dana bio zaustavljen sav brodski promet. Na moru nije bilo žive duše. Olovno jugo valjalo je valove velike poput bregova Zadarskim kanalom, a isploviti po takvom nevremenu mogao je samo onaj tko je potpuno lud.

Ili zbog prijeke potrebe – beskrajno hrabar.

Takav dan olujne južine, za kakav se u Dalmaciji od davnina kaže da treba sjediti u konobi, igrati na karte, piti crno vino i jednostavno čekati da prestane, bio je radni za posadu brodice RH 10 ZD Lučke kapetanije Zadar, izgrađenu prošle godine u talijanskom brodogradilištu, trenutno najmoderniju u svim hrvatskim lučkim kapetanijama na Jadranu.

– Znali smo da je ružno vrijeme pa je brod bio na vezu u luci Gaženica, inače je praksa da je preko dana vezan ispred kapetanije na Poluotoku. Zbog olujnog vjetra, tamo je bio siguran vez. Kolega i ja bili smo „stand by“ u kancelariji čekajući, ne daj Bože, neki poziv. Kad, u 18.20 eto poziva! Dobivamo dojavu od kolege u turnusu da imamo hitan medicinski prijevoz iz mjesta Kali na otoku Ugljanu i da moramo isploviti. Doznali smo samo da je doktorica iz Kali zatražila prijevoz jer jedna mlađa ženska osoba hitno treba liječničku intervenciju u zadarskoj bolnici i da ju je potrebno što prije transportirati u Zadar. Uputili smo se službenim vozilom u Gaženicu i isplovili već oko 18.40 sati – kazuju Mario Kalmeta (37), voditelj brodice, u Lučkoj kapetaniji od 2009. godine i Vedran Lovrin (31), nautičar treće vrste, u kapetaniji od 2016. godine.

Baš u to vrijeme jugo je bilo najjače i udari vjetra su bili strahovito jaki na moru koje je „uskuhalo“ od ogromnih valova. Već je pao mrak i ništa se oko broda nije vidjelo, samo tmina, vjetar i jaka kiša koja je šibala lica pomoraca dok su se ukrcavali na plovilo.

– Upalili smo brodicu, pripremili sve da ne bi nešto upalo u more, pospremili konope, prekrižili se i – krenuli, kaže Mario.

– Kako smo se odlučili uputiti po takvom nevremenu? Morali smo probati, pa što bude. Bitno je isploviti. Naša je obaveza da na poziv isplovimo i ako uvidimo da su vremenski uvjeti nepovoljni za plovidbu, vraćamo se nazad. Nismo se vratili već smo pošli prema Kali – priča Vedran.

– Sreća je možda bila u tome što smo kolega i ja imali jednu zgodu prije nekoliko mjeseci kad smo po olujnoj buri, dok je sav promet bio zatvoren, morali otploviti za Rijeku. Stigli smo do južne strane Raba i uvidjeli da se nije baš pametno dalje probijati jer je bio prejak vjetar, oko 200 kilometara na sat, pa smo se vratili natrag. Rekli smo, ako smo onaj put probali, ajmo vidjeti jel ovo gore. Čekala nas je plovidba po olujnom jugu. Značio je to veći val od bure, ali manja jačina vjetra. Bura ima jači udar koji vam može potpuno pomaknuti smjer pramca, a kod juga je drugačije. Čim smo krenuli, dočekali su nas ogromni valovi između kojih upadate, pa se opet propinjete… pa stalno tako. Čak bi nas i cijeli val podigao, pa preklopio, pa opet spustio dolje… Do sad nismo nikada imali potrebe isplovljavati po takvom jugu. Bilo je to prvi put. Znali smo da imamo dobar, moćan brod, a i mi smo bili malo ludi – kaže Mario.

Za vrijeme plovidbe, vladao je mrkli mrak. More i kiša neprestano su zapljuskivali prozore brodice. Održavali su vezu mobitelom sa doktoricom u Kali i pokušavali iz tame Zadarskog kanala ugledati svjetla na drugoj strani obale.

– Mislili smo se gdje pristati. Hoćemo li baš u Kali ili u neku zaštićenu uvalu? Otprilike sam rekao da bi mogli biti koliko toliko zaštićeni u Kalima mada je otvorena prema južnoj strani, ali svejedno se možemo zavući. Rekli smo „dok ne probamo, ne znamo što će biti“. Kolega je opet preko mobitela kontaktirao doktoricu i javio joj da stižemo. Bilo je oko 19 sati, za nekih 15-tak minuta stigli smo do Kali što je bilo izvrsno po tom vremenu – priča Mario.

– U noći, po takvom nevremenu vi ne znate na kakav val nailazite. Koja je njegova visina, veličina, smjer udara. Vidite samo pjenu. Sve je bijelo. Imate radar i kartu (gps). Ali ne vozi se preko karte, nego preko radara koji je ipak pouzdaniji. Mada i on ima po takvom vremenu smetnje. Sjećate se nesreće broda Danče? I tada je bilo takvo olujno jugo… plovite zapravo na slijepo, pomoću navigacijskih uređaja koji su u takvim uvjetima samo donekle precizni. Sve vam to prolazi kroz glavu, ali zadatak morate izvršiti jer nekome je potrebna vaša intervencija i usredotočeni ste na to – dodaje Vedran.

Nakon što su uspjeli uploviti u luku Kali, vezali su se uz jedan manji brod. Liječnička ekipa uspjela je doći medicinskim vozilom u blizinu brodice. Djevojka A.B. (18) prenesena je na nosilima do veza i unesena u plovilo. Koliko su doznali, radilo se o ozljedi glave uslijed čega je došlo do poremećaja rada srca jer su se otkucaji spustili ispod 40 u minuti i bio je to razlog hitne intervencije.

– S njom su bili njen otac, doktorica i medicinski tehničar. Smjestili smo je na ležaj i stabilizirali je, a medicinsko osoblje upozorili na uvjete koji su nas očekivali. Krenuli smo nazad prema Gaženici. Opet isti „rock n’ roll“. Ništa se ne vidi, valjanje, morska pjena. Prije smo imali valove u lijevi, bok, sada u desni. Za nas kao posadu to je bila skoro normalna stvar, mislim da je bilo gore toj djevojci, njenom ocu i medicinskom osoblju koji nisu na to naviknuti. Djevojka je bila cijelo vrijeme prisebna. Pričala je i bila je dobro raspoložena. Doktorica ju je pokušala animirati nekim pričama o luna parku i svi su zbilja bili na visini zadatka. Djelovali smo kao tim i svi smo bili vrlo pribrani i usredotočeni na to što nas očekuje – kaže Vedran.

Valovi su dosezali minimalno tri metra na povratku, manje ne, a moguće je i više. Takvo jako jugo zbilja godinama nije puhalo. Mario je u jednom trenutku primijetio pjenu vala na vrhu prozora. Brodica se međutim ponašala odlično. Niti u jednom trenutku nisu se osjetili nesigurno jer je brodica reagirala čvrsto i na najveće valove koji su se obrušavali na nju. Postigni su brzinu oko 16 milja i tako su plovili cijelo vrijeme, a pri kraju puta podigli su brzinu do čak 20 milja. Otprilike su za 17 minuta doplovili do Zadra, mada se svima put sigurno činio kao čitava vječnost.

– Ulaskom u luku Gaženica nastojao sam navesti brodicu tako da imamo vjetar u krmu kako bi lakše uplovili. Na vezu su nas čekala kola hitne pomoći sa medicinskim osobljem koje je prihvatilo cimu, iako bi to izveli i sami nas dvojica da nikoga nije bilo. Pacijentica je prebačena u kola hitne pomoći i odvezli su je u bolnicu – prisjeća se Mario.

– Nakon što je sve prošlo, osjetili smo veliko olakšanje. Otac djevojke je zahvalio meni i kolegi. Jedan život je bio spašen. Bili smo zadovoljni jer nije postojala niti jedna druga mogućnost da se pacijentica doveze po onakvoj oluji do kopna i bolnice, osim našom brodicom. Niti helikopterom, niti trajektom, nekim drugim brodom. Nitko nije vozio po onom vremenu osim nas i osjećali smo zbilja zadovoljstvo. Da smo mi odustali… Do sutra je pitanje što bi bilo. Čuli smo kasnije da je sve dobro prošlo. Sad znamo kako je ploviti po takvom jugu. Imali smo prilike po orkanskoj buri, a sad smo prošli i jugo. Brodica je položila ispit, to je i bila njezina namjena – ističe Mario.

– A i nas dvojica. Mada su i druge kolege prošle svašta. U tom trenutku bili smo nas dvojica na moru pa sad ispada da smo mi neki heroji, ali da je bila druga posada, isto bi tako i oni postupili jer smo izvježbani za taj posao i volimo ga. A i svi smo malo ludi, bez toga ništa – kažu nam na kraju Mario i Vedran.

Dvojica pomoraca koji su olujnog ponedjeljka zaplovili kroz zadarsko jugo desetljeća.

UNESCO će pripremiti poseban izvještaj o Tari

1
Tara radovi foto RTCG

Podgorički dnevnik Dan je objavio, pozivajući se na nezvanične izvore, da će UNESCO pripremiti poseban izvještaj o rijeci Tari, u vezi sa čijom zaštitom su se juče sastali predstavnici UNESCO, Vlade i više ekloloških i nevladinih organizacija iz Crne Gore.

Ljudi iz civilnog sektora su predstavnike UNESCO upoznali sa podacima o ugrožavanju Tare zbog radova na autoputo Bar – Boljare, kod petlje Mataševo.

Nevladina organizacija MANS je prva skrenula pažnju javnosti na devastaciju korita zaštićene rijeke i podnijela krivičnu prijavu.

Rijeka Tara je, kao prirodno dobro od posebnih vrijednosti svjetskog značaja, dvostruko upisana u Listu svjetske baštine. Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage), koja je usvojena 1972. godine. Nacionalni park “Durmitor” sa kanjom rijeke Tare upisan je 1980. godine u Listu svjetske prirodne bastine. Bazen rijeke Tare upisan je 1977. godine u mrežu objekata biosfere u okviru programa UNESCO-a “čovjek i biosfera” (MAB).

Počela istraživanja tvrđava Goražde i Kosmač

9
Tvrđava Goražde
Arheološki institut Austrije u saradnji sa Ministarstvom kulture je u periodu od 22.oktobra do 3.novembra, sproveo projekat istraživanja Austro-ugarskih fortifikacija u Crnoj Gori.
Stručni tim od šest eksperata, kojim je koordinirala dr.ing.mag Lilli Zabrana, sproveo je dvonedjeljno istraživanje tvrđava Goražde i Kosmač, koje su odabrane za detaljnu procjenu i izradu osnovne dokumentacije. Budući da dalja upotreba zahtijeva detaljna istraživanja građevina, sprovedeni projekat se fokusirao na formiranje dokumentacije i procjenu štete za dalje planiranje.
Počela istraživanja tvrđava Goražde i Kosmač

Rezultati kampanje predstavljaju osnov za razvoj budućeg projekta, koji će pored vojnih istraživanja, obuhvatiti i istraživanja dokumentacije i realizacije izgradnje utvrđenja, održavanja, uspostavljanja komunikacije i snadbijevanja u ratnim i mirnodopskim vremenima. Takođe, prikupljaće se i informacije o vojnicima stacioniranim u tvrđavama, kao i njihova interakcija sa civilnim stanovništvom. Predmet istraživanja biće i upotreba tvrđava tokom Drugog svjetskog rata kao i za vrijeme bivše Jugoslavije.

Stručnjaci iz Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara pratili su aktivnosti koje su na terenu sproveli predstavnici Arheoloskog instituta Austrije.
Kosmač panorama
Kosmač panorama
Projekat se realizuje na osnovu Memoranduma o saradnji sa Arheološkim institutom Austrije, koji je Ministarstvo kulture potpisalo u junu 2018. godine, a koji predviđa saradnju na polju edukacije i doedukacije stručnog kadra iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara kao i zajedničko djelovanje na polju zaštite nepokretnih kulturnih dobara. Podršku realizaciji ovog projekta pružila je Ambasada Austrije u Crnoj Gori kao i opštine Budva i Kotor.

Čajanka u Knjižari So u petak 9.novembra

0
Knjižara So čajanka – arhiv

Svakog drugog petka po okončanju Beogradskog sajma knjiga, tim hercegnovske Knjižare So organizuje tradicionalnu Čajanku – uvijek novim sajamskim naslovima u čast.

Ovogodišnja 14. hercegnovska knjižarska Čajanka predstavlja srećno pronađeni model knjižarskog gostoprimstva, jedno unikatno veče – kada se na 550 kilometara od Beograda mogu da prelistaju, omirišu i kupe hvale vrijedni izdavački hitovi. Razne arome, kriške limuna, šolje sa stilizovanim ribama u mnogim toplim rukama, te razgovor o novim knjigama – povlašćeni su, reklo bi se, trenuci u kalendaru Knjižare So ali i u vansezonskom kalendaru Grada Herceg Novog.

Osim najpopularnijeg, voćnog čaja od pomorandže sa cimetom, ove će godine direktorka Knjižare So, Viktorija Malović, spremiti slane pogačice sa tunom i ajvarom, te čuveni kolač Knjižare So – po originalnoj recepturi.

Čajanka počinje u petak, 9. novembra, u 18.00, na glavnom hercegnovskom trgu, u Knjižari So.

Predstavljen program manifestacije „Novembarski dani“ – 23 dana 47 programa

0
Novembarski dani press

Tivćani će ove godine praznik grada 21.novembar, obilježiti manifestacijom „Novembarsk dani“ koja će tokom 23 dana trajanja imati čak 47 raznovrsnih političkih, društvenih, kulturnih, zabavnih i sportskih programa.

„Novembarski dani“ su za nas tradicija i čast. Ovogodišnju manifestaciju smo koncipirali tako da bude što inovativnija, kvalitetnija i sadržajnija i da u njoj za sebe nađu nešto sve strukture stanovnišptzva našeg grada, od najmlađih do najstarijih“- rekao je gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac.

On je danas na konferenciji za novinare zajedmo sa sekretarkom za kulturu i društvene djelatnosti Dubravkom Nikčevičm, sekretarkom za mlade, sport i socijalna pitanja Darkom Ognjanović, te predstanicima Centra za kulturu, Turističke organizacije i kompanije Brand New Tivat, predstavio program manifestacije koja je počela danas i trajaće do 29.novembra.

Nikčevič je podvukla da osim Opštine, TO, Centra za kulturu i Brand New Tivta u osmišljavanju i spovođenju prpgrama učestvuje još čitav niz institucija, organizacija, sportskih klubova i NVO. Kao posebnu novinu istakla je program nazvan „Gradu za rođendan“ koji će se održati nakon svečane sjednice lokalnog parlamenta na Dan Opštine 21.novemnra. kada će na Trgu magnolija biti priređen zanimljiv zabavni i propagandni program u kome će uz muziku i ugostiteljsku ponudu, predstavnici Opštine razgovarati sa građanima  i dijeliti im propagadni materijal o ulozi i postignutim rezultatima lokalne uprave. Nikčević je najavila i „Dan otvorenih vrata“ na školksom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku „Jadran“ koji će 16.novembra biti otvoren za posjete za sve učenike tivatskih škola.

Novembarski dani press

Od sportskih programa tokom „Novembarskih dana“ biće održani brojni turniri u basketu, boćanju, stonom tensiu, jedriličarska regata, atletska trka mira, dok su od kulturnih manifestacija na programu nekoliko predstava, likovnih i fotografskih izložbi, koncerti Glazbenog prosvjetnog društva „Tivat“, odnosno Crnogorskog simfonijskog orkestra, promocije knjiga i poseban omaž nedavno preminuloj čuvenoj glumici – velikoj prijateljici Tivta, Mileni Dravić.

TO Tivat će u saradni sa NVO sektorom prirediti sajam rukotvorina i suvenira, kao i posebu novu manifestaciju posvećenu bokeljskom gastronomskom nasljeđu i tradicionalnoj kuhinji nazvanu „Đir od bumbara“. Pored ostaoga tokom predstojećih fešti će Službi zaštite i spašavanja Opštine Tivat biti svečano uručeno novo specijalno malo interventno protivpožarno vozilo za uske gradske ulice vrijedno 60 hiljada eura, a koncertom Srednje muzičke škole Tivat 22.novembra biće i zvanično inaugurisan novi multimedijalni prostor kultue koji je grad dobio u rekonstruisanom objektu DTV „Partizan“, u čiju je obnovu i opremanje Opština uložila skoro pola miliona eura.

“Sa požutjelih stranica”

Sa požutjelih stranica

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti povodom Dana grada izdao je drugi broj novina “Sa požutjelih stranica”. U ovom broju predstavljen je dio novinske arhivske građe koja se odnosi na kratki prikaz obrazovanja u Tivtu tokom prve polovine 20. vijeka.

Uređivački tim Dubravka Nikčević, Ana Ivanović i Slavko Krstović priredili su za novinu originalne, zanimljive tekstove koji su opremljeni fotografijama iz tog vremena.

Tiraž je 1000 primjeraka i besplatno se mogu dobiti u Opštini Tivat i biće dijeljene tokom manifestacije „Novembarski dani“.

Program „Novembarski dani“ 2018.

Program

 

Muzeji Kotor dobili novu internet prezentaciju

0
Muzeji Kotor

Opštinske javne ustanove ‘Muzeji’ Kotor dobila je novu internet prezentaciju na adresi www.muzejikotor.me.

Riječ je o savremenoj multimedijalnoj web prezentaciji koja je, kao i novi vizuelni identitet ustanove, rađena na osnovu smjernica o brendiranju i jačanju ustanove kao cjeline, poštujući sve njene jedinice i, što je jedna od novosti, pažljivo promovišući svaku od njih – Muzej grada Perasta, Lapidarijum, Crkvu sv. Pavla, Galeriju solidarnosti, Malu i Veliku grudu, te ostalo nasljeđe pod ingerencijom OJU ‘Muzeji’ Kotor.

Internet prezentacija kulturnog blaga kojeg baštini ustanova urađena je po uzoru na vodeće regionalne web portale namijenjene kulturi i muzejskoj djelatnosti, pidržavajući se savremenih estetskih i tehničkih internetskih kategorija, uz krajnje poštovanje principa originalnosti i pripadnosti mediteranskom kulturnom krugu.

Višejezičnost ove prezentacije takođe je značajan iskorak, ali i vrijedna rijetkost među institucijama kulture ovog podneblja, jer se kompletan sadržaj, uključujući i novosti, pored našeg jezika može pratiti na engleskom, italijanskom i ruskom. Ova karakteristika zvaničnog sajta ustanove vrijedna je zbog daleko sadržajnije prezentacije vrijednog kulturnog nasljeđa i podsticanja međunarodne saradnje, a važnost ima i kod privlačenja inostranih posjetilaca i jačanja komercijalnog segmenta instutucije s ciljem njene samoodrživosti.

Zainteresovanim posjetiocima, stručnim licima i korisnicima prostora ustanove na raspolaganju su opširne servisne informacije, a u svrhu poštovanja zakonskih obaveza i transparentnosti rada na sajtu su dostupni i relevantni podaci o javnim nabavkama, te dokumenti o antikorupciji.

Zvaničnu internet prezentaciju uradila je renomirana kompanija Implementacija d.o.o. u saradnji sa stručnim osobljem OJU ‘Muzeji’ Kotor.

Sajam suvenira u subotu 10.novembra

0
Sajam

Sajam suvenira biće održan u subotu, 10. novembra u Tivtu na šetalištu Pine,  sa početkom u 10 sati. Sajam će biti upriličen povodom obilježavanja novembarskih dana opštine Tivat.

Kako najavljuju organizatori sajam će okupiti brojne domaće izlagače sa svojim maštovito urađenim rukotvorinama.

U zabavnom dijelu programa, nastupiće “Skuribanda band” od 12 sati.

Organizator sajma je NVO “Harlekin” pod potkroviteljstvom Turističke organizacije Tivat.

Studentska nagrada Opštine Tivat za 2018. godinu Sandri Pean

0
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac donio je odluku da studentsku nagradu Opštine Tivat za 2018. godinu dodijeli Sandri Pean.

Nagrada se dodjeljuje u skladu sa Odlukom o nagrađivanju učenika osnovnih i srednjih škola i studenata postdiplomskih stiudija Opštine Tivat, a ona je „izraz priznanja za izuzetan uspjeh u studiranju“.

Pored diplome, laureatkinja Sandra Pean dobile i novčani iznos nagrade u visini od jedne neto prosječne zarade u Crnoj Gori, odnosno 512 eura.

Strip u boci iz Herceg Novog doplovio do Istre

0
Strip u boci doplovio do Istre – foto www.regionalexpress.hr

Petra Balde iz Ližnjana je u uvali Mala Draga pronašla strip u boci, kojeg su nacrtali gosti 12. Hercegnovskog strip festivala te su ih pustili u more. Petra Balde je pronašla strip u boci koju je poslala gošća festivala Valentina Briški, a kako stoje stvari, jugo je očigledno saveznik Hercegnovskog strip festivala, jer je ovo drugi slučaj u sedam dana da na dalekim obalama Jadrana stripom obraduju slučajnog nalaznika. Naime, prva boca sa stripom sa ovogodišnjeg festivala pronađena je na plaži Torre Guaceto u Brindisiju u Italiji, javlja portal regionalexpress.hr

”Poslije kiše i valova,
rijeke blata i vjetrova od oluje…
Dolaze i pokloni mora!”

Napisali su, uz zahvalnost što im je Hercegnovski strip festival poklonio ovu emociju tipičnu za neka druga vremena, u postu na stranici Thalassia Coopitalijanskog ogranka prirodnjačke grupe Thalassia koja se bavi zaštitom divljih životinja.

Strip u boci doplovio do Istre

Podsjećamo, specijalni gosti festivala, njih 12, nacrtali su po kaiš stripa, zatvorili crtež u staklenu bocu i bacili ga u more, po vjekovima starom običaju slanja poruka sa pučine.

Svi crteži promovišu zajedništvo i ljubav i – čitanje stripova.

Nastup teatra “Gašler” na Kostanjadi 2018.

0

Na Kostanjadi u Stolivu veliko intersovanje brojnih posjetilaca izazvale su članice teatra „Gašler“ koje su prenijele dio govora i atmosfere iz starih vremena, što je oduševilo posjetioce.