Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) organizuje nagradnu igru ”Nagradu osvoji jer nula se broji”“ za potrošače iz kategorije domaćinstva.
Nagradna igra počinje danas, 9. januara i traje do 31. januara 2025. godine, a nagradni fond čini 300 nagrada.
Pravo učešća u nagradnoj imaju imaće svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januar 2025. godine budu imali stanje duga 0 eura.
U posebnoj bazi, sa dodatnom mogućnošću da osvoje jednu od vrijednih nagrada, naći će se svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januar 2025. godine budu imali stanje duga 0 eura, a imaju aktiviran servis “Elektronski račun“.
Nagradni fond od 200 umanjenja od 50 eura na računima za električnu energiju, namijenjen je za bazu u kojoj će se naći svi potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januara 2025. godine budu imali stanje duga 0 eura.
Nagradni fond koji čine 100 umanjenja od 100 eura na računima za električnu energiju izvlačiće se iz baze u kojoj se nalaze potrošači iz kategorije DOMAĆINSTVA, koji na dan 31. januara 2025. godine budu imali stanje duga 0 eura, a ujedno imaju aktiviran servis “Elektronski račun“.
Servis „Elektronski račun“ omogućava potrošačima da odmah nakon obračuna, početkom mjeseca, prime račun za utrošenu električnu energiju putem imejla.
Aktiviranje usluge je brzo i jednostavno, dovoljno je da potrošač svoju imejl adresu na koju želi da prima račun i pretplatni broj, pošalje na imejlracun@epcg.com, a potrošači koji su registrovani nawww.epcg.com, ovu uslugu mogu aktivirati i sami.
Javno izvlačenje dobitnika biće organizovano u prostorijama EPCG u Nikšiću, 17. februara u 11:00.
Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem.
Sve informacije o nagradnoj igri mogu se dobiti besplatnim pozivom na broj 19100, na web sajtu www.epcg.com gdje su istaknuta i Pravila nagradne igre, kao i na profilima EPCG na društvenim medijima.
Akcionari Instituta „Simo Milošević“ nijesu danas na vanrednoj sjednici usvojili Plan restrukturiranja, a nastavak je zakazan za 21. januar.
Na sjednici se čulo da su predstavnici većinskog kapitala i najveći manjinski akcionar usaglasili pojedine stavove koji su bili sporni za vlasnika kompanije Vile Oliva, Žarka Rakčevića, koja ima 27,43 odsto akcija u Institutu Igalo.
Prema riječima predsjedavajućeg Skupštinom, izvršnog direktora Instituta Igalo, Zorana Kovačevića sjednici je prisustvovalo akcionara koji imaju 87,3 odsto vlasništva kapitala u preduzeću, prenosi RTHN.
Da bi Plan prošao potrebne su dvije trećine, odnosno pored državnih još i glasovi najmanje deset odsto manjinskih akcionara. Oni imaju ukupno 16 odsto akcija, a najveći manjinski akcionar sa 27,43 odsto je kompanija Vile Oliva. Država posjeduje najveći udio u kapitalu Instituta 56,47 odsto.
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Majda Adžović, istakla je da su Vlada i Rakčević približili stavove kada je riječ o realizaciji Plana restrukturiranja, koji njegovu kompaniju Vila Olive ne prepoznaje kao aktera u realizaciji.
“Ukoliko postignemo dogovor i manjinski akcionar bude učestvovao u Planu restrukturiranja, moramo izvršiti intervenciju na samom Planu saglasnom sa poslovnikom i udjelom i na način, kako ćemo to učini, ćemo postići dogovor ili nećemo. Sa druge strane, s obzirom da će se nastaviti komunikacija između većinskog i manjinskog akcionara, u tom međuperiodu, koji će biti prilično kratak, jer 21. januara počinje sjednica Skupštine, na kojoj će se raspravljati o budžetu za ovu godinu, tako da u redosledu koraka koji su pred nama odluku moramo imati prije tog ili na taj datum”, kazala je Adžović.
Vlada, kako je istakla, spremna je i na otkup akcija, kao i na korekcije u Planu, a sve i cilju očuvanja Instituta.
Rakčević je rekao da je situacija u kojoj se nalazi Institut produkt odluka većinskog vlasnika. Istakao je da se najvećem manjinskom akcionaru ne dopada priča da ako se ne podrži Plan restrukturiranja Institut ide u stečaj.
“To nije tačno. Pokriće od 23 miliona EUR može po zakonu obezbjediti Vile Oliva tako da se državna pomoć smanji na minimum. To je dug i to su gubici koji mi nijesmo napravili. Isključivu odgovornost za to snosi menadžment koji je bio na čelu Instituta u posljednjih šest godina”, kazao je Rakčević.
On je rekao da su se sa većinskim vlasnikom složili o pitanjima koja nijesu beznačajna.
“Postoji saglasnost i Vlada je prihvatila da Prva faza ne ide na doboš jer nam je to rezervni plan da kada bude rekonstruisana Druga faza pacijenti budu u starom zdanju. I nema potrebe da se takav dragulj na samoj pjeni od mora prodaje”, rekao je Rakčević.
On je naveo da su insistirali i da se zemljište uknjiži na Institut.
“I mnogo bi manje problema bilo da je zemljište Institutovo. Ja imam dokaze da je 1996. godine zemljište tada bilo sastavni dio vrijednosti akcija. Problemi bi bili manji jer ne bi morali da idemo na prodaju objekata već smo mogli da uzimamo kredita. zemljište je jedna od stvari na kojima insistiramo”, kazao je Rakčević.
Treća stvar, kako je dodao, oko kojih su se složili, je Dječije odeljenje.
“Dječije odeljenje je jedini objekat za koji smatramo da može da se otuđi ali jedino za potrebe škole u Igalu. To je jedina stvar gdje se mi slažemo kada je riječ o otuđenju imovine”, rekao je Rakčević i istakao da se na osnovu zemljišta treba ići na transformaciju Instituta, dovođenje na četiri zvjezdice i trajno održivi siistem.
Iz Vile Oliva su insistirali da Institut ostane u funkciji zdravstvenog turizma.
“Vlada je poslije razgovora odustala od namjene da na kompleksu na kome se nalazi Institut se grade stanovi i poslovni prostoru”, rekao je Rakčević.
On je ponovio da su predimenzionirani troškovi za rekonstrukciju druge faze.
Adžović je rekla da je saglasna sa Rakčevićem da odnos prethodnih Vlada prema Institutu, ali i manjinskom akcionaru nije bio dobar i da su donošene loše odluke ali je ukazala i da prvi put Rakčević ima nekoga preko puta sebe ko zaista čuje.
Kako je rekla, država je spremna da svih 106 miliona EUR uloži u Institut ali to Zakon o kontroli državne pomoći ne dozvoljava. Spremnost Vlade da podrži Institut u njegovom oporavku je obrazložila i činjenicom da su u budžetu za ovu godinu o kojem će Skupština raspravljati 21. januara, ostavljena sredstva koja predviđa Plan restrukturiranja.
Cetinjanin D.K. (40) preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od posljedica povreda zadobijenih u tragičnom događaju na Cetinju, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.
D.K. je 13. žrtva napada Cetinjanina Aca Martinovića, koji je 1. januara usmrtio 12 osoba, među kojima i dvoje djece.
Iz KCCG su kazali da je D.K. usljed teških povreda bio podvrgnut zahtjevnim hirurškim zahvatima.
“Prije 48 sati pacijent je pokazivao znake blagog oporavka, međutim nakon toga je došlo do pogoršanja opšteg stanja i komplikacija koje su dovele do neželjenog ishoda”, navodi se u saopštenju.
U napadu u Prijestonici teško su ranjene još tri osobe, a prema poslednjim izvještajima Kliničkog centra uspješno se oporavljaju.
Sedam velikih stakala na kupoli u novom Velikom gradskom parku polomljeno, oboreno je nekoliko kanti za otpad, dok su na drvenoj klupi vidljivi tragovi paljevine, a novogodišnja figura pomjerena je sa svoje pozicije, javlja Radio Kotor.
Duž staza u parku brojne lampe polomljene su i nakrivljene.
Česma koja se nalazi na obodu parka u potpunosti je devastirana, u mjeri da je fizički razdvojena na dva dijela, a vodovodne instalacije nezaštićene.
Foto Radio Kotor
U ograđenoj trafo stanici otpao je ormarić za struju koji se nalazi na zemlji, a na drugom su polomljena vrata.
Ograda prostora za kućne ljubimce je ispala, a dio zelenila, tačnije stabala, isčupan.
Foto Radio Kotor
Veliki gradski park inače je svečano otvoren 16. jula prošle godine na mjestu nekadašnje “Livnice”.
Sastoji se od više različitih funkcionalnih cjelina – savremenog dječijeg igrališta, zone za kućne ljubimce, amfiteatra na otvorenom i kupole za održavanje različitih kulturnih i zabavnih događaja.
Uz šetne i trim stazu, tu je i prostor sa ležaljkama namijenjen odmoru, a sam park karakteriše autohtono mediteransko drveće.
Tim istraživača sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore –Erol Vrević, Pavle Malović, Dragan Bačović, Danilo Bojanić i Aldijana Nokić – realizovao je prvo nacionalno istraživanje koje je ispitalo kako mjesto prebivališta utiče na nutritivni status i fizičku aktivnost adolescenata u Crnoj Gori.
Istraživanje, sprovedeno u 27 srednjih škola širom zemlje, obuhvatilo je 1.503 adolescenata uzrasta od 13,9 do 17,9 godina i objavljeno u međunarodnom časopisu BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).
Tim istraživača prikupio je podatke u 14 opština Crne Gore, koristeći antropometrijska mjerenja poput indeksa tjelesne mase (BMI), odnosa struka i visine (WHtR) i procenta tjelesne masti (BF). Fizička aktivnost procijenjena je putem standardizovanog PAQ-C upitnika, koji mjeri nivo aktivnosti u različitim periodima dana.
Adolescenti su podijeljeni na one iz urbanih (69,6%) i ruralnih sredina (30,4%), čime su rezultati omogućili direktno poređenje ova dva okruženja.
Nutritivni status i fizička aktivnost ključni su faktori zdravlja adolescenata, perioda života koji oblikuje buduće generacije. Cilj istraživanja bio je da se procijeni da li i koliko razlike u urbanim i ruralnim sredinama utiču na ove aspekte, kako bi se kreirale strategije za unapređenje zdravlja mladih u cijeloj zemlji.
Rezultati ukazuju da 14,7% muških i 12% ženskih adolescenata ima prekomjernu težinu, dok je 10,1% dječaka i 3,1% djevojčica gojazno. Štaviše, nije bilo značajnih razlika u nutritivnom statusu između mladih iz urbanih i ruralnih sredina. To znači da problem gojaznosti zahtijeva pažnju u cijeloj zemlji, bez obzira na mjesto prebivališta.
Analiza fizičke aktivnosti otkrila je jasne razlike među mladima. Mladići iz ruralnih sredina imali su viši nivo fizičke aktivnosti nego oni iz gradova (p = 0.032), posebno tokom slobodnog vremena, časova fizičkog vaspitanja, malih odmora i pauza za ručak. Djevojke iz ruralnih sredina bile su aktivnije od svojih vršnjakinja iz urbanih područja samo tokom slobodnog vremena (p = 0.020), dok druge razlike nisu bile statistički značajne.
U urbanim sredinama, adolescenti se suočavaju s većim ograničenjima prostora za fizičke aktivnosti i češće provode slobodno vrijeme koristeći elektronske uređaje. S druge strane, adolescenti na selu češće učestvuju u fizičkim zadacima i aktivnosti na otvorenom, što doprinosi njihovom većem nivou aktivnosti.
Rezultati istraživanja su ukazali na potrebu za kreiranjem prostora za igru i sportskih sadržaja u urbanim sredinama, organizacijom programa za podsticanje fizičke aktivnosti mladih, kontinuiranim obrazovanjem adolescenata o značaju zdravih stilova života.
Ovi rezultati pružaju ključne smjernice za donosioce odluka u unapređenju zdravlja mladih u Crnoj Gori.
Objavljivanje ovog istraživanja u prestižnom međunarodnom časopisu potvrđuje njegov značaj za naučnu i širu javnost. Dostupno je na linku:BMC Public Health (SCI, SCIE, SSCI, A&HCISCOPUS).
Mlade Novljanke i Novljani biće u prilici da tokom ove godine pohađaju dva besplatna kursa – školu fotografije i kurs španskog jezika za početnike. Iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, kao organizatora, pozivaju sve zainteresovane u dobi od 13 do 29 godina da se prijave na ove besplatne, tromjesečne kurseve koji će biti održavani u Omladinskom centru u Starom gradu.
„Mala škola fotografije“ je radionica u okviru koje će prvi mjesec biti posvećen upoznavanju sa polaznicima, njihovim afinitetima, vrstom fotografije koja ih interesuje i opremom koju posjeduju. Potom će uslijediti upoznavanje sa istorijom fotografije, sa akcentom na stvaraoce iz Herceg Novog (studio Laforest, Luka Cirigović, Stevo Lepetić), a onda i upoznavanje sa tehničkim osobinama fotografske kamere/aparata.
Kurs španskog jezika zamišljen kao kraći kurs tokom kojeg će se polaznici upoznati sa osnovama španskog jezika, kao i sa španskom kulturom, tradicijom i načinom življenja. Ovaj nivo podrazumijeva osposobljavanje polaznika da se pozdrave na španskom jeziku, da se upoznaju, da opišu mjesto u kom žive, da se snađi u prodavnici, na pijaci, kao i da vode kraće konverzacije. Nivo A1 podrazumijeva sposobnost izražavanja u sadašnjem i budućem vremenu.
Rok za prijave je 17. januar 2025. godine. Prijavu je potrebno poslati mejlom na adresu Sekretarijata za kulturu i obrazovanje: kultura@hercegnovi.me
Posljedice požara u Kaliforniji, Foto: Ringo Chiu/Reuters
Najmanje pet osoba poginulo je u katastrofalnim požarima u Los Angelesu gdje je noćas buknuo još jedan – šesti požar. Zahvatio je Hollywood Hills, mjesto na kojemu stoji kultni natpis Hollywood. Više od stotinu hiljada ljudi evakuirano je, a još toliko čeka spremno da napusti domove.
Požari se proširili na Hollywood
Razorni šumski požari koji okružuju Los Angeles proširili su se na Hollywood Hills, nakon što su drugi požari u tom području usmrtili najmanje petero ljudi, uništili stotine domova te iscrpili resurse za gašenje požara i zalihe vode do krajnjih granica.
Više od 100.000 ljudi dobilo je naredbu za evakuaciju jer suhi, uraganski vjetrovi ometaju operacije gašenja požara i raspirili su požare koji od utorka gotovo nesmetano haraju područjima pogođenim sušom.
– Ova vatrena stihija je golema, izjavila je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass na konferenciji za novinare.
Novi požar planuo je u Hollywood Hillsu u srijedu navečer, izjavila je šefica vatrogasaca Kristin Crowley na konferenciji za novinare, što je prisililo na više evakuacija i povećalo broj požara na šest u okrugu Los Angelesa.
Četiri od njih gore bez ikakve kontrole, uključujući dva velika požara na istočnoj i zapadnoj strani grada koji su se nastavili širiti u srijedu dok je padala noć.
U požaru u Hollywood Hillsu u srijedu je izgorjelo 20 hektara površine, objavila je kalifornijska vatrogasna služba. Helikopterske posade bacale su vodu na plamen i činilo se da usporavaju požar.
Vatrogasna postrojba Los Angelesa izdala je nalog za evakuaciju za ljude u području unutar Hollywooda na kojemu su slavne lokacije vezane uz industriju filma i zabave.
Unutar tog prostora je Dolby Theatre, gdje se održavaju dodjele Oscara. Objava nominacija za Oscara odgođena je zbog požara, rekli su organizatori.
Iako relativno malen u usporedbi s ostalima, taj požar gori točno iznad Hollywood Boulevara i njegove Staze slavnih.
Prelaskom preko autoceste ugrozio bi znak Hollywood na brdu i zvjezdarnicu Griffith.
Another Fire has now erupted in the Studio City Neighborhood of Los Angeles, over 5 Miles from the Sunset Fire in Hollywood; with several Mansions worth Millions already engulfed in Flames, while at least one has collapsed sending Flaming Embers flying towards nearby Properties. pic.twitter.com/svOI4L5V96
Dana 13. januara 2025. četvrtu će se godinu zaredom, a po treći puta svečanom akademijom i koncertom, obilježiti Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori.
Trinaesti januara izabran je za Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori u spomen na taj datum 809. godine, kad su moći sv. Tripuna prenesene iz Carigrada u Kotor.
Program proslave Dana hrvatskoga naroda 2025. počet će svečanom svetom misom za Domovinu i hrvatski narod u Crnoj Gori, koja će se slaviti na Karike, 13. januara, u katedrali sv. Tripuna u Kotoru, u 11 sati.
U večernjim će se satima, u organizaciji Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, održati središnja proslava uz koncert u dvorani Auditorium (bivši Dom vojske) na Seljanovu – Tivat, s početkom u 20 sati.
Glazbeni gosti su klapa Sveti Juraj HRM i operna pjevačica Marina Cuca Franović u pratnji korepetitora Davora Novaka, a u programu će sudjelovati i dramski umjetnik Robert Kurbaša.
Vijorenje zastave hrvatskoga naroda uz crnogorsku zastavu na 13. januara za hrvatski narod u Crnoj Gori predstavlja prije svega dokaz međusobnog uvažavanja i zajedništva te, nadasve, ustrajnosti i opstojnosti hrvatskoga naroda na ovim prostorima.
Potporu Hrvatima i hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori svojim će dolaskom dati uzvanice iz Crne Gore i Republike Hrvatske.
Program se održava pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Stjepan ‘Stipica’ Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.
Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.-1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu ‘Vino i gitare’, ‘Ti si moja obala’, ‘Dobra večer, uzorita’, ‘Sviraj mi, gitaro’, ‘Margarita’, ‘Vjeruj mi’, ‘Krovovi’, ‘Ti, koju ne poznam’, ‘Poslije kiše dolazi sunce’, ‘Bit ćeš uvijek moja’, ‘Adrese moje mladosti’, ‘Ča je bilo tega više ni’, ‘Ponoćno sunce’ i ‘Tvojih pola sata’.
Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme ‘Galeb’ i ‘Skalinada’ (Z. Runjić) te ‘Cesarica’ (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album ‘Tihi obrt’, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album ‘Ministarstvo straha’. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, ‘O’Kaj’ i ‘Kaj20’, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od osamdesetih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998.).
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije.
Pregovori Vlade i dvije grupe malih akcionara Instituta “Simo Milošević” iz Igala u vezi sa izmjenom dijela plana restrukturiranja te kompanije, trajali su i u srijedu, a vjerovatno će biti nastavljeni i danas do 12 sati, saznaju Vijesti.
Za danas u 12 sati je zakazana Skupština akcionara.
Ti pregovori vode se u vezi sa djelovima plana koji se odnose na njegovo buduće poslovanje, kao i u vezi sa planiranom prodajiom dijela imovine Instituta, kako bi bile prihvatljive dijalu manjinskih akcionara.
Da bi plan restrukturiranja bio usvojen, potrebno je da za njega glasaju akcionari koji imaju dvije trećine vlasništva akcija. Država ima oko 56 odsto akcija, odnosno potrebna joj je podrška od malih akcionara koji imaju najmanje 10,2 odsto kapitala.
Vila Oliva, čiji je suvlasnik biznismen Žarko Rakčević, ima 27,4 odsto akcija, a preostali mali akcionari imaju ukupno oko 16 odsto akcija.
Na dnevnom redu Skupštine je plan restrukturiranja koji predviđa da se u Institut za četiri godine uloži 106 miliona EUR, od čega kroz dokapitalizaciju 64 miliona, od prodaje dijela zgrada Instituta 28,2 miliona, a iz kredita koji bi uzela kompanija 14,5 miliona.
U dnevni red je naknadno dodata i odluka o prvoj zatvorenoj dokapitalizaciji vrijednoj 23,5 miliona EUR, na koju imaju pravo postojeći akcionari.
Dokapitalizacija bi se obavljala po nominalnoj cijeni akcija koja sada iznosi 154,93 EUR, odnosno akcionari bi za toliko uloženog novca u kompaniju dobili jednu akciju. Sadašnja vrijednost akcije na berzi je 29,3 EUR.
Ukoliko bi danas bio usvojen plan restrukturiranja i odluka o dokapitalizaciji, odmah bi se pokrenulo proces za objavljivanje emisije akcija. U emisiji bi bilo ponuđeno 152,1 hiljada akcija po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR, a dokapitalizacija bi trajala 30 dana. Svaki postojeći akcionar mogao bi u dokapitalizaciji da kupi broj akcija srazmjerno svom sadašnjem procentu vlasništva.
Kako je navedeno u predlogu odluke, dokapitalizacija bi bila uspješna ako bi prodali 70 odsto akcija. To znači da bi u dokapitalizaciji osim države sa 56 odsto vlasništva, trebalo da učestvuju i mali akcionari koji imaju najmanje 14 odsto vlasništva.
Ostaje nejasno da li bi mali akcionari u dokapitalizaciji kupovali akcije po 155 EUR, ako je Vlada prošle godine odbila da kupi akcije Vile Oliva po 58 EUR.
Plan predviđa da se u narednih 60 dana završi prvi dio dokapitalizacije, kao i naknadno donese odluka o prodaji dijela imovine, solitera i dječjeg odjeljenja, procijenjenih na devet miliona EUR.
Akcionari koji bi na sljedećoj Skupštini glasali protiv prodaje ove imovine Instituta, prema Zakonu o privrednim društvima, bili bi nesaglasni akcionari i imali bi pravo da zbog toga zatraže da im kompanija otkupi akcije po prosječnoj tržišnoj cijeni u posljednjih šest mjeseci prije dana kada je donijeta odluka na skupštini akcionara ili u visini srazmjernog dijela neto vrijednosti imovine društva na dan kada je skupština akcionara donijela odluku o spajanju.
Ukoliko bi se prije ove odluke o prodaji imovine obavila dokapitalizacija po cijeni od 154,93 EUR, nesaglasni akcionari bi prema tumačenju ove odredbe o neto vrijednosti imali pravo otkupa akcija po toj vrijednosti.
Cilj plana je da omogući Vladi da legalno pomogne ovu državnu kompaniju u skladu sa strogim EU standardima o državnoj pomoći i preduslov je za početak dokapitalizacije. Autori plana smatraju da će bez njegovog usvajanja Institut otići u stečaj, jer ima akumulirane gubitke od 30 miliona EUR, i da će prekinuti da obavlja djelatnost koja je i od javnog značaja.
Plan predviđa da se u ovoj godini obezbijede 41,3 miliona EUR, od toga 32,3 miliona kroz dokapitalizaciju i devet miliona eura prodajom dijela imovine Instituta, takozvanog Solitera i Dječjeg odjeljenja.
Taj novac, prema planu, bio bi potrošen tako što bi se sa 26 miliona EUR pokrila tekuća nelikvidnost, odnosno platili svi dugovi instituta od oko 24 miliona i isplatili očekivani nesaglasni akcionari koji bi glasali protiv odluke o prodaji imovine. Plan predviđa i da Vlada u ovom periodu objavi plan otkupa akcija od malih akcionara kako bi došla do najmanje dvije trećine vlasništva i za to bi bilo potrošeno 9,6 miliona EUR. U ovoj godini predviđene su i investicije od 5,5 miliona EUR u blokove B i T druge faze Instituta.
U narednoj godini, prema planu, u Institut bi bila uložena 32,2 miliona EUR, i to 20 miliona u rekonstrukciju bloka T, zatim deset miliona u blok B i dva miliona u blok D. Ovaj novac bio bi obezbijeđen tako što bi se 20,7 miliona dobilo iz nove dokapitalizacije, 4,5 miliona od prodaje E odjeljenja i sa sedam miliona koliko bi Institut dobio od kredita.
U trećoj godini restrukturiranja bilo bi potrebna 28,3 miliona EUR, od čega bi 12,2 miliona EUR bila potrošena na blok A, 7,2 miliona u blok D, četiri miliona u blok S, tri miliona u blok T i jedan milion u blok B. Ovaj novac bi se obezbijedio prodajom glavne zgrade prve faze Instituta za 14,8 miliona EUR, kao i šest miliona od dokapitalizacije i 7,5 miliona iz kredita Instituta.
U četvrtoj i završnoj godini restrukturiranja, 2028. godini, bilo bi uloženo pet miliona EUR od dokapitalizacije, i to dva miliona u blok A, i dva i po miliona u blok S.
Nakon završetka restrukturiranja u 2029, profit Instituta bi iznosio 4,9 miliona i nastavio bi da raste, pa bi za deset godina u 2034. bio 6,6 miliona EUR.
