Na kotorskoj rivijeri odmara 2.68 hiljada gostiju, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
U privatnom smještaju boravi 1.67 hiljada gostiju, među kojima su najbrojniji iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
U hotelima je 956 gostiju, a najbrojniji su iz Velike Britanije, Izraela, Brazila, Francuske i Srbije.
U hostelima boravi 57 gostiju.
“Po posljednjem presjeku, prema podacima sa Turističko informativnog centra, grad je u četvrtak obišlo 1.96 hiljada izletnika. Protekle sedmice Kotor je obišlo 22.77 hiljada izletnika. Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i Kine”, kazali su nam iz TO.
Danas sa kruzerima stiglo 3.358 putnika
Iz Luke Kotor su saopštili da su danas uplovila dva kruzera sa 3.358 punika.
„Norwegian Pearl“ je uplovio iz Splita, a na sidrištu 1 biće do 18 sati kada će isploviti za luku Dubrovnik. Na njemu se nalazi 2.450 putnika.
„Viking Venus“ uplovio je iz Dubrovnika sa 908 putnika. Na vezu će biti do 16 sati i 30 minuta, a sljedeća luka je Krf.
Fudbal se u Zelenici igra pun vijek, a ovaj značajan jubilej obilježio je danas Fudbalski klub „Orjen“ otvaranjem nove tribine na terenu kraj Opačice, uz prisustvo brojnih partnera, prijatelja kluba i mještana.
Događaju su prisustvovali predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić, potpredsjednici Miloš Konjević i Mirko Mustur, direktor Direktorata za sportsku infrastrukturu Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, Milan Jančić, konzul Republike Srbije u Herceg-Novom, Mićo Rogović, potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, Mojaš Radonjić, uz članove uprave i igrače Fudbalskog kluba „Orjen“.
„Nosilac duge fudbalske tradicije u Zelenici dočekuje svoj jubilej sa uređenim terenom, spreman da dočeka nove generacije fudbalera, trenera, navijača, kao i mještana i gostiju koji su ljubitelji ovog sporta. Projekat postavljanja tribina i uređenja prostorija realizovan je u saradnji sa Ministarstvom sporta, a predstavlja zajedničko ulaganje u vrijednosti koje fudbal donosi – zajedništvo, sportsku strast i zajednički ponos“, kazao je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Kako je naveo, u ovaj projekat uloženo je ukupno oko 50.000 eura, od čega je Opština Herceg-Novi izdvojila oko 20.000 eura.
„Posebno bih istakao da ovaj stadion nije važan samo za Zeleniku, već i za sve stanovnike Herceg-Novog. On je mjesto okupljanja, mjesto gdje se susreću generacije i gdje se formiraju prijateljstva i sportske uspomene“, rekao je Katić i uputio čestitke povodom jubileja: „Čestitam slavljeniku, uz želju da na terenu kraj Opačice stasa još mnogo generacija i da nas „Orjen“ okuplja u decenijama koje dolaze, kako bismo zajedno slavili ljubav prema fudbalu.“
Zelenika stadion Orjena
U ime Fudbalskog kluba „Orjen“ obratio se Ranko Kišić, uputivši riječi zahvalnosti svima koji pomažu rad jednog od najstarijih sportskih kolektiva u gradu, a naročito Ministarstvu i Opštini uz čiju pomoć su uspjeli da urede teren, postave tribinu i srede klupske prostorije kako bi mladi sportisti imali bolje uslove za rad.
„Danas u našem „Orjenu“ trenira i takmiči se preko 150 djece svih takmičarskih uzrasta, čime se sa razlogom ponosimo. Moram danas pomenuti sve bivše članove kluba, kao i aktivne članove, Opštinu Herceg-Novi, Ministarstvo sporta i mladih i Mjesnu zajednicu Zelenika, uz posebnu zahvalnost što su ugradili sebe u sportsku tradiciju Zelenike i Crne Gore, a sve radi bolje perspektive naše omladine“, istakao je Kišić.
Kako je rekao, kroz klub je tokom proteklih decenija prošlo mnogo generacija koje su svojom igrom obilježile njegovu istoriju, a među njima su igrači iz Zelenike, Boke, ali i cijele nekadašnje Jugoslavije.
Kišić je ocijenio da je ulaganje u sportske objekte višestruko značajno – kako za stvaranje boljih uslova za rad mladih sportista, tako i za razvoj sportskog turizma.
„Ulaganjem u sport i sportsku infrastrukturu stvaramo uslove da imamo zdravu omladinu i širimo našu turističku ponudu kroz sportski turizam. Tako bismo uskoro i mi mogli biti konkurencija većim gradovima i klubovima i postati zimski centar za pripreme sportista, kako bi naša turistička privreda radila i u zimskom periodu. U takvim projektima vidimo našu Zeleniku, jer samo tako, spajanjem lijepog i korisnog možemo ići naprijed“, poručio je Kišić.
Potpredsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, Mojaš Radonjić uručio je ovom prilikom predsjedniku FK “Orjen”, Krstu Kilibardi plaketu u čast 100 godina postojanja kluba.
Vožnjom žičarom, penjanjem na vrh Pestingrad i šetnjom do Čelobrda s pogledom na utvrđeni grad-poluostrvo Sv. Stefan, te žurkama u Krimovici u Donjem Grblju, planinari i planinarke iz sela Kamanje kod Karlovca i iz Boke Kotorske nastavili saradnju, započetu ovoga proljeća.
Ljubav za planine i prirodu uopšte, povezala je planinare iz Hrvatske i Crne Gore – vezala je Planinarsko društvo „Vrlovka“ iz sela Kamanje u Karlovačkoj županiji, blizu granice sa Slovenijom i Planinarski klub „Vjeverica“ iz Kotora, čiji su se članovi i članice družili hodajući planinarskim stazama u zaleđu Budve i Kotora. U petak 11. oktobra hodali su kružnom pješačkom turom od manastira Praskvica do vidikovca sa crkvom Sv. Save, odakle se pruža prelijep pogled na Budvansku rivijeru i prevlaku Sv. Stefan, a zatim se vratili nazad preko Čelobrda, Jegorovom stazom do Praskvice, pa na roštilj u Krimovicu.
Pravi doživljaj Boke i njenih čari imali su priliku da osjete u subotu, 12. oktobra, najprije vožnjom žičarom od Duba do Kuka, a odatle pješačkom turom do Pestingrada preko Žanjevog dola, te silaskom u Kotor preko Krsca, kanjonom Škurde, preko Praćišta i Starog crnogorskog puta. Oni kojima je bio dovoljan (nimalo lak) uspon na Pestingrad, vratili su se u Kotor minibusom. U ovoj šetnji učestvovalo je 30-oro planinara i planinarki, što gostiju iz Hrvatske, što Novljana, Tivćana, Rišnjana, Kotorana, pa i Dubrovčana. Najmlađi učesnik ture na Pestingrad je devetogodišnji Jan iz Risna.
Spust ka Pestingradu
Domaćini su bili bračni par Mirjana i Dragan Petrović iz Kotora, članovi „Vjeverice“, koji su gostima velikodušno otvorili svoja vrata u Vili „Talija“ u Krimovici. Pored prenoćišta, ovdje su imali prostora i za druženje i zabavljanje uz muziku, ples i bogatu trpezu. Šlagvort žurke bila je torta u formi zaliva Boke kotorske, „slatki“ spoj planine i mora, a meštrica koja je napravila ovo ukusno umjetničko djelo je Ukrajinka Ana Moroz. Gosti i domaćini su imali priliku i da se okupaju u moru na plaži Trsteno, dok su neki od njih izabrali da prošetaju Starim gradom Kotorom i da posjete Farmu „Carević“. Članovi „Vjeverice“ su, pored ostalog, od članova „Vrlovke“ dobili i divne suvenire- šarena licitarska srca, ali i ušećerene lješnike, onako kako to vjeverice vole. U ime društava učesnike druženja pozdravili su Krunoslav Mlačak i Vesna Pavlović, koja je osmislila i program pješačkih staza.
Dotaklo ih ljudsko srce
– Mi smo ugodno iznenađeni gostoprimstvom, PK „Vjeverica“ je dao maksimum, izuzetno dobro smo prihvaćeni ovdje, ugošćeni i ovo bi trebalo da bude primjer suradnje ne samo između dva društva, jer kad dođeš negdje i doživiš ovo što smo mi doživjeli ovdje, to se pamti. Prvo, Boka i okolica su prekrasni, taj pogled na Kotor, to ne možeš nigdje kupit, to možeš jedino ovdje doživit. Lijepih prirodnih fenomena imamo na puno mjesta, ali ono što nas je ovdje dirnulo to je ta duša, to srce ovdašnjih ljudi koji su nas dočekali. Jedna je stvar sama priroda, možeš sjesti u kola i dođeš, vidiš, prošećeš, prekrasno je oko Kotora, ali ljudi koji su bili naši domaćini, to je malo „više od igre“. Mi smo najbolje upoznali ovaj kraj upravo zahvaljujući tim ljudima. Dopalo nam se apsolutno sve, u svakom momentu smo imali pogled na Kotorski, Tivatski zaliv i sva okolna mjesta, a zapravo – ti si visoko u brdima, s druge strane možeš gledati more, priobalje, pučinu…, kaže za BN Krunoslav Mlačak, predsjednik PD „Vrlovka“.
Pogled sa Pestingrada
Ovo je uzvratno gostovanje planinara/ki iz Kamanja, nakon što su Bokeljima oni bili domaćini u obilasku staza Sjevernog Velebita. „Vjeverice“ su od 30. maja do 4. juna ove godine imale priliku da u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit budu smještene u Šumarskoj kući u Krasnom, da hodaju “Premužićevom stazom”, stazama „Rožanskih kukova“ i „Malog Rajinca“, da posjete špilju „Vrlovku“ u Kamanju i obiđu “Munjaru” na rijeci Kupi.
-Naša suradnja je krenula početkom juna, kada smo za planinare/ke PK „Vjeverica“ organizirali malo istraživanje staza Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Naši gosti iz Boke i mi zajedno smo hodali ovom mitskom planinom, Velebit je toliko lijep, prostran i svaki put kad dođeš, on je drugačiji – mi kao ljudi nekad dođemo veseli, nekad dođemo malo manje veseli … ali uvijek se vraćamo veseli, i zato idemo u planine, kaže Mlačak.
Za nastavak druženja Mlačak želi da to bude iznenađenje.
-Ja se toplo nadam da se vidimo ponovo kod nas. Pustimo se iznenaditi, to je najbolje- da li ćemo idući susret sa „Vjevericom“ organizirati na Velebitu, da li ćemo otići do Istre, do Slovenije ili drugdje, to je sve stvar koja se može dogovarati, poručuje Mlačak.
Stazama Emila Lašovskog, u čast neolitske istorije
– Društvo „Vrlovka“ je imalo svoje „uspone i padove“ u nekom periodu aktivnije, u drugom malo manje, ali nastavclja tradiciju Kamanja, našeg malog mjesta. Imali smo sreću da je Emil Lašovski, porijeklom Poljak, rođen u selu Brlog blizu Kamanja, on je jedan od osnivača alpinizma u Hrvatskoj. Zaista bi bila šteta da mi u Kamanju nemamo barem planinarsko društvo, koje se malo bavi alpinizmam. Najveći prirodni fenomen u Kamanju je špilja Vrlovka, po kojoj je Društvo i dobilo ime. Artefakti koji su pronađeni u špilji su iz perioda neolita, a ona je stara milionima godina.
Na našem području nema mnogo velikih vrhova, ali je to prostor Žumberka koji graniči sa Slovenijom, tu ima nekoliko vrhova koji su preko tisuću metara i to je kod nas puno. Područje je prilično bogato vodom i sretni smo što našim krajevima nikada nije falilo vode. Danas se to podrazumijeva, ali je u prošlosti to bilo vrlo bitno. I u budućnosti će ponovo, još i više, kaže Krunoslav.
Na početku Jegorovog puta
Dolaze sa „Zabranjenim pušenjem“ u Kotor za Novu godinu
-Prilikom posjete “Vjeverice“ kod nas na Velebitu, naš član Branko Trajkov- Trak, bubnjar grupe „Zabranjeno pušenje“, održao je jednu interaktivnu bubnjarsku radionicu za ljude koji nisu bubnjari niti se bave muzikom. Ovo je priča o bubnju i o onome što mi mislimo da rade samo vrhunski bubnjari u svijetu. Trak nas je tom prilikom vrlo dobro podučio tome da sve mi možemo, sve mi znamo, jer ritam bubnjeva je u nama…Kroz tu priču uspostavili smo kontakte i kako čujem, došlo je do suradnje sa Turističkom orgnaizacijom Kotora i u planu je novogodišnji koncert grupe „Zabranjeno pušenje“ u Starom gradu. Nadam se da se tom prilikom vidimo, svi oni koji dođu iz PD „Vrlovka“ , doći će sa punim srcem, to je najbitnije, poručuje Kruno.
TO Kotor je uplatila 1.500 eura donacije prikupljenih u prethodnom periodu veterinarskoj ordinaciji Vet Port doktora Relje Ćetkovića za liječenje i sterilizaciju mačaka.
TO Kotor nastavlja s akcijama usmjerenim na dobrobit lokalnih životinja i uopšte lokalne zajednice i apeluje na sve društveno odgovorne činioce da se pridruže ovakvim i sličnim akcijama kada su u mogućnosti.
Mačke Kotor
TO Kotor realizuje u kontinuitetu projekta KOTOR CATS & ECO FRIENDLY CITY, pa je tako još prošle godine postavljeno nekoliko reciklomata, kojim želimo da doprinesemo kako dobrobiti naših dragih mačaka, po kojima Kotor postaje sve više poznat, tako naravno i zaštiti životne sredine, kazali su nam iz ove organizacije.
Hercegnovski muzički stvaraoci sinoć su priredili koncert u dvorani Park prikazavši još jednom koliko je bogata kulturna scena grada na kojoj podjednako predano stvaraju iskusni i školovani umjetnici, ali i mladi i talentovani naraštaji, pjevajući prije svega o svom gradu. Koncert „Novski muzički talas” jedan je u nizu programa u okviru oktobarskih svečanosti u čast proslave Dana grada.
Publika je imala priliku da čuje Zorana Zora Martinetija, Dragomira Đorđevića Karla, Viteza Đurovića, Đura Poznanovića, Stevana Tomaševića, Jovanu Mustur Ražnatović, Zlatka Dedića, bend „Exodusi”, klape „Stari kapetan”, „Bokelji” i „Castel Nuovo”, Žensku vokalnu grupu „Lira”, bend „Trio Mare” i Dječji hor „Cvrkutići”. Svi oni bili su jednoglasni – nastupiti pred publikom u svom gradu uvijek je čast i poseban izazov.
Današnji bogat muzički život Herceg-Novog ponikao je i još raste iz viševjekovne tradicije. O Novom su pisali i slikali ga brojni svjetski priznati umjetnici, a ljubav i njegove ljepote predstavljaju neiscrpnu inspiraciju da mu se iznova pletu pjesme. Muzičku storiju otvorili su „Exodusi ” pjesmom „Cvjetaj mimozo mala“ autorke Viktorije Samardžić, koja je postala oficijelna pjesma Praznika mimoze.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Profesor gitare i jedan od inicijatora Jazz festivala, Dragomir Karlo Đorđević izveo je kompoziciju „Moj grad” koja je nastala prije 50 godina, kada je na odsluženju vojnog roka u mornarici u Šibeniku prvi put osjetio nostalgiju za Herceg-Novim. Ova pjesma je postala himna grada u okviru kandidature za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine.
Životnu ljubav prema svojoj Miri, ali i predanost pjesmi i muzici, Zoro Martineti ispjevao je kroz numeru „Šta je barka bez mora” za koju je tekst, muziku i produkciju uradio njihov sin Ivo.
Nekada klapa „Mladi Bokelji”, pa potom „Castel Nuovo”, sinoć su izveli pjesmu „Moj Herceg Novi” čiji je kompletan autor muzike, teksta i aranžmana profesor Novica Jovanović, a video produkciju Miloš Samardžić i Nemanja Ristić. Mladi kantautor zabavne muzike, Vitez Đurović predstavio se publici sa dva najnovija singla „Moja vila”, duet sa profesorom klavira Đurom Poznanovićem i „Odljubljen” u duetu sa profesorom solo pjevanja Stevanom Tomaševićem.
Kroz stihove pjesme „Poljubac Boke” sve tajne o ljepotici Boki koja nikada nikoga nije ostavila ravnodušnim, otkrile su članice ŽVG „Lira”. Stihove je sabrao u pjesmu Novljanin Danilo Dašo Vuković, kompoziciju je uradila članica grupe Lidija Ivanović, a muzički aranžman Nebojša Vojvodić. Dugogodišnji muzički stvaralac Zlatko Dedić otpjevao je svoju autorsku pjesmu „I lažu” koja je nastala prije 20-ak godina, ali je tek sada snimljena, a za aranžman je zaslužan Denijel Deni Deranja.
Sve popularniji novski bend „Trio Mare” u čijem sastavu su Stevan Tomašević – vokal, Đuro Poznanović – klavir i vokal, i Novica Zečević – vokal i gitara, otpjevali su najnoviji singl „Moj grad” čiji je spot svojevrsna razglednica Herceg-Novog.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Operska pjevačica i profesorica solo pjevanja u hercegnovskoj Muzičkoj školi i profesorica u OŠ „Milan Vukovć”, Jovana Mustur Raznatović, nedavno je poklonila gradu novu pjesmu „Volim Herceg-Novi“, a u spot uključila novske učenike, plesače i mažoretke prikazavši na najljepši način kulturno bogatstvo svog grada.
„Stari kapetan” decenijama donosi najljepše pjesme o Herceg-Novom, moru i Boki, a sinoć su otpjevali najnoviji singl „Dok plovim Bokom” za koju je tekst i muziku napisao Radovan Ralević, raspis glasova za klapu Stefan Šarović, aranžman i video montažu Deni Deranja, a video produkciju Marko Mitrović.
Hercegnovski muzički stvaraoci
Scenu su na kraju ispunili najmlađi glasovi – Dječiji hor „Cvrkutići” poručujući da marljivo nastavljaju tradiciju opjevanog i raspjevanog grada, poklonivši mu pjesmu „Herceg među gradovima” koja je snimljena prošle godine u čast proslave Dana grada. Tekst je napisala hercegnovska dječija pjesnikinja Sonja Padrov Tešanović, kompoziciju i aranžman, kao i produkciju spota potpisuje Deni Deranja.
Publika – Hercegnovski muzički stvaraoci
Brojne muzičke projekte koji su ostvareni u prethodnom periodu podržao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi koji je i organizator sinoćnjeg koncerta „Novski muzički talas” kao potvrde marljivog rada i bogatog stvaralaštva muzičkih stvaralaca našeg grada i promocije Herceg-Novog.
Pred Privrednim sudom svjedočio Miodrag Kršanac čija firma tuži državu zbog nemogućnosti da radi pilotažu u Boki
Bivši premijer Dritan Abazović je bez ikakvog osnova i bez tendera dao Luci Kotor ekskluzivitet za poslove pilotaže u Boki Kotorskoj, uz obrazloženje da je to državna kompanija, što nije tačno, jer je Luka Kotor akcionarsko društvo – kazao je, svjedočeći pred Privrednim sudom, vlasnik kompanije „Sea Pioneer“ (SP) Miodrag Kršanac, koji tuži državu zbog nemogućnosti da obavlja poslove pilotaže u Boki Kotorskoj.
Zbog toga, kako je naveo, njegova kompanija, čija je jedina djelatnost pilotaža, ne radi dvije godine, a državi i zaposlenima izmiruje sve obaveze i plaća održavanje brodova i sve druge obaveze kako ne bi izgubili licence koje su im potrebne za taj posao. Iako je, kako je Kršanac naveo, Abazović kazao da će Luka Kotor obavljati taj posao dok se ne raspiše novi tender za koncesije, ni godinu i po kasnije to nije učinjeno.
Iskustvo i ulaganja
Kršanac, koji, kako je naveo, ima višedecenijsko iskustvo kao kapetan na stranim brodovima, kratko je bio i pomoćnik ministra saobraćaja i pomorstva, ali je ostavku podnio kada je vidio da se način na koji se radi ne poklapa sa onim što je njegovo međunarodno iskustvo i pravila. Kompaniju SP osnovao je 2015, ali je od tada samo 2022. godine obavljao djelatnost, dok su preostalo vrijeme uglavnom obilježili sporovi. Tvrdi da je imao ogromna ulaganja, jer su, da bi mogli obavljati pilotažu, morali nabaviti brod, dozvole, osiguranja te obezbijediti četiri pilota koji su imali značajno kapetansko iskustvo u inostranstvu. Navodi da su dobili koncesiju za pilotažu u Boki 2018, ali da dvije godine nijesu radili dok se nijesu završili sporovi pred Upravnim sudom. U međuvremenu je zbog pandemije Ministarstvo saobraćaja i pomorstva zabranilo rad, a ugovor o koncesiji su potpisali u vrijeme zabrane koja je ukinuta u aprilu 2021. Tada im je traženo da, uz već uplaćenih 90.000a eura za koncesiju uplate ostatak, iako se nije radilo, a Kršanac je napomenuo da se poslovi sa kruzerima ugovaraju unaprijed i po godinu.
Poništenje koncesije
Iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja (UPSUL) im je, kako tvrdi Kršanac, rečeno da će im se koncesija produžiti za osam mjeseci, što jeste urađeno, ali je sve prekinuto odlukom Abazovića da se ekskluzivitet da Luci Kotor.
-Bivši premijer Dritan Abazović je krajem 2022. godine donio odluku o poništenju koncesije i to je bila čisto politička stvar, jer je direktor UPSUL-a bio iz Ure, kao i predsjednik borda direktora Luke Kotor – kazao je Kršanac.
Advokatica SP Ljiljana Đolević je prigovorila pitanju zastupnika države Vladana Drecuna koji je Kršanca pitao da li je bio upoznat da nije Abazović donio odluku o poništenju koncesije, već Upravni sud. Ona je ukazala da nije poništen ugovor o koncesiji, jer sud za to nije bio nadležan, već su oni razmatrali postupak tenderske komisije. Na pitanje Drecuna da li su se žalili, Kršanac je kazao da nikad nijesu dobili rješenje o prekidu koncesije, pa se nijesu ni mogli žaliti.
Iako je u tužbi navedeno da zbog nemogućnosti da obavljaju posao pilotaže traže 1,2 miliona eura odštete, iznos će precizirati nakon finansijskog vještačenja koje su predložili. Toj kompaniji i Luci Kotor Vlada je u junu 2020. godine dodijelila koncesiju na pet godina, dok je ponuda treće kompanije „Boka Pilot & tug boat services odbijena“.
U tužbi se navodi da su krajem 2022. godine od tadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija dobili rješenje o odobrenju vršenja pilotaže, ali da od tog trenutka država nije ispoštovala ništa od ugovorenih obaveza. U međuvremenu je Upravni sud, po tužbi kompanije „Boka Pilot“ poništila odluku Vlade na osnovu koje su SP i Luka Kotor zaključile ugovore o koncesiji sa državom.
Vlada Dritana Abazovića je u aprilu prošle godine zaključkom odredila da pilotažu obavlja samo Luka Kotor, a UPSUL zadužila da pokrene proceduru za dodjelu koncesije. Time je, kako navode u tužbi, SP u potpunosti isključen iz ovog posla, a Luci Kotor je dat ekskluzivitet da jedino ona može pružati usluge lučke pilotaže do okončanja postupka dodjele koncesije. Abazović je tada kazao da to ne znači favorizovanje bilo koje kompanije koja se bavi pilotažom, od kojih je samo Luka državna.
SP traži odštetu jer tvrde da su zbog učešća na tenderu morali da ulože preko milion, vjerujući da će ugovor biti realizovan, a potražuju i izgubljenu dobit koju bi ostvarili da su radili taj posao pet godina. U tome ih je, kako tvrde, spriječio nezakoniti rad institucija, a Vlada je sve poništila zaključkom koji je samo objavljen na sajtu, bez direktnog obraćanja njima.
Država s druge strane spori njihovu tužbu, navodeći da ih nijesu obavezali da obezbijede opremu i ljudstvo, uz napomenu da su to već posjedovali, jer su godinama obavljali posao pilotaže. Negiraju da im je prouzrokovana šteta nezakonitim radom, navodeći da je odluka o koncesiji sudski poništena, zbog čega je Vlada u aprilu prošle godine i donijela zaključak. Optužuju SP da su oni ti koji su kršili zakon, jer nijesu platili 146.000 eura za 2020. i 2021. godinu, ne sporeći da su naknadu za 2022. godinu na iznos od 205.800 eura izmirili.
Ranije je Agencija za zaštitu konkurencije ukazala da bi sva pravna lica koja ispunjavaju zakonske uslove trebalo da budu u istom položaju odnosno da pružaju ovu uslugu do završetka dodjele koncesije. S druge strane, nijesu registrovali zloupotrebu dominantnog položaja, imajući u vidu da Luka Kotor ovu djelatnost obavlja na osnovu odobrenja države, a ne po sopstvenom nahođenju.
Zagrebački Komorni Orkestar nastupiće u Kotoru u nedjelju 20.oktobra 2024.g Na programu su djela Mocarta, Vivaldija, Bramsa, Dvoržaka i drugih.
U Crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan”, početak je u 20 sati.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra od ponedjeljka 14.oktobra do petka 18.oktobra od 10h do 12h i u Crkvi Svetog Duha na dan koncerta od 18h.
Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković”, uz podršku ŠOSMO “Vida Matjan”.
Zagrebački Komorni Orkestar izvodi baroknu, klasičnu i savremenu muziku i pokušava dodatno potaknuti ljubav prema klasičnoj muzici. Zagrebački violinisti, Mladen Dervenkar i Marko Mađarić, okupili su 2004. petnaest mladih vrhunski obrazovanih gudača s Muzičke akademije u Zagrebu i nanovo pokrenuli Zagrebački komorni orkestar koji je Rudolf Matz okupio još davne 1937. Godine, s idejom da nastave tradiciju zagrebačke violinističke škole. Posebnu važnost za Zagrebački Komorni Orkestar ima i trajna saradnja i prijateljstvo s ruskim virtuozom Maximom Fedotovim, koji je od samog početka djelovanja orkestra počasni voditelj, a od 2009. godine i umjetnički direktor međunarodnog festivala Musica Maxima u organizaciji Zagrebačkog komornog orkestra.
Napad na Mikolajivsku oblast – Foto: Press service of the State Emergency Service of Ukraine / Reuters
Ruske snage lansirale su u noćnom napadu na Ukrajinu 56 dronova i jednu raketu. Meta je bila energetska infrastruktura u južnoj regiji Mikolajiv. Rusija tvrdi da je stavila pod kontrolu nekoliko naselja u Doneckoj i Luhanskoj oblasti.
Ukrajinske vlasti u srijedu su izvijestile o evakuaciji grada Kupjanska u Harkivskoj oblasti zbog nemogućnosti opskrbljivanja grada električnom energijom.
Predsjednik Volodimir Zelenski predstavio je jučer u Radi svoj ‘plan pobjede’ te prognozirao kako bi rat, ako plan podrži Zapad, mogao biti gotov već 2025.
Australija je najavila slanje američkih tenkova M1A1 Abrams Ukrajini.
Rusija je tijekom noći nastavila napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Operacija je rezultirala zapljenom 4.000 kilograma kokaina, sprječavajući dolazak droge na europske obale.
Španjolske i francuske carinske vlasti presrele su teretni brod pod tanzanijskom zastavom koji je prevozio oko 4.000 kilograma kokaina, 130 nautičkih milja od Kanarskih otoka. Brod pod imenom Ras, zaplijenjen je nakon neuobičajenog putovanja koje je privuklo pozornost organa za provođenje zakona, piše gCaptain.
Teretni brod dug 70 metara krenuo je na, kako su dužnosnici opisali, “neekonomično putovanje”, isplovivši iz Turske i ploveći preko Mediterana do Atlantika. Brod je zatim plovio do Sijera Leonea i Gvineje Bisau bez vidljivog ukrcaja ili iskrcaja tereta, nakon čega je napravio neregularne manevre na putu prema Pirenejskom poluotoku.
“Prisustvo pomorskih i zračnih resursa carinskih službi obje zemlje u tom području omogućilo je brzu akciju, sprječavajući prijenos droge na manja plovila i njezin dolazak na španjolske obale,” izjavio je glasnogovornik operacije.
Presretanje kod otoka Lanzarote izveo je španjolski brod za posebne operacije carinskog nadzora Petrel, u koordinaciji s francuskim carinskim patrolnim brodom DPF-3, u sklopu zajedničke operacije “Pascal-Lino 2024”. Uhićeno je svih deset članova posade, uključujući sedam turskih državljana (među kojima je bio i kapetan), dva državljana Azerbajdžana i jednog nizozemskog državljanina.
Droga – Foto: Francuska carina/gCaptain
Vlasti su u početku imale poteškoća u pronalaženju kokaina, jer je bio vješto skriven u teško dostupnom odjeljku između skladišnih prostora broda.
Ova uspješna zapljena dio je šireg projekta ‘Pascal-Lino-Iborra’, koji je u tijeku od 2017. godine i predstavlja suradnju između španjolskih i francuskih carinskih službi. Projekt ima za cilj borbu protiv carinskih prevara na moru putem zajedničkih operacija u Sredozemnom moru, Kantabrijskom moru i Sjevernom Atlantiku.
